U ljeto 1936. godine tisuće ljudi okupile su se na obali rijeke u američkoj saveznoj državi Kentucky kako bi svjedočile javnom vješanju crnca osuđenog za silovanje i ubojstvo starije bjelkinje. Muškarci, žene i djeca dolazili su iz različitih dijelova zemlje, a neki su čak prenoćili u blizini vješala kako bi osigurali što bolji pogled.

Bio je 14. kolovoza, a grad Owensboro nalazio se usred snažnog toplinskog vala. Procjenjuje se da se do pet sati ujutro, kada je pogubljenje trebalo biti izvršeno, okupilo oko 20.000 ljudi.

Rainey Bethea, siroče u dvadesetim godinama života, osuđen je na smrt nakon što je navodno priznao pljačku, silovanje i ubojstvo sedamdesetogodišnje Lischije Edwards.

Dan prije pogubljenja pojeo je posljednji obrok koji se sastojao od pržene piletine, svinjskih kotleta, pire-krumpira, ukiseljenih krastavaca, kukuruznog kruha, pite od limuna i sladoleda.

Događaj je privukao i brojne novinare, uključujući dopisnike iz Chicaga i New Yorka. Velik dio publike došao je vidjeti ženu za koju se govorilo da će izvršiti pogubljenje. Lokalni šerif preminuo je četiri mjeseca ranije, a njegova udovica preuzela je tu dužnost. Ipak, odbila je osobno povući polugu, pa su pogubljenje izvršili angažirani izvršitelji.

Prizor koji je uslijedio izazvao je veliko zgražanje, a javno pogubljenje postalo je simbolom okrutnosti i pretvaranja smrtne kazne u spektakl.

Posljednja javna pogubljenja u Americi

Betheino pogubljenje ostalo je zapamćeno kao posljednje veliko javno vješanje u SAD-u. Zbog reakcija javnosti i sramote koju je događaj izazvao, guverner Kentuckyja zabranio je javna pogubljenja 18 mjeseci poslije.

U Missouriju je 1937. godine održano još jedno vješanje kojem je prisustvovalo nekoliko stotina ljudi. Ono se smatra posljednjim javnim pogubljenjem u američkoj povijesti.

U desetljećima koja su uslijedila američke savezne države uglavnom su napustile praksu pogubljenja pred masovnom publikom, nastojeći izvršavanje smrtne kazne premjestiti u zatvorene prostore i ograničiti pristup javnosti.

Gotovo 90 godina poslije, međutim, ponovno se otvorilo pitanje javnog izvršavanja smrtne kazne.

Američki ministar obrane Pete Hegseth objavio je da vojska namjerava javno pogubiti Nidala Hasana, koji je 2009. godine ubio 13 nenaoružanih pripadnika američke vojske u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu.

Pentagon je potom objavio da bi pogubljenje strijeljanjem trebalo biti prenošeno uživo putem interneta.

„Ljudi moraju razumjeti da takvi postupci imaju ozbiljne posljedice”, izjavio je Hegseth.

Najava je izazvala šok među stručnjacima koji se desetljećima bave smrtnom kaznom i njezinim mjestom u američkom pravosudnom sustavu.

Podrška smrtnoj kazni u SAD-u u padu

Michael Radelet, profesor emeritus na Sveučilištu Colorado i dugogodišnji istraživač smrtne kazne, rekao je za BBC da nikada nije očekivao da će ponovno doći do najave javnog pogubljenja.

Prema podacima koje navodi, podrška smrtnoj kazni u SAD-u znatno je pala. Dok ju je 1994. godine podržavalo oko 80 posto Amerikanaca, danas je potpora na približno 52 posto.

Radelet ističe da se stavovi posebno mijenjaju kada se ispitanicima kao alternativa ponudi doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta.

Iako još nije jasno kako će američka javnost reagirati na ideju televizijskog prijenosa pogubljenja, stručnjaci smatraju da bi takav događaj mogao privući milijune gledatelja.

Radelet upozorava da bi se time promijenila i sama percepcija smrtne kazne.

„Opravdanje za smrtnu kaznu postaje zabava… Ponesite kokice i pozovite prijatelje”, upozorio je, kritizirajući mogućnost da se pogubljenje pretvori u medijski spektakl.

„Karneval sadizma” iz 1936. ponovno izaziva strah

Sonya Lea, autorica knjige o Betheinom pogubljenju objavljene prošle godine, izjavila je da je osjetila duboku užasnutost kada je čula za najavu prijenosa Hasanove smrti uživo.

Događaj iz 1936. opisuje kao „karneval sadizma”, ističući da bi suvremena tehnologija mogla omogućiti da milijuni ljudi promatraju ono čemu je tada svjedočilo oko 20.000 okupljenih.

Lea je za povijest pogubljenja vezana i obiteljskim iskustvom. Njezini baka i djed bili su tek vjenčani tinejdžeri kada su prisustvovali vješanju. Za njihovo sudjelovanje saznala je tek nakon bakine smrti 2002. godine, kada je pročitala njezin zapis o događaju.

U njemu je baka opisala kako su bili dovoljno blizu da čuju pucanje Betheina vrata.

Godine istraživanja uvjerile su Leu da su brojni stanovnici Kentuckyja desetljećima ostali duboko potreseni tim događajem.

„Iskreno sam vjerovala da smo takvu razinu grotesknosti ostavili iza sebe, praksu kakvu danas povezuju tek s nekolicinom zemalja, poput Irana, Sjeverne Koreje i Afganistana”, izjavila je.

Dodala je kako je zabrinjavajuće što se SAD, zemlja koja se često predstavlja kao predvodnica demokracije i ljudskih prava, ponovno suočava s mogućnošću javnog pogubljenja.

Politička polarizacija i navikavanje na nasilje

Kurt Gray, profesor socijalne psihologije na Državnom sveučilištu Ohio, smatra da su politička polarizacija i sve oštrija retorika u SAD-u možda pridonijele stvaranju ozračja u kojem je takva najava postala moguća.

Prema njegovu mišljenju, dio građana možda podržava stroge kazne i želi vidjeti počinitelje najtežih zločina kažnjene, dok je dio javnosti jednostavno postao manje osjetljiv na nasilje.

„Neki Amerikanci možda žude za krvlju, ali vjerujem da mnogi to ne žele. Drugi su možda jednostavno postali desenzibilizirani”, rekao je Gray.

Pritom je upozorio da ravnodušnost ne treba automatski tumačiti kao podršku javnim pogubljenjima. Dio ljudi možda više ne reagira s jednakim šokom na nasilne događaje, što samo po sebi otvara ozbiljna društvena pitanja.

Ipak, postoje i istraživanja koja upućuju na smanjenje spremnosti Amerikanaca da prihvate nasilje kao način rješavanja društvenih problema.

Garen Wintemute, direktor Programa za istraživanje prevencije nasilja na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, rekao je da podaci anketa upućuju na smanjenu sklonost javnosti prema nasilju.

Podsjetio je i na reakciju predsjednika Konferencije katoličkih biskupa SAD-a, koji je najavu prijenosa pogubljenja opisao kao barbarsku.

„Javno pogubljenje nije ono što jesmo. Nije ono čemu kao država težimo”, poručio je Wintemute.

Američki potpredsjednik JD Vance, koji je katolik, izjavio je da neće gledati pogubljenje.

Predsjednik Donald Trump izbjegao je izravan odgovor na pitanje hoće li osobno pratiti prijenos, ali je potvrdio da je odobrio tu odluku.

„Zaista me nije briga na koji će način umrijeti, sve dok umre”, izjavio je Trump, dodajući da smatra smrtnu kaznu primjerenim načinom kažnjavanja Hasana.

Može li javno pogubljenje postati medijski spektakl?

Najava prijenosa Hasanova pogubljenja otvara niz pitanja o granicama državne moći, svrsi kažnjavanja i ulozi medija u društvu.

Zagovornici najstrožih kazni mogli bi tvrditi da javni prijenos šalje snažnu poruku potencijalnim počiniteljima te naglašava posljedice teških zločina. Kritičari, međutim, upozoravaju da javno izlaganje pogubljenja može potaknuti voajerizam, normalizirati nasilje i pretvoriti izvršenje kazne u oblik zabave.

Dodatno pitanje predstavlja i utjecaj takvog sadržaja na djecu i mlade, kao i mogućnost da se snimke šire društvenim mrežama izvan konteksta u kojem su prvotno objavljene.

Povijest Betheina pogubljenja pokazuje da masovno okupljanje oko državnog čina nasilja ne mora dovesti do većeg poštovanja prema pravosuđu. U tom je slučaju događaj, umjesto da učvrsti povjerenje u sustav kažnjavanja, izazvao zgražanje i pridonio zabrani javnih pogubljenja u Kentuckyju.

Hoće li najava iz Pentagona označiti stvarni povratak javnih pogubljenja u SAD-u ili će ostati izoliran slučaj, tek treba vidjeti. Jednako tako, ostaje otvoreno pitanje hoće li takav pristup pridonijeti odvraćanju od zločina ili će samo produbiti političke i društvene podjele.

Gotovo stoljeće nakon posljednjih javnih pogubljenja, američko društvo ponovno se suočava s dilemom: treba li izvršenje najstrože kazne biti čin pravosuđa koji se provodi izvan očiju javnosti ili događaj koji se prenosi milijunima gledatelja.

Odgovor na to pitanje ne tiče se samo smrtne kazne, nego i vrijednosti koje jedna država želi zastupati pred vlastitim građanima i ostatkom svijeta.

Objava Povratak javnih pogubljenja u SAD-u: Zašto se Amerika vraća praksi napuštenoj prije gotovo jednog stoljeća? pojavila se prvi puta na Republika.

Poljske vlasti odluku su opravdale tvrdnjom da Rusija i njezin saveznik Bjelorusija koriste migracije kao sredstvo pritiska i destabilizacije Poljske. Granica između Poljske i Bjelorusije duga je oko 400 kilometara, a Europska unija od 2021. optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da potiče migrante na dolazak u Bjelorusiju kako bi preko nje pokušali ući u EU.

Europska komisija najavljuje novi krizni okvir

Rasprava o mogućem europskom pristupu dobila je novi zamah 16. rujna, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će Komisija predložiti novi „europski okvir za odgovor na izvanredne situacije“ u slučajevima, kako je rekla, „konstruirane i instrumentalizirane“ masovne migracije.

Prema njezinim riječima, novi bi okvir omogućio određenu fleksibilnost u primjeni uobičajenih migracijskih procedura u jasno definiranim okolnostima i tijekom ograničenog razdoblja. Međutim, još nije poznato koje bi se točno procedure mogle mijenjati, kakav bi konačni oblik prijedlog imao niti bi li za njegovo usvajanje bilo potrebno odobrenje Europskog parlamenta i čelnika država članica.

Poljski zamjenik ministra unutarnjih poslova zadužen za migracije Maciej Duszczyk pozdravio je najavu Europske komisije, ocijenivši je znakom da se ono što Poljska naziva „poljskim rješenjem“ sve više razmatra na razini EU-a.

Prema njegovim riječima, migrantska kriza na granici španjolske enklave Ceute u srpnju, kada je iz Maroka u enklavu odjednom prešlo više od 70.000 ljudi, pokazala je da se i druge članice EU-a mogu suočiti sa sličnim krizama na svojim granicama.

Kritike zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava

Prijedlog izaziva zabrinutost među organizacijama za zaštitu ljudskih prava i pojedinim europskim političarima.

Nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu Tineke Strik upozorila je da bi uključivanje poljskog modela u europski pravni okvir moglo dovesti do normalizacije ograničavanja prava na traženje azila. Prema njezinu mišljenju, takav bi pristup mogao oslabiti temeljno načelo europskog i međunarodnog prava prema kojem osoba mora imati mogućnost zatražiti azil prije nego što bude vraćena u drugu zemlju.

Sličnu zabrinutost izrazio je i Michael O’Flaherty, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe. Upozorio je da bi rasprava o suspenziji prava na azil na razini EU-a mogla vrlo lako prijeći granicu i dovesti do kršenja međunarodnog prava.

Kritičari posebno upozoravaju na načelo non-refoulement, prema kojem države ne smiju vraćati ljude na područja gdje bi mogli biti izloženi progonu. To je načelo jedan od temelja međunarodnog sustava zaštite izbjeglica uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.

Varšava tvrdi da je sustav u skladu s međunarodnim pravom

Poljski zamjenik ministra Duszczyk odbacuje tvrdnje da je poljska politika protivna međunarodnom pravu. Ističe da posebno ranjive skupine, među kojima su trudnice, djeca i osobe koje se suočavaju s progonom u Bjelorusiji, i dalje mogu podnijeti zahtjev za azil.

Prema njegovu objašnjenju, svaka osoba koja se pojavi na granici ima mogućnost razgovarati s poljskim graničnim službenicima i objasniti svoju situaciju.

Međutim, poljski pučki pravobranitelj i nevladine organizacije koje pružaju pomoć migrantima na granici osporavaju takvo tumačenje. Karolina Czerwinska iz poljske nevladine organizacije Association for Legal Intervention navodi da se u praksi argumenti bolesnih osoba i maloljetnika često dovode u pitanje, dok bi vidljivo trudne žene imale veće izglede da budu izuzete iz ograničenja.

Poljska smatra da novi pakt EU-a nije dovoljan

Dodatna rasprava dolazi samo tri mjeseca nakon stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu. Organizacije za zaštitu ljudskih prava iznenadila je najava novog kriznog okvira jer postojeća pravila već predviđaju određena odstupanja od standardnih postupaka u slučaju graničnih kriza, uključujući produljenje rokova za obradu zahtjeva i dulje zadržavanje migranata.

Duszczyk, međutim, smatra da je najava Europske komisije znak da je postojeći sustav nedostatan. Prema njegovu tumačenju, EU-u je potreban novi pravni instrument koji bi u izvanrednim situacijama omogućio privremenu obustavu uobičajenih postupaka i svojevrsni režim izvanrednog stanja.

Europska komisija trebala bi dodatne pojedinosti o predloženom okviru iznijeti na sastanku ministara unutarnjih poslova 1. listopada, dok bi se rasprava trebala nastaviti i na sastanku Europskog vijeća kasnije tijekom listopada.

Objava Poljska zaustavila zahtjeve za azil na granici s Bjelorusijom i traži da EU slijedi njezin primjer pojavila se prvi puta na Republika.

U Europskoj uniji na snazi je obveza koja je do sada uglavnom prolazila ispod radara šire javnosti, iako će njezini učinci biti dalekosežni: svaki sadržaj koji generira umjetna inteligencija – tekst, slika, audio ili video – mora biti označen na način koji strojevi mogu prepoznati. Riječ je o članku 50 EU AI Act-a (Akta o umjetnoj inteligenciji), propisa koji je do sada uglavnom bio predmet pravnih analiza i korporativnih timova za usklađenost (compliance), a sada polako počinje utjecati na svakodnevnu upotrebu AI alata, i to ne samo u zemljama članicama.

Što točno propisuje članak 50

Članak 50 EU AI Act-a uvodi obveze transparentnosti u četiri situacije: kada osoba komunicira s AI sustavom, kada AI sustav generira sintetički sadržaj (tekst, slika, audio, video), kada se radi o deepfake sadržaju i kada se tekst generiran umjetnom inteligencijom objavljuje s ciljem informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Bit obveze je jasna: ljudi imaju pravo znati kada je nešto što gledaju, čitaju ili slušaju proizvod stroja, a ne čovjeka, prenosi N1.

Za pružatelje AI sustava to znači da izlazni rezultat (output) moraju učiniti tehnički prepoznatljivim, odnosno moraju ugraditi strojno čitljivo označavanje koje omogućuje alatima za detekciju provjeru je li sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Europska komisija je kroz nacrt Kodeksa prakse o transparentnosti AI-generiranog sadržaja jasno dala do znanja da nijedna pojedinačna tehnika – ni metapodaci, ni vodeni žig na razini piksela, ni digitalni otisak – sama po sebi nije dovoljna. Potreban je višeslojni pristup koji kombinira sve navedeno.

Za AI sustave koji su tek stavljeni na tržište obveza označavanja vrijedi od 2. kolovoza 2026. Za generativne sustave koji su na tržištu bili prisutni i prije toga datuma, EU je kroz takozvani AI Omnibus dogovor iz svibnja 2026. odobrila prijelazno razdoblje do 2. prosinca 2026. Interoperabilnost sustava za detekciju vodenih žigova – odnosno mogućnost da alat jednoga pružatelja prepozna oznaku koju je postavio drugi – postaje obvezna od 2. veljače 2027.

Kazne za nepoštovanje ovih obveza mogu iznositi do 15 milijuna eura ili 3 posto globalnoga godišnjeg prihoda tvrtke, ovisno o tome koji je iznos veći.

Zašto se ovo tiče i tvrtki izvan EU

Jedna od najčešće pogrešno shvaćenih stvari kod EU AI Act-a jest pretpostavka da se odnosi samo na tvrtke registrirane u Uniji. Propis, slično kao GDPR, ima ekstrateritorijalni učinak. On se primjenjuje na svakog pružatelja ili korisnika AI sustava čiji izlazni rezultat završi na tržištu EU-a, bez obzira na to odakle taj sustav dolazi ili tko ga koristi.

To praktički znači da tvrtka iz Bosne i Hercegovine koja koristi generativne AI alate za marketinški sadržaj namijenjen tržištima Njemačke, Austrije ili Slovenije, ili koja izvozi usluge digitalnog marketinga klijentima u EU, mora voditi računa o ovim obvezama, iako sama tvrtka nije fizički prisutna u Uniji. Isto vrijedi i za medije te izdavače čiji sadržaj čita publika u zemljama članicama EU-a.

Gdje je BiH u svemu ovome

Bosna i Hercegovina trenutačno nema poseban zakon koji izravno regulira područje umjetne inteligencije. Zakon o zaštiti osobnih podataka, usvojen početkom 2025. godine i uglavnom usklađen s GDPR-om, dijelom pokriva pitanja automatizirane obrade podataka, ali eksplicitna pravila o transparentnosti AI-generiranog sadržaja još ne postoje u domaćem zakonodavstvu.

Za zemlju koja od prosinca 2022. ima status kandidata za pristup EU, usklađivanje s AI Act-om nije samo pravna formalnost nego i strateško pitanje – i za gospodarstvo koje izvozi usluge na tržište Unije, i za javnu upravu koja će prije ili poslije morati uskladiti svoje digitalne procese s europskim standardima. Iskustvo s GDPR-om pokazuje obrazac koji se vjerojatno ponavlja i ovdje: tvrtke koje na vrijeme prepoznaju smjer regulative i prilagode svoje procese imaju prednost u odnosu na one koje čekaju da im to bude nametnuto.

Što ovo znači za građane BiH i Zapadnog Balkana

Sve što je do sada rečeno uglavnom se odnosi na tvrtke, medije i institucije. Ali postoji i druga strana priče, ona koja se tiče običnog građanina u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji ili na Kosovu, a koja se rjeđe spominje.

Članak 50 i cijela arhitektura oznaka i vodenih žigova prije svega štiti korisnike koji se nalaze fizički u EU ili čiji podatci i interakcije prolaze kroz tržište Unije. Platforme i pružatelji AI usluga imaju pravni i financijski razlog poštovati tu obvezu prema europskim korisnicima jer im prijete ozbiljne kazne. Prema korisnicima izvan EU-a taj pravni pritisak ne postoji na isti način. To otvara realan rizik da se globalne AI platforme, iz čisto poslovnih razloga, potrude označiti sadržaj za europsko tržište, dok korisnici u regiji nastave dobivati identičan sadržaj bez ikakve oznake – jednostavno zato što nitko nije zakonski obvezan pružiti im tu zaštitu.

Za građane s nižim primanjima, koji su često i najviše izloženi besplatnim i manje reguliranim platformama, mobilnim aplikacijama sumnjiva podrijetla i sadržaju koji kruži putem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka, ova razlika nije apstraktna. Radi se o ljudima koji su već meta lažnih investicijskih shema, prijevara vezanih za mirovine i socijalna davanja te političkih dezinformacija uoči izbora, a koji sada mogu biti izloženi i sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom bez ikakve oznake koja bi im pomogla prepoznati da nešto nije snimio ili napisao čovjek. Digitalna nejednakost, koja u ovoj regiji već postoji između onih koji imaju pristup kvalitetnijim, plaćenim i provjerenim alatima i informacijama i onih koji nemaju, na ovaj način dobiva novu dimenziju.

Dodatni je problem izostanak domaćih institucija koje bi mogle provoditi ovakva pravila. Dok se građanin u Njemačkoj ili Hrvatskoj može, teoretski, obratiti regulatoru ako sumnja da je prevaren deepfake sadržajem, građanin u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Crnoj Gori nema ekvivalentnu adresu jer nacionalno zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji jednostavno ne postoji. To znači da je zaštita u praksi prepuštena samopomoći: sposobnosti pojedinca da sam prepozna manipulaciju, bez alata koje mu propis jamči.

Postoji i pozitivnija strana. Iskustvo s GDPR-om pokazalo je da regija na kraju, sporo ali sigurno, preuzima europske standarde – djelomično zbog kandidatskog statusa, a djelomično zato što domaće tvrtke koje surađuju s tržištem EU-a same uvode te standarde kao dio poslovne prakse. Ako se taj obrazac ponovi i s AI Act-om, građani u regiji s vremenom će dobiti sličnu zaštitu, samo sa zakašnjenjem koje bi u međuvremenu mogle iskoristiti upravo najranjivije kategorije stanovništva.

Kako se u međuvremenu snalaze same platforme

Dok europski regulatori finaliziraju tehničke standarde, najveće društvene mreže nisu čekale zakonski rok, pa su tijekom 2026. same uvele svoje sustave označavanja – uglavnom kao pripremu za AI Act, ali i zbog rastućeg pritiska korisnika koji sve teže razlikuju stvarni od generiranog sadržaja. Meta je od svibnja 2026. uvela obveznu oznaku „AI info“ na Facebooku, Instagramu i Threads-u za fotorealistične video i audio zapise koji su digitalno kreirani ili izmijenjeni, a slike prepoznaje automatski putem C2PA i IPTC metapodataka, čak i kada ih autor sam ne prijavi. LinkedIn je krenuo istim putem uvodeći suradnju s C2PA inicijativom za certifikaciju podrijetla sadržaja, a od kolovoza 2026. dodao je i gumb kojim korisnici mogu sami prijaviti sumnjivi, takozvani „AI slop“ sadržaj, budući da interna istraživanja pokazuju da čak trećina kratkog i više od 40 posto duljeg sadržaja na platformi već dolazi iz generativnih alata. YouTube od svibnja 2026. ističe uočljivije oznake ispod video zapisa i preko Shorts formata, uz automatsku detekciju neprijavljenoga fotorealističnog sadržaja, dok je X (bivši Twitter) uveo opciju „Made with AI“ i financijske sankcije za neoznačen sintetički sadržaj u osjetljivim temama poput izbora ili sukoba. TikTok se pokazao kao najstroža platforma, s obveznim označavanjem svakog realističnog AI sadržaja i drastičnim padom dosega (i do 70 posto) za onaj koji ostane neoznačen. Za korisnike u Bosni i Hercegovini ovo znači da već sada, i bez ikakvoga domaćeg zakona, dio zaštite stiže neformalno, kroz globalne politike samih platformi, premda bez ujednačenih pravila i bez jamstva da će se primjenjivati jednako dosljedno na svim tržištima.

Što ovo znači u praksi

Za tvrtke koje koriste AI alate za izradu sadržaja u marketingu, novinarstvu ili korporativnoj komunikaciji preporučljivo je već sada mapirati koji se alati koriste, provjeriti imaju li ti alati ugrađene mehanizme označavanja te pratiti obuhvaćaju li krajnja publika ili klijenti tržišta EU-a. Za medije je posebno relevantna obveza vezana za tekst generiran umjetnom inteligencijom koji informira javnost o pitanjima od javnog interesa jer ona izravno zadire u novinarsku praksu i uređivačke politike.

Tehnički standardi za samo označavanje još se finaliziraju kroz Kodeks prakse i prateće standarde EU-a, pa je realno očekivati da će se detalji implementacije mijenjati i u narednim mjesecima. Ono što se, međutim, ne mijenja jest smjer regulative: doba u kojem je sadržaj generiran umjetnom inteligencijom bio nevidljiv i neobilježen definitivno se zatvara.

I tu se, zapravo, krije ohrabrujuća poanta cijele priče. Prvi put u kratkoj, ali intenzivnoj povijesti generativne umjetne inteligencije, granica između onoga što je stvorio čovjek i onoga što je proizveo stroj dobiva jasan, provjerljiv trag, umjesto da ostane stvar nagađanja. Ta promjena neće stići u regiju istoga dana kada stigne u Berlin ili Beč, ali smjer je postavljen, a iskustvo sa svim prethodnim europskim propisima – od zaštite podataka do potrošačkih prava – govori da se taj smjer, prije ili poslije, prenosi i na Bosnu i Hercegovinu i na cijeli Zapadni Balkan. Za poduzeća, medije i institucije u regiji ovo nije prijetnja kojoj se treba prilagoditi u zadnji čas, nego prilika da po prvi put budu spremni prije nego što pravilo postane obvezno.

Objava Obvezno označavanje AI sadržaja: Kako članak 50 Akta o umjetnoj inteligenciji Europske unije mijenja digitalno tržište pojavila se prvi puta na Republika.

Propisi se zapravo odnose na višeprogramske agencije (MCN), odnosno industriju posrednika koji upravljaju influencerima i distribuiraju njihov sadržaj na platformama poput Douyina, Xiaohongshua i Bilibilija, prenosi HINA. To znači da država novim propisima zapravo rješava problem na samom izvoru – umjesto da lovi pojedinačne influencere, kažnjavat će agencije koje iza njih stoje.

Podsjetimo kako je krajem listopada 2025. godine u Kini stupio na snagu novi zakon kojim se uvode strožija pravila za influencere koji obrađuju određene teme na društvenim mrežama. Ovim propisom predviđeno je da osobe koje kreiraju sadržaj o “ozbiljnim” područjima, poput financija, zdravstva, medicine, prava ili obrazovanja, moraju posjedovati odgovarajuće stručne kvalifikacije i biti spremni ih dokazati. Mjera je uvedena s ciljem suzbijanja širenja dezinformacija na internetu. Istovremeno, Uprava za kibernetički prostor Kine (CAC) zabranila je oglašavanje medicinskih proizvoda i usluga, kako bi se spriječilo prikriveno promoviranje pod okriljem edukativnog sadržaja.

Ovaj potez mnogi tumače kao značajnu promjenu u načinu funkcionisanja influencerske scene u toj zemlji.Prema ovim pravilima, influenseri koji žele objavljivati sadržaj iz osjetljivih područjime moraju imati sveučilišmu diplomu, priznatu obuku, licencu ili certifikat iz relevantnog područja. Regulativa se odnosi na korisnike velikih kineskih platformi, uključujući Douyin, kinesku verziju TikToka, kao i Weibo i Bilibili.

Nova uredba koja stupa na snagu 1. rujna, službenog naziva “Uredba o upravljanju uslugama multikanalne distribucije internetskog informacijskog sadržaja”, zajednički je 29. svibnja 2026. izdalo pet državnih tijela na čelu s Kineskom upravom za kibernetički prostor (CAC).

Uredba obvezuje sve MCN agencije koje trenutačno nisu registrirane da se prijave nadležnoj provincijskoj upravi za kibernetički prostor, uz obvezno navođenje “usluge multikanalne distribucije internetskog informacijskog sadržaja” u djelatnosti tvrtke.

Već registrirane agencije imaju rok od 30 dana od stupanja propisa na snagu da usklade svoju registriranu djelatnost. Platforme koje ugošćuju te agencije dužne su prije primanja nove provjeriti njezine kvalifikacije, a potom u roku od 30 radnih dana prijaviti podatke o toj suradnji nadležnoj upravi, što je obveza koja vrijedi i za svaku naknadnu promjenu.

Novi propisi influencerima i agencijama koje ih zastupaju izravno propisuju niz zabrana: poticanje mržnje i regionalne diskriminacije, iskorištavanje maloljetnika i osoba s invaliditetom u profitne svrhe, lažiranje pregleda, lajkova, pratitelja i ocjena, veličanje kriminala i katastrofa te organiziranje ili poticanje internetskog vršnjačkog nasilja.

Agencije moraju imenovati voditelja za upravljanje sadržajem, održavati stalni tim za nadzor sadržaja te s kreatorima potpisivati ugovore kojima se jasno definira odgovornost za informacijsku sigurnost.

Ako kreator prekrši zakon ili pravila platforme, agencija mu je dužna odmah obustaviti ili raskinuti suradnju i o tome obavijestiti platformu. Posebna pozornost posvećena je zaštiti maloljetnika, uključujući provjeru dobi korisnika i pristanak roditelja ili skrbnika, dok su za livestream prodaju propisani mehanizmi odabira proizvoda i obveznog nadzora prije emitiranja.

Kineski MCN sektor u međuvremenu je prerastao u industriju od desetaka tisuća agencija, prema procjenama istraživačke kuće iiMedia.

Njihov je broj već 2022. premašio 40 tisuća. Te agencije danas upravljaju s procijenjenih 100.000 potpisanih influencera s ukupno više od dvije milijarde pratitelja na svim platformama, prema podacima povezanim s Hurunovim rangiranjima koje prenose kineski poslovni mediji.

Tržište KOL marketinga (key opinion leader, kineski naziv za influencere) procjenjuje se na oko 100 milijardi juana (oko 13 milijardi eura), uz godišnji rast od približno 16 posto, dok najuspješniji livestream prodavači poput Li Jiaqija ili nekadašnje zvijezde Viye ostvaruju prihode koji se mjere u desecima do preko 100 milijuna juana godišnje (13 milijuna eura).

Industrija je izrazito piramidalna: mali broj megainfluencera drži ogroman udio ukupnog prometa.

Ovakav rast dugo je pratila i slabija regulatorna kontrola. Kineska uprava za kibernetički prostor još je 2022. godine, u sklopu godišnje kampanje “čišćenja kibernetičkog prostora”, upozoravala na problem.

Prema ocjeni analitičara koji prate kinesko tržište, cilj propisa nije gašenje legalnog poslovanja MCN agencija, već njihovo tretiranje “kao dijela kineske informacijske strukture, a ne marketinškog divljeg zapada”, kako se navodi u analizi konzultantske kuće China Skinny.

Isti izvor upozorava da će brendovi i platforme morati provoditi temeljitiju provjeru partnera prije sklapanja suradnje – od statusa registracije agencije do načina na koji ona odobrava scenarije za livestream nastupe.

U praksi se očekuje val formalizacije: manje, neregistrirane agencije koje danas posluju u sivoj zoni morat će ili proći registraciju ili prestati djelovati, dok će veće platforme poput ByteDancea i Alibabe preuzeti dodatnu administrativnu odgovornost za provjeru partnera.

Kratkoročno bi moglo doći do konsolidacije tržišta u korist većih, već formalno uređenih agencija, dok bi manji, samostalni kreatori mogli osjetiti pritisak da se povežu s registriranom MCN agencijom kako bi zadržali pristup unosnim livestream i influencer-marketing kampanjama.

Ostale zemlje uglavnom reguliraju influencerski marketing kroz postojeće okvire za zaštitu potrošača i oglašavanje, bez posebnog zakona za agencije.

EU nema jedinstven zakon, ali nacionalna tijela sve češće primjenjuju postojeća pravila o zaštiti potrošača i financijskom oglašavanju na influencere.

Ono što kinesku uredbu izdvaja jest da tretira MCN agencije kao regulirani poslovni subjekt s obvezom registracije, sadržajnog nadzora i odgovornosti za treće strane (kreatore), slično kako bi se regulirao medijski ili telekomunikacijski operater – pristup koji nijedna druga velika država trenutačno ne primjenjuje u tako sveobuhvatnom obliku, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Kina želi spriječiti dezinformacije, poticanje mržnje i manipulacije u cilju profita – uvodi strožija pravila za influencere – U EU ješ uvijek značajan kaos pojavila se prvi puta na Republika.

Zaključkom je službeno prihvaćena Informacija o preporuci poslodavcima na teritoriju Federacije BiH, a povod je, naravno, najvažnija sporedna stvar na svijetu.

Budući da se utakmica igra u “gluho doba noći” – 2. srpnja 2026. godine s početkom u 2:00 sata po lokalnom vremenu – Vlada preporučuje poslodavcima u Federaciji BiH da radno vrijeme organiziraju tako da pomaknu početak radnog dana kako bi radnici stigli barem malo odspavati nakon navijanja. Također, preporučuje se da se radnicima koji to žele omogući korištenje godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog dopusta, sve u skladu s propisima iz područja rada i radnih odnosa.

No, mislilo se i na one koji utakmicu ne planiraju gledati u kućnoj atmosferi. Jedinicama lokalne samouprave preporučeno je da 2. srpnja 2026. godine ugostiteljskim objektima produže radno vrijeme čak do 6:00 sati ujutro. Ukratko, iz kafića se može ići ravno u krevet – ili, za one manje sretne, ravno na prvu jutarnju kavu prije posla.

Donošenjem ovog zaključka prestaje vrijediti prethodni zaključak Vlade Federacije BiH, broj 1025/2026 od 29. lipnja 2026. godine, a novi zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Sretno svima koji u četvrtak ujutro budu morali objašnjavati šefu zašto im “kasni alarm”!

Objava “NIĐE OVO NEMA, A I DA IMA, NIJE ‘VAKO” Vlada FBiH donijela nove preporuke: Poslodavcima predloženo pomicanje radnog vremena zbog utakmice BiH – SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Korisnici na TikToku, Instagramu i platformi X u posljednjih su nekoliko dana masovno počeli dijeliti snimke zaslona sumnjivih oglasa na kojima se plišane igračke i lutke prodaju po cijenama od nekoliko desetaka tisuća eura. Posebnu zabrinutost i sumnju izazvali su opisi i specifikacije u oglasima, poput navoda: “novorođenče, u dobrom stanju, 44 centimetra” ili “mala, zdrava plišana igračka, 134 centimetra”, zbog čega su uznemireni građani pokrenuli val prijava i pozive na bojkot aplikacije.

Policija poziva na smirivanje tenzija i provjeru informacija

Iako vlasti situaciju shvaćaju iznimno ozbiljno, službene istrage za sada nisu pronašle nikakve dokaze koji bi upućivali na stvarni zločin. Njemačka policija u saveznoj državi Hessen potvrdila je da aktivno provjerava sve navode.

“Prema trenutačnim nalazima, postoje jake naznake da se radi o lažnim oglasima. Istražujemo prijave kako bismo isključili bilo kakvu opasnost ili zločin”, priopćili su iz policije u Hessenu.

Slične korake poduzela je i policija u Dortmundu, koja je upozorila građane da ne šire neprovjerene snimke zaslona bez poveznica na stvarne oglase, profile prodavača ili cjelovite opise. “Molim vas, nemojte sudjelovati u nagađanjima”, poručili su iz dortmundske policije, naglašavajući važnost provjere autentičnosti prije dijeljenja viralnog sadržaja.

Stručnjaci: Riječ je o nerealnoj teoriji zavjere

Austrijska organizacija za provjeru činjenica, Mimikama, ističe kako je scenarij prema kojem bi međunarodne kriminalne skupine koristile javnu i strogo nadziranu platformu s milijunima korisnika za prodaju djece – potpuno nevjerojatan i prerizičan.

Nakon detaljne analize viralnih objava, stručnjaci su zaključili da niti jedan autentičan oglas koji nudi dijete na prodaju zapravo ne postoji na platformi. Snimke koje kruže internetom uglavnom prikazuju pogrešno interpretirane tehničke parametre same aplikacije ili automatske prijevode (poput Google prevoditelja) koji zvuče sumnjivo izvan konteksta. Ipak, napominju kako se digitalne platforme u nekim slučajevima mogu zloupotrijebiti za iniciranje kontakata ili pokušaje prijevare.

Oglasio se i Vinted: Sporne brojke su oznake na igračkama, a ne dob djece

Iako se kompanija još nije očitovala službenim priopćenjem za medije, korisnička podrška Vinteda odgovorila je na upite zabrinutih korisnika na društvenim mrežama, pojašnjavajući kako je riječ o potpunom nesporazumu i nepoznavanju algoritma platforme.

“Nakon temeljite istrage, nismo pronašli dokaze koji ove oglase povezuju s bilo kakvom kriminalnom aktivnošću. Glasine se temelje na nerazumijevanju načina na koji naša platforma funkcionira. Dob i visina prikazane u ovim oglasima odnose se na dobnu skupinu kojoj je igračka namijenjena – slično kao i oznaka dobi na pakiranju igračke – a ne na dijete. To polje se koristi u svim našim kategorijama”, poručili su iz Vinteda, pozivajući korisnike da i dalje prijavljuju sve oglase koji im se čine sumnjivima.

Naime, prilikom postavljanja artikla u kategoriju dječjih igračaka, Vinted od prodavača zahtijeva unos obveznih parametara veličine koji su preuzeti iz kategorije dječje odjeće, zbog čega se uz plišane medvjede automatski generiraju oznake u centimetrima i godinama (npr. 7 godina / 122 cm).

Ovaj slučaj neodoljivo podsjeća na panični val iz 2020. godine kada se na meti sličnih, potpuno neutemeljenih optužbi za trgovinu ljudima našla online trgovina namještaja Wayfair, nakon što su teoretičari zavjere skupocjene ormare sa ženskim imenima pokušali povezati s nestalom djecom.

Objava Viralna panika na društvenim mrežama: Policija istražuje oglase na Vintedu, zasad nema dokaza o trgovini djecom pojavila se prvi puta na Republika.

Uoči predstojećih rujanskih izbora, švedski je parlament izglasao kontroverzni zakon koji dodatno zaoštrava politiku prema azilantima i migrantima koji posjeduju boravišnu dozvolu u toj skandinavskoj zemlji. Prema novim odredbama koje je progurala vladajuća koalicija desnoga centra, zaposlenici u javnom sektoru sada imaju zakonsku obvezu Švedskoj agenciji za migracije prijaviti svako „sporno ponašanje“ budućih tražitelja azila, a migranti zbog lošeg ponašanja mogu izgubiti pravo na boravak.

Ovaj je propis u švedskoj javnosti i tamošnjoj oporbi odmah prozvan „zakonom cinkanja“ (šved. anmälningsplikt) te je naišao na oštre kritike.

Gostujući u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije, prof. dr. sc. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ocijenio je kako je u Europskoj uniji primjetan opći trend zaoštravanja politike prema migrantima i azilantima.

„Nema države ni društva gdje možete funkcionirati bez pravila o ulasku, boravku i izlasku iz neke zemlje“, izjavio je Gotovac, no ukazao je na to da je ključno pitanje kako se ta prava provode i udaljava li se Europa od svoje povijesne paradigme otvorenosti i inkluzivnosti.

Od najinkluzivnije zemlje do „moralne policije“

Švedska je desetljećima u međunarodnim krugovima slovila kao najinkluzivnija europska država, zbog čega ovaj radikalni zaokret privlači veliku pozornost analitičara.

„Ovdje postaje sporno kada se boravak počinje vezivati uz moralne pojmove i provjere. Švedska je pravna država i mora kažnjavati svaki oblik nezakonitog ponašanja, ali čini mi se da ovo skreće pozornost na teren gdje se naglašava da će postojati moralna policija i akcija ‘cinkanja’. Pitanje je kako će sve to u praksi biti provođeno“, zapitao se Gotovac.

Ovaj zakon dolazi nadomak već ranije izglasanih, iznimno strožih pravila za stjecanje švedskog državljanstva. Podsjetimo, za švedsku su putovnicu sada potrebni:

• izvrsno poznavanje švedskog jezika,
• razumijevanje funkcioniranja švedskog društva,
• dokaz o stabilnim mjesečnim prihodima od minimalno 1800 eura,
• najmanje osam godina neprekidnog boravka u zemlji bez kršenja zakona.

Gotovac smatra kako nije sporno da svaka država prije izdavanja državljanstva traži određeni stupanj integracije – poput jezika i ekonomske samostalnosti – ali upozorava da problem nastaje ako državljanstvo postane mehanizam dijeljenja ljudi na poželjne i nepoželjne.

Širi europski kontekst i usporedba s Mađarskom

Osvrćući se na političke promjene u Europi, posebice u Mađarskoj, zagrebački profesor je naglasio kako tamošnje preslagivanje ne treba promatrati kao veliku pobjedu ljevice.

„Mađarsko društvo nije osudilo Orbanovu politiku prema migrantima. Oni su osudili sustav koji je Orban proizvodio“, naglasio je Gotovac, pojasnivši da je u Mađarskoj migracijska politika bila tek dio šireg neliberalnog projekta koji je uključivao slabljenje institucija, pritisak na medije i kontrolu civilnog društva.

Zaključno, u Švedskoj je trenutačno na djelu snažna politička i društvena polarizacija. Premda se švedska migracijska politika vidno pomaknula u restriktivnom smjeru, stručnjaci suglasno poručuju kako Stockholm u tome nije iznimka, već dio općeg trenda koji u ovome trenutku prožima cijeli europski kontinent.

Objava Švedska uvodi stroža pravila za migrante, oporba zakon nazvala „dužnošću cinkanja“ pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što je suočena s oštrim padom rezultata na standardiziranim testovima norveška vlada još 2044. godine zabranila pametne telefone u školama, novi korak usmjeren je prema regulaciji digitalnih alata u učionicama.

Prema riječima premijera Størea, nekontrolirano korištenje umjetne inteligencije povećava rizik da djeca rane dobi preskoče ključne korake u svom kognitivnom i obrazovnom razvoju.

“Najvažnije u školi je da naša djeca nauče čitati, pisati i računati”, istaknuo je Støre, dodajući kako će se novi standardi početi primjenjivati od nadolazeće školske godine koja počinje potkraj kolovoza.

Strategija uvođenja AI alata po starosnim skupinama

Novi vladin plan predviđa strogo stupnjevane razine pristupa tehnologiji, ovisno o dobi i zrelosti učenika:

Povratak tiskanim knjigama i stroža kontrola digitalnog života

Norveška je bila među pionirima digitalizacije obrazovnog sustava – računala su u učionice uvedena još 1990-ih godina, dok su tableti postali standard od 2010. nadalje, čime je drastično smanjena ovisnost o tiskanim knjigama i pisanju rukom.

Međutim, svjesna nuspojava pretjerane digitalizacije, vlada sada radi na potpunom preokretu tog trenda. Uz ograničavanje umjetne inteligencije, najavljen je i zakonodavni okvir kojim će se osigurati izravna financijska sredstva za povratak klasičnih, tiskanih knjiga u učionice.

Ova odluka dio je šireg nacionalnog plana zaštite mentalnog zdravlja i razvoja mladih. Podsjetimo, norveška vlada je nedavno najavila i planove o zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, prateći slične rigorozne inicijative koje su već pokrenute u Australiji i nekoliko drugih razvijenih zemalja.

Objava Norveška uvodi gotovo potpunu zabranu umjetne inteligencije u osnovnim školama pojavila se prvi puta na Republika.

Novo zakonodavstvo donosi se uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u rujnu, a dio je paketa politika vlade desnoga centra koja ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata. Cilj ovih mjera je stvaranje jednog od najrestriktivnijih pravnih okruženja za imigrante izvan Europske unije.

Zakon o „dobrom ponašanju“ primjenjivat će se i retroaktivno

Zastupnici su tijesnom većinom usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće tražitelje azila, osobe čiji su zahtjevi još u obradi, ali i retroaktivno na brojne sadašnje stanovnike sa stranim državljanstvom.

„Svatko tko se ne ponaša kako treba, ne može računati na ostanak u Švedskoj“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja zakona.

Iako sam tekst zakona precizno ne definira koje se sve ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije kao jasne primjere navela:

• Neplaćene dugove i utaju poreza
• Činjenje kaznenih djela
• Povezanost s ekstremističkim organizacijama

Provjeru i nadzor provodit će Švedska agencija za migracije, a na svaku donesenu odluku bit će moguće uložiti žalbu.

Oštre kritike nevladinih organizacija: „Podrivanje vladavine prava“

Zakon je naišao na oštre kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava, koji ocjenjuju da su kriteriji potpuno proizvoljni.

„To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje uopće nije nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorili su iz organizacije Amnesty International.

Iz organizacije Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu poručili su da zakon izravno „podriva vladavinu prava“ jer ljude ostavlja u neizvjesnosti s obzirom na to da ne znaju koja bi se njihova djela ili izjave u budućnosti mogle iskoristiti protiv njih.

Kontroverzna obveza prijavljivanja u javnom sektoru

Parlament je s minimalnih 174 glasa za i 172 protiv izglasao i odredbu koja od velikog broja zaposlenika u javnim službama zahtijeva prijavljivanje osoba bez reguliranog boravišnog statusa.

Nakon snažnog pritiska javnosti i struke, od ove su obveze na kraju izuzeti učitelji, liječnici i socijalni radnici.

Kritičari upozoravaju da će ove mjere pretvoriti dio državnih službenika u svojevrsnu graničnu policiju te da će izolirati migrante bez dokumenata od društva, jer će zbog straha od deportacije izbjegavati i osnovne administrativne korake.

Vlada s druge strane ustraje u stajalištu da su mjere nužne kako bi se suzbile ilegalne migracije i osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka doista napuste državno područje Švedske. Podsjećaju i kako slični modeli u određenom obliku već godinama postoje u Njemačkoj, dok o njima aktivno razmišlja i susjedna Finska.

Objava Švedska postrožila zakone za migrante: Moguće ukidanje boravišnih dozvola zbog „lošeg ponašanja“ pojavila se prvi puta na Republika.

U paketu izmjena Zakona navodi se da se rok Ministarstva unutarnjih poslova za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produljuje s 30 na 90 dana, dok se rok za prijavu boravišta umjesto dosadašnja tri produljuje na 15 dana. Paket također uvodi mogućnost blokade poslovnog računa do 30 dana, po hitnom postupku, ukoliko se utvrdi nezakonitost u poslovanju. Predviđene kazne za rad bez dozvole iznose od 6.630 do 39.820 eura po radniku; dok se raniji iznosi u kunama više ne primjenjuju.

Sezonske dozvole

Sezonske dozvole u sektorima turizma, poljoprivrede i srodnih djelatnosti produljuju se na razdoblje do tri godine.

Također, strani radnici će, kako bi produljili dozvolu za boravak i rad, biti obvezni u roku od godinu dana položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 znanja. Standard smještaja iznosi najmanje 14 m² uz dodatnih 6 m² po radniku, dok visina najma ne smije prijeći 30 posto neto plaće.

Izmjene Zakona o strancima predviđaju da će strani radnik koji je kod istog poslodavca radio najmanje šest mjeseci moći promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Dozvola više neće biti strogo vezana isključivo uz jednog poslodavca, čime se radnicima olakšava prelazak na bolje uvjete rada ili drugi posao bez ponovnog prolaska kroz cijeli administrativni postupak.

Istodobno, produljuje se rok tijekom kojeg strani radnik može biti nezaposlen, a da pritom ne izgubi pravo boravka i rada u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg kraćeg roka, strani radnik sada može ostati bez zaposlenja do tri mjeseca tijekom važenja dozvole. Ako radnik ima dozvolu dulje od dvije godine, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na šest mjeseci. U tom razdoblju radnik može tražiti novog poslodavca bez automatskog ukidanja dozvole ili obveze napuštanja Hrvatske.

Jedna od izmjena koja je osobito bila u fokusu odnosi se na duljinu boravka vozača. Paket izmjena predviđa da profesionalni vozači kamiona i autobusa iz država izvan Europske unije mogu dobiti dugotrajnu vizu s važenjem do godinu dana. Izmjena ne dolazi bez odgovornosti i zaštitnog mehanizma – u slučaju da se viza ne koristi u svrhe za koje je izdana, bit će, kako je navedeno, ukinuta.

Domaći prijevoznici

Kako je za Fenu komentirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, usvajanjem novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj napravljen je značajan iskorak prema rješavanju dugogodišnjeg problema boravka radnika iz Bosne i Hercegovine, posebice profesionalnih vozača, ali i radnika iz građevinskog i drugih sektora kojima će biti omogućen dulji i jednostavniji boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih problema s kojima su se domaći prijevoznici suočili u posljednje vrijeme, zbog čega su organizirali i nekoliko regionalnih prosvjeda, upravo je duljina boravka u zemljama EU-a. Uvođenjem novog Entry-Exit sustava dodatno su pooštrena pravila o boravku do 90 dana u razdoblju od 180 dana unutar schengenskog prostora.

“Imamo oko 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutarnje transporte ili one koji se odvijaju u regiji. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojiti i naše disponente, menadžere, direktore, radnike na održavanju vozila…”, kazao je ranije za Forbes BiH Atif Hadžidedić, član Konzorcija Logistika BiH.

Objava Nove izmjene Zakona o strancima u Hrvatskoj: Što se mijenja za radnike iz BiH u sektoru prijevoza, građevinarstva i turizma? pojavila se prvi puta na Republika.