Helikopter obalne straže poslan je da procijeni situaciju i točnu lokaciju, priopćila je agencija Civilne zaštite nakon što je još jedan vulkan erumpirao na Islandu.

Erupcija je počela sjeverno od ribarskog grada Grindavik, ali još uvijek nije jasno odakle točno izlazi lava niti u kojem smjeru teče, objavila je televizijska kuća RUV.

Zadnja erupcija na poluotoku započela je u vulkanskom sustavu Svartsengi 18. prosinca nakon evakuacije svih 4000 stanovnika grada Grindavika i zatvaranja geotermalnog lječilišta Blue Lagoon, popularnog turističkog mjesta.

Ležeći između euroazijske i sjevernoameričke tektonske ploče, dvije najveće na planetu, Island je seizmičko i vulkansko žarište aktivnosti jer se dvije ploče kreću u suprotnim smjerovima.

(izvor: Hina)

Objava Ponovno eruptirao vulkan na Islandu pojavila se prvi puta na Republika.

Skoro 4000 ljudi tijekom vikenda evakuirano jer se vlasti boje da bi lava mogla izbiti na površinu mora i doći do obalnih gradova ili geotermalnih elektrana.

“Trenutačno vlada nevjerojatna nesigurnost jer ne znamo hoće li doći do erupcije i kakva će šteta nastati”, objasnio je Matthew James Roberts iz islandskog meteorološkog ureda.

Stanovnici grada Grindavik evakuirani su u subotu ujutro dok je tlo još uvijek podrhtavalo, a na cestama su nastajala napuknuća. Hans Vera, 56-godišnji Belgijanac koji na Islandu živi skoro 25 godina, je rekao da se njegova kuća neprestano trese.

“Nikada ne stojimo mirno, uvijek se tresemo pa ne možemo ni spavati”, ispričao je Vera, koji je sada kod obitelji u predgrađu Reykjavika.

“Nisu samo stanovnici Grindavika šokirani zbog ove situacije, nego cijeli Island”, dodao je.

Mladić koji se otrovao lužinom u kafiću pušten iz bolnice, njegova obitelj kaže: “Nitko nas nije zvao”
Skoro svi od 3800 stanovnika spomenutog grada se privremeno preselilo kod obitelji, a između 50 i 70 ljudi nalazi se u centrima za evakuaciju. Nekima je u nedjelju dopušteno da se vrate u grad kako bi pokupili dokumente, lijekove ili kućne ljubimce, izvijestio je Reuters.

“Morate parkirati pet kilometara iznad grada i ondje se nalazi 20 policajaca i 20 automobila ekipa za spašavanje, svi s upaljenim svjetlima. Izgleda nerealno, poput ratne zone, zaista je neobično”, opisao je Vera.

Poluotok Reykjanes na jugu Islanda je vulkansko i potresno žarište. U travnju 2021. godine ondje je došlo do velikih erupcije lave, a vulkanska aktivnost nastavila se narednih šest mjeseci, zbog čega su ga tada posjetili mnogi turisti. U kolovozu prošle godine počele su erupcije koje su trajale tri tjedna, a posljednje erupcije zabilježene su u srpnju ove godine.

Objava Islandu prijeti velika erupcija vulkana: “Izgleda nerealno, poput ratne zone” pojavila se prvi puta na Republika.

Islandski meteorološki zavod u subotu je objavio da postoji “znatan” rizik od erupcije na poluotoku Reykjanesu s obzirom na to da su veličina podzemne intruzije magme i brzina kojom se kreće nekoliko puta veće od prethodno izmjerenih u tom području, prenosi HINA.

Islandska Agencija za civilnu zaštitu preko noći je naredila potpunu evakuaciju ribarskog mjesta Grindavika, istodobno naglasivši da se ne radi o hitnoj evakuaciji.

U području Reykjanesa posljednjih se godina u nenaseljenim područjima dogodilo više erupcija, a vjeruje se da trenutačna situacija predstavlja neposrednu opasnost za grad, rekle su vlasti koje su u četvrtak, zbog pojačane seizmičke aktivnosti zatvorile geotermalno lječilište Blue Lagoon, jednu od glavnih turističkih atrakcija u zemlji.

Reykjanes je vulkansko i seizmičko žarište koje se nalazi jugozapadno od glavnoga grada Reykjavika.

U ožujku 2021. rijeke lave izbile su iz pukotine u tlu dugačke između 500 i 750 metara u regionalnom vulkanskom sustavu Fagradalsfjall.

Vulkanska aktivnost u tom se području nastavila i nakon šest mjeseci, zbog čega su tisuće Islanđana i turista posjetile mjesto. U kolovozu 2022. na istom se području dogodila trotjedna erupcija, a potom je u srpnju ove godine uslijedila još jedna.

Prije nedavnih erupcija sustav Fagradalsfjall, širok oko 6 kilometara i dugačak 19 kilometara, bio je neaktivan više od 6000 godina.

/Desk/

Objava Zbog straha od vulkanske erupcije na Islandu evakuiran cijeli grad pojavila se prvi puta na Republika.

Tsunamiji su primijećeni i snimljeni u glavnom gradu Tonge Nuku’alofi gdje je voda koja je dosezala visinu od gotovo metar i pol potopila jednu crkvu te nekoliko obiteljskih kuća, te glavnom gradu Američke Samoe Pagu Pagu. Građani Tonge su u strahu pohitali na više predjele otočja kako bi izbjegli opasnost, prenosi HINA.

1.14.2022: (correction on date) Large volcanic eruption near Tonga (Hunga Tonga-Hunga Ha'apai volcano) today as seen from outer space. Shown on visible imagery using the Himawari satellite. #hiwx #tsunami #earthquake pic.twitter.com/Y18W7wvXl9

— NWSHonolulu (@NWSHonolulu) January 15, 2022

Podvodni vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai smješten je 65 kilometara sjeverno od Nuku’alofe. Društvene mreže su pune fotografija valova koji zapljuskuju obalu i kuće.

Televizijski novinar Jese Tuisinu objavio je video na Twitteru na kojem se vidi da ljudi pred velikim valovima bježe prema svojim automobilima, a zatim se pokušavaju odvesti na zakrčenim cestama na sigurno. “Dijelovi Tonge su u potpunom mraku, nakon erupcije vulkana ljudi žure u skloništa”, napisao je Tuisinu.

Tsunami videos out of Tonga 🇹🇴 this afternoon following the Volcano Eruption. pic.twitter.com/JTIcEdbpGe

— Jese Tuisinu (@JTuisinu) January 15, 2022

Svjedoci javljaju o velikim količinama vulkanskog pepela koje prekrivaju Tongu iz koje informacije stižu na kapaljku zbog nestanka električne energije, prekinutih telefonskih linija i povremene nedostupnosti interneta.

Parts of Fiji and Tonga are experiencing a tsunami right now. pic.twitter.com/tOEtAWunKb

— 🅹🅾️🅴🆈աrecκ ☭‎ (@joeywreck) January 15, 2022

Prema seizmolozima, ova erupcija je jedna od najjačih na planetu u proteklih desetak godina, a sasvim sigurno je najsnažnija u proteklih 30 godina aktivnosti samog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apaija. O silini provale svjedoči činjenica da su na 800 kilometara udaljenom Fidžiju čuli tutnjavu, a grmljavina se mogla čuti čak i na još udaljenijima Novom Zelandu i Australiji.

Iz vulkana su u petak počeli šikljati para, plin i pepeo 20 kilometara uvis.

Prva provala je trajala oko osam minuta i, kao što smo napisali, dobrano se čula na Fidžiju čije su vlasti smjesta izdale upozorenje zbog mogućeg tsunamija te su priobalnom pučanstvu otvorile evakuacijske centre. Slično su učinile i vlasti Vanuatua, dok je američki Nacionalni centar za upozorenja na tsunamije kasnije izdao uzbune za zapadnu obalu SAD-a, što uključuje savezne države Kaliforniju, Oregon, Washington, Aljasku i kanadski provinciju Britansku Kolumbiju, gdje su također zabilježene jake morske struje što se povezuje s erupcijom, prenose agencije.

Glasnogovornik australske vlade izjavio je da tamošnji državni vrh prati situaciju te da su pripravni, bude li kakvih zahtjeva, ponuditi pomoć ugroženim državama.

I za dijelove australske istočne obale te za otok Tasmaniju su izdana upozorenja zbog mogućih tsunamija.

Na Novom Zelandu, koji je od Tonge udaljen 2.300 kilometara, Nacionalna agencija za upravljanje u hitnim situacijama priopćila je da su na sjevernim i istočnim obalama Sjevernog otoka zabilježene “jake i neuobičajene morske struje te iznenadne plime”.

Istovremeno, stižu i izvješća o tutnjavi koja se mogla čuti na novozelandskim plažama.

/Republika/

Objava Vulkan u Pacifiku prouzročio strahovit tsunami pojavila se prvi puta na Republika.

Trebamo li zbilja strepiti od riganja zemljine vatre? Mi svakako trebamo i to prije svega zbog blizine talijanskih vulkana, i to od posljedica tvari koje bi prilikom erupcije bile izbačene u atmosferu. Ali Dalmaciji prijeti i nešto puno bliže, o čemu, evo, doznajemo zahvaljujući tragediji na Novom Zelandu. Dakle, ajme nama probudi li se Zemlja kod – Muća! Da, dobro ste čuli – na obroncima Svilaje kod Muća, što je tridesetak kilometara udaljeno od Splita ili malo više od pola sata vožnje, piše Slobodna Dalmacija.

Ali krenimo redom:

“Kakav to vulkan postoji blizu Splita, a da nisu otočići iz viškog akvatorija te naročito ako smo složni da brdo Marjan to nikad nije ni bio”, pitali smo dr. Tihomira Marjanca, geologa sa zagrebačkog PMF-a, koji je za portal Index.hr rekao da “u blizini Splita postoje stijene kroz koje se vulkanizam probio prije stotine milijuna godina”.

– Vulkanske stijene pronađene su kod Donjeg Muća na lokaciji između potočića Zmijavac i sela Beara. Ondje se skriva opasnost da se tlo probudi i zaspe nas lavom – precizira dr. Marjanac.

– Stvarno?

– Stvarno – mirno odgovara geolog.

’Rolling stones’ do Bačvica

Hej, bilo bi “rolling stonesa” sve do Bačvica! Ali šalu na stranu. Dogodilo se to prvi put, prema pretpostavci znanstvenika, prije 225 milijuna godina, još u trijasu, ali i drugi put prije nekih 40-ak milijuna godina. Dr. Marjanac nas upozorava da se uvijek može ponoviti nešto što se u geološkoj povijesti dogodilo, samo je pitanje kad. Štoviše, dodaje, jednom oslabljeno mjesto u Zemljinoj kori može biti put kojim će magma ponovno proći.

– Uvijek ponavljam da stijene nisu kao kosti, što hoće reći da one neće zarasti i postati još čvršće kad jednom puknu, nego upravo obrnuto – kaže naš geolog.

Informira nas kako je u istraživanju ugaslog vulkana kod Muća ustanovio da je ignimbrit (vulkanska naslaga) u kavi uslojen, što znači da je bila serija vulkanskih erupcija s malim razmakom, možda nekoliko sati, možda nekoliko dana.

Nadalje, u donjem dijelu izdanka, kaže dr. Marjanac, vidi se da su slojevi ignimbrita tanki, a da su poviše čekića (vidljivo na fotografiji) debeli. To znači da je vulkan prvo imao eksplozivnu erupciju, a poslije je “normalno” radio s puno pepela. Brzina piroklastičnog toka (bujica pare i čestica) bila je oko 500 kilometara na sat, a temperatura blizu 800 Celzijevih stupnjeva!

Kad bi, dakle, opet proključala Svilaja, eto nama ozbiljnog belaja!

Dr. Marjanac, međutim, upozorava kako nam ništa manji belaj ne prijeti od oko 300 kilometara zračne linije udaljenih napuljskih vulkana. On nas podsjeća i kako se vulkanski oblak 2010. širio nad Europom od erupcije Eyjafjallajökulla na Islandu. Stigao je bio do središnje Hrvatske, zapadne Slavonije, Gorskog kotara i Istre, a avionski promet nad Europom bio je poremećen…

A to nije prvi put da su se posljedice erupcije vulkana na Islandu odrazile na naše krajeve, kaže nam dr. Marjanac. U razdoblju između 1779. do 1780. te između 1784. i 1785. godine došlo je do erupcije islandskog vulkana Lakija, o čemu je pisao dr. Krešimir Kužić, pozivajući se na brojne zapise franjevaca.

– Dok su se učinci vrlo otrovnog fluora osjećali na Islandu, sumporna kiselina pretvorena u aerosol proširila se diljem Europe stvarajući čudnu gustu maglu. U nekim mjestima uzrokovala je iritaciju očiju ili neugodan sumporni smrad, negdje je negativno utjecala na biljke, metali su korodirali, dok je u Veneciji zabilježeno taloženje prašine s primjesama sumpora i željeza. Ali vidljivi atmosferski učinci diljem Europe bili su neupitni – gdje se god magla pojavila, bila je plave ili plavkaste boje – konstatira dr. Kužić. On spominje čak i zabilješku Benjamina Franklina, koji je u to vrijeme kao ambasador SAD-a boravio u Londonu i Parizu. Franklin navodi da su ekstremni vremenski uvjeti možda vezani uz posljedice erupcije vulkana Hekla.

Zamračena Dalmacija

Redovnik Andrija Ivičević zapisao je u lipnju 1783.: “Prvi dan đunja bih lipo i ugodno vrime; Na 16… učini šiloko veliko i dura tri dni, i učini štetu u vinogradi i u maslinam. Na 19. pade lipa kišica i veoma ugodna; ali sutradan na 20. učiniše se tmine i posli tmina učini šiloko, ter jest na 21., ali mnogo veliko bijaše… Od 20. ovoga miseca počele su tmine mnogo velike, da se od nji sunce ne viđaše, i evo još slide do prvog jula”.

Potom srpanj opisuje ovako: “Luglio 1783. Ovi misec od jula počeo je s lipim vrimenom, ali slide tmine mnogo velike, ali nisu škodljive. Na 20. počeše kalavat iste tmine i na 23. pristaše; a na 27. pade lipa kišica i ugodna brez nikakve grmljavine. Ovoga miseca bilo je mnogo skakavaca, da su letili na jata i učiniše štete dosta po vinogradi i po vrtli”.

Franjevac Frane Radman, župnik u Živogošću, zabilježio je ovo:

“Paka pade straovita tmina (1783.) svrhu zemlje, mora i planina. Od po lipnja do polak rujna i ta bič sta tri miseca puna. Međuto je kuga udarila…”.

Redovnik Marijan Lanosović napisao je da se u lipnju pojavila i traje gusta magla, kakvu ljudi ne pamte da bi je vidjeli u to doba, prenosi Slobodna Dalmacija.

U Hrvatskoj postoje mnogi pisani izvori o debeloj suhoj maglici nastaloj nakon erupcije Lakija. Plinovi (tj. sumporni aerosol), dvanaest dana nakon što su izbačeni u atmosferu došli su do središnjeg dijela sjeveroistočnog Jadrana i istočne Slavonije uz tok rijeke Dunava. Udaljenost među tim prostorima je oko 290 kilometara te su više od 3000 kilometara udaljeni od Islanda, piše dr. Kužić.

Vulkanska aktivnost pukotine Laki neočekivano se dogodila nakon trogodišnjeg razdoblja suše, oštre hladnoće i gladi te kao posljedica nije uslijedilo očekivano razdoblje blagih godina. Očito je da usjevi 1783. godine nisu oštećeni – naprotiv, naši izvori govore o dobroj žetvi, ali dvije sljedeće zime i suša tijekom ljeta trebale bi biti povezane s klimatskim poremećajima koje je uzrokovao Laki. To također potvrđuje zaključak o neposrednim i zakašnjelim učincima aerosola. Godina 1783. na Islandu pamti se kao glad od izmaglice.

Dr. Tihomir Marjanac informira nas kako su posljedice vulkanske žute prašine pronađene u Mujinoj pećini iznad Kaštela te u Veloj spili na Korčuli.

– I to u sloju od po nekoliko centimetara. A samo nekoliko milimetara bilo bi dovoljno da prekrije usjeve, pa da zabilježimo glad i oskudicu. Također, vulkanske erupcije itekako utječu na klimu – dodaje profesor zagrebačkog PMF-a.

(Izvor: Slobodna Dalmacija)

Objava ‘Uspavani’ vulkan nakomak Splita – eruptirao je dva puta, a mogao bi i treći pojavila se prvi puta na Republika.