„Od ukupno 20 izbjeglica, nijedan više nije ovdje! Očekivali smo više jer smo u projekt uložili puno truda i srca“, kaže Peter.

Od 30 prijavljenih, 20 je dobilo priliku za naukovanje. Pet ih je odustalo već u prvim tjednima. Daljnjih devet prekinulo je školovanje u prvoj ili drugoj godini. Samo šest ih je završilo školovanje.

To znači stopu odustajanja od 70%! Za usporedbu, prosječna stopa odustajanja u tvrtki koja godišnje ima 50 naučnika iznosi 20%.

Jedan od razloga neuspjeha: njemački sustav obrazovanja

Peter, koji je ujedno i predsjednik Udruge autoservisera u Tiringiji, objašnjava: „Mnogi ne žele tri godine raditi za 700 ili 800 eura mjesečno i još učiti za ispite. Radije odustanu od kvalifikacije i pređu negdje, gdje nekvalificirani radnici dobiju 1200 eura.“ Neki od njegovih izbjeglica bili su preoteti od strane velike pekare.

Čak su i oni koji su završili otišli

Kako bi barem nekolicinu doveo do završnog ispita, unajmio je učiteljicu njemačkog jezika koja je tri puta tjedno držala dvosatne večernje sate. Osim toga, vodio ih je na događanja i uključivao u sportske klubove.

Unatoč tome, i šestero koji su završili školovanje napustilo je tvrtku. Poduzetnik razočarano za Bild kaže: „Glavni problem je što mnoge izbjeglice s vremenom sele u veće gradove, gdje mogu više živjeti svoju kulturu – u Duisburgu ili Bochumu, nego kod nas u malom Nordhausenu.“

„Bio bih stroži prema izbjeglicama“

Merkelina izjava „Uspjet ćemo!“ bila je, smatra Peter, ispravna. „Ponovno bih to učinio, iako nisam naišao na razumijevanje kod zaposlenika i klijenata. Ali bio bih stroži prema izbjeglicama.“ Odnosno: zahtijevao bi više točnosti i ustrajnosti. Vlasnik Peter dodaje: „Tko želi ovdje raditi, mora prihvatiti našu kulturu.“

Ovako izgleda statistika na razini cijele zemlje

Prema aktualnoj studiji Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), 64% izbjeglica koje su stigle 2015. prošle je godine imalo plaćeni posao. U ukupnoj populaciji stopa zaposlenosti iznosi 70%.

Službena statistika Savezne agencije za zapošljavanje (BA), međutim, daje drugačiju sliku. U svibnju 2025. samo je 41% osoba iz osam glavnih zemalja podrijetla tražitelja azila bilo zaposleno. Uključujući i osobe sa sporednim zaposlenjem, taj postotak iznosi 47,6%. Gotovo polovica od više od pet milijuna korisnika „Bürgergeld“-a (državne socijalne pomoći) nema njemačko državljanstvo, prenosi Fenix magazin.

/Desk/

Objava U Njemačkoj većina izbjeglica ne želi raditi, ali želi novac od socijalne pomoći i ‘živjeti svoju kulturu’ od koje su pobjegli pojavila se prvi puta na Republika.

Već desetu godinu za redom tvrtka dolazi u Hrvatsku zbog prepoznatog talenta, stupnja edukacije, radne etike i ponašanja hrvatskih radnika koji se odlučuju na život i rad u Irskoj. Izrazito zadovoljni kadrom koji se prijavljuje nude odlične uvjete i radna mjesta za svoje distributivne centre diljem Irske. Na listi poslova koji se nude nalaze se vozači kamiona i to oni s kategorijom C i CE te skladišni radnici.

Standardizirani radni uvjeti, regulirano radno vrijeme, bonusi na plaću, plaćeni prekovremeni, osigurana mirovina, mogućnost napredovanja i edukacije, pozitivno radno okruženje, pomoć pri dovođenju obitelji i pronalasku posla za njih, osiguran smještaj i mnoge druge beneficije Musgrave nudi svojim zaposlenicima.

Kako bi svi zainteresirani mogli dobiti informaciju iz prve ruke tvrtka već desetu godinu za redom obilazi hrvatske gradove te obavlja razgovore i dijeli informacije.

Kako kažu iz same tvrke, izrazito su zadovoljni profesionalizmom, radnom etikom, talentom i stupnjem obrazovanja Hrvata koji dolaze raditi u Musgrave i upravo iz tog razloga ova lijepa priča traje dugo. Da Hrvati također žele raditi i živjeti u Irskoj ukazuje i podatak je preko 800 Hrvata trenutno zaposleno u Musgraveu.

Što Musgrave nudi svojim zaposlenicima?

· Prikup na aerodromu prilikom dolaska

· Prvih 6 tjedana besplatan smještaj

· Povrat novca za avionsku kartu

· Ugovor za stalno na puno radno vrijeme direktno za irsku tvrtku Musgrave Group Ltd.

· Pomoć pri izradi PPS broja (PPS broj je identifikacijski broj sličan našem OIB-u i koristi se za brojne potrebe od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija)

· Pomoć pri izradi bankovnog računa

· Osiguran smještaj za vrijeme trajanja zaposlenja

· Pomoć u dovođenju obitelji u Irsku i pronalasku poslova za njih

· Pronalazak smjestaja za cijelu obitelj

· Mogućnost napredovanja

· EAP (Employee Asistant Program) – besplatno savjetovanje pri kupnji kuće ili podizanju kredita, upisivanja fakulteta ili dodatnog usavršavanja zaposlenika

· pomoć prilikom upisa djece u irske škole ili vrtiće

· besplatni sati engleskog jezika u sklopu firme

Svi zaposlenici prijavljeni su od prvog radnog dana, odnosno automatski koriste sve benefite irskog zakonodavnog sustava, što uključuje i mirovinski sustav, isplatu plaće u slučaju bolovanja, dionice kompanije koje dobivaju svi zaposlenici za vrijeme rada u kompaniji, olakšice za djecu, zdravstveno osiguranje, subvencionirane cijene hrane unutar kantine i ostale pogodnosti.

Musgrave – Growing Good Business

Musgrave je vodeća irska tvrtka za maloprodaju, veleprodaju i usluživanje hrane. Zajedno sa svojim maloprodajnim partnerima, osigurava više od 41.000 radnih mjesta, u više od 1.400 trgovina i ureda u Irskoj.

Riječ je o stabilnoj kompaniji s tradicijom od 145. godina poslovanja. Growing Good Bussines agenda je pod kojojm tvrtka gradi održivi, profitabilni biznis od kojeg koristi imaju zaposlenici, partneri, te lokalne zajednice. Gradnja dobrih i stabilnih odnosa, iskrena i transparentna komunikacija, pozitivno radno okruženje nešto je čime se Musgrave izrazito ponosi.

Dođite na Dane otvorenih vrata i saznajte sve informacije!

Uz odjel ljudskih resursa, na Danima otvorenih vrata moći ćete porazgovarati i s potencijalnim kolegama iz skladišta ili vozača te čuti cijeli proces, koji su sve koraci prilikom zapošljavanja, edukacije, kako je živjeti u Irskoj, plaća, kakav je smještaj, vrtići, škole iz prve ruke.

Plaća za poziciju skladišnog radnika:

Godišnja za poziciju skladišnog radnika: 28.300 € – 37.285€

Link za prijavu
Plaća za poziciju vozača kategorije C i CE:

Godišnja plaća za C kategoriju: 42.512€

Godišnja plaća za CE kategorija: 58.000 – 63.000€

Link za prijavu

Za posao skladišnog radnika ili vozača (kategorija CE i E), potrebno je osnovno znanje engleskog jezika.

Dođite na neki od ponuđenih termina u gradovima diljem Hrvatske, razgovarajte s ljudima direktno iz tvrtke Musgrave i saznajte sve što vas zanima.

Raspored po gradovima:

Imate pitanja? Želite više informacija? Pošaljite online prijavu ili upit!

Sve upite možete poslati na e-mail job@musgrave.ie ili putem video intervjua/poziva na Whatsapp broj 00353860080251.

Veselimo se vašim prijavama!

Objava Irska tvrtka Musgrave traži vozače kamiona i skladišne radnike – dolaze u Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

Prema tek objavljenim rezultatima za četvrti kvartal prošle godine, u Njemačkoj ima čak 1,98 milijuna nepopunjenih radnih mjesta, javlja DPA.

To je 160.000 ili 6,6 posto više nego u prethodnom kvartalu i 17,5 posto više nego u posljednjem kvartalu 2021. godine.

Istraživač tog instituta Aleksander Kubiš rekao je da su „zahtjevi za osoblje u Njemačkoj dostigli novu najvišu razinu u povijesti“.

„Ogromna većina slobodnih radnih mjesta može se popuniti odmah, a u mnogim slučajevima pritisak konkurencije unutar kompanija za odgovarajuće osoblje je visoko“, rekao je Kubiš, prenosi agencija DPA.

IAB provodi četiri puta godišnje istraživanje koje obuhvaća više tisuća kompanija i evidentira ne samo poslove prijavljene agencijama za zapošljavanje, nego sva otvorena radna mjesta.

/Desk/

Objava U Njemačkoj više slobodnih radnih mjesta nego ikada pojavila se prvi puta na Republika.

U dokumentu revizije navodi se kako su revizori proveli reviziju financijskih izvješća Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije Mostar koji obuhvaćaju bilancu stanja zaključno s posljednjim danom prošle godine, zatim račun prihoda i rashoda, izvješće o novčanim tijekovima, izvješće o kapitalnim izdacima i financiranju, posebne podatke o plaćama i broju zaposlenih, godišnje izvješće o izvršenju proračuna za godinu koja se završava na taj dan te analizu iskaza, prenosi Večernji list BiH.

Fer i istinito

– Prema našem mišljenju, financijska izvješća istinito i fer prikazuju u svim materijalnim aspektima financijski položaj službe na dan 31. 12. 2021. godine, novčane tijekove i izvršenje proračuna za godinu koja se završava na taj dan, u skladu s prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja – navedeno je u revizijskom izvješću.

Tek su spomenuta dva pitanja koja nisu utjecala na mišljenje revizora. Jedna se odnosi na uknjižavanje vlasništva nad poslovnim prostorima koje su naslijedili od Zavoda BiH i Zavoda za zapošljavanje Herceg Bosne. Većina prostora je već upisana kao vlasništvo službe, dok su ostali prostori u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Drugo pitanja je isplata regresa. Federalni revizori najprije su dostavili nacrt izvješća u kojem nisu problematizirali isplatu regresa, da bi u finalnom dokumentu to naveli. Iz Službe za zapošljavanje HNŽ-a odmah su nakon prigovora promijenili pravilnik o radu te prilagodili iznos budućih naknada. S druge strane krajnje uspješnim su ocijenjene mjere poticaja za zapošljavanje koje je ova služba plasirala u županiji, čime je omogućeno da više stotina osoba pronađe zaposlenje.

Za županiju su u prošloj godini ukupno bila planirana sredstva u iznosu od 3,4 milijuna maraka, no taj je iznos narastao na gotovo četiri milijuna. Na taj način 742 osobe dobile su zaposlenje, uglavnom samozaposlenjem. Služba je u 2021. godini u godišnjem izvješću o izvršenju proračunu iskazala prihode i primitke u iznosu od 15,9 milijuna maraka i rashode te izdatke u nešto manjem iznosu.

Novčane naknade nezaposlenim osobama iskazane su u iznosu od 7 milijuna. Pravo na novčanu naknadu utvrđeno je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, a obračunava se i isplaćuje ako je u trenutku prestanka radnog odnosa nezaposlena osoba imala najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Pravo na novčanu naknadu u toj godini ostvarilo je 19.717 korisnika, a prosječan broj korisnika na razini mjeseca je bio 1643. Zahvaljujući i radu te mjerama ove službe, ali i oporavku gospodarstva na području Županije, potkraj je godine bilo evidentirano manje nezaposlenih osoba nego godinu ranije. Ukupno je bilo 29.811 nezaposlenih.

Najviše ih je među radnicima za jednostavne poslove. Takvih je 5655. Slijede prodavači, ekonomski tehničari… Prema izvješću o radu ove službe udio nezaposlenih osoba u dobi do 30 godina je 25,30%, a to je za jedan posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je pak udio nezaposlenih u dobi od 30 do 40 godina iznosio 21,27%.

Zaposleno 8800 radnika

Problematična je kategorija za one s više od 50 godina koja sudjeluje s 33,45% u ukupnom broju jer su perspektive za njihovo zapošljavanje minimalne, a svake se godine povećava njihov udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Prema prikupljenim podacima, na području koje pokriva Služba za zapošljavanje HNŽ-a, krajem 2021. godine bilo je zaposleno 53.699 radnika, što predstavlja rast. Krajem 2020. godine taj je broj iznosio 51.744 radnika, a oni su radili u 7340 pravnih subjekata. Dakle, radi se o povećanju broja zaposlenih osoba od 380%. S popisa je službe zbog zaposlenja brisano 8776 osoba, piše Večernji list.

/Desk/

Objava Služba za zapošljavanje HNŽ-a s najpozitivnijim revizorskim izvješćem – zahvaljujući poticajima, posao za čak 742 mladih pojavila se prvi puta na Republika.

Za hrvatske državljane Švicarska otvara svoje tržište rada. Hrvatski radnici bit će izjednačenih s drugim državljanima zemalja članica Europske unije, objavljeno je prije nekoliko dana na službenim stranicama švicarskog predsjedništva.

U Švicarskoj je već više od 28 000 hrvatskih radnika

Prema službenim podacima, s 31. prosincem 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj, što je 6000 više u odnosu na prethodnu godinu. Taj broj čini tek 1,9 posto državljana Europske unije koji žive u Švicarskoj, u kojoj su oko četvrtina stanovništva, od sveukupno 8,5 milijuna stanovnika, emigranti.

Ta zemlja ima nisku stopu nezaposlenosti, između 4 i 5 posto. Većina zaposlenih radnika u zemlji posjeduje relativno visoku razinu obrazovanja i specijalizirana je, što u biti omogućava zemlji da nudi vrhunske poslove s višim plaćama, a često jamči i višu razinu produktivnosti i učinkovitosti, piše Index.

Žestoka konkurencija

Radna dozvola potrebna je hrvatskim državljanima čak i ako žele raditi kraće od tri mjeseca.

Švicarska se, prema službenim podacima, trenutno bori s nedostatkom kvalificiranih radnika u sljedećim područjima: inženjering, financijske usluge, IT, farmaceutika. Ugostiteljstvo također teško zapošljava osoblje i traži radnike. Na švicarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima.

Prema švicarskom zakonu, većina radnika može raditi najviše 45 sati tjedno, iako većina ljudi ima 40-satni radni tjedan, od ponedjeljka do petka.

Svi švicarski zaposlenici imaju pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora godišnje, a mladi do 20 godina imaju pravo na pet. Prosječna godišnja plaća u Švicarskoj je 112.605 švicarskih franaka bruto, što je oko 800 tisuća kuna.

Osoba koja radi u IT sektoru u Švicarskoj obično zarađuje oko 124 tisuće švicarskih franaka bruto godišnje tj. oko 870 tisuća kuna. Plaće se u IT sektoru, ovisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švicarskih franaka bruto (450 tisuća kuna), što je najniži prosjek, do 203.000 švicarskih franaka bruto (oko milijun i 400 tisuća kuna), što je pak najviši prosjek.

Život u Švicarskoj je skup

Zürich i Ženeva se redovito ubrajaju među najskuplje gradove na svijetu, ali tome bi, barem djelomično, trebale biti protuteža visoke plaće u zemlji.

Najam jednosobnog stana u Zürichu košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno. Dodajte ovome troškove života od 1500 švicarskih franaka (10 tisuća kuna), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švicarskih franaka (oko 2100 kuna). Život u Genevi je skoro pa podjednako skup, dok su stanovi nešto povoljniji i Baselu i Bernu.

/Republikainfo.com/

Objava Švicarska za Hrvate otvara tržište rada: Nedostaje inženjera, IT-evaca i farmaceuta… pojavila se prvi puta na Republika.

Objava VELIKO REGIONALNO ISTRAŽIVANJE – Trećina zaposlenih u BiH strahuje od gubitka posla; Najviše se plaše u Hrvatskoj 36% i Srbiji 34% pojavila se prvi puta na Republika.