Vlada Federacije BiH podržava prijedlog da se izvrši emisija euroobveznica Federacije BiH u iznosu do 800.000.000 eura na Londonskoj burzi.

Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su primici od dugoročnog zaduživanja u iznosu od 1.976.952.480 KM, od čega se na izravno vanjsko zaduživanje odnosi 1.564.664.000 KM (ekvivalent od 800 milijuna eura).

U skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH, te nedavnom Presudom Ustavnog suda Federacije BiH kojom je u potpunosti potvrđena ustavnost predmetnog Zakona, stvoreni su svi pravni preduvjeti za nesmetanu realizaciju emisije na međunarodnom tržištu kapitala.

Podsjetimo, FBiH je krenula u zaduživanje emisijom euroobveznica na Londonskoj burzi u srpnju 2025. godine, ponudivši obilje premija u svom debiju euroobveznica u četvrtak, dok su narudžbe premašile milijardu eura prije nego što su se uključili američki investitori.

Federacija BiH (kreditni rejting B3/B+) ponudila je razgovor o početnoj cijeni u području prinosa od 6% za obveznicu koja će dospjeti u srpnju 2030. Prema dostupnim informacijama, iznos bi trebao biti između 300 i 350 milijuna eura.

Federacija BiH je u lipnju 2024. godine dobila prvu kreditnu ocjenu od bonitetne agencije S&P Global Ratings. Entitet je dobio dugoročnu i kratkoročnu kreditnu ocjenu B+/B, sa stabilnim izgledima. Ovaj potez bio je signal da se sprema izlazak na međunarodno tržište kapitala.

Jednom prigodom je, pri susretu s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), premijer FBiH Nermin Nikšić rekao da Federaciji BiH nije potreban novi kreditni aranžman s ovom institucijom.

Zaduživanje kod MMF-a je puno jeftinije, ali uključuje obvezu na reforme, što aktualnoj Vladi FBiH, koja se istaknula po rastrošnosti, ne odgovara, pa se odlučila na skuplje zaduživanje euroobveznicama.

Što je euroobveznica? Euroobveznica je međunarodna obveznica izdana u valuti koja je različita od domaće valute zemlje u kojoj se izdaje. Suprotno čestom mišljenju, prefiks “euro“ ovdje ne označava europsku valutu (euro), već označava da je obveznica “izvan dosega“ lokalnih regulatora valute u kojoj je izražena.

Objava Novo rekordno zaduženje Federacije BiH na stranim tržištima pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira se zadužiti emisijom obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 300 do 350 milijuna eura. Prije nekoliko godina, isto je učinila i Vlada Republike Srpske, koja se tada zadužila za 300 milijuna eura. Najava novih zaduženja izazvala je podijeljene reakcije. No, koliko smo zapravo dužni, kako stojimo u odnosu na susjedne zemlje i tko je najveći dužnik u regiji?

Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine. Porasli su i vanjski i unutarnji dug, prenosi BHRT.

Vanjski dug iznosio je 9,23 milijarde KM, što je povećanje od 3,5 posto, dok je unutarnji dug porastao za 11,6 posto i iznosio je 4,5 milijarde KM.

BiH manje zadužena zemlja

Iako se može steći dojam da se entitetske vlade pretjerano zadužuju, s ukupnim javnim dugom od 13,74 milijarde KM, Bosna i Hercegovina spada među manje zadužene zemlje.

”Gledajući te parametre, reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja, što po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo promatrati, a to je razina ekonomskog i gospodarskog razvoja, koja je usporena u BiH u odnosu na druge zemlje”, izjavio je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Usporedimo li se sa susjednim državama, BiH je ubjedljivo najmanje zadužena. Od Hrvatske je zadužena sedam puta manje, a od Srbije 5,5 puta. Jedino je nominalno manji dug Crne Gore, no gledano po glavi stanovnika i udjelu duga u BDP-u, Crna Gora je zaduženija od nas.

Kada je riječ o ukupnom javnom dugu, Hrvatska prednjači u regiji s više od 96 milijardi KM, zatim slijedi Srbija sa 76 milijardi. Dug Crne Gore iznosi 8 milijardi KM, ali s udjelom od 60,2 posto u BDP-u, ima najveći relativni dug u regiji.

Bez konkretnih projekata

Ekonomisti smatraju da niska zaduženost i mali udio javnog duga u BDP-u predstavljaju dobru makroekonomsku pretpostavku za svaku zemlju – pod uvjetom da se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte, krizne intervencije i stabilizaciju, a ne za pokrivanje proračunskih rupa i refinanciranje starih dugova, što je čest slučaj u BiH.

”Zaduživanje BiH generalno nije usmjereno na konkretne projekte, već na održavanje likvidnosti proračuna. Kod nas je zaduživanje anticikličko, što znači da se u godinama kada je gospodarstvo slabije, država više zadužuje kako bi očuvala određena socijalna davanja”, izjavio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

Razlozi za nizak stupanj zaduženosti BiH su višestruki: nizak kreditni rejting, nerazvijeno financijsko tržište, ali ponajviše slaba ekonomija i nepovjerenje investitora.

Traži se vjerodostojnost

”Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu ekonomiju, u vaše institucije, odnosno u sposobnost da ćete na odgovarajući način servisirati dug. Kada države izlaze na financijska tržišta, traži se vjerodostojnost, a kod nas se u to ozbiljno sumnja”, izjavio je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista ‘SWOT’.

Zaključno, činjenica da je BiH najmanje zadužena zemlja u regiji – a možda i u Europi – ne proizlazi iz štedljivosti niti odgovornog upravljanja novcem, već iz slabosti gospodarstva i nepovjerenja koje međunarodni investitori imaju prema politički i pravno nestabilnoj državi.

/Desk/

Objava BiH s najmanjim dugom od zemalja u okruženju – Ali ne jer smo uspješni: Nitko nam ne želi dati kredit jer smo nepouzdani pojavila se prvi puta na Republika.

Da apsurd bude veći, Dodik je o novoj mogućnosti zaduživanja entiteta Republika Srpska izjavio na događaju na kojem se biralo naujspješnje gospodarstvenika.

“Uglavnom su svi okrenuti Zapadu, ali od prije dva dana imamo uvjeravanja da su kineska država i Vlada odlučile prihvatiti obveznice RS-a kao jamstva i instrumente financiranja. Čak nam nude i izvođenje radova na izgradnji autoputova tako da izdajemo obveznice. Pokušavamo ući na kinesko tržište i stvoriti alternativu za sve. Očito da naš izbor mora biti obostran, ne možemo ostati zatvoreni”, rekao je Dodik.

On je pri tom podsjetio kako je RS prošle godine ostvarila dobit veću od tri milijarde KM te je naglasio kako je to “ostvareno u nestabilnim okolnosima”.

“RS ima rukovodstvo koje može odgovoriti”, poručio je između ostaloga, te ujedno i precizno naveo odgovorne.

Ovime vladajući u RS-u predvođeni Miloradom Dodikom nastavljaju sa zaduženjima na teret entiteta, paralelno eskalirajući prijetnje zbog odluke Ustavnog suda o državnoj imovini prema kojoj je imovina entiteta u isključivoj nadležnosti Dražave Bosne i Hercegovine.

No, podsjetimo da je Milorad Dodik 2021. godine, tada srpski član Predsjedništva BiH, potvrdio da se RS zadužila za novih 300 milijuna eura i to emitiranjem vrijednostnih papira-obveznica na Londonskoj burzi. Nije poznato tko je kupac obveznica te tko, zapravo, u slučaju neispunjenja obveza, ima pravo većinskog vlasništva u svim poduzećima kojima je većinski vlasnik RS.

Dodik je tada kazao kako je to “dobra vijest za sve građane Republike Srpske” te da će se novac usmjeriti na “povećanje plaća i neke druge projekte, te za servisiranje dugova”, dok je tadašnji premijer RS Radovan Višković kazao kako će RS na Londonskoj burzi prodati entitetske obveznice u iznosu od oko 700 milijuna KM. Prihvaćanje obveznica od strane Kine, kako to sada stvari stoje, ide se ka ovoj visini zaduženja.

Dok odluka Ustavnog suda BiH potvrđuje kako je i imovina entiteta u nadležnosti države, a pri tom na to podsjećaju i iz međunarodne zajednice, OHR-a, kao i veleposlanstva SAD-a u BiH, predsjednik RS-a zbog toga prijeti odcjepljenjem tog entiteta. Apsurd svega je da, zapravo, stranci štite entitet Republika Srpska od (eventualnih) dramatičnih odluka njenog rukovodstva i rasprodaje imovine, zbog čega će, na koncu, ispaštati građani tog eniteta, a tzv. ‘lideri’, izvjesno je, “petama vjetra”.

/Desk/

Objava DOK USTAVNI SUD I OHR ŠTITE IMOVINU RS-A – Dodik najavljuje novu rasprodaju obveznica Kinezima pojavila se prvi puta na Republika.