Trump i Xi time su zaključili drugi dan posjeta kineskog predsjednika SAD-u, obilježenog važnim razgovorima o odnosima dviju najvećih svjetskih gospodarstava.

“Predsjednik Xi i ja razumijemo da predstavljamo različite sustave, ali veze među našim narodima traju i nikada se nismo bolje slagali”, rekao je Trump.

Kineskog predsjednika i njegovu suprugu Peng Liyuan nazvao je “doista izvanrednim, nevjerojatnim ljudima” te im je darovao kip orla, službenog nacionalnog simbola SAD-a.

“Zajedno možemo nastaviti graditi odnos koji će promicati napredak i sigurnost budućih generacija”, rekao je Trump.

Xi je zahvalio Trumpu i njegovoj supruzi Melaniji na “srdačnom gostoprimstvu”, istaknuvši da su razgovori donijeli približavanje stavova o nizu pitanja i postavili nove smjernice za odnose SAD-a i Kine.

“Kina i SAD moraju se ponašati odgovorno kao velike sile, odgovoriti na očekivanja svojih građana, prilagoditi se promjenama u svijetu i pronaći način za stabilne odnose i suradnju, rekao je Xi, pozivajući na novo poglavlje u prijateljskim odnosima dviju zemalja.

Ranije u četvrtak Trump i Xi istaknuli su potrebu za boljom komunikacijom i većom suradnjom između dviju najvećih svjetskih gospodarstava.

Kineski predsjednik pozvao je 100.000 američkih državljana na studij u Kini, dok će Peking u sklopu svoje “panda diplomacije” dvije pande poslati u američki zoološki vrt kao znak prijateljstva.

Trump je najavio donošenje odluka o ključnim pitanjima poput sigurnosti, tehnologije i “superinteligencije”, kako naziva umjetnu inteligenciju i područje u kojem se dvije zemlje natječu.

Zaključio je da bi “ispravne” odluke o tim pitanjima mogle pridonijeti miru i napretku u desetljećima koja dolaze.

U pisanom govoru koji je objavila kineska državna agencija Xinhua, Xi je istaknuo da bi SAD i Kina trebali graditi odnose na suradnji, a ne suparništvu. Ovu je godinu pritom ocijenio važnom za odnose dviju zemalja te pozvao na njihovo stabiliziranje uz suradnju, odmjereno natjecanje i rješavanje nesuglasica mirnim putem.

Washington je u srijedu navečer priredio svečani doček kineskom izaslanstvu. Xija i njegovu suprugu dočekala su djeca s buketima cvijeća, dok su iznad njih preletjela dva bombardera B-1. Ceremonija je uključivala i počasnu gardu od 21 člana, topnički plotun te orkestar američkih zračnih snaga koji je izveo himne dviju zemalja.

Tijekom posjeta, koji završava danas, petak, očekuje se i razgovor o međunarodnim sukobima, uključujući rat u Iranu i rusku invaziju na Ukrajinu.

Xi je posljednji put posjetio SAD 2023, kada je u Kaliforniji sudjelovao na summitu APEC-a i sastao se s tadašnjim predsjednikom Joeom Bidenom. Ovo je njegov prvi posjet Bijeloj kući od 2015, kada je predsjednik bio Barack Obama, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Donald Trump – Xi Jinping: “Nikada se nismo bolje slagali” pojavila se prvi puta na Republika.

Kineske vlasti danas su u Pekingu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu priredile raskošan doček, uz crveni tepih ispred predsjedničkog aviona ‘Air Force One’, vojnu počasnu gardu, orkestar i oko 300 mladih sudionika ceremonije. Trumpa su dočekali potpredsjednik Kine Han Zheng, kineski veleposlanik u SAD-u Xie Feng, zamjenik ministra vanjskih poslova Ma Zhaoxu i američki veleposlanik u Pekingu David Perdue. „Mi smo dvije supersile. Amerika je vojno najjača država na svijetu, a Kina se smatra drugom“, rekao je Trump uoči puta.

“Zamolit ću Xija da otvori Kinu”

Trump stiže u Kinu u prvi posjet jednoga američkog predsjednika toj zemlji u zadnjih gotovo deset godina. U sklopu posjeta nastojat će sklopiti nove poslove, održati krhko trgovinsko primirje s drugim najvećim gospodarstvom u svijetu i obnoviti povjerenje javnosti narušeno zbog rata s Iranom.

Izvršni direktori koji prate Trumpa uglavnom su iz tvrtki koje žele riješiti poslovne probleme s Kinom, poput Nvidije koja se namučila da bi dobila regulatorno dopuštenje za prodaju svojih moćnih čipova umjetne inteligencije H200 u toj zemlji.

“Zamolit ću predsjednika Xija, izvanrednog vođu, da otvori Kinu, kako bi ovi briljantni ljudi mogli izvesti svoju čaroliju”, objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Socialu, misleći pritom na izaslanstvo izvršnog direktora.

“Najprije ćemo dugo razgovarati o tome. Iskreno, bio je relativno dobar. Pogledajte blokadu, nema problema. Oni dobivaju mnogo svoje nafte iz tog područja. Nismo imali problema, on mi je prijatelj. On je netko s kim se slažemo. I vidjet ćete – događat će se mnogo toga dobroga. To je vrlo uzbudljivo putovanje”, dodao je kasnije Trump.

Upitan o Trumpovoj objavi, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun je kazao da je Peking spreman “na proširenje suradnje, upravljanje razlikama i na to da se unese više stabilnosti i sigurnosti u turbulentni svijet”.

Pripremni razgovori u Južnoj Koreji

Dok se Trump priprema za sastanak s Xijem, njegov trgovinski pregovarač Scott Bessent završio je trosatne pripremne razgovore s kineskim dužnosnicima u Južnoj Koreji.

Službena kineska novinska agencija Xinhua opisala ih je “iskrenima, sveobuhvatnima i konstruktivnima”, no dužnosnici nisu iznijeli nikakve pojedinosti.

U sklopu boravka u Kini Trump će uz sastanke prisustvovati svečanom prijemu u Velikoj dvorani naroda, obići će Nebeski hram s UNESCO-ove liste kulturne baštine i biti na državnom banketu.

Osim razgovora o trgovini, raspravljat će se i o nizu ostalih osjetljivih tema, od rata s Iranom do prodaje američkog oružja Tajvanu, demokratski upravljanom otoku na koji Kina polaže pravo.

Općenito se očekuje da će Trump pokušati potaknuti Kinu da uvjeri Teheran na sklapanje dogovora s Washingtonom o okončanju sukoba, premda je rekao kako ne misli da će mu trebati kineska pomoć.

Odnosi opterećeni i ratom u Iranu

Odnose Washingtona i Pekinga dodatno opterećuje rat s Iranom koji traje od kraja veljače.

Američka vlada u nedjelju je najavila da Trump namjerava izvršiti pritisak na Kinu, ključnog strateškog i ekonomskog partnera Irana, da iskoristi svoj utjecaj na Teheran i natjera ga na sporazum.

Imat ćemo dug razgovor o Iranu, rekao je američki predsjednik novinarima uoči odlaska iz Bijele kuće, no zatim je dao proturječnu izjavu ustvrdivši da mu ne treba pomoć u pitanju sukoba na Bliskom istoku.

Naglasio je da Kina, najveći uvoznik iranske nafte, ne stvara probleme tijekom američke blokade iranskih luka.

Xi Jinping je netko s kime se dobro slažemo, rekao je Trump najavljujući dobre stvari.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi uoči dolaska američke delegacije pozvao je Pakistan da intenzivira napore u posredovanju između Irana i SAD-a izrazivši namjeru Kine da nastavi pružati potporu tim pregovorima, prenosi agencija Xinhua.

/Desk/

Objava Peking priredio Trumpu raskošan doček pojavila se prvi puta na Republika.

Mimohod, osmišljen kako bi pokazao kinesku vojnu snagu i diplomatski utjecaj, održana je u trenutku kada carine i nepredvidiva politika američkog predsjednika Donalda Trumpa opterećuju odnose Kine i sa saveznicima i s protivnicima.

Xi Jinping: “Kina je nezaustavljiva i neće se dati zastrašiti nasilnicima”

Vozeći se u kabrioletu, Xi je potom obišao vojnike i najsuvremeniju vojnu opremu poput raketa, tenkova i dronova. Helikopteri s velikim transparentima i borbeni avioni u formaciji prelijetali su iznad parade koja je trajala 70 minuta i bila snažno prožeta simbolikom i propagandom, a završila je puštanjem 80.000 golubica mira i šarenih balona.

U odijelu krojenom u stilu kakav je nosio nekadašnji čelnik Mao Zedong, Xi je ranije na crvenom tepihu pozdravio više od 20 svjetskih čelnika, među kojima i indonezijskog predsjednika Prabowa Subianta, čiji dolazak je bio iznenađenje s obzirom na masovne prosvjede u domovini. Xi-jeva supruga, Peng Liyuan, mogla se čuti kako na engleskom kaže “Drago mi je što vas upoznajem” i “Dobrodošli u Kinu” nekolicini gostiju.

Predsjednik Xi Jinping rekao je da je njegova zemlja “nezaustavljiva” i da se “nikada neće dati zastrašiti nasilnicima”. Velika parada predstavlja vrhunac intenzivnog tjedna za kinesku diplomaciju.

• Kineska nacija je velika nacija koja se ne boji nasilja i koja je neovisna i snažna. Danas se čovječanstvo ponovno suočava s izborom između mira i rata, dijaloga i sukoba, uzajamne koristi i konkurencije. Kineski narod čvrsto stoji na pravoj strani povijesti – na strani ljudske civilizacije i napretka – posvećen putu mirnog razvoja i suradnji s narodima svih zemalja na izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću, kazao je.
  Xi je u govoru Drugi svjetski rat prikazao kao veliku prekretnicu u “velikom preporodu kineske nacije”, u kojem je Kina prevladala poniženje izazvano japanskom invazijom i postala ekonomska i geopolitička sila.

Ranije ovog tjedna Xi je na regionalnom sigurnosnom summitu predstavio svoju viziju novog svjetskog poretka, pozvavši na jedinstvo protiv “hegemonizma i politike sile” – prozirne aluzije na svog suparnika s druge strane Pacifika.

• Xi je uvjeren da se stol okrenuo. Sada je Kina ta koja ponovno drži volan, rekao je Wen-Ti Sung, suradnik u Atlantic Councilovom Global China Hubu, sa sjedištem na Tajvanu.
• Kad se govori o glavnom izvoru nesigurnosti u međunarodnom sustavu, više se spominje Trumpov unilateralizam nego kineska diplomacija vukova ratnika, dodao je.

Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je na najvećoj vojnoj paradi u povijesti Kine da se svijet suočava s izborom između mira i rata, dok su mu društvo pravili ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un.

• Danas se čovječanstvo suočava s izborom između mira ili rata, dijaloga ili sukoba, win-win ishoda ili igre s nultim zbrojem, poručio je Xi Jinping okupljenima na Trgu Tiananmen, gdje se okupilo više od 50 tisuća gledatelja, dodajući da kineski narod “čvrsto stoji na pravoj strani povijesti”.

Putin, Xi i Kim

Iza svečanosti, analitičari pomno prate hoće li Xi, Putin i Kim signalizirati bliže obrambene veze nakon što su Rusija i Sjeverna Koreja potpisale sporazum u lipnju 2024., te mogućeg sličnog saveza Pekinga i Pjongjanga – ishoda koji bi mogao promijeniti vojnu ravnotežu u azijsko-pacifičkoj regiji.

Putin je već iskoristio prigodu da učvrsti energetske sporazume s Kinom, dok je Kim ovim okupljanjem dobio priliku pridobiti prešutnu potporu za svoj zabranjeni nuklearni program.

Kim, koji je prvi put sudjelovao na velikom multilateralnom događaju, postao je prvi Sjevernokoreanac koji je u 66 godina nazočio kineskoj vojnoj paradi.

U Peking je doputovao sa svojom kćeri Ju Ae, koju južnokorejska obavještajna služba smatra njegovom najvjerojatnijom nasljednicom, iako se ona nije pojavila uz njega na paradi.

Trump: Prenesite pozdrave Putinu i Kimu dok spletkare protiv SAD-a

Sjedeći između Putina i Kima, Xi je više puta započinjao razgovore s obojicom dok su pred njima prolazile vojne postrojbe i tehnika.

• Prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu dok spletkare protiv Sjedinjenih Američkih Država, napisao je Donald Trump na Truth Socialu na početku parade. Istaknuo je i ulogu SAD-a u pomaganju Kini da se oslobodi od Japana.

Trump je ranije novinarima rekao da paradu ne vidi kao izazov Sjedinjenim Državama. Glavni glasnogovornik japanske vlade odbio je komentirati paradu, naglasivši da dvije najveće azijske ekonomije grade “konstruktivne odnose”.

Kremlj: Putin, Xi i Kim ne kuju zavjeru protiv SAD-a

Kremlj je u srijedu rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin s kineskim kolegom Xi Jinpingom i sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom ne kuje zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država te dodao da je američki predsjednik Donald Trump bio ironičan kada je to ustvrdio.

Trump je u utorak kazao da je “veoma razočaran” Putinom te u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social natuknuo da Xi, Putin i Kim spletkare protiv SAD-a.

Na pitanje ruske državne televizije o Trumpovim komentarima, pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov je odgovorio da je Trump možda bio ironičan.

• Htio bih kazati da nitko ne spletkari, nitko ne kuje nikakve zavjere, nema urota, rekao je Ušakov.
• Nitko to nije ni pomislio, nitko od te trojice vođa to nije pomislio, dodao je.
• Mogu kazati da svatko razumije ulogu koju imaju Sjedinjene Države, trenutna administracija predsjednika Trumpa i predsjednik Trump osobno u trenutnoj međunarodnoj situaciji, dodao je.

Vojni analitičar: Mimohod bio impresivan

Vojni analitičar Marinko Ogorec kazao je za “Studio 4” HRT-a kako je mimohod u Kini bila impresivna te da smo imali priliku vidjeti mnogo nove tehnologije. Ipak, istaknuo je da je lasersko oružje još uvijek u sferi “science fictiona” te da je pred njim duži razvojni put.

• Ovo je najveći mimohod u povijesti. Kina si to može dopustiti. Jedna tako ogromna vojska, s takvim potencijalima – to može napraviti. Bilo je impresivno. Pokazali su nove tehnologije, ali mislim da je to samo dio arsenala s kojim raspolažu, rekao je.

Govoreći o razvoju laserskog oružja, upozorio je kako je još uvijek nepoznanica hoće li ono uspješno zamijeniti kinetičke sustave.

• Lasersko oružje je u svakom slučaju oružje budućnosti. To smo dosad gledali u filmovima i to je još uvijek u “science fiction” sferi. Radi se o sustavima koji umjesto projektila ispaljuju snažne energetske impulse. Zasad su takvi sustavi tek u razvoju zbog toga što trebaju izuzetno velik izvor energije koji bi išao s njima. U današnje vrijeme za takve sustave morate imati veliki nosač. SAD to ima uglavnom na velikim brodovima, a Kinezi su pokazali da to imaju i na vozilima. Koliko se ti sustavi mogu koristiti umjesto kinetičkih, to ćemo tek vidjeti, pojasnio je.

Pentagon će analizirati sve što je pokazano”

Od masivnih, podvodnih torpeda do najsuvremenijeg laserskog oružja koje obara dronove, najnoviju kinesku vojnu paradu sada će analizirati stručnjaci Pentagona i obrambeni dužnosnici diljem svijeta, tvrdi BBC.

PLA je započela opsežan program modernizacije vojske koji ju je doveo do toga da sustigne – a u nekim područjima i prestigne – Sjedinjene Države. Hipersonične rakete koje putuju više od pet puta brže od zvuka jedno su od područja u kojima Kina prednjači u svijetu.

Dr. Sidharth Kaushal, vodeći stručnjak za rakete u londonskom think tanku RUSI, ističe YJ-17 – hipersonično jedrilicu – i YJ-19, hipersoničnu krstareću raketu.

Kina također ulaže velika sredstva u umjetnu inteligenciju i autonomno oružje. Jedan primjer toga je AJX002 – divovski, 18 metara dugi, podvodni dron sposoban za nuklearno oružje.

Kineski nuklearni arsenal – koji broji stotine projektila – još uvijek znatno zaostaje za ruskim i američkim, koji ih imaju tisuće, ali brzo se povećava i pronalazi inovativne načine isporuke svojih bojevih glava.

BBC: Vidjeli smo mnogo novih projektila

• Danas smo vidjeli mnogo novih projektila, uključujući DF-5C, DF-26D i DF-61 – interkontinentalnu balističku raketu na kruto gorivo i najnoviji dodatak kineskom nuklearnom arsenalu, piše BBC.
• Vidimo i nekoliko novih hipersoničnih bojevih glava. Za to postoji ključni razlog, kažu vojni analitičari s kojima sam razgovarao, kazala je dopisnica BBC-a Tessa Wong.
• Kina se usredotočila na razvoj svojih projektila i raketnih snaga jer ih vidi kao ključni dio svoje strategije odvraćanja – i suprotstavljanja američkoj pomorskoj nadmoći, napominje Alexander Neill, vanjski suradnik Pacifičkog foruma.

Američka mornarica je bez premca u svijetu s najvećom flotom nosača zrakoplova i udarnih skupina nosača zrakoplova, dok Kina još uvijek daleko zaostaje.

Ali sada se u zapadnoj obrambenoj zajednici vodi rasprava o relevantnosti i ranjivosti ovih udarnih skupina, jer su one zapravo “gladoviti golubovi” za bilo kakve raketne napade, ističe Neill.

• Postoji ideja da Peking želi razviti svoju vjerodostojnu sposobnost odvraćanja, ali i stvoriti sposobnost drugog udara, kaže Neill, misleći na sposobnost zemlje da pokrene uzvratni udar ako bude napadnuta. “Zato proširuje diverzifikaciju svojih raketnih platformi”.

Kallas: Izravni izazov međunarodnom poretku

Sastanak čelnika Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje u Pekingu izravan je izazov međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

• Tu nije riječ samo o slanju protuzapadnih signala, nego taj autokratski savez predstavlja izravni izazov međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, rekla je Kallas.

/Desk/

Objava Kina je svijetu pokazala najveći mimohod vojni u povijesti pojavila se prvi puta na Republika.

“Kina njeguje veliko prijateljstvo prema Srbiji i pruža veliku podršku srpskom narodu, a predsjednik Xi Jinping je jedan od najvažnijih i najutjecajnijih ljudi svijeta i od njega smo danas mogli čuti da će kineski i srpski narodi biti partneri u zajedničkoj budućnosti”, kazao je Dodik te istaknuo kako je posjet kineskog predsjednika “veliki događaj za Srbiju i Srbe u cjelini”.

“Mi u Srpskoj realiziramo puno projekata s Kinom u vrijednosti višoj od milijardu i 800 milijun eura. Kina ima razumijevanje za takve poslove”, rekao je Dodik.
Osvrćući se na posjet kineskog predsjednika Srbiji, Dodik je kazao kako je to veliki diplomatski uspjeh Srbije, prije svega predsjednika Vučića.

“Zapadna propaganda je napravila priču da je suradnja i poslovanje s Kinezima vrlo težak posao. Ako je to tako, zašto je jučer predsjednik Francuske Emmanuel Macron baš želio s Kinom praviti strateško partnerstvo”, kazao je Dodik. On je na kraju istaknuo kako je “kineski predsjednik poručio kako Srbija i srpski narod mogu računati na potpunu podršku NR Kine.

/Desk/

Objava Dodik na svečanom ručku s Vučićem i Xi Jinpingom pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Emmanuel Macron ugostio je kineskog čelnika u njegovu prvom posjetu Europi u pet godina i razgovarao je s njim i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen u Parizu dok nastoje pokazati ujedinjenu frontu u pitanjima od trgovine do Ukrajine, prenosi HINA.

Kina je ojačala trgovinske i vojne veze s Rusijom posljednjih godina kad su SAD i njegovi saveznici nametnuli sankcije objema zemljama, posebno Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu 2022.

Kinesko-ruska trgovina dosegla je rekord od 240,1 milijardu dolara u 2023., što je 26,3 posto više u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci kineske carine.

Kineske isporuke Rusiji skočile su 46,9 posto u 2023., dok je uvoz iz Rusije porastao 13 posto.

Zapadne sile posebno su zabrinute da bi Peking mogao dostavljati oružje Moskvi i zaobilaziti postojeće sankcije na materijale koji se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe.

“Računamo da će Kina iskoristiti sav svoj utjecaj na Rusiju kako bi okončala ruski agresorski rat protiv Ukrajine”, rekla je von der Leyen novinarima nakon trilateralnog sastanka u Elizejskoj palači u Parizu.

Macron je rekao da je koordinacija s Kinom oko Ukrajine “apsolutno odlučujuća”.

Dvoje europskih čelnika željelo je naglasiti Xiju da su unatoč trenutnim teškoćama Ukrajine odlučni u tome da je i dalje podržavaju i da Peking mora shvatiti da će sukob vjerojatno potrajati, a zapadne sile nisu spremne napustiti Kijev, rekli su diplomatski izvori.

Zapadne sile već više od godinu dana pokušavaju uvjeriti Kinu da Rusiji ne pruža vojnu potporu.

Diplomatski izvori rekli su da je Xi jasno dao do znanja da Peking ne namjerava isporučivati ​​oružje Moskvi i da je spreman razmotriti pitanje materijala dvostruke namjene koji omogućavaju ruske ratne napore.

Rekli su da će sada morati vidjeti hoće li se obveze pretvoriti u djela. EU trenutno raspravlja o mogućim sankcijama protiv nekih kineskih tvrtki.

Kineski državni mediji citirali su Xija koji je rekao da sve strane žele skori prekid vatre, povratak mira u Europi i izbjegavanje daljnje eskalacije.

“Kina nije stvorila ukrajinsku krizu, niti je strana u njoj”, rekao je Xi, citirajući državne medije. “Cijelo vrijeme Kina je snažno radila na olakšavanju pregovora za mir”, dodao je.

Očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin kasnije u svibnju otputovati u Kinu, a to bi moglo biti njegovo prvo putovanje u inozemstvo u novom predsjedničkom mandatu.

/Desk/

Objava Von der Leyen i Macron od kineskog predsjednika traže pritisak na Rusiju – Xi: “Kina nije stvorila ukrajinsku krizu, niti je strana u njoj” pojavila se prvi puta na Republika.

Xi Jinping doputovao je sa suprugom i simbolično na dan kad je u zračnim napadima NATO-a 1999. godine bombardirano kinesko veleposlanstvo u Beogradu u kojem su poginula tri kineska novinara, a 20 osoba je ranjeno.

#BREAKING #China #Serbia Chinese President Xi Jinping has landed in Belgrade.

Serbian President Aleksandar Vučić and his wife greeted him at the airport. pic.twitter.com/SgQelavkYD

— The National Independent (@NationalIndNews) May 7, 2024

Zrakoplov kineskog šefa države doletio je u pratnji MIG-ova Vojske Srbije, a u zračnoj luci dočekao ga je počasni vod garde VS-a, uz kratak folklorni program i poruke dobrodošlice na kineskom jeziku.

U čast posjeta kineskog predsjednika Kula Beograd u komplesku Beograd na vodi osvijetljena je večeras bojama nacionalnih zastava Kine i Srbije.

Xi, koji je na petodnevnoj europskoj turneji, doputovao je iz Francuske, a zapadni mediji njegov posjet Srbiji, a potom i Mađarskoj, vide kao nastavak širenja kineskog utjecaja u Europi.

Infrastrukturni projekti

Kina je u Srbiji angažirana u brojnim infrastrukturnim projektima – gradnji željeznice i autocesta, nacionalnog stadiona, rekonstrukciji termoelektrana. Kineske tvrtke vlasnici su i važnih resursa – željezare u Smederevu, te rudnika bakra i zlata u Boru, a u Beogradu i diljem Srbije otvorene su brojne robne kuće i trgovine s kineskom robom.

Srbija svoju ekonomsku šansu i proboj na kinesko tržište vidi u Sporazumu o slobodnoj trgovini koji će će stupiti na snagu od srpnja ove godine.

Sporazum, potpisan 17. listopada u Pekingu, obuhvaća 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine, što je u Beogradu ocijenjeno kao “događaj od povjesnog značaja za Srbiju”, i to “ne samo s aspekta ekonomije nego i vanjsko-političke pozicije”.

Uoči posjeta kineskog šefa države Vučić je istaknuo da se Srbija ponosi “čeličnim prijateljstvom s Kinom”.

Kakao je ranije najavljeno, Xija prati na turneji čak 400 političkih dužnosnika i gospodarstvenika.

Svečani službeni doček uz najviše počasti slijedi u srijedu prijepodne ispred Palače Srbije, a tijekom susreta izaslanstava dviju država očekuje se potpisivanje tridesetak bilateralnih sporazuma, prenosi HINA.

Prvi dolazak kineskog predsjednika u Europu nakon pandemije koja je počela u Kini

Kineski predsjednik Xi Jinping je na mini-turneji po Europi koja uključuje posjet trima zemljama – Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj. To mu je prvi dolazak u Europu nakon pandemije covida koja je počela u Kini i početka rata u Ukrajini, analizira N1 HR.

U ponedjeljak se Xi Jinping u Parizu sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i šeficom Europske komisije Ursulom von der Layen, a u utorak (08.05.2024.) stiže u Beograd.

New York Times piše da se Xijevo putovanje u Europu događa u vrijeme trgovinskih napetosti Kine i mnogih europskih država, njihovih prozivki Pekinga za špijunažu te podrške – suzdržane, ali ipak vidljive – Vladimiru Putinu u agresiji na Ukrajinu.

“Kini je priča s Francuskom pozitivnija”

U tom smislu, Xijev izbor triju država koje je odlučio posjetiti zanimljiv je i naizgled neobičan. New York Times ističe da je riječ o zemljama koje “u različitim stupnjevima prihvaćaju kinesko nastojanje za redefiniranim globalnim poretkom” te “u određenoj mjeri dovode u pitanje poslijeratno uređenje svijeta po mjeri SAD-a”.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže kako je Xijeva odluka da posjeti upravo te tri zemlje posve logična.

“Ponovila se varijanta susreta s Macronom i von der Layen u paketu i to je na neki način bio uzvratni posjet. Francuska je definitivno postala politički lider Europe preotevši tu ulogu Njemačkoj. Njemačka više nema onaj položaj koji je imala s kancelarkom Merkel pa je za Kinu priča s Francuskom puno pozitivnija”, rekao nam je Avdagić.

Mađarska i Srbija, dodaje, definitivno predstavljaju drukčiju vrstu politike prema Kini od ostatka Europe, a i Francuska odstupa od dominantnog europskog stava “povlačenja ručne kočnice” prema Kini, kao što je to učinila Italija napustivši kinesku inicijativu “Pojas i put”.

Xijev posjet Srbiji je duboko simboličan

Prilikom organizacije posjeta poput ovog Xijevog Europi, ističe Avdagić, nastoji se ukomponirati više razloga – političkih, poslovnih pa i simboličkih.

“Imamo 60. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa Francuske i Kine. Imamo velike kineske investicije u Mađarskoj. A što se tiče Srbije, tamo će biti svečano otvoren veliki kineski kulturni centar preklapajući se s 25. godišnjicom savezničke akcije tijekom koje je pogođeno kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Na tom mjestu izgrađen je taj kulturni centar, a kineska politika prema SAD-u bila je snažno obilježena tim događajem. Može se reći da je Kina simbolički iskoristila taj događaj, iako se doista radilo o teškom incidentu. Nikad nije utvrđena namjera da se pogodi veleposlanstvo Kine”, objašnjava.

Xiju će ovo biti drugi posjet Srbiji u osam godina, a Avdagić podsjeća da je slična “ponuda” s kakvom je Kina išla prema Mađarskoj i Srbiji svojedobno mogla zaživjeti i u Hrvatskoj.

“Kinezi su 2009. godine došli ovdje s velikom ponudom gradnje željeznice do Budimpešte, proširenja luke u Rijeci, a čak se spominjalo i financiranje inozemnog duga Hrvatske. No, sve je to propalo jer smo dobili lukrativniji europski put, što Srbija sada nema”, ističe Avdagić.

“Vučić traži podršku protiv rezolucije o Srebrenici”

Mađarska i Srbija, dodaje, za Kinu nisu “skupi” partneri.

“Za Kinu investicije u te zemlje nisu jako visoke razine. Sa Srbijom ima puno više ideoloških i simboličkih poveznica, dok u Mađarskoj isključivo rade biznis. Vučiću treba politička potpora Pekinga jer je njegova politika usmjerena na to da ima podršku jakih članica Vijeća sigurnosti UN-a poput Kine i Rusije. Vjerojatno će zamoliti Xija da Kina glasa protiv rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Iako ne vjerujem da Srbija u toj priči može dobiti, za unutarnje političke potrebe prikazivat će to kao pobjedu jer su dvije stalne članice Vijeća sigurnosti bile na njenoj strani”, kazao je Avdagić za N1.

/Desk/

Objava U Beograd stigao kineski predsjednik Xi Jinping pojavila se prvi puta na Republika.

Bilateralni odnosi s Francuskom zadržali su snažan zamah rasta, a obje su zemlje imale stratešku komunikaciju i praktičnu suradnju, rekao je glasnogovornik Lin Jian govoreći o Xijevu posjetu Francuskoj.

“Kina se raduje suradnji s Francuskom na daljnjem jačanju međusobnog političkog povjerenja, solidarnosti i suradnje”, rekao je Lin.

Također je izjavio da će Xi razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem kako bi razmijenili mišljenja o bilateralnim odnosima i razgovarali o unaprijeđenju odnosa Kine i Srbije. To će biti prva europska turneja kineskog predsjednika od pandemije covida.

No, podsjetimo da kineska kompanija Zijin Mining uvjerljivo vodi na listi najvećih izvoznika iz Srbije na kojoj su tri od prvih pet kineske tvrtke. Vrijednost izvoza zlata i bakra ove tvrtke, u čijem je vlasništvu rudnik Čukaru Peki kod Bora, za deset mjeseci prošle godine dosegla je gotovo milijardu eura. Toliko je u svojim najboljim danima iz Srbije izvozio svojedobno talijanski Fiat, koji se ozbiljno sprema obnoviti proizvodnju u Kragujevcu, ovoga puta električnih automobila.

Kako prenosi agencija Beta, predsjednik Upravnog odbora kineske tvrtke Zijin Mininga Chen Jinghe nedavno izjavio kako je plan te kompanije povećati godišnji kapacitet srpskog projekta na 450.000 tona bakra i deset tona zlata, čime će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Europi. Tijekom posjeta novinarskih ekipa iz Srbije Kini rekao je da je investicija te kompanije u bivši RTB Bor četiri puta veća od planiranih 1,26 milijardi dolara te da je proizvodnja premašila očekivanja i obveze iz ugovora potpisanog 2018.

Prošle godine Zijin je u Srbiji proizveo 240.000 tona bakra i 7,5 tona zlata, čime je ispunjena prva faza izgradnje, rekao je Chen Jinghe.

Objava Kineski predsjednik dolazi u posjet Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj – ima jake razloge pojavila se prvi puta na Republika.

“On je najbolji čovjek kojeg sam upoznao u politici i ponosan sam što imam priliku razgovarati s njim”, rekao je Dodik potvrdio i susrest s drugom dvojicom državnika.

Name, u Kinu će ići “nekad nakon Rusije” kako bi se sastao s Jinpingom, a u Budimpeštu na susret s Orbanom već u 2. listopada. U planu je i susret s Alijevim, no Dodik nije spomenuo kad bi to točno moglo biti, prenosi HINA.

/Desk/

Objava SLUČAJNOST? Dodik ide posjetiti Orbana, Jinpinga i, naravno, Putina kojem se divi- u Rusiji će biti čak dva tjedna pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Xi JinPing: Uzor pojavila se prvi puta na Republika.

Posjet šefa kineske države Xija Rusiji bio je danima glavna vijesti u svjetskim medijima. Demonstrativna bliskost Xija Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, te novi sporazum između dviju zemalja analitičari vide kao izraz produbljivanja njihovog strateškog partnerstva – i to baš u vrijeme kada Zapad zahtijeva jasno distanciranje Kine od Rusije, kako zbog napada na Ukrajinu, tako i zbog uhidbenog naloga koji je nedavno protiv Putina izdao Međunarodni kazneni sud.

U tom kontekstu je ova viralna fotografija izazvala burne rasprave na društvenim mrežama. Na njoj se navodno vidi kako Putin kleči pred Xijem. Bila bi to gesta poniznosti koja bi imala vrlo jak simbolički karakter – da je taj prizor stvaran.

Jedan korisnik Twittera u vezi s fotografijom piše: “Putin kleči, zaklinje se na poslušnost i odanost svom gospodaru Xiju”. Drugi korisnik se ruga da Putinu već klecaju koljena. Fotografiju su dijelili i neki novinari, a proširila se i na Telegramu i imguru. Pregledana je više od milijun puta na svim platformama.

DW provjera činjenica: Pogrešno.

Odgovor: ne, Putin se nije poklonio Xiju – fotografija je lažna. Osim činjenice da bi takva gesta podložnosti jednog vođe pred drugim bila vrlo nerealna, naše istraživanje pokazuje da je sliku Xija i Putina najvjerojatnije generirala umjetna inteligencija. Brojni pokazatelji idu u prilog tome.

U provjeri autentičnosti smo najprije unijeli fotografiju u tražilicu za obrnutu pretragu slika, koja pokazuje da je najranija verzija objavljena 20. ožujka. Pritom jasno podrijetlo slike nije bilo moguće utvrditi, čak ni uz korištenje različitih programa za pretraživanje fotografija na internetu .

Deformirane uši, ogromna cipela, srasle ruke

Pažljiviji pregled fotografije otkriva nekoliko detalja: stražnja cipela osobe koja kleči, za koju se kaže da je Putin, nesrazmjerno je velika i široka. List te iste noge izgleda izduženo. Polupokrivena glava osobe također je vrlo velika i nije proporcionalna ostatku tijela. Uho je neobično deformirano i ima nekoliko nedefiniranih izbočina kojih nema na drugim fotografijama na kojima se vidi Putinovo uho. Xijevo uho također izgleda deformirano kada se poveća. Međutim, najupečatljivija nedosljednost na slici ne tiče se Putina ili Xija, već osobe koja stoji s njihove lijeve strane. Čovjekove ruke kao da se stapaju jedna s drugom.

Iskustvo je pokazalo da su sve to abnormalnosti koje nastaju na slikama koje generira umjetna inteligencija.

Program umjetne inteligencije nedavno je napravio fotografiju uhićenja bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa – do kojeg uopće nije došlo. Aplikacije kao što su Midjourney ili DALL-E

omogućuju fotorealistične slike prirodnih krajolika i ljudi, koje su bogate detaljima i u nekim slučajevima se teško mogu razlikovati od stvarnih fotografija. Međutim, AI aplikacije također redovito stvaraju pogreške, posebice nerealni prikazi ruku i ušiju smatraju se problematičnim područjima za AI generatore slika.

AI detektor: 57 posto umjetno stvoreno

Budući da puno toga upućuje na aktivnost umjetne inteligencije u slučaju slike Putina i Xija, analizirali smo njezine objave na društvenim mrežama pomoću AI detektora. Program Hugging Face
pregledava slike glede abnormalnosti i procjenjuje je li slika prirodna ili umjetna. Kod prizora Putina koji kleči pred Xijem, AI detektor prosuđuje: 57 posto je umjetno generirano.

Na kraju smo potražili fotografije koje prikazuju Xijev državni posjet Rusiji. Posebnu pozornost obratili smo na detalje koji su slični onima na ovoj „klečećoj”. Rezultat: ni u američkoj foto agenciji Getty Images, ni u ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS ne nalazimo nijednu sliku koja podsjeća na navodno klečanje. A ni namještaj na stvarnim fotografijama državnog posjeta ne odgovara viralnoj slici s društvenih mreža.

Zaključak: Slika Putina kako kleči ispred Xija je lažna. Ne može se pronaći ni u jednoj bazi podataka agencija za slike, a naše je istraživanje na svjetlo dana iznijelo nekoliko jasnih pokazatelja da je sliku očito izradio program umjetne inteligencije, piše DW.

/Desk/

Objava KAKO UMJETNA INTELIGENCIJA STVARA FAKE NEWS  – Lažna “fotografija” Putina kako “kleči” pred Xijem postala viralna pojavila se prvi puta na Republika.