Bh. politički dužnosnici prihvatili su ovaj dokument, no ne svi – suzdržani su bili predsjednik PDP-a Branislav Borenović i DNS-a Nenad Nešić. Također, sastanku u Bruxellu nisu ni svi nazočili.

Naime, iz Republike Srpske sudjelovali su Milorad Dodik kao srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a koji je i prije polaska rekao kako neće potpisati ništa što osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SP-a Petar Đokić, DNS-a Nenad Nešić i PDP-a Branislav Borenović, dok su iz FBiH bili predsjednik i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferovićkoji je ujedno bošnjački član Predsjedništva, te predsjednik DF-a Željko Komšić i “hrvatski” član Predsjedništva, predsjednik stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i Nezavisnog bloka Senad Šepić.
Iako je doputovao u Bruxelles, sastanku nije nazočio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji se oglasio putem službenog twittera ocijenivši da sastanak “nema smisla”, i kako bi to bilo “politički naivno”. Nedolaskom iz privatnih razloga ispričao se predsjednik SBB Fahrudin Radončić i predsjednik SDS Mirko Šarović.

Čović ‘tvitao’ umjesto da je ‘na licu mjesta’ kazao što ima za kazati, a mogao je i biti suzdržan

No, umjesto da to kaže na sastanku, Čović je uvrijeđeno ‘tvitao’ iz hotelske sobe. “Nema smisla prisustvovati sastancima koji će legitimirati i promovirati dva bošnjačka člana Predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela. Veliko hvala Charlesu Michelu i Andreju Plenkovic na njihovom trudu”, glasio je prvi ‘twitt’, a potom i drugi:” Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Bruxellesu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu s devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići pošten dogovor s onima koji promiču kršenje Daytonskog sporazuma”, glasio je drugi ‘twitt’.

Potpuno druga tema je zašto je “samo jedna hrvatska stranka” u Bruxellesu i zašto se Čović, očito je, osjećao usamljeno i u manjini. On je i prije sastanka najavio kako neće sudjelovati na sastanku ako na istom bude i Željko Komšić.

“Današnji sastanak je organiziran s previše sudionika i u formatu koji je za mene bio obeshrabrujući, jer pozvano je 15 stranaka, od kojih je devet bošnjačkih, pet srpskih te mi kao HNS. Procijenili smo da nema smisla biti sudionikom tih razgovora, da na kraju mandata legitimiramo ova dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH i da im faktički otvorimo kampanju za naredne izbore. To bi bilo politički naivno, jer je kampanja već krenula, izjavio je Čović za agenciju FENA.

Dodao je da je HDZ bio uključen u prvi dio tehničke pripreme današnjeg sastanka koji se odvijao na razini savjetnika, u želji da se dokument, odnosno izjava što korektnije uradi.

“Ja sam i prije polaska kazao da nema mogućnosti stavljati potpise na dokument gdje će biti i bošnjački članovi Predsjedništva BiH koji su nekoliko puta uzurpirali pravo hrvatskog naroda na izborima. Vođena je jedna rasprava, pokušalo se taj dokument staviti u funkciju stabilnosti BiH, našeg budućeg kandidacijskog statusa i ono što bi trebalo raditi kao prioritete”, rekao je on.

Čović se pri tom zahvalio predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu zbog truda koji je uložio, iako ponovno ističe da je format sastanka promašen. Također se zahvalio i premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću, za kojeg kaže da je pokrenuo inicijativu da se sastanak u Bruxellesu uopće održi.

“Žao mi je što je sve to ovako okončano. Ja ću uputiti jedno pismo gospodinu Michelu, jer sam bio ovdje u Bruxellesu i čekao da možda napravimo neki drugačiji format razgovora. Bilo je puno tajnovitosti oko ovog sastanka i na kraju je to, nažalost, bio format koji je ograničio mogućnosti, barem moje participacije. Ovaj dokument koji je pripremljen je općeg karaktera i ja ne znam hoće li ga netko potpisivati i očekuje li se to uopće. Postavljen je tako kao da će se potpisivati, iako je meni bilo rečeno da neće. Ja sam došao ovdje da bih pokazao dobru volju i iz poštovanja prema gospodinu Michelu. Držimo da je najveći iskorak trebalo napraviti prema reformi izbornog zakona, ali to u ovom formatu nije bilo moguće”, zaključio je predsjenik HDZ-a BiH

Zašto nije potpisao Borenović

Naime, Borenović je u svom govoru kazao da s “korumpiranim vladajućim političarima ništa neće potpisivati”, a osvrnuo se na katastrofalno stanje u pravosuđu i vladavini prava kao i na niz potpisanih sporazuma i donesenih zakona koji su samo, kako je istaknuo, poslužili za jačanje korupcije vladajućih. U tom kontekstu spomenuo je Zakon o trošarinama, kao i 14 ključnih prioriteta od kojih je usvojen samo jedan, ali od suštinskih, kako je naveo, vladajuća većina je već nekoliko puta spriječila usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS-u usklađenih sa europskim standardima.

“Godine i desetljeća prolaze, a pomaka nema. I ne samo da nema pomaka, nego BiH dramatično nazaduje. Demografski, ekonomski, vrijednosno i u aspektu vladavine zakona i pravne sigurnosti. Zašto? Vjerujem zato što europski dužnosnici ne mogu prihvatiti elementarnu činjenicu da su vladajuće korumpirane elite u BiH iskreni protivnici članstva u EU i zakleti neprijatelji europskih vrijednosti i standarda, pogotovo vladavine zakona. Reći ćete: ali oni stalno ističu da su opredjeljeni za članstvo u EU! Da, oni zaista to stalno govore i da, oni stalno ne govore istinu. Postoje dva razloga zašto to govore. Prvi je taj da kod vas u Bruxellesu stvore privid da oni to zaista žele i tako otvaraju vrata europskih pristupnih fondova i aranžmana s europskim financijskim institucijama. Drugi razlog je još važniji. Usprkos desetljećima sijanja mržnje i tenzija među narodima u BiH, značajna većina ljudi u BiH, u oba entiteta, želi europsku perspektivu i članstvo u EU. I zbog toga im je potrebno da se lažno predstavljaju kao nositelji tog projekta”, kazao je Borenović pred europskim i bh dužnosnicima, sudionicima sastanka.

“Mislim da je krajnje vrijeme da umjesto njihovih lažnih, ispraznih deklarativnih izjava počnete gledati njihove surovo jasne postupke i djela. Nakon godina njihovog „optimizma“, „opredjeljenosti“, „predavanja zahtjeva za kandidatski status“, mi živimo u zemlji koju je napustilo preko milijun stanovnika, u kojoj su škole i vrtići sve prazniji, u kojoj vlada nepravda i beznađe i koja, po izvješćima vaših eksperata, ispunjava sve kriterije da se nazove zarobljenim društvom. Vi imate luksuz da sebi možete priuštiti da mandat potrošite čekajući korumpiranu elitu da uvede vladavinu zakona. Moj narod i ja tu privilegiju nemamo. Mi se moramo suočiti sa surovom istinom. Korumpirani političari i europske vrijednosti ne mogu zajedno. Zbog toga, ne očekujte od mene da s njima potpisujem bilo štao, jer moje i njihove vrijednosti nisu i ne mogu biti iste”, poručio je Borenović

On je na koncu europskim dužnosnicima poručio da, ukoliko žele pomoći BiH i RS-u da zaista ubrzano krene ka EU i ubrzano uvodi europske standarde i vladavinu zakona, umjesto novih prilika korumpiranim političarima s ispraznim obećanjaima, inzistiraju na provođenju onih koja su već dali.

“Umjesto nove izjave ustanovite odgovornost za neprovođenje prethodne. Ukoliko želite BiH u EU, onda omogućite ljudima da znaju tko su odgovorni za dosadašnju blokadu europskog puta i šta njihovo ponašanje u praksi znači. Također, očekujem da jasno i glasno ponovite i potvrdite da je Daytonski sporazum, dva entiteta i tri naroda, formula opstanka koja se neće i ne može mijenjati. Za mene kao Srbina iz Republike Srpske nikakve promjene kojima se umanjuje daytonski status RS nisu prihvatljive. Molim vas da se jasno izrazite po tom pitanju i tako izbijete korumpiranim elitama ključni argument straha i mržnje kojim već desetljećima razaraju čitavu zemlju”, zaključio je Borenović.

Zašto Nešić nije potpisao

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić također je odbio odbio potpisati zajedničku izjavu lidera jer, kako je rekao, smatra da “ona nije u interesu Republike Srpske i da je u suprotnosti sa stavovima Narodne skupštine Republike Srpske”. Ovo je Nešićeva izravna optužba prema Dodiku koji je – potpisao.

”Nenad Nešić isto misli i u Banja Luci i u Bruxellesu. Meni je RS uvijek i svuda na prvom mjestu, ne krijem se i ne bježim kao neki. Ako je Narodna skupština utvrdila stav da RS da je potrebno zadržati neutralan stav po pitanju krize u Ukrajini, nitko od nas nema pravo potpisati izjavu u kojoj se daje kvalifikacija o toj krizi. Nitko od nas nema pravo obvezati se da će provoditi političke i neustavne odluke Ustavnog suda BiH kojima se derogira i razvlašćuje Republika Srpska, suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Zar da potpišem da ćemo dati našu državnu imovinu, rijeke, šume? Moja ruka to potpisati neće!”, kazao je Nešić.

Pri tom je Nešić kazao kako je “Narodna skupština RS još 2009. utvrdila platformu za promjene Ustava BiH kako bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava.”

”Sada odjednom uskrsava i mišljenje Venecijanske komisije prema kojem treba ukinuti Dom naroda PS BiH, ojačati nadležnosti BiH i prenijeti nove, te formirati nova ministarstva na razini BiH. Takvu odluku ne može donijeti nijedan lider, nego isključivo Narodna skupština RS, a ja se nadam da ona to neće nikada uraditi. Nemam potrebu niti želju da se dodvoravam bilo kome vani. Moj posao je da vodim računa o našem narodu i našoj RS. Ja izdajnik Republike Srpske nikada biti neću, bez obzira na osobnu cijenu. Nemam potrebu davati jeftine izgovore da nisam potpisao zbog Dodika, Komšića, ovog ili onog. Nisam potpisao zato što su RS i Narodna skupština Republike Srpske za mene svetinja”, poručio je Nešić.

Što je potpisano

Izjava i njeni potpisnici navedeni su na službenoj stanici Europskog vijeća Europskog vijeća.

Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, prihvaćanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost:

– očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Općim okvirnim sporazumom za mir;

– poštivanju načela vladavine prava i provođenju slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlada/vlasti;

– načelima i vrijednostima na kojima se temelje Europska unija i demokratska društva kao i budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Europske unije;

Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju europske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije,

Sudionici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.

Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. ožujka 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)

Za postizanje ovih ciljeva, sudionici se slažu da je nužno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

Čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva:

1. Predani su napretku, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te se obvezuju da će konstruktivno poduzeti potrebne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njene kontinuirane prisutnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.

3. Predani su potpunom poštivanju svih konačnih i obvezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima.

4. Poduzet će sve potrebne korake kako bi Opći izbori 2022. bili organizirani učinkovito i provedeni na uredan način, uz potrebna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

5. Konstruktivno će surađivati ​​nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.

6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu prema EU i odgovorilo na težnje građana.

7. U tom kontekstu, nastojat će hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti:

8. Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;

9. Zakon o sprječavanju sukoba interesa;

10. Zakon o javnim nabavkama;

11. izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;

12. mjere za potpunu obnovu redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od EU fondova u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući pravodobnu ratifikaciju financijskog okvira i Sporazum o partnerstvu.

13. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, pristaju poduzeti sljedeće korake:

14. osigurati potpuno funkcioniranje institucija na razini Bosne i Hercegovine i osigurati da se odluke u skladu s nadležnostima na razini Bosne i Hercegovine donose na toj razini, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategije na razini cijele države u područjima podijeljenih nadležnosti, u skladu s ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti među razinama vlasti;

15. ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanjem da tijela za provedbu zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravomoćnih osuda, uključujući one na visokom nivou.

16. kretati se ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.

17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i suradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

18. Predani su poduzeti konkretne korake za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata, u skladu s ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u povodu 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.

19. Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja za završetak gore navedenih radnji.

Izjavu prihvaćaju: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

/desk/

Objava PLENKOVIĆ SE UZALUD TRUDIO Tko je bio u Bruxellesu, tko je potpisao zajednički dokument, a tko nije i zašto, a tko je samo ‘tvitao’ pojavila se prvi puta na Republika.

“U ovim svibanjskim danima, kada obilježavamo povijesnu Schumanovu deklaraciju i Dan Europe, odnosno začetak Europske unije, osjećamo dužnost i obvezu posebnu pažnju dati Bosni i Hercegovini kao teritorijalnom, povijesnom i kulturnom srcu Staroga kontinenta. U posljednjih 25 godina Bosna i Hercegovina suočila se s brojnim izazovima. Daytonsko-pariški mirovni sporazum potpisan 1995. godine u Parizu, u istom gradu gdje je predstavljena Schumanova deklaracija, doživio je tihe i puzajuće izmjene koje su nastojale doprinijeti demokratizaciji i integraciji zemlje.

Međutim, stagnacija, neperspektivno ozračje i nepovjerenje među elitama i zajednicama ipak su prevladali i, stoga, onemogućili izgradnju funkcionalne države, institucija i kohezivnog društva. Prema tome, dosad su u Bosni i Hercegovini izostali bitni politički i društveni koraci koji bi mogli zemlju odvesti tamo gdje ona oduvijek pripada – Europi i europskoj obitelji.

Vrijeme je za pisanje novog poglavlja. Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred najznačajnijim ispitom demokratske zrelosti, suverenosti i usmjeravanja svoje budućnosti. Uvjereni smo da je ova, 2021. godina, godina prekretnice, godina u kojoj stoji povijesna prilika za prekidanje statusa quo i stagnacije Bosne i Hercegovine. Duh kompromisa, dogovora i sporazuma je potreban u svakom modernom društvu, osobito u zemljama koje njeguju nacionalne, kulturne i vjerske različitosti. Na primjeru Grada Mostara uvidjeli smo da je takav kompromis moguć, da „gradovi slučajevi“ postoje samo u fikcijama te da ne postoje izazovi koji se zajedničkim snagama ne mogu riješiti. Pitanje je političke volje, ali i odgovornosti koja mora biti imperativ za sve političke predstavnike. Također, primjećujemo da ohrabrujuće i motivirajuće poruke američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena nailaze na različite interpretacije. U svom nedavnom pismu gospodin Blinken jasno precizira stav State Departmenta i upućuje ogroman motiv u naporima da se poduzmu nužne reforme i riješe otvorena politička pitanja. Suverena i moderna, demokratska i cjelovita Bosna i Hercegovina je neupitna.

Prijetnje i zlonamjerne interpretacije služe onima koji navodno brane Bosnu i Hercegovinu, a zapravo žele zadržati status quo. Takvi stavovi zaustavljaju razvoj i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine. Držimo nedopustivim da u srcu Europe, u Bosni i Hercegovini koja teži onoj istoj ujedinjenoj Schumanovoj Europi, i dalje postoje pokušaji diskriminacije ili dominacije. Temeljno demokratsko pravo nekoga da se kandidira i mogućnost da bude biran ne smije biti predmet rasprave niti sredstvo obračuna bilo koga s bilo kim.

Jednako važno, legitimnost političkog predstavljena ugrađena je u povijest Bosne i Hercegovine. Sva tri konstitutivna naroda moraju biti u mogućnosti birati svoje predstavnike. Oni će biti izraz njihove demokratske volje, bez pokušaja dominacije ili diskriminacije. Tri konstitutivna naroda ugrađena u ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine su ključna točka bilo kakvog razumijevanja ove složene zemlje. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su autohtone konstitutivne zajednice, koje imaju svoje izgrađene identitete. Narušavanjem tih zajednica, pokušajima eliminiranja iz političkog života, Bosna i Hercegovina gubi svaki smisao. Takvo što nije Bosna i Hercegovina, takvo što nije Schumanova Europa.

U srži europskog sustava vrijednosti ugrađena su temeljna ljudska i građanska prava. Punom implementacijom presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH stvaraju se ključni preduvjeti stabilnosti, nediskriminacije, nadogradnje ljudskih prava te ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Pokušaji dominacije i stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom ruše temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, osobito njegov Aneks 4 – Ustav BiH.

„Svjetski mir ne može se očuvati ako se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”, rečenica je koja dominira u Schumanovoj deklaraciji. Uistinu, ako se ne pokažu konstruktivni napori dovoljno jaki da ponište unitarističke, separatističke i svake druge tendencije koje uništavaju zemlju, Bosna i Hercegovina ostat će vječno zarobljena u svojoj uskogrudnosti i izvan europskih integracijskih okvira.
Vjerujemo kako će ovo pismo potaknuti sve odgovorne na dovoljno razumijevanja i razboritosti u političkim pregovorima koji će odrediti samu budućnost Bosne i Hercegovine. Vrijeme je postizanja održivog dogovora te njegova poštovanja.

Najveći pobjednici tog dogovora su Bosna i Hercegovina, njezini konstitutivni narodi i svi njezini građani. Bosni i Hercegovini je mjesto u Schumanovoj Europi, u europskoj obitelji različitosti koja nas okuplja”, stoji u zajedničkoj izjavi.

Ovu izjavu su potpisali:
Prof. dr. sc. Zoran Tomić prof. dr. sc. Vlado Majstorović prof. dr. sc. Ivo Čolak prof. dr. sc. Sanja Bijakšić prof. dr. sc. Zdenko Klepić prof. dr. sc. Vesna Kazazić prof. dr. art. Stjepan Skoko doc. dr. art. Svetislav Cvetković prof. dr. sc. Ivan Ostojić prof. dr. sc. Mila Gadžić prof. dr. sc. Mario Vasilj prof. dr. sc. Željko Stojkić prof. dr. sc. Ivan Vasilj prof. dr. sc. Monika Tomić prof. dr. sc. Ivica Musić prof. dr. sc. Maja Prskalo prof. dr. sc. Milenko Bevanda prof. dr. sc. Sabrina Horović Mladen Bevanda, akademik Zdenko Ostojić, akademik Josip Muselimović, akademik Šimun Musa, akademik Franjo Ljubić, akademik Mira Šunjić Beus, akademik Zijad Duraković, akademik Ante Mišković, akademik dr. sc. Josip Mihaljević, Hrvatski institut za povijest dr. sc. Davor Marijan, Hrvatski institut za povijest dr. sc. Darjan Godić, Hrvatski institut za povijest dr. sc. Stipe Kljajić, Hrvatski institut za povijest dr. sc. Ivica Lučić, Hrvatski institut za povijest prof. dr. sc. Mladen Ančić, Sveučilište u Zadru prof. dr. sc. Ivan Botica, Staroslavenski institut dr. sc. Krešimir Regan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Domagoj Knežević, Hrvatski institut za povijest prof. dr. art. Silva Radić prof. dr. art. Ivana Ćavar prof. dr. art. Branimir Bartulović prof. dr. sc. Iko Skoko prof. dr. sc. Marko Ivanković prof. dr. sc. Anita Ivanković prof. dr. sc. Adrijana Filipović prof. dr. sc. Zrinka Knezović prof. dr. sc. Radica Ćorić prof. dr. sc. Stanko Ivanković prof. dr. sc. Danijela Petrović prof. dr. sc. Tihomir Miličević prof. dr. sc. Jerko Pavličević prof. dr.sc. Igor Živko prof. dr.sc. Brano Markić prof. dr.sc. Maja Letica prof. dr.sc. Josipa Grbavac prof. dr.sc. Lidija Lesko Bošnjak prof. dr.sc. Branimir Skoko prof. dr. sc. Arnela Bevanda prof. dr. sc. Marin Ćorluka prof. dr. sc. Ljiljanka Kvesić prof. dr. sc. Zoran Primorac prof. dr. sc. Slavica Brkić prof. dr. sc. Snježana Musa prof. dr. sc. Ilijana Odak prof. dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman prof. dr. sc. Stanislava Talić prof. dr. sc. Ivan Madžar prof. dr. sc. Anita Martinović Bevanda prof. dr. sc. Tonćo Marušić prof. dr. sc. Ivana Čerkez Zovko prof. dr. sc. Dražan Milas prof. dr. sc. Davorka Šaravanja prof. dr. sc. Remzo Dedić prof. dr. sc. Ivana Martinović prof. dr.sc. Nikica Šutalo prof. dr. sc. Darinka Šumanović Glamuzina prof. dr. sc. Vajdana Tomić prof. dr. sc. Dubravka Šimić prof. dr. sc. Ivica Brizić prof. dr. sc. Ivana Grbavac prof. dr. sc. Marija Musa prof. dr. sc. Gordana Iličić prof. dr. sc. Ilija Musa prof. dr. sc. Luciana Boban prof. dr. sc. Mate Buntić prof. dr. sc. Amira Galić prof. dr. sc. Gordan Prskalo prof. dr. sc. Željko Rozić prof. dr. sc. Vlaho Akmadžić prof. dr. sc. Slobodan Mihaljević prof. dr. sc. Ivan Ćavar prof. dr. sc. Danijel Pravdić prof. dr. sc. Zoran Đogaš prof. dr. sc. Katarina Vukojević prof. dr. sc. Violeta Šoljić prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović prof. dr. sc. Marija Tonkić prof. dr. sc. Dragan Babić prof. dr. sc. Renata Pecotić prof. dr. sc. Joško Petričević prof. dr. sc. Ante Kvesić prof. dr. sc. Anđelko Vrca prof. dr. sc. Edita Černy Obrdalj prof. dr. sc. Darinka Šumanović Glamuzina prof. dr. sc. Nikica Šutalo prof. dr. sc. Jurica Arapović prof. dr. sc. Antonio Sesar prof. dr. sc. Alena Jurić prof. dr. sc. Ivo Rozić prof. dr. sc. Ljubomir Zovko prof. dr. sc. Snježana Pehar prof. dr. sc. Katerina Malić Bandur prof. dr. sc. Marko Dragić prof. dr. sc. Slavica Pavlović prof. dr. sc. Katica Krešić prof. dr. sc. Damir Zorić prof. dr. sc. Mirna Brkić Vučina prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević doc. dr. art. Josip Mijić doc. dr. art. Mladen Ivešić doc. dr. art. Antonija Gudelj doc. dr. sc. Davorka Topić Stipić doc. dr. sc. Dejan Vanjek doc. dr. sc. Sanja Vlaisavljević doc. dr. sc. Predrag Ivanković doc. dr. sc. Jurica Primorac doc. dr. sc. Ana Mandić doc. dr. sc. Anita Jurić doc. dr. sc. Višnja Vasilj doc. dr. sc. Ivan Spužević doc. dr. sc. Paulina Šaravanja doc. dr.sc. Nikola Papac, doc. dr.sc. Anela Čolak, doc. dr. sc. Miran Pehar doc. dr. sc. Lidija Vladić Mandarić doc. dr. sc. Milea Ajduk Kurtović doc. dr. sc. Ivana Jovanović doc. dr. sc. Antea Čilić doc. dr. sc. Anita Imre doc. dr. sc. Dragan Škobić doc. dr. sc. Tihomir Zovko doc. dr. sc. Tina Vekić doc. dr. sc. Marija Krešić doc. dr. sc. Tanja Zelenika doc. mr. art. Mario Šunjić doc. dr. sc. Anita Lukenda doc. dr. sc. Tomislav Kraljević doc. dr. sc. Željko Marušić doc. dr. sc. Jelena Putica Džajić doc. dr. sc. Renata Šimunović doc. dr. sc. Sanja Bazina Crnokić doc. dr. sc. Jadranko Batista doc. dr. sc. Tomislav Volarić doc. dr. sc. Adriana Planinić doc. dr. sc. Ivan Kvesić doc. dr. sc. Marina Bazina doc. dr. sc. Katarina Šimić doc. dr. sc. Franjo Lovrić doc. dr. sc. Danijela Madžar doc. dr. sc. Ivan Zeljko doc. dr. sc. Anita Dedić doc. dr. sc. Anđelka Lasić doc. dr. sc. Marina Zubac doc. dr. sc. Boris Crnokić doc. dr. sc. Miroslav Grubišić doc. dr. sc. Krešimir Rakić doc. dr. sc. Danijel Šogorović doc. dr. sc. Nikola Knezović doc. dr. sc. Željko Šeremet doc. dr. sc. Vlatka Martinović doc. dr. sc. Filipa Markotić doc. dr. sc. Igor Borić doc. dr. sc. Josip Šimić doc. dr. sc. Goran Lakičević doc. dr. sc Marko Martinac doc. dr. sc. Nada Spasojević doc. dr. sc. Marko Odak doc. dr. sc. Mate Penava doc. dr. sc. Andrea Miljko doc. dr. sc. Ivona Šetka Čilić doc. dr. sc. Ivana Zovko Bošnjak doc. dr. sc. Dražen Barbarić doc. dr. sc. Nina Čuljak doc. dr. sc. Franjo Takač doc. dr. sc. Mirna Raič doc. dr. sc. Goran Šunjić doc. dr. sc. Dragan Ćubela doc. dr. sc. Valerija Kopilaš doc. dr. sc. Ante Džolan doc. dr. sc. Ivanka Mikulić doc. dr. sc. Mladen Ćubela doc. dr. sc. Jadranka Nikolić doc. dr. sc. Vedran Markotić doc. dr. sc. Miro Miljko doc. dr. sc. Marko Martinac doc. dr. sc. Irena Sesar doc. dr. sc. Marko Ostojić doc. dr. sc. Nevenka Jelić Knezović doc. dr. sc. Ines Musa Trolić doc. dr. sc. Josip Mišković doc. dr. sc. Zorana Ivanković Buljan doc. dr. sc. Sanja Jurišić doc. dr. sc.Vesna Popović doc. dr. sc. Ivana Stipanović doc. dr. sc. Jelena Zovko doc. dr. sc. Cvija Jurković doc. dr. sc. Nikolina Maleta doc. dr. sc. Ana Dujmović doc. dr. sc. Ivona Šego – Marić doc. dr. sc. Zlatko Brkić doc. dr. sc. Viktorija Haubrich doc. dr. sc. Branko Krišto doc. dr. sc. Boris Jelavić doc. dr. sc. Marina Ćurlin doc. dr. sc. Dijana Ćavar doc. dr. sc. Vedran Bjelanović doc. dr. sc. Kristina Galić doc. dr. sc. Josip Lesko doc. dr. sc. Nevenka Jelić Knezović doc. dr. sc. Domagoj Galić doc. dr. sc. Magdalena Ramljak doc. dr. sc. Silvana Marić Tokić doc. dr. sc. Zdenko Šarac, dr. med. dent. prim. Romana Jelavić, dr. med. dent. dr. sc. Teo Tomić dr. sc. Sanja Jakovac dr. sc. Stipe Galić dr. sc. Jadranka Šimunović dr. sc. Martin Kondža dr. sc. Svjetlana Grgić dr. sc. Ivan Merdžo dr. sc. Pejana Rastović dr. sc. Goran Zovko mr. sc. Ružica Zovko, dr. med. dent. mr. sc. Anka Ćorić, dr. med. dent. mr. sc. Olivera Perić mr. sc. Helien Bebek-Ivanković mr. sc. Dragan Katić Lidija Lasić Arapović, dr. med. dent. Ana Planinić, dr. med. dent. Maja Karin, dr. med. Ana-Marija Sulić, dr. med. v. asist. Mateja Galić v. asist. Darko Dugandžić v. asist. Marija Lasić v. asist. Mladen Zovko v. asist. Vinko Batinić v. asist. Nikolina Kajić v. asist. Magdalena Perić Bralo v. asist. Emil Brajković v. asist. Mila Zovko v. asist. Anita Galić v. asist. Ivan Perutina v. asist. Valentina Bevanda v. asist. Jelena Šimunović v. asist. Iva Ćuže v. asist. Martina Musa v. asist. Marko Salavarda v. asist. Anita Begić v. asist. Zoran Pervan v. asist. Damir Mišetić v. asist. Tatjana Dzeba v. asist. Anton Vrdoljak v. asist. Damir Vasilj v. asist. Maja Marić v. asist. Marin Ivanović asist. Marija Vukoja asist. Helena Brekalo asist. Jelena Jurić asist. Marina Jerinić asist. Lidija Šunjić asist. Luka Posavac asist. Hrvoje Ljubić asist. Robert Rozić asist. Martina Rezić asist. Marko Jakovljević asist. Vladimir Pokrajčić asist. Nikolina Papac asist. Ante Bogut asist. Ana Landeka asist. Ivan Tomić asist. Ivana Marušić asist. Marijan Tustonja asist. Andrea Vegar asist. Antonija Kraljević asist. Luka Šaravanja asist. Petar Marić asist. Darko Šunjić asist. Ivan Bevanda asist. Igor Bošnjak asist. Mirela Kundid Vasić asist. Eva Čuljak asist. Gordan Lješić asist. Dragana Kordić asist. Slaven Pehar asist. Ivona Tomić, mr. ph. Vinka Mikulić, mag. chem. prof. dr. sc. Zdenko Tadić, član suradnik HAZU prof. dr. sc. Marijan Šunjić, počasni član HAZU Miro Petrović, član suradnik HAZU Krešimir Rotim, član suradnik HAZU Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar i član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar Danijel Vidović, dipl. pol., ravnatelj HD hercega Stjepana Kosače doc. dr. sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH doc. dr. sc. Darijo Jerković, sveučilišni profesor doc. dr. sc. Jozo Bejić dr.sc. Goran Pejaković prim. dr. med. Perica Jelečević, ravnatelj Županijske bolnice u Orašju Josip Popović, ravnatelj OŠ „Nova Bila“ Anto Rajić, ravnatelj KŠC „Petar Barbarić“ Anđa Džambas, ravnateljica OŠ „Novi Travnik“ Franjo Neimarević, ravnatelj OŠ „fra.Marijan Šunjić“ Josip Dujmušić, ravnatelj OGŠ „Jakova Gotovca“ Slavica Šerbetić, ravnateljica OŠ „Vitez Olga Krezić, ravnateljica OŠ „Dubravica“ Vinko Bošnjak, ravnatelj OŠ „Bila“ Sanela Kolovrat, ravnateljica Prva OŠ Bugojno-Jaklić Iva Ladan, ravnateljica OŠ „13.rujan“ Igor Lacić, ravnatelj OŠ „Braća Jezerčić“ Ilija Matišić, ravnatelj OŠ „Uskoplje“ Mirjana Golub, ravnateljica OŠ „Ivan G.Kovačić“ Slaven Katava, ravnatelj OŠ „Busovača“ Silvana Relota, ravnateljica OŠ „Kaonik“ Marijana Kobačić, ravnateljica OŠ „Kiseljak“ Lucija Franković, ravnateljica OŠ „Gromiljak“ Ana Laštro, ravnateljica OŠ „Brestovsko“ Vladimir Čolić, ravnatelj OŠ „Lepenica“ Dragan Lalić, ravnatelj OŠ „dr. Boris Ćorić“ Niko Grganović, ravnatelj SŠ „Travnik“ Nova Bila Ivana Čurčić, ravnateljica KŠC „Petar Barbarić“ Gimnazija Dražana Hegediš, ravnateljica SŠ „Novi Travnik“ Ivanka Vrhovac, ravnateljica SGŠ „Jakova Gotovca“ Adrijana Peša, ravnateljica SŠ „Vitez“ Luce Boškić, ravnateljica SŠ „Uskoplje“ Mirjana Medić, ravnateljica SŠ “Ivan G.Kovačić“ Slavinko Ivičević, ravnatelj SŠ „Fojnica“ Stipo Krišto, ravnatelj SŠ „Busovača“ Hrvoje Jurina, ravnatelj SŠ „Nikola Šop“ Juro Šimunović, ravnatelj SSŠ „Jajce“ Branko Ivičević, ravnatelj SŠ „Kreševo“ Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje ZHŽ i HBŽ Tonćika Kolobarić, prof., ravnateljica Glazbene škole Široki Brijeg Ivana Šaravanja, prof., ravnateljica Glazbene škole Ljubuški Miro Bošnjak, ravnatelj Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg Ljerka Naletilić, prof., ravnateljica SSŠ Široki Brijeg Ante Jukić, prof., ravnatelj Gimnazije fra Grge Martića Posušje Leopold Mandić, ravnatelj Gimnazije Ljubuški Zoran Landeka, ravnatelj Prometne škole Mostar Ante Andričić, ravnatelj SŠ likovnih umjetnosti „Gabrijel Jurkić“ Mostar Zdenka Leženić, ravnateljica Gimnazije „fra Grge Martića“ Mostar Ante Turudić, ravnatelj Srednje elektrotehničke škole Mostar Perkan Pervan, ravnatelj Srednje turističko-ugostiteljske škole Mostar Mila Primorac, prof., ravnateljica SSŠ Ruđera Boškovića, Ljubuški Mario Knezović, prof., ravnatelj SSŠ Posušje Branko Landeka, ravnatelj Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar Ana Bubalo, ravnateljica Dječjeg vrtića Ljubuški Nada Đerek, prof., prosvjetna inspektorica Mara Kožul, prof., SSŠ Široki Brijeg Zdravka Galić, dipl. inž. strojarstva, SSŠ Široki Brijeg Mirela Lovrić, prof., SSŠ Široki Brijeg Dunja Bilinovac, prof., Glazbena škola Široki Brijeg Zoran Šantić mr. pharm., SSŠ Široki Brijeg Mirela Perić, Ministarstvo znanosti, kulture i športa ŽZH Mario Pejić, prof., SŠ Antuna Branka Šimića, Grude Diana Zovko, prof., SSŠ Široki Brijeg dr. sc. Jelica Galić, savjetnica u Zavodu za odgoj i obrazovanje Mira Jonjić, prof., Srednja škola Kupres Saša Grabovac, prof., ravnatelj SSŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Livno Stana Rotim, prof., ravnateljica Srednje medicinske škole Sestara Milosrdnica Ivan Sajević, predsjednik Gradskog kazališta mladih Vitez Zvonimir Čilić, novinar Ana-Marija Dedić, urednica radija Mostarska panorama dr. sc. Drago Bago Ilija Bakalar, dipl. ing. el Zoran Tabak, dipl. ing. el Zoran Zeljko prim. dr. Josip Alilović Ante Tutuš, dipl. oec. Ivica Prskalo, dipl. oec. Robert Lesko, dipl. iur. mag. spec. Marija Buntić dr. sc. Marija Đogić Marija Zeljko, dipl. oec. Ervin Leko dipl. ing. el. Franjo Rajković, poduzetnik Anto Bilić, poduzetnik Tomo Rajić, dipl. iur. Mirjana Marić Josipa Grubišić Igor Azinović Franjo Jurilj Marta Mandić Anela Šušak, dipl. oec. Josipa Tomić Miroslav Nikolić, ing. Ivan Sivrić, književnik Joso Živković, književnik Ljubo Krmek, književnik Fabijan Lovrić, književnik Stanko Krnjić, pjesnik Željko Kocaj, književnik Ružica Martinović, dr. med. fra Vlado Lončar fra Miljenko Stojić Ivan Baković, prof. Lidija Jerković, prof. Marija Ćavar, prof. Biljana Knezović, prof. Ivana Sušac, prof. Antonela Ledić Skoko, prof. Martina Šarčević, prof. Ivona Terzić, prof. Ivana Božović , prof. Maja Vujnović, prof. Anđela Bukovac, prof. Nedjeljko Zelenika, prof. Vladimir Ladan, prof. Boris Jovanović, prof. Ivica Kraljević, prof. Vanja Marić, prof. Žana Blažević , prof. Anela Zovko, prof. Zoran Mikulić , prof. Sanja Cigić, prof. Josip Šapina, prof. Ivan Matuško, prof. Josipa Madunić, prof. Draženka Miljko, prof. Marica Vučić, prof. Mario Bubalo, prof. Ivana Lasić, prof. Mario Planinić, prof. Marina Knezović, prof. Danijela Marinčić, prof. Danijela Sabljić, prof. Josipa Lucović, prof. Anela Sesar, prof. Slavko Pandža, prof. Viktor Zubac, prof. Dejana Perić, prof. Ines Markotić, prof. Žana Ćorić, prof. Danijela Martinac, prof. Viktorija Ripić, prof. Iva Pranjić, prof. Kristiana Krezić, prof. Alena Škrobo, prof. Mihaela Kramar, prof. Darija Anđelić, prof. Marija Majić, prof. Antonela Vlaho, prof. Marija Miličević, prof. Matea Miličević, prof. Marija Tomić, prof. Blanka Kolenda, prof. Ognjenka Jurkovi , prof. Dražana Dujmović, prof. Tanja Boras, prof. Blagica Kordić, prof. Tanja Marić, prof. Ana Zovko, prof. Ivanka Krvavac, prof. Monika Filipović, prof. Sanja Miletić, prof. Andrea Biško, prof. Draženka Perić, prof. Ivana Bazina, prof. Ružica Andričić, prof. Daniela Lovrić, prof. Barbara Kulaš , prof. Mirela Vukoja , prof. Milka Knezović, prof. Ivana Drežnjak, prof. Milijana Prskalo, prof. Angela Ćubela, prof. Zdravka Čuljak, prof. Ivana Rimac, prof. Slobodan Gušić, prof. Anita Grubišić, prof. Ivica Mustapić, prof. Tea Vidačak, prof. Boris Orenčuk, prof. Dario Milićević, prof. Marica Sivrić, prof. Marin Škobić, prof. Sonja Stanić, prof. Anja Pejković, prof. Vesna Barbarić, prof. Ivana Soldo, prof. Snježana Orenčuk Marković, prof. Emilija Begić, prof. Ana Šimić, prof. Višeslav Lučić, prof. Nada Komadina, prof. Tijana Vukšić, prof. Danijela Marinčić, prof. Ana Antunović, prof. Danijela Milićević, prof. Nikolina Marinović, prof. Nina Kovačević, prof. Marija Grgić, prof. Željka Bevanda, prof. Zdravko Senkić, prof. Nevenka Rotim, prof. Robert Čuljak , prof. Ivanka Golemac, prof. Daliborka Marinčić, prof. Josipa Šunjić, prof. Alen Pandža, prof. Zdravko Čule, prof. Anđelka Čarapina, prof. Vedrana Hasanagić, prof. Katica Miličević, prof. Miroslav Šoljić, prof. Vida Kvesić, prof. Julka Konjevod, prof. Maja Bilać, prof. Antonela Vlaho, prof. Ines Rašić, prof. Josipa Stojić, prof. Ivan Soldo, prof. Ivana Rakić, prof. Anita Sivrić, prof. Antonio Kožulj, prof. Ivana Vrljić, prof. Elvira Gagro, prof. Antonija Livaja, prof. Dejana Perić, prof. Maja Ivanović, prof. Ana Jarak, prof. Martina Luburić, prof. Gordana Rozić, prof. Dalibor Tomić, prof. Goran Borovčanin, prof. Krunoslav Arapović, prof. Mirjana Bevanda, prof. Marina Ivanković, prof. Monija Bošnjak, prof. Sonja Brekalo, prof. Draženka Erceg, prof. Milijana Goluža Letica, prof. Tanja Goluža, prof. Ljiljanka Jarak, prof. Maja Margeta, prof. Milan Krunić, prof. Dijana Milović, prof. Julija Matić, prof. Mario Novak, prof. Vjekoslav Pažin, prof. Lidija Raspudić, prof. Antonija Džeba, prof. Danijela Skoko, prof. Mladenka Stojić, prof. Mirjana Trboglav, prof. Filip Vukoja, prof. Zlata Zubac, prof. Martina Bukmir, prof. Amela Pervan, prof. Ivona Sesar, prof. Marela Marić, prof. Mirjana Rozić, prof. Davor Barišić i prof. Alberto Vukoja, prof.

/Republikainfo.com/

Objava Čak 563 hrvatskih intelektualca potpisalo zajedničku izjavu: “Vrijeme je za pisanje novog poglavlja – BiH je mjesto u Schumanovoj Europi” pojavila se prvi puta na Republika.