U terorističkim napadima Al-Qaide poginulo je gotovo 3.000 ljudi. Teroristi su oteli četiri putnička zrakoplova, od kojih su dva usmjerili u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WRX), a jedan u Pentagon, sjedište američkog Ministarstva obrane. Četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima. Ni četvrt stoljeća kasnije nije pouzdano utvrđeno što je bilo planirana meta četvrtog zrakoplova. Toga dana svijet je zgranuto pratio prijenos uživo stradanja nevinih i izgaranje WTC-a.

Nakon napada tisuće ljudi pohrlile su na mjesto rušenja kako bi pomogle u potrazi za preživjelima pod ruševinama. Tijekom komemoracije u New Yorku u petak okupljeni odaju počast žrtvama minutama šutnje, članovi obitelji čitaju imena poginulih, a obilježavanje obuhvaća i one koji su naknadno preminuli od posljedica napada. Izuzev poginulih 11. rujna, više od 9.400 drugih ljudi preminulo je od bolesti povezanih s napadima, prema podacima saveznog programa uspostavljenog za pružanje medicinske skrbi pogođenima. Oko 100 milijuna Amerikanaca tada još nije bilo rođeno ili su premladi da bi se sjećali tih tragičnih događaja.

Američka vlada priznala je da je broj ljudi koji su umrli od zdravstvenih problema povezanih s napadima već daleko premašio broj poginulih u samim napadima. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dosad su zabilježili više od 57.000 slučajeva raka povezanih s napadima.

Rušenje tornjeva visokih oko 400 metara i požari koji su uslijedili oslobodili su u zrak izrazito otrovnu mješavinu prašine, staklenih vlakana, azbesta, usitnjenog betona, gipsanih ploča, izgorjele plastike i drugih onečišćujućih tvari, zbog čega je područje još tjednima nakon napada bilo opasno za zdravlje.

Svi u New Yorku, Trump u Pentagonu

Američki predsjednik Donald Trump će počast odati u Pentagonu, a ne u New Yorku, gdje su oteti avioni uništili Svjetski trgovački centar i usmrtili većinu od ukupno 2.977 žrtava.
Potpredsjednik JD Vance i četvorica Trumpovih živućih prethodnika: republikanac George W. Bush, koji je bio na dužnosti tijekom napada, te demokrati Joe Biden, Barack Obama i Bill Clinton sudjeluju u komemoraciji na lokaciji nekadašnjih tornjeva, nazvanoj ‘Ground Zero’ na Manhattanu. Na obilježavanju nitko ne održava govore, zvone zvona, a samo članovi obitelji žrtava naglas čitaju imena svih poginulih-

Na komemoraciji je i Zohran Mamdani, prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, unatoč kampanji kojom se tražilo da ne dolazi i peticiji koju je potpisalo više od 100.000 ljudi. Predvodili su je desničarski New York Post i bivši gradonačelnik New Yorka, Rudy Giuliani.

“Zabrinjava me što se prema gradonačelniku postupa drukčije samo zato što je musliman”, izjavila je za CNN članica gradskog vijeća Shahana Hanif.

Toksičan zrak

Mamdani je, međutim, pokupio pohvale nakon što je nedavno otkrio tisuće dokumenata koji pokazuju što su gradski dužnosnici znali o razini toksičnosti zraka u donjem Manhattanu nakon napada.

Nakon početnog oblaka prašine koji je uslijedio nakon rušenja tornjeva blizanaca Svjetskog trgovačkog centra, uslijedili su mjeseci zagađenja i dugotrajne prašine, što je uzrokovalo karcinome od kojih tisuće Newyorčana i danas pate.

“Ljudi su se razboljeli jer su čelnici kojima su vjerovali lagali i govorili im da je sigurno udisati taj toksičan zrak”, rekao je Mamdani u utorak.

Devetnaest operativaca Al-Kaide otelo je četiri aviona tog gotovo potpuno sunčanog dana 2001. godine. Dva mlažnjaka zabila su se u 110 katova visoke tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra i uzrokovali njihovo urušavanje. Treći avion pogodio je Pentagon, dok se četvrti srušio u polje blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima.

Al-Kaida je u međuvremenu obilježila godišnjicu napada objavljivanjem videozapisa koji prikazuje slike ubijenog vođe Osame bin Ladena i njegovog sina Hamze, za kojeg je Trump 2019. godine rekao da je također ubijen.

Tri terorista-mudžahedina ratovala u BiH u sastavu Armije BiH

Hrvatski general Ivica Primorac, u svojoj knjizi ‘Kad istina progovori – Svjedočenje hrvatskog generala’, piše o povezanosti islamističkih terorista koji suizveli terorističke napade u SAD-u s mudžahedinima u Armiji BiH, a koji su tijekom proteklog rata bili u sastavu 3. i 7. korpusa Armije BiH.

“Zapadne obavještajne službe imale su kvalitetne informacije o mudžahedinima koji su nakon rata ostali u BiH, među kojima je bilo pripadnika Al-Qaide i Hamasa, ali su tolerirale njihov boravak u Bosni. Razlog je vjerojatno prosudba kako je prihvatljivije da su ti ‘sveti islamski ratnici’ na skupu u BiH, nego da su raštrkani diljem zapadne Europe. Crni utorak 11. rujna 2001. godine, kad je u SAD-u, u četiri koordinirana teroristička napada otetim zrakoplovima poginulo gotovo 3.000 osoba, radikalno će promijeniti pristup Zapada prema pitanju mudžahedina u BiH.

Obavještajne službe raspolagale su informacijom kako se jedan od bliskih Bin Ladenovih suradnika, Khalid Sheikh Mohamed, neko vrijeme borio u BiH kao mudžahedin. Njega su smatrali glavnim planerom terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Istražitelji su također raspolagali podatcima da su dvojica otmičara zrakoplova s leta 77, koji se 11. rujna zabio u zgradu Pentagona, također bili bosanski mudžahedini koji su ratovali u sastavu Armije BiH.

Zapadni svijet nakon 11. rujna 2001. suočio se s brutalnim posljedicama djelovanja sljedbenika radikalne islamističke ideologije, koja je u vrijeme rata i pod okriljem središnje vlasti u Sarajevu stvorila svoje baze, kampove i utočišta u BiH, a mi koji smo s njima imali iskustva iz rata 1992.-1995., znali smo na kakve su sve monstruozne zločine spremni. Na svojoj koži su to osjetili Hrvati iz Travnik, Bugojna, Jablanice, Orašca i drugih srednjobosanskih mjesta, kao i Srbi s Ozrena i iz Vozuće koje su mudžahedini zarobili i ritualno ubili. Nakon 11. rujna 2001. mijenja se odnos zapadnih saveznika prema bošnjačkom vodstvu u BiH. Alija Izetbegović diplomatskim je pritiskom prisiljen otići s mjesta predsjednika SDA, a nasljeđuje ga umjereni političar Sulejman Tihić…”, piše Primorac.

On također navodi kako su mnogi od tih islamskih boraca, mudžahedina, u BiH dobili novi identitet i dokumente, kojie su im najčešće izdavani u Zenici i Travniku te da je načelnik Centra službi bezbjednosti u Zenici, od 1994. do veljače 1996. godine bio Šefik Džaferović, koji nakon toga prelazi u AID na dužnost sekretara.
“Mnoga od obavještajnih saznanja iz tog razdoblja označavala su Džaferovića i Šemsudina Mehmedovića ključnim osobama za rješavanje statusa ‘svetih islamskih ratnika'”, navodi Primorac.

Sjećanja na žrtve napada

Malo je prizora koji su toliko snažno potresli svijet kao oni prije 25 godina u New Yorku. Snimke zrakoplova koji udaraju u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, dima koji se nadvija nad gradom i ljudi koji u nevjerici promatraju posljedice dotad nezamislivog terorističkog napada. Sve je počelo u 8 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu.

Zrakoplov American Airlinesa udara u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. Sedamnaest minuta poslije drugi pogađa južni toranj. Tijekom napada tadašnji američki predsjednik George W. Bush bio je u školi na Floridi. Nakon drugog udara šef njegova ureda prilazi mu i govori: “Amerika je napadnuta.”

“U ovom slučaju postao sam ratni predsjednik. Bio je to rat. A posao predsjednika, zemlje i njegova tima bio je ujediniti naciju i učiniti ono što je potrebno kako bismo zaštitili naš narod”, ispričao je bivši američki predsjednik George W. Bush.

Događaji 11. rujna iz temelja su promijenili američku politiku nacionalne sigurnosti i pokrenuli desetljeća ratova i vojnih operacija u Iraku i Afganistanu u kojima je poginulo više od 900 tisuća ljudi.

Promijenili su i živote milijuna Amerikanaca, osobito obitelji poginulih. Među njima su i obitelji 343 pripadnika njujorške vatrogasne službe koji su tog jutra pohrlili prema tornjevima kako bi spašavali ljude.ott B. Larsen.

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump biti na komemoraciji u Pentagonu, dok će brojni drugi dužnosnici, među njima potpredsjednik J. D. Vance te bivši predsjednici George W. Bush, Bill Clinton i Barack Obama, biti u New Yorku. Ondje će biti i gradonačelnik Zohran Mamdani. Pojedini protivnici osporavali su njegovu nazočnost na komemoraciji, među ostalim i zbog njegova muslimanskog podrijetla.

“Moja poruka muslimanima u New Yorku je da pripadate ovom gradu. Vi ste dio ovog grada. A moj je posao kao gradonačelnika biti gradonačelnik svih Njujorčana, bez obzira na to odakle dolaze i u što vjeruju”, poručio je gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani.

Uoči godišnjice nebo iznad New Yorka zasjalo je u znak sjećanja na gotovo tri tisuće žrtava. Tisuće dronova ponovno su oblikovale tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, a svako od 2.977 svjetala predstavljalo je jedan izgubljeni život. Njihova imena danas će još jednom biti pročitana na mjestu gdje su nekoć stajali njujorški Blizanci.

/Republika/

Objava SAD obilježavaju 25. godišnjicu od terorističkih napada 11. rujna 2001. – tri terorista borili se kao mudžahedini u Armiji BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Dva su udarila u nebodere Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, nakon čega su se oba srušila. Treći je zrakoplov udario u Pentagon u Virginiji, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima. U napadima je poginulo oko 3 tisuće ljudi.

Amerikanci se osvrću na užas i naslijeđe 11. rujna, okupljajući se u ponedjeljak na spomen obilježjima, u vatrogasnim domovima, gradskim vijećnicama i drugdje kako bi obilježili 22. godišnjicu najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.

Komemoracije se protežu od mjesta napada – na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, Pentagon i Shanksville u Pensilvaniji – do Aljaske i šire. Predsjednik Joe Biden trebao bi prisustvovati ceremoniji u vojnoj bazi u Anchorageu.

Njegova posjeta, na putu za Washington, s putovanja u Indiju i Vijetnam, podsjetnik je da se utjecaj 11. rujna osjetio u svakom kutku zemlje, koliko god udaljen. Napadi otetim avionima odnijeli su oko 3 tisuće ljudi i preoblikovali su američku vanjsku politiku i unutarnje strahove.

Kao još jedan način obilježavanja godišnjice, brojni Amerikanci rade volonterski na onome što je Kongres odredio i za Dan patriota i za Nacionalni dan službe i sjećanja.

Na nultoj točki, potpredsjednica Kamala Harris treba se pridružiti ceremoniji na Nacionalnom memorijalnom i muzejskom trgu 11. rujna. Na događaju neće biti komentara političkih ličnosti, nego će se sa govornica odati počast žrtavama jednosatnim čitanjem imena poginulih.

Biden, demokrata, bit će prvi predsjednik koji će obilježiti 11. rujna na Aljasci, ili bilo gdje na zapadu SAD-a. On i njegovi prethodnici su obilazili na jedno ili drugo mjesto napada tijekom godina, iako su republikanac George W. Bush i demokrat Barack Obama povremeno obilježavali godišnjicu na travnjaku Bijele kuće. Obama je nakon jedne od tih svečanosti odao priznanje vojsci posjetom Fort Meadeu u Marrylandu.

U Pensilvaniji, gdje se jedan od otetih aviona srušio nakon što su putnici pokušali upasti u pilotsku kabinu, zakazano je sjećanje i polaganje vijenaca u Nacionalnom memorijalu u Stoystownu kojim upravlja Služba nacionalnih parkova. Očekuje se da će ceremoniji prisustvovati suprug Harris Doug Emhoff.

Memorijalna lokacija će ponuditi novi edukativni video, virtualni obilazak i druge materijale koje će nastavnici koristiti u učionicama. Prosvjetni radnici s ukupno više od 10.000 učenika prijavili su se za pristup besplatnom programu “Nacionalni dan učenja”, koji će biti dostupan do jeseni, kažu organizatori.

“Moramo prenijeti znanje narednoj generaciji”, kazala je glasnogovornica memorijala Katherine Hostetler, prenosi AP.

/Desk/

Objava SAD obilježava 22. godine od terorističkog napada pojavila se prvi puta na Republika.

Bidenove riječi o nacionalnom jedinstvu na 21. godišnjicu napada na WTC u New Yorku bile su u suprotnosti s njegovim upozorenjima proteklih dana o opasnim podjelama u američkom društvu, uključujući i to da neki republikanci koji podržavaju agendu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa predstavljaju prijetnju demokraciji.

– Nadam se da ćemo pamtiti da smo se nakon ovih mračnih dana trudili i ujedinili još snažnije. Brinuli smo jedni za druge. I ujedinili smo se – rekao je Biden, dok je kiša padala na vojnike koji su stajali iza njega, uz njegova ministra obrane i vrhovnog generala američkih vojnih snaga.

Blizu 3000 osoba poginulo je u napadima, kad je Al-Qaida usmjerila dva putnička aviona u nebodere Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i u Pentagon u Arlingtonu u Virginiji, dok se četvrti avion srušio u Pennsylvaniji.

Putnici na letu 93 United Airlinesa svladali su otmičare i avion je pao u polje te je tako spriječeno da još jedna meta bude pogođena.

Godišnjica se obilježava godinu dana nakon što je Biden okončao američki rat u Afganistanu, pokrenut prije dva desetljeća kako bi se iskorijenila militantna skupina Al-Qaida koja je izvela napade 11. rujna nakon što ih je isplanirala u Afganistanu.

Bidenovo kaotično povlačenje američke vojske prošle godine i brzi pad zemlje u ruke talibana dočekani su kritikama članova obje dominantne političke stranke u SAD-u. No Biden je obećao da će se borba protiv terorizma nastaviti.

– Nećemo stati. Nećemo zaboraviti. Nećemo nikad odustati – rekao je u obraćanju u Pentagonu.

Prošli mjesec Biden je odobrio napad bespilotnom letjelicom koji je ubio čelnika Al-Qaide Ajmana al-Zavahirija, egipatskog kirurga kojem je glava bila ucijenjena na 25 milijuna dolara i koji je pomogao u planiranju napada 11. rujna 2001. godine.

Američki vojni i obavještajni dužnosnici upozorili su da bi potpuno američko povlačenje iz Afganistana moglo omogućiti Al-Qaidi i Islamskoj državi da ojačaju i ukoliko ih se ne bude provjeravalo, mogu ponovno početi djelovati protiv SAD-a.

Biden i drugi su rekli kako se prijetnja od terorizma proširila diljem svijeta tokom protekla dva desetljeća i da postoje bolji načini za borbu nego neodređeno dugački vojni angažmani i ratovi.

– Naša odlučnost u sprječavanju novog napada na SAD je beskrajna – podvukao je Biden.

Obitelji žrtava napada 11. rujna čekale su godinama da osobe koje su optužene za planiranje i pomoć otmičarima budu izvedene pred sud i budu osuđene, uključujući i samoproglašenog glavnog koordinatora napada Kalida Šeika Mohameda i četiri druga muškarca koje SAD drži u američkoj vojnoj bazi u Guantanamu na Kubi.

Biden je rekao novinarima “da postoji plan da se optuženi zavjerenici privedu pravdi”, no odbio je detaljnije komentirati ovu temu, prenosi FENA.

/Desk/

Objava Na godišnjicu terorističkog napada: Biden podsjetio na američko jedinstvo pojavila se prvi puta na Republika.

U utorak, 11. rujna 2001. predsjednik SAD-a George W. Bush Bijelu kuću napustio je rano. “Trebao je to biti jednostavan dan”, rekao je čovjek iz pratnje 43. predsjednika. Poticanje čitanja, možda i kritičkog razmišljanja, među mladima, bio je smisao putovanja u Floridu. Njegovi roditelji, Barbara i Herbert Walker Bush, 41. predsjednik SAD-a, u posjet sinu i unukama došli su dan prije. Oni su putovali kako bi održali predavanje u St. Paulu. Istoga dana predavanje u Teksasu trebao je održati i donedavni stalni predstavnik SAD-a u UN-u, glavni pregovarač u Bosni i Hercegovini, Richard Holbrooke. Vozio se sa Sandy Bergerom, Clintonovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, prema aerodromu LaGuardija. Amerikancima je tek završio Labour Day, nacionalni praznik i tradicionalni završetak ljeta i odmora. Grad je vrio. Zemlja je posljednje desetljeće živjela svoje najsretnije trenutke, bila na “godišnjem od povijesti”, u unipolarnom trenutku, kada nije bilo suparnika, kada se svijet, činilo se, slagao po volji SAD-a.

Nebo iznad Amerike

George i Barbara Bush oprostili su se od snahe i privatnim avionom, u pratnji tajne službe, poletjeli. Najprije je kopilot javio kako se jedan avion zabio u toranj Svjetskog trgovinskog centra. Potom im je rečeno da je pogođena i druga zgrada WTO-a u New Yorku. Osiguranje je odlučilo da avion promijeni rutu, da se spuste, pa sklone u motel u Brookfieldu, Wisconsin. “Što za ime svijeta radite tamo?” pitao je predsjednik Bush, nakon što je nazvao roditelje. “Sine, pa ti si prizemljio naš avion”, odgovorila mu je majka. Zapravo, sve što se kretalo nebom, bilo je uskoro prizemljeno.

Jedino su predsjednika Busha njegovi čuvari digli u nebo. Nebo iznad Amerike, bez ikakvog prometa, bilo je mjesto gdje je predsjednikova tajna služba smatrala da će Bush 43. biti najsigurniji. Osam sati, bez ijednog drugog aviona iznad SAD-a, Air Force One sa 65 putnika kružio je između zračnih baza. Potom je završio u podzemnom bunkeru u Omahi, Nebraska. Potpredsjednik Dick Cheney bio je u bunkeru Bijele kuće.

Holbrooke i Sandy Berger iz automobila su vidjeli da se nešto događa. “Kad si posljednji puta vidio sina?”, “Zašto si se posvađao s Lakeom?” pitao je Berger. Teški trenuci bili su vrijeme kada su mnogi pomislili najprije o svojima, o svom životu. Stali su u obližnji motel, a onda je CNN među prvima za izjavu zamolio Holbrookea. Međunarodni terorizam i Osama bin Laden mogući su krivac za tragediju koja se Americi događala, jasno je rekao već nekoliko sati nakon napada.

U Zagrebu se 11. rujna, uz pomoć američkog veleposlanstva, trebala otvoriti izložba Andyja Warhola. Bilo je to vrijeme umjerenog optimizma, promjena i rasta. Tuđmana više nije bilo, Hrvatska je ušla u novo doba s koalicijskom vladom Ivice Račana koja je prekinula međunarodnu izolaciju zemlje. Na inauguraciju predsjednika Stjepana Mesića došao je niz državnika, pa i američka državna tajnica Madeleine Albright. Zemlja se trebala ubrzano približavati Zapadu. Slike genija pop-arta bile su iskaz pomoći i suradnje SAD-a. “Krasno ste to učinili”, nazvala je jedna od odgovornih za izložbu Radio 101, koji je tada postojao i još se masovno slušao. Izvještavanje o napadu na New York podsjećalo ju je na “Rat svjetova” Orsona Wallesa, paniku koju je on stvorio. Žena je mislila kako je medijski pokrovitelj učinio nešto posebno, osebujno, za zagrebačku izložbu, ali panika je bila stvarna. Pred televizijskim se kamerama u medijski uvezanom svijetu događao kraj jedne povijesne epohe. HTV je počeo emitirati CNN.

Napad

Devetnaest vjerskih fanatika, ratnika al-Qa’ide, koje je organizirao i plaćao Saudijac Osama bin Laden, izveli su napad u kojem je stradalo 2996 ljudi, u kojem su uništeni tornjevi simboli svjetskog biznisa i američkog kapitalizma. Napadnut je Pentagon, mjesto iz kojeg se zapovijeda američkom vojnom moći i sigurnosnim sustavom.

Četvrti avion, let United Airlinesa 93, letio je dovoljno nisko da su neki od putnika uspostavili vezu s kućama. Saznali su što se dogodilo i bilo je jasno da je njihova sudbina određena, da vjerojatno lete prema Kongresu ili Bijeloj kući. Najsnažniji i najveći među putnicima, bivši ragbijaš Mark Bingham prije svih, uspjeli su svladati otmičare i zaustaviti letjelicu. Bingham, tek 31 godinu star, bio je poslovni čovjek, otvoreni gay. Od toga je trenutka stereotip o gay muškarcima i njihovoj fragilnosti nagrizen i potisnut iz američkog javnog prostora.

Ivan Lončar imao je 29 godina. U New Yorku je završio poslijediplomske studije, postao odvjetnik na Wall Streetu. Trebao je, kao i inače, izaći na stanici metroa u jednom od tornjeva WTO-a. Ured mu je bio sasvim blizu, ali kako se New York toga jutra pokrenuo, kako su svi kretali na posao, vlak je kasnio. Zato na stanici nije ni bio u 8:48, kada se prvi od aviona zaletio u 110 katova visoki toranj i eksplodirao u golemoj plamenoj bombi. Odmah je nazvao roditelje, koji su bili u Preku, na Ugljanu. Svi su gledali televiziju. Cijeli svijet je gledao CNN.

Prilog u cijelosti pročitajte OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava 20 godina od terorističkog napada koji je promijenio svijet pojavila se prvi puta na Republika.

Biden je u video zapisu u Bijeloj kući (objavljenoj i na Twitteru) odao počast sjećanjima na poginule u napadima i tisuće ozlijeđenih, kao i na vatrogasce, medicinske sestre i mnoge druge koji su riskirali ili dali živote tijekom spasilačkih misija i dugog puta do oporavka, prenosi HINA.

Spomenuo je i da su “mračnije sile ljudske prirode – strah i ljutnju, ogorčenost i nasilje nad muslimanskim Amerikancima, pravim i vjernim sljedbenicima miroljubive religije” narušile, ali ne i slomile američko jedinstvo.

“Po meni, to je središnja lekcija 11. rujna, da je, kada smo najugroženiji, u potiskivanju svega onoga što nas čini ljudima i u bitci za dušu Amerike, jedinstvo naša najveća snaga”, rekao je Biden, dodajući i da “jedinstvo ne znači da moramo vjerovati u istu stvar. Moramo imati temeljno poštovanje i vjeru jedni u druge, i u ovu naciju”.

Bijela kuća objavila je video uoči 20. obljetnice 11. rujna te da će Biden posjetiti sva tri mjesta koja su tog datuma 2001. napadnuta. U subotu će tako on i prva dama Jill Biden posjetiti New York, gdje su dva zrakoplova uništila Svjetski trgovački centar i ubila 2.753 ljudi, zatim Pentagon u Arlingtonu u Virginiji, gdje se srušio treći zrakoplov, i Shanksville u Pennsylvaniji, gdje su putnici srušili četvrti zrakoplov za koji se vjeruje da je krenuo prema američkom Kapitolu ili Bijeloj kući.

Bidenov poziv na jedinstvo dolazi u vrijeme političkih podjela oko pandemije covid-19, cjepiva, prava glasa i prava na pobačaj, koji su ‘uzavreli’ diljem zemlje.

Zločini iz mržnje prema Arapima-Amerikancima, Muslimanima i drugima koji se smatraju Arapima ili Muslimanima porasli su nakon napada 11. rujna 2001., a iako su posljednjih godina utihnuli, te ‘brojke’ se nikada nisu vratile na razinu prije napada, pokazuju podaci FBI-a .

U novije vrijeme u SAD-u se bilježi i porast antisemitske i protuazijske diskriminacije i zločina iz mržnje.

/Republikainfo.com/

Objava Biden na godišnjicu napada na WTC pozvao na nacionalno jedinstvo pojavila se prvi puta na Republika.