O knjizi su govorili urednik Žarko Ivković, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Ivica Šarac i književnik Ivan Tolj, prenosi HRT.

Žarko Ivković je istaknuo kako je knjiga istodobno povijesni dokument, osobna ispovijest i moralni testament naraštaja koja je stvarala Hrvatsku i branila opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je kako je autor knjigu napisao da bi progovorio o događajima tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj i BiH kao svjedok i sudionik ratnih zbivanja te kao osoba koja raspolaže informacijama nedostupnim javnosti.

Knjiga ne sadrži suhoparnu povijest nego se bavi osjetljivom tematikom, napomenuo je i dodao kako će knjiga izazvati ne samo pozornost nego i reakcije.

Žanrovski bi se, smatra, mogla odrediti kao memoaristika jer je riječ o mozaičkom sklopu dvadeset zasebnih tematskih poglavlja nastalih obradbom izvornih dokumenata.

Ocijenio je kako bi se o njoj moglo govoriti i kao o kompozitnoj studiji o prijelomnim vojnim i političkim događajima ratne i poratne hrvatske i bosanskohercegovačke zbilje.

Po Ivkovićevim riječima general Primorac piše i o načinu suradnje hrvatskih vlasti s Međunarodnim sudištem u Haagu. On otkriva dosad nepoznate odnose institucionalne suradnje, dodao je.

Nazor: Posebno dobro definiran proces detuđmanizacije

Ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor ocijenio je kako je u knjizi posebno dobro definiran proces detuđmanizacije nakon 2000. godine. Cilj toga toga procesa, kako navodi autor knjige, bio je podijeliti odgovornost za rat između žrtve i agresora, maknuti ratne autoritete iz područja državnoga i strateškog odlučivanja te ispisati novu povijest devedesetih godina, dodao je Nazor.

Kao ilustrativne primjere naveo je film “Mirotvorac” koji ne samo da je podijelio odgovornost nego ju je u određenoj mjeri prebacio na hrvatsku stranu. Kao primjer micanja ratnih autoriteta iz područja državnoga i strateškog odlučivanja naveo je pismo 12 hrvatskih generala tadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću, što je iskorišteno za njihovo uklanjanje iz službe.

Dvanaest hrvatskih generala tada je hrabro i uz cijenu vlastite karijere upozorilo javnost na ono što se valja iza brda, rekao je i dodao kako se to vidjelo na procesima Haaškoga tribunala kad se pokušalo nametnuti ono što nije odgovaralo činjenicama.

Ispisivanje nove povijesti devedesetih godina, naglasio je, nije uspjelo i neće uspjeti.

Šarac: Knjiga dekonstruira mitologizaciju bošnjačkih narativa o ratu u BiH

Po riječima Ivice Šarca knjiga dekonstruira mitologizaciju bošnjačkih narativa o ratu u BiH. Knjiga se suprotstavlja nametnutim i već uvriježenim narativima i mitovima, napomenuo je i dodao kako je još uvijek žilava upornost negiranja zločina nad nemuslimanskim stanovništvom koje su počinili pripadnici armije BiH.

Ocijenio je i kako je tomu pogodovao izostanak kritike tadašnjih predstavnika međunarodne zajednice čiji su promatrači tijekom rata pristranim i lažnim izvješćima s terena pridonosili nastanku jedne iskrivljene i zamućene slike rata na kojoj se i danas slabo uočavaju stvarni razmjeri progona i etničkoga čišćenja Hrvata iz nekih dijelova BiH.

Knjiga “Kad istina progovori – Svjedočanstvo hrvatskoga generala” (347 str.) je podijeljena na 20 poglavlja – Političko i sigurnosno stanje u Hrvatskoj i BiH 1990.-1991., Strateška važnost operacije Čagalj, HOS Hercegovine – osnutak, djelovanje, i političke zloporabe, Profesionalne postrojbe HVO-a, Gubitak vojarne Tihomir Mišić, Oslobodilačke operacije, Cincar, Zima-94, Skok-1, Skok.2, Ljeto-95, Oluja, maestral, i Južni potez, Operacija Jesen-94, Suborci i braća po oružju, kako je riješen misterij legendarnoga pilota Rudolfa Perišina, Šuškov telefonski poziv iz Daytona, Posljednji Predsjednikov posjet Hercegovini, Bolest i odlazak velikog ministra, Odlazak heroja obrane Sarajeva, Sastanak s generalom Kleinom, Politički kameleoni u Sarajevu, Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID), Izgred uoči sarajevskoga summita, Akcija SFOR-a Weststar, Branitelji i njihovi križni putovi nakon 2000. i Haaški progon na hrvatski pogon.

Knjigu “Kad istina progovori – Svjedočanstvo hrvatskoga generala” objavio je mostarski Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH.

General Ivica Primorac rođen je 1963. u Tihaljini. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Mostaru. U obranu Republike Hrvatske uključio se 1991., a od kolovoza te godine djelatni je pripadnik HV-a. Na Hrvatskom vojnom učilištu u završio je Zapovjedno-stožernu školu HV-a te US MPRI program izobrazbe.

/Desk/

Objava U Zagrebu predstavljena knjiga generala Ivice Primorca ‘Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskog generala’ pojavila se prvi puta na Republika.