Minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali neće se moći radnika platiti manje od 1.200 KM?

Mijatović je po ovom pitanju nakon posljednje sjednice Vlade FBiH imao nejasnu izjavu, nije je pojasnio te je ista polučila dosta konfuzije, kako u javnosti, tako i kod poslodavaca. On je obećao izmjene Zakona o dohotku i usvajanje uredbe o minimalnim mjesečnim primanjima zaposlenih u FBiH, kazavši kako će se istim osigurati minimalna mjesečna primanja od 1.200 KM, a ne 1.000 KM, kako je ranije najavljivao, naglašavajući kako je to više nego što je obećano.

“Plaća ni ovaj put od 1. siječnja 2025. neće biti 1.000 KM, ali niti jedan poslodavac neće moći isplatiti ispod 1.200 KM, ovisi koliko će to točno biti kada usvojimo izmjene i dopune. Tako da ne samo da smo ispunili priču oko minimalne plaće, te famozne tisuće, zako da bez dvojbe ulazimo u jednu ozbiljnu priču za FBiH u kojoj ćemo podmiriti ono što je socijalni jazz. Kada odlučimo, pratit ćemo spuštanje razine doprinosa i napravit će se rezerva za razvojnu komponentu proračuna”, rekao je Mijatović.

Smailbegović: “O čemu oni pričaju?

Međutim, poslodavci na ovo gledaju s nepovjerenjem. Ističu kako je ova najava nejasna, a osvrću se i na njenu zakonitost.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović nije siguran da se fiskalna regulativa može urediti uredbom.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu kako će od Vlade FBiH zatražiti će dokumente vezane za set fiskalnih zakona i zakon o dohotku. U ovom trenutku jasno je tek toliko da novim zakonom vlada neće osigurati minimalnu plaću od 1.000 KM, kako je obećavala, već će ona biti niža, ali će se posebnom uredbom osigurati da radnicima neće moći biti isplaćivano manje od 1.200 KM.

“Mi znamo koliko i vi. Ljudi pominju Zakon o porezu na dohodak, neku uredbu, a nitko to još nije vidio. Spominje se i 1.200 KM, ali moramo znati je li to neto, bruto, s kojim doprinosima, nitko ništa ne zna. Minimalna plaća sada je 619 KM, a po kolektivnim ugovorima netko ima obvezu isplaćivanja toplog obroka, netko nema. Sada to sve treba analizirati, što bi predstavljao ovakav rast, ali što god komentariao, rano je”, kazao je za Dnevni avaz predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

On podsjeća da se rast minimalne plaće u FBiH od početka vezivao za rasterećenje gospodarstva, odnosno smanjenje doprinosa, ali to se sada ne spominje.

“Od Vlade FBiH ćemo tražiti da nam dostave ovo o čemu pričaju i onda ćemo se očitovati. Da ne govorim o tome da od početka usvajanje ovih propisa nije komunicirano sa socijalnim partnerima, a Udruženje poslodavaca ni na koji način nije bilo uključeno”, ističe Smailbegović.

Također, u izjavi za Klix.ba, Smailbegović se osvrnuo i na događanja u entitetu RS nakon prošlogodišnjeg povećanja minimalne plaće.

“Koliko znam, fiskalna regulativa je na razini zakona. Pravnike treba pitati da li je to moguće regulirati uredbom. Drugo je pitanje šta taj iznos od 1.200 KM znači s ekonomskog aspekta. Bojim se da ne bude situacija kao prošle godine u RS-u, kada je jedan značajan broj radnika ostao bez posla (usljed rasta minimalne plaće sa 700 KM na 900 KM)”, naveo je sugovornik Klix.ba.

Potom se osvrnuo na primjere pojedinih država.

“U ekonomiji, kao i svim drugim stvarima u životu, postoje omjeri i ravnoteže. Pa tako i minimalna plaća mora biti u balansu s prosječnim plaćama. Dakle, ako prosječna plata iznosi 1.380 KM, onda kako minimalna može biti 1.200. Minimalna plaća svugdje u svijetu iznosi najviše 55 posto prosječna plaće i to je slučaj u Albaniji. S druge strane je to u Sjedinjenim Američkim Državama 33 posto. No, dobro, SAD imaju poprilično liberaliziranu ekonomiju”, ukazao je on.

Međuitm, kako je naglasio Smailbegović, jednostavno je neodrživo da minimalna plaća bude 80 posto od prosječne plaće.

“Moramo vidjeti šta su njihove ideje, materijale koje imaju, spominju uredbe, spominju zakone koje mi još nismo vidjeli”, naglasio je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

/Republika/

Objava Mijatović: Minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali isplate zaposlenom ne mogu biti manje od 1.200 – Poslodavci: “O čemu on priča?” pojavila se prvi puta na Republika.

Ova godine bila je prilično stresna za zaposlenike Microsofta. Tehnološki gigant pridružio se brojnim drugim tvrtkama koje su najavile masovna otpuštanja pa su tako početkom godine najavili otkaze za 10 tisuća zaposlenih. Naknadno se ta brojka, prema Business Insideru, dodatno povećala. Na udaru su, među inim, bili zaposlenici u odjelima clouda i umjetne inteligencije, što su područja na koje je Microsoft stavio poseban naglasak kao prioritete za budućnost. Kompanija je tijekom godine ugasila i neke projekte, uključujući i projekte vezane uz AI, a u svibnju je izvršni direktor Satya Nadella najavio kako će zamrznuti plaće te smanjiti budžet za bonuse i dionice zaposlenicima.

S obzirom na brojne otkaze i oprez oko potrošnje i budžeta, dio zaposlenika Microsofta ostao je šokiran i prilično ljut nakon što je izvršni tehnološki direktor tvrtke Kevin Scott ponudio stotinama zaposlenika OpenAI-a prelazak u kompaniju. Podsjetimo, tijekom kaotičnih posljednjih dana, upravni odbor OpenAI smijenio je s mjesta izvršnog direktora Sama Altmana, a većina zaposlenika nije se složila s takvom odlukom.

Iz Microsofta su brzo reagirali te su ponudili Altmanu i njegovom kolegi Gregu Brockamu posao u Microsoftu te su posao ponudili i svim zaposlenicima koji namjeravaju napustiti OpenAI. Nakon nove velike promjene i povratka Altmana na mjesto CEO-a tvrtke koju je osnovao, teško je vjerovati da će zaposlenici OpenAI-a odlučili za prelazak u Microsoft. To ipak neće isprati gorak okus za dio zaposlenika koji smatraju kako se kompanija ponijela krajnje nekorektno prema dugogodišnjim i lojalnim zaposlenicima. Kako je za Business Insider rekao jedan od zaposlenika Microsofta, mnogi su u Microsoftu cijelu godinu u strahu od otkaza, pri čemu su radili i po 12 sati dnevno. Kada su zbog velike količine posla tražili pomoć, iz kompanije su im poručili da nemaju budžet pa su ljudi radili još napornije, objasnio je jedan bivši zaposlenik.

No kada su u pitanju zaposlenici OpenAI-a i njihovo zaposlenje u Microsoftu, čini se kako za njih ne vrijede ista pravila jer je Nadella Altmanu i Brockamu ponudio vođenje novog odjela posvećenog razvoju umjetne inteligencije, dok je Scott na Twitteru, odnosno platformi X napisao kako za sve zaposlenike OpenAI-a ima mjesta u Microsoftu.

Jedan drugi zaposlenik kompanije, koji je također želio ostati anoniman, rekao je kako je Microsoft doista zamrznuo zapošljavanje novih ljudi, no i za to postoje “rijetke iznimke” te se čini kako zaposlenici OpenAI predstavljaju upravo takav slučaj iznimki. No kako sada stvari stoje, čini se kako od toga na kraju ipak neće biti ništa jer, s obzirom na to da se Altman ipak vraća u OpenAI, za očekivati je da će s njim ostati i svi zaposlenici koji su zbog spomenute situacije namjeravali dati otkaz.

(izvor: Business Insider)

Objava Ogorčenje u Microsoftu: Svojim zaposlenicima daju otkaze i zamrzavaju plaće, a namjeravali su zaposliti stotine ljudi iz OpenAI-a pojavila se prvi puta na Republika.

Poslodavci će biti zakonski obvezni objaviti platne razrede u oglasu za posao u sklopu nastojanja da se smanji razlika u plaćama između spolova. Mnogi poslodavci trenutačno izbjegavaju navesti stope plaća za poslove i umjesto toga koriste izraze poput ‘ovisno o iskustvu‘ ili ‘konkurentna plaća‘, piše Business Post, a prenosi Mojposao.

Nije novost da žene za istu poziciju dobivaju manju plaću od muških kolega pa će nova pravila transparentnosti Europske unije nastojati eliminirati rodni jaz u plaćama.

Dogovor o novim pravilima postignut je između Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o mjerama transparentnosti plaća još u prosincu 2022., a inicijativa je bila važan element političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen, navodi Europska komisija.

– Krajnje je vrijeme da i žene i muškarci budu osnaženi da traže svoja prava. Sve radnike i one koji traže posao želimo osnažiti za traženje poštene plaće i upoznavanje i traženje svojih prava. To je i razlog zašto poslodavci moraju postati transparentniji u pogledu svojih politika plaća. Nema više dvostrukih standarda, nema više izgovora”, rekla je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourová.
Mjere transparentnosti plaćanja:

Transparentnost plaća za one koji traže posao

Odnosno, poslodavci će morati dati informacije o početnoj razini plaće ili njezinom rasponu u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao. Poslodavcima neće biti dopušteno pitati buduće radnike o njihovoj povijesti plaća.

Pravo na informaciju za zaposlenike

Zaposlenici će imati pravo od poslodavca zatražiti podatke o pojedinačnoj visini plaće i prosječnoj plaći prema spolu za kategorije radnika koji obavljaju isti posao ili posao jednake vrijednosti. To pravo će postojati za sve zaposlenike, bez obzira na veličinu poduzeća.

Izvještavanje o jazu u plaćama između spolova

Poslodavci s najmanje 100 zaposlenih morat će objaviti podatke o jazu u plaćama između radnica i radnika. U prvoj fazi poslodavci s najmanje 250 zaposlenih podnosit će izvješća svake godine, a poslodavci s između 150 i 249 zaposlenih svake treće godine. Od pete godine nakon preuzimanja Direktive, poslodavci koji imaju između 100 i 149 zaposlenih također će morati podnositi izvješća svake treće godine.

Zajednička procjena plaća

Ako izvješćivanje o plaćama otkrije razliku u plaćama između spolova od najmanje 5% i kada poslodavac ne može opravdati razliku na temelju objektivnih rodno neutralnih čimbenika, poslodavci će morati provesti procjenu plaća, u suradnji s predstavnicima radnika.

Prema nadolazećoj Direktivi postoji nekoliko načina da se održi pravedan sustav plaćanja, odnosno ravnopravnost. Tako radnici koji su pretrpjeli diskriminaciju na temelju spola mogu dobiti naknadu, uključujući puni povrat zaostalih plaća i povezanih bonusa. Također, ako poslodavac nije ispunio svoje obveze transparentnosti, na poslodavcu je, a ne na radniku, da dokaže da nije bilo diskriminacije u plaćanju.

Uz to, sankcije će uključivati novčane kazne, kako bi spriječili jaz u plaćama muškaraca i žena. Države članice trebale bi utvrditi posebne kazne za kršenje pravila o jednakim plaćama, uključujući novčane kazne. A tijela za jednakost i predstavnici radnika mogu djelovati u pravnim ili upravnim postupcima u ime radnika.

Politički dogovor koji su postigli Europski parlament i Vijeće sada podliježe službenom odobrenju suzakonodavaca. Nakon dogovora, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu, a države članice će morati prenijeti nove elemente Direktive u nacionalno pravo u roku od tri godine, prenosi Lider.

/Desk/

Objava Poslodavci će uskoro u oglasima morati navoditi iznose plaće – nema više “atraktivna” ili “stimulativna” pojavila se prvi puta na Republika.