Los Angeles je još 2013. postao prvi veliki američki grad koji je donio zakon prema kojem sve nove kuće moraju imati tzv. hladne krovove, odnosno krovove koji reflektiraju veći dio sunčeve energije.

Od tada je grad, u kojem se očekuje nagli porast broja dana s temperaturama od najmanje 35 °C do 2050. godine, uveo niz drugih mjera. Među njima su bojanje pločnika u bijelo, kao i proširenje građevinskih standarda koji zahtijevaju hladne krovove na nestambenim zgradama te pri obnovama postojećih objekata.

Unatoč tim naporima, stanovnici i dalje osjećaju posljedice ekstremnih vrućina. Jedno istraživanje pokazalo je izravnu povezanost između broja hitnih poziva povezanih s ekstremnim vrućinama u Los Angelesu od 2018. do 2022. i broja dana s temperaturama od 32 °C ili višima.

„Mogućnosti za ublažavanje vrućine u SAD-u ogromne su. Znanje postoji, ali stvari koje treba napraviti jednostavno se ne provode. To je iznimno frustrirajuće“, kaže Steffen Lehmann, direktor Urban Futures Laba na Sveučilištu Nevada.

Toplinski „kupola“ ponovno prži zapad SAD-a

Ovog ljeta upozorenja na ekstremne vrućine bila su na snazi diljem velikog dijela zapadnog SAD-a, gdje je toplinska kupola donijela temperature od 38 do 41 °C.

Ekstremne temperature uslijedile su nakon ranijeg toplinskog vala zbog kojeg su u dijelovima istočnih SAD-a otkazane i proslave 4. srpnja.

Zbog sve učestalijih toplinskih valova gradovi moraju biti bolje pripremljeni. No stručnjaci upozoravaju da mnogi još uvijek nisu dovoljno spremni, iako su znanstvene metode za smanjenje temperature u gradovima već dobro poznate.

Gradovi postaju topliji od svoje okolice

Oko 80 posto stanovništva SAD-a živi u urbanim područjima, gdje tzv. učinak urbanog toplinskog otoka može značajno pojačati posljedice vrućine.

Gradovi imaju velike površine betona i asfalta te relativno malo drveća. Ti materijali tijekom dana upijaju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca postupno otpuštaju pohranjenu toplinu.

Zbog toga temperatura u urbanim toplinskim otocima može biti i do 11 °C viša nego u manje naseljenim područjima.

Najviše su pogođene ranjive skupine poput starijih osoba, djece i stanovnika s nižim prihodima, a visoke temperature mogu imati posljedice čak i za novorođenčad.

Jedno istraživanje iz 2022. analiziralo je planove 175 gradova među 50 najvećih američkih gradova. Iako je većina planova spominjala problem ekstremnih vrućina, tek je nekolicina sadržavala konkretne strategije za njegovo rješavanje.

Više zelenila, manje betona

Jedno od najjednostavnijih rješenja je – drveće.

Sadnja stabala smanjuje temperaturu površine i zraka pružanjem hlada, ali i procesima isparavanja i transpiracije. Istraživanja pokazuju da su urbane šume u prosjeku 1,6 °C hladnije od područja bez drveća.

Gradovi diljem SAD-a zato pokreću velike programe ozelenjavanja.

Austin u Teksasu želi do 2050. postići pokrivenost krošnjama na 50 posto površine grada. U Phoenixu, jednom od najtoplijih američkih gradova, pokrenuti su programi sadnje stabala u najtoplijim četvrtima.

Za sadnju do 1.800 stabala koja bi trebala stvoriti hladne koridore odobreno je više od 1,4 milijuna dolara.

U Tucsonu u Arizoni situaciju dodatno otežava suša, osobito u siromašnijim četvrtima gdje stanovnici često nemaju novca za sadnju i održavanje stabala.

Grad zato nudi povrat do 2.000 dolara za ugradnju sustava za prikupljanje kišnice koja se može koristiti za zalijevanje drveća i zelenih površina. Program uključuje i beskamatne zajmove, potpore za financijski ugrožene zajednice te radionice na španjolskom jeziku.

Zeleni krovovi kao prirodni klima-uređaji

Biljke se ne sade samo na tlu. Sve češće završavaju i na krovovima.

San Francisco je 2017. propisao da najmanje 15 posto površine krovova novih zgrada većih od oko 1.858 četvornih metara mora biti prekriveno solarnim panelima ili vegetacijom.

Zeleni krovovi mogu smanjiti temperaturu površine krova, ali i pomoći u hlađenju zraka procesom isparavanja. Tijekom vrućih ljetnih dana temperatura zelenog krova može biti niža od temperature okolnog zraka, dok klasični krov može biti više od 40 °C topliji.

Zašto neke američke ulice boje u bijelo?

Još jedno rješenje možda izgleda pomalo neobično – bojanje krovova i pločnika u bijelo.

Nedavno istraživanje pokazalo je da čisti bijeli krov koji reflektira oko 80 posto sunčeve svjetlosti može tijekom ljetnog poslijepodneva ostati približno 31 °C hladniji.

Ideja zapravo nije nova. Gradovi u sjevernoj Africi i južnoj Europi stoljećima koriste bijele površine kako bi smanjili zagrijavanje.

U New Yorku je nedavno bijelim premazom obojeno više od 930.000 četvornih metara krovova, čime se temperatura unutar zgrada smanjila za oko 30 posto.

Kalifornija je također izmijenila građevinske propise kako bi potaknula korištenje hladnih krovova koji mogu pomoći u smanjenju potrošnje energije.

Posebni reflektirajući premazi razvijaju se i za pločnike, krovove i zidove. Takvi premazi mogu pomoći pješacima da se osjećaju oko 1,5 °C hladnije.

Bijele ulice ipak nisu čarobno rješenje

Ipak, ni bijela boja nije bez problema.

Los Angeles eksperimentira s reflektirajućim premazima za ceste, no njihova cijena iznosi oko 40.000 dolara po milji, a trajnost oko sedam godina.

Postoji i još jedan problem.

Bijele površine reflektiraju sunčevu svjetlost, a dio te energije može završiti izravno na ljudima koji hodaju ulicom. Istraživanje u Phoenixu pokazalo je da je premaz smanjio temperaturu površine ulice za oko 5,5 °C, ali je temperatura zraka na visini od 1,8 metara bila niža za samo 0,16 °C.

Drugim riječima – ulica može biti hladnija, ali to ne znači nužno da će se čovjek na njoj osjećati puno ugodnije.

Građani pomažu znanstvenicima mapirati vrućinu

Za učinkovitu borbu protiv toplinskih valova nije dovoljno samo znati da je grad vruć. Važno je znati koji su njegovi dijelovi najtopliji i tko u njima živi.

U okrugu Clark, gdje se nalazi Las Vegas, 2022. godine 60 volontera mjerilo je jutarnje, poslijepodnevne i večernje temperature u sklopu istraživanja financiranog od američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

Rezultirajuća karta pokazala je da su temperature u sjevernom i istočnom Las Vegasu te u središtu grada i do 6 °C više nego u drugim dijelovima grada.

Podaci se sada koriste za planiranje mjera poput centara za rashlađivanje i programa sadnje drveća.

Sličan projekt proveden je u Albuquerqueu u Novom Meksiku. Stanovnici su pomoću posebno dizajniranih senzora mjerili temperaturu i vlagu tijekom vožnje ili vožnje biciklom unaprijed određenim rutama.

Prikupljeno je više od 67.000 mjerenja temperature, a razlike između pojedinih dijelova grada dosezale su gotovo 9,4 °C.

Najtoplija područja bila su u središtu grada i četvrtima uz autoceste, a najviše su ponovno bile pogođene siromašnije zajednice.

Las Vegas već planira grad kakav želi imati 2050.

Las Vegas je drugi najbrže zagrijavajući grad u SAD-u, odmah iza Renoa u Nevadi. U lipnju su temperature ondje dosegnule oko 46,1 °C.

Grad zato već radi na dugoročnom planu.

Plan do 2050. godine uključuje sadnju biljaka koje zahtijevaju malo vode, smanjenje betonskih površina i projektiranje zgrada koje stvaraju više hlada.

Grad je također počeo otvarati javne rashladne postaje za beskućnike tijekom toplinskih valova i pokrenuo projekt sadnje 60.000 stabala do 2050. godine.

Na parkiralištu velikog košarkaškog stadiona čak se uklanja 1.000 parkirnih mjesta kako bi se na njihovom mjestu posadilo 1.000 stabala.

Odluka je kontroverzna u gradu koji je izrazito ovisan o automobilima.

Istodobno se s inženjerima Sveučilišta Nevada razvija reflektirajući premaz za krovove stotina lasvegaških hotela i kasina, iako bi njegova primjena zasad bila dobrovoljna.

Rješenje nije jedno – potrebno ih je mnogo

Znanost i istraživanja već nude brojne načine za smanjenje temperature u gradovima. No nijedno rješenje samo po sebi nije dovoljno.

Drveće može smanjiti temperaturu, ali može povećati vlagu, što u određenim uvjetima također predstavlja zdravstveni rizik. Bijeli pločnici mogu biti hladniji na površini, ali reflektirana sunčeva svjetlost može dodatno zagrijavati ljude.

Zato stručnjaci smatraju da će gradovi morati kombinirati različite pristupe – od zelenih površina i hladnih krovova do boljeg urbanističkog planiranja, rashladnih centara i preciznog praćenja temperatura.

„Kao arhitekti, naš je posao ponovno zamisliti budućnost“, kaže Steffen Lehmann. „Ne trebam vidjeti kako Las Vegas izgleda danas. Moram vidjeti kako će izgledati za 20 godina.“

A s obzirom na to da toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, pitanje više nije hoće li se gradovi morati prilagoditi vrućini.

Objava Kako američki gradovi pokušavaju preživjeti sve veće vrućine: Sade drveće, hlade krovove i boje ulice u bijelo pojavila se prvi puta na Republika.

Uzrok takvih vremenskih prilika je toplinska kupola povezana s atmosferskim obrascem poznatim kao Omega blok.

Prema navodima SWE-a, iz sjeverne Afrike i dalje pristiže vrlo topao i suh zrak koji iznad sjeverne Italije, Mađarske, Hrvatske, BiH, Srbije i okolnih područja uzrokuje iznimno velika temperaturna odstupanja u višim slojevima atmosfere.

Za aktualni toplinski val zaslužan je stabilan sustav visokog tlaka smješten iznad središnje Europe. Spuštanjem zraka dolazi do njegova komprimiranja i dodatnog zagrijavanja nižih slojeva troposfere. U nizinama, poput Padske i Panonske, očekuju se najviše dnevne temperature između 40 i 43 Celzijeva stupnja.

Suhi kontinentalni vjetrovi pritom održavaju nisku razinu vlage i dodatno isušuju tlo. Vrućina neće popuštati ni tijekom noći, pa se u većim gradovima minimalne temperature neće spuštati ispod 22 do 26 Celzijevih stupnjeva.

Što je toplinska kupola?

Toplinska kupola bila je jedan od ključnih čimbenika svih dosadašnjih rekordnih toplinskih valova u SAD-u, Kanadi i Europi te predstavlja jedno od glavnih obilježja ljetnih vremenskih obrazaca na tim područjima. Nastaje kada se razviju ekstremno visoke temperature, a visinski greben, odnosno masa vrlo toplog zraka na velikim visinama, oblikuje svojevrsnu kupolu. Takav sustav, poznat i kao snažna anticiklona, donosi vrlo visoke, a ponekad i rekordne temperature područjima koja zahvati.

Izraz toplinska kupola koristi se kada se veliko područje visokog tlaka dulje vrijeme zadrži nad znatnim dijelom kontinenta. Ako je sustav dovoljno snažan i stabilan, može potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Djeluje poput poklopca koji zadržava topli zrak na svim razinama atmosfere dok se spušta prema tlu, zbog čega zračna masa postaje neuobičajeno topla u nižim slojevima, a uz samu površinu doseže ekstremne vrijednosti.

Toplinska kupola širi se prema istoku

Ovotjednu vremensku situaciju u Europi obilježava snažan i postojan visinski greben iznad središnjeg dijela kontinenta koji se postupno pomiče prema istoku. Sredinom tjedna nad zapadnu Europu stići će visinski val koji će pojačati jugozapadno strujanje između ta dva sustava. Prognoze pokazuju da će se snažan greben zadržati najmanje do kraja sljedećeg vikenda.

Takve okolnosti donijet će ekstremne vrućine na širokom području koje se proteže od Alpa te Padske i Panonske nizine pa sve do Ukrajine. Najtoplija zračna masa nalazit će se ispod središta toplinske kupole, koje će sredinom tjedna biti iznad Njemačke, Češke, Poljske, Slovačke, Austrije, sjeverne Italije i Slovenije. Najizraženija temperaturna odstupanja u srijedu se očekuju iznad Poljske.

Kako se toplinska kupola bude širila prema istoku, u utorak će najviše temperature zahvatiti Njemačku, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju. U srijedu će se jezgra najtoplijeg zraka premjestiti prema Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Rumunjskoj, dok će područje od Beneluksa do Njemačke zahvatiti blaže osvježenje.

Četvrtak će ostati iznimno vruć, posebno od istočne Slovenije i Hrvatske preko Mađarske, Slovačke i sjeverne Srbije do Rumunjske i Ukrajine. Prognoze upućuju na to da će upravo taj dan biti najtopliji u tjednu za sjeverni Balkan i istočnu Europu. U petak će se vrlo visoke temperature proširiti prema zapadnoj Rusiji te južnije preko Balkana do Bugarske i Grčke.

Temperature do 43 Celzijeva stupnja

Ovoga tjedna temperature će nastaviti rasti u sjevernoj Italiji i Panonskoj nizini. Od srijede će u dolini rijeke Po dosezati oko 40 Celzijevih stupnjeva, dok se od Mađarske preko istočne Hrvatske i sjeverne Srbije do zapadne Rumunjske očekuju vrijednosti do 42 stupnja. Vrhunac toplinskog vala predviđa se za četvrtak, kada bi u središnjem dijelu Panonske nizine temperatura mogla dosegnuti 43 Celzijeva stupnja.

U utorak će u središnjoj Europi temperature u Njemačkoj, istočnoj Austriji i Češkoj dosezati između 36 i 40 Celzijevih stupnjeva. Kako se visinski greben bude pomicao prema istoku, svježiji atlantski zrak u srijedu će potisnuti najjaču vrućinu prema istočnim dijelovima tih zemalja.

Od srijede će izdužena jezgra grebena u istočnoj Europi donijeti temperature između 38 i 41 Celzijeva stupnja. Vrlo toplo vrijeme zadržat će se do petka, kada se očekuje dolazak fronte sa zapada. Prognoziraju se i tropske noći s temperaturama višima od 20 Celzijevih stupnjeva.

Prognoza za sljedeći tjedan

Prema trenutačnim prognozama, postoji mogućnost da se tijekom idućeg tjedna novi snažan visinski greben proširi nad jugozapadnu, zapadnu i središnju Europu. Iako je riječ o desetodnevnoj prognozi i njegova točna pozicija još nije sigurna, meteorološki modeli upućuju na takav razvoj situacije.

Ako se takav sustav razvije, ponovno bi se uspostavila stabilna toplinska kupola koja bi mogla održavati ekstremne vrućine do sredine kolovoza. Modeli također pokazuju mogućnost novog zatopljenja od Portugala, Španjolske i Francuske prema Alpama, uz još jedan izražen toplinski val koji bi se potom mogao proširiti i na Britansko otočje.

Sadašnji visinski greben iznad istočne Europe i Balkana trebao bi oslabjeti tijekom sljedećeg vikenda.

/Desk/

Objava Europa pod toplinskom kupolom – do sredine kolovoza nema osvježenja pojavila se prvi puta na Republika.

S obzirom na to da šumski požari bjesne, a temperature u Europi obaraju povijesne rekorde, jedan proizvod kineske proizvodnje nikada nije bio traženiji: klima-uređaj.

Europljani, koji su povijesno znatno sporije prihvaćali klimatizaciju u usporedbi s ostatkom svijeta, sada čekaju u redovima ispred trgovina i voze stotine kilometara u nadi da će osigurati rashladnu jedinicu dok ljetne temperature u pojedinim regijama premašuju 38 stupnjeva Celzijusa.

Vodeći kineski brendovi kao što su Midea, Gree i Haier bilježe snažan rast prodaje u inozemstvu. To se događa upravo u trenutku kada čelnici zemalja poput Francuske, Njemačke i Belgije prijete uvođenjem carina na kineski uvoz, tvrdeći da on šteti njihovoj domaćoj industriji.

Iako klima-uređaji čine tek manji udio u ukupnom kineskom izvozu u Europsku uniju, Kina je ovaj skok prodaje iskoristila kao dokaz da su kineski proizvodi europskim potrošačima neophodni. Službena kineska državna novinska agencija Xinhua nedavno je objavila uvozni urednički članak pod naslovom: „Paradoks klima-uređaja: Europa je prevruća za carine Kini”, u kojem kritizira europske kreatore politika.

„Blokiranje kineskih klima-uređaja neće riješiti probleme Europe — samo će otežati život običnim ljudima”, navodi se u tekstu.

Europska unija i Kina u narednim će mjesecima održati pregovore kako bi se pozabavile rekordnim trgovačkim debalansom koji je prošle godine dosegnuo gotovo 360 milijardi eura (oko 406 milijardi dolara). Razmak se dodatno povećao nakon što je Kina pojačala izvoz, osobito električnih i hibridnih automobila koji prijete istiskivanjem vodećih europskih automobilskih brendova.

„To iznimno otežava trgovačke pregovore”, ističe Cameron Johnson, stručnjak za lance opskrbe i viši partner u konzultantskoj tvrtki Tidalwave Solutions u Šangaju. „Ako ste vlada, ne možete reći građanima: ‘Žao nam je, ne možete imati klimatizaciju jer ne želimo kineske prekomjerne kapacitete.’”

„Previše vruće za carine”

I drugi dijelovi svijeta uvelike se oslanjaju na Kinu kada je riječ o rashladnim sustavima. U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su „toplinske kupole” izazvale upozorenja na ekstremne vrućine u južnim i središnjim regijama, kineski brendovi drže oko 50 % tržišta, pokazuju podaci tvrtke za istraživanje tržišta Euromonitor International. Na globalnoj razini taj je udio prošle godine dosegnuo 65 %.

Veronika Kandusova, voditeljica analitike za kućanske uređaje u Euromonitoru, očekuje da će taj udio rasti usporedo s globalnim temperaturama. Kineski proizvođači uspjeli su iskoristiti visoku potražnju, osobito u Europi, zahvaljujući fleksibilnim lancima opskrbe koji mogu brzo razviti prilagođene, lokalizirane proizvode.

Europski potrošači dosad su zaostajali u usvajanju klima-uređaja zbog visokih troškova energije, skupih instalacija i strogo reguliranih pravila obnove starijih zgrada. U prošlosti ljeta nisu bila dovoljno vruća da bi većina kućanstava imala potrebu za ugradnjom.

Klimatska kriza to iz korijena mijenja.

Midea Group, jedan od najvećih kineskih brendova kućanskih aparata, dizajnirao je svoj prijenosni model PortaSplit specifično za europsko tržište — napravljen je da bude tih, prenosiv i dovoljno nizak kako ne bi zaklanjao specifične europske prozore. Tvrtka navodi da je ove godine prodala više od 200.000 jedinica tog modela, čime je udvostručila prodaju u odnosu na prethodnu godinu.

„Europska tržišta kućanskih aparata, kojima su godinama po automatizmu dominirali Bosch, Electrolux, Miele i drugi utvrđeni zapadni brendovi, otvaraju konkurentske praznine koje su kineske tvrtke strukturno spremne popuniti”, objavila je istraživačka tvrtka EqualOcean.

Stručnjaci ističu da će rastuća inflacija u Europi i SAD-u dodatno usmjeriti kupce prema pristupačnijim kineskim proizvodima, jer potrošači izbjegavaju plaćati više cijene.

S druge strane, Jens Eskelund, predsjednik Europske komore u Kini, napominje da su europske zemlje primarno usmjerene na rješavanje specifičnih strateških sektora i kineskih industrijskih politika, a ne na opću zabranu uvoza široko dostupnih kućanskih aparata.

Kina u potrazi za novim tržištima

Proširenje na europsko tržište prijeko je potrebno i samoj Kini. Suočena s padom na domaćem tržištu nekretnina i smanjenom osobnom potrošnjom, Kina je usmjerila snage na izvoz kako bi poduprla usporavanje gospodarskog rasta. Prošlu je godinu završila s rekordnim trgovačkim suficitom od 1,2 bilijuna dolara.

Većina nedavnog izvoznog zamaha Kine proizašla je iz visokotehnoloških robe poput baterija, električnih automobila i solarnih panela — takozvane „nove trojke” izvoznog rasta, dok je izvoz tradicionalnih kategorija poput odjeće, namještaja i kućanskih aparata stagnirao.

Kako europska ljeta postaju sve toplija, kontinent nudi kineskim proizvođačima priliku za novu ekspanziju.

Europa ima najnižu stopu opremljenosti klima-uređajima na svijetu — u prosjeku oko 20 %, u usporedbi s 90 % u SAD-u. Denis Depoux, globalni izvršni direktor u konzultantskoj kući Roland Berger, ističe da je Europa iznimno atraktivno, rastuće i solventno tržište s višim maržama.

Prema pisanju kineskih medija, pojedine regije poput istočne pokrajine Shandong ove su godine dobile i izravnu potporu kineskih vlasti za jačanje proizvodnje rashladnih uređaja.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi sezonski karakter potražnje mogao ograničiti dugoročni potencijal.

„Za dva mjeseca ljudi će zaboraviti da im je ljeti trebala klimatizacija, no to će se pitanje ponovno otvoriti sljedeće godine”, zaključuje Depoux, izražavajući suzdržanost prema dugoročnoj održivosti tolikog skoka potražnje.

Unatoč tome, dobavljači u Kini već pozivaju trgovce da osiguraju zalihe za sljedeću sezonu, najavljujući daljnji rast potražnje uslijed novih toplinskih valova koji očekuju Europu.

Objava U doba rekordnih vrućina, zagrijani svijet u borbi za rashlađivanje sve se više oslanja na Kinu pojavila se prvi puta na Republika.

Preopterećenost, razdražljivost, vrtoglavica, nadutost i potpuna iscrpljenost — riječi su kojima žene diljem svijeta sve češće opisuju svoje stanje tijekom ljetnih toplinskih valova. Iako ekstremne vrućine utječu na svakoga, stručnjaci upozoravaju da su toplinski valovi svojevrsni „test opterećenja” za kardiovaskularni sustav žena, ostavljajući teže zdravstvene posljedice nego kod muškaraca.

Dok klimatske promjene donose sve intenzivnije i češće toplinske valove, medicinski stručnjaci pozivaju na hitno podizanje svijesti o tome zašto su žene ranjivija skupina te kako ih bolje zaštititi. Prema riječima dr. Cat Pinho-Gomes s Instituta za globalno zdravlje (UCL), podaci sugeriraju da žene imaju marginalno veći rizik od smrtnosti uzrokovane toplinskim valovima, što zahtijeva ciljane javnozdravstvene strategije.

Biološke razlike u hlađenju tijela

Biološki rizik kod žena svodi se na dva ključna čimbenika: jedinstvenu reakciju tijela na toplinu i prirodne fluktuacije hormona.

• Smanjena sposobnost znojenja: Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju se znojiti pri višim temperaturama u usporedbi s muškarcima. To otežava brzo oslobađanje viška topline i smanjuje vidljive znakove da je tijelo pod stresom.
• Izolacijski učinak masnog tkiva: Žene u prosjeku imaju višu unutarnju temperaturu tijela i veći postotak tjelesne masti, koja djeluje poput dodatnog izolacijskog sloja koji zadržava toplinu.

Hormonski „vrtuljak” kroz životne faze

Prirodne promjene razine estrogena i progesterona izravno utječu na hipotalamus — centar u mozgu zadužen za regulaciju tjelesne temperature.

Menstrualni ciklus i toplinski stres

U drugoj polovici ciklusa, prije početka mjesečnice, razina progesterona raste, što prirodno podiže bazalnu temperaturu tijela. Kada menstruacija započne, estrogen naglo pada na najnižu razinu, što stvara dodatan pritisak na kardiovaskularni sustav koji pokušava rashladiti tijelo.

Gubitak željeza kroz krvarenje dodatno smanjuje opskrbu tkiva kisikom, što rezultira ekstremnim umorom, vrtoglavicom, anksioznošću i nesvjesticama tijekom ljetnih žega.

Izraženiji simptomi menopauze

Pad estrogena u perimenopauzi i menopauzi (uključujući kemijski ili kirurški induciranu menopauzu zbog liječenja karcinoma ili endometrioze) uzrokuje valove vrućine (valunge) i noćno znojenje. Tijekom toplinskih valova, ovi se simptomi drastično pogoršavaju, onemogućujući normalan san i oporavak organizma.

Trudnoća kao kardiovaskularni napor

Trudnice znatno teže reguliraju temperaturu zbog pojačanog metabolizma i povećane potrebe za tekućinom. Kako trudnoća odmiče, fizički teret i volumen krvi stvaraju golemo opterećenje za srce, a toplinski stres dokazano povećava rizik od nepovoljnih ishoda za majku i dijete.

Socioekonomski faktori i starenje

Osim biologije, ranjivost žena uvelike ovisi o društvenim i demografskim čimbenicima:

„Naš socioekonomski položaj — poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili da najčešće preuzimaju ulogu neformalnih skrbnika za bolesne članove obitelji — ima golem utjecaj na to koliko se dobro možemo pobrinuti za sebe tijekom ekstremnih vrućina”, objašnjava dr. Pinho-Gomes.

Također, žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, što znači da čine većinu starije populacije koja je najpodložnija toplinskom udaru. Kod starijih osoba dodatni rizik predstavljaju stanja poput demencije (koja narušava osjećaj žeđi) te uzimanje lijekova poput diuretika za snižavanje krvnog tlaka, koji pojačavaju dehidraciju.

Preporuke stručnjaka: Kako prepoznati i spriječiti opasnost

Kada temperature dosegnu ekstremne vrijednosti, pad krvnog tlaka u kombinaciji s gubitkom tekućine i soli može dovesti do toplinske iscrpljenosti. Ako tlak padne prenizko, drastično raste rizik od srčanog udara.

Dr. Nighat Arif savjetuje ženama da toplinske valove tretiraju s jednakim oprezom kao i medicinski test opterećenja:

• Pratite svoj ciklus: Budite svjesne u kojoj se fazi nalazite i prilagodite tempo rada i odmora.
• Hidratacija i hlađenje: Unosite velike količine tekućine, koristite ventilatore i rashladne sustave te izbjegavajte izravno sunce.
• Prilagodba aktivnosti: Fizički zahtjevne poslove ili tjelovježbu obavljajte isključivo prije izlaska ili nakon zalaska sunca.
• Slušajte svoje tijelo: Ako osjetite vrtoglavicu, mučninu ili ekstremni umor, odmah se sklonite u hladnu prostoriju i lezite.

Stručnjaci zaključuju kako je nužno uključiti više žena na pozicije moći i donošenja odluka o klimatskim strategijama. „Ovo nije samo ženski problem”, poručuje dr. Arif. „Ovo je društveni problem. Ako sustav postavimo ispravno za žene, bit će ispravan i siguran za sve.”

Objava Skriveni rizik ekstremnih temperatura: Zašto toplinski valovi znatno teže pogađaju žene pojavila se prvi puta na Republika.

Situacija je posebno kritična u nekoliko velikih europskih zemalja:

• Francuska: U pojedinim gradovima broj poziva hitnoj medicinskoj pomoći porastao je za čak 50 posto.
• Velika Britanija: London je prošloga tjedna zabilježio najveći broj poziva zbog stanja opasnih po život u jednom danu otkako postoji tamošnja hitna služba.
• Španjolska: Nacionalni sustav za praćenje smrtnosti procijenio je više od 300 prekomjernih smrtnih slučajeva izravno povezanih s vrućinama u samo nekoliko dana.
• Italija: U razmaku od samo 24 sata službeno je prijavljeno pet smrtnih ishoda uzrokovanih toplinskim udarom.

Europa se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta

Iz WHO-a naglašavaju kako se Europa zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplinski valovi više nisu rijetki i izolirani ekstremni događaji, već kronične krize koje se ponavljaju – postaju sve češće, dugotrajnije i znatno snažnije.

Brzina i kvaliteta pripreme za ekstremne temperature izravno utječu na broj ljudskih žrtava. „Svako ljeto u kojem se ne pripremimo za vrućine je ljeto koje plaćamo ljudskim životima“, poručuju iz organizacije.

Preventivne mjere smanjile smrtnost za 80 posto Procjene stručnjaka pokazuju da bi smrtnost povezana s vrućinom u Europi tijekom 2023. godine bila oko 80 posto veća da nije bilo postojećih mjera prilagodbe. Kod populacije starije od 80 godina, broj smrtnih slučajeva mogao je biti i dvostruko veći.

„Akcijski planovi za javno zdravstvo, sustavi ranog upozorenja, osiguravanje rashlađenih javnih prostora i redoviti kontakt s ranjivim skupinama nisu birokratske vježbe. Te mjere upravo sada spašavaju živote“, ističu u WHO-u.

Hitni sastanak u Ženevi: Više od polovice zemalja bez jasnog plana

Regionalni ured WHO-a za Europu najavio je da će u ponedjeljak, 6. srpnja, okupiti nacionalne koordinatore zadužene za hitne situacije, okoliš i klimatske promjene iz svih država europske regije. Glavna tema ovog izvanrednog sastanka bit će podizanje spremnosti Europe za nadolazeće toplinske udare.

Na dnevnom redu bit će samo jedno ključno pitanje: što se naučilo iz ovog toplinskog vala, jesu li države spremne za sljedeći i na koji način WHO može pružiti dodatnu potporu na terenu.

Trenutačne ekstremne temperature moraju se shvatiti kao ozbiljna opomena, budući da više od polovice europskih zemalja još uvijek nema razvijen sveobuhvatan akcijski plan za zaštitu zdravlja tijekom velikih vrućina. WHO stoga apelira na vlade, regije i gradove da hitno implementiraju dostupne i ažurirane smjernice za djelovanje, jer će, prema svim pokazateljima, ljeta koja dolaze biti još teža i izazovnija.

Objava WHO izdaje dramatično upozorenje: Trenutačni toplinski val u Europi samo je generalna proba, stižu još teža ljeta pojavila se prvi puta na Republika.

Prema informacijama španjolske nacionalne meteorološke agencije (AEMET), ovaj ekstremni val službeno je završio u četvrtak. Ipak, ostat će upisan u povijest: na temelju službenih mjerenja koja u Španjolskoj datiraju od 1950. godine, utvrđeno je da je 23. lipnja bio najtopliji lipanjski dan ikada zabilježen, dok je 22. lipnja zauzeo drugo mjesto.

Najveća temperaturna odstupanja od normale izmjerena su na sjeveru zemlje, gdje je zračna luka u Bilbau postavila nove rekorde kako za najvišu dnevnu temperaturu, tako i za najvišu noćnu minimalnu temperaturu. Od sredine svibnja, kada je u Španjolskoj započela ovogodišnja sezona službenog praćenja utjecaja vrućina na zdravlje, institut Carlos III registrirao je ukupno 611 smrtnih slučajeva koji se pripisuju visokim temperaturama.

Afrika u Europi: Toplinski val širi se prema Balkanu

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), ekstremne vrućine nastavit će pogađati velike dijelove zapadne, srednje i južne Europe tijekom sljedeća dva tjedna. Prema trenutnim prognozama ove UN-ove agencije, težište toplinske mase vjerojatno će se u nadolazećim danima pomaknuti dalje prema Balkanu.

“Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama koje traje danima, a posebno kada one ostanu visoke i tijekom noći, znači da ljudsko tijelo u svaki novi dan ulazi već pod stresom i iscrpljeno”, upozorio je Lachlan McIver, zdravstveni savjetnik u zajedničkom uredu za klimu i zdravlje WHO-a i WMO-a.

Iako su starije osobe, mala djeca, trudnice, radnici na otvorenom i kronični bolesnici najosjetljiviji na visoke temperature, McIver napominje da toplinski stres može pogoditi apsolutno svakoga ako ekstremne vrijednosti potraju dovoljno dugo.

Izvanredno stanje diljem Europe: Francuska bilježi povijesni maksimum

Slična, dramatična situacija bilježi se diljem zapadne Europe:

• Francuska je u utorak, 24. lipnja, zabilježila svoj najtopliji dan u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom koja je u razdoblju od 24 sata po prvi put premašila 30 °C. U gradiću Palluau na zapadu zemlje živa se popela na čak 43,8 °C. Toplinski val donio je i popratne tragedije – u proteklih tjedan dana zabilježeno je 40 utapanja jer su građani masovno tražili osvježenje u rijekama i jezerima.
• Belgija je zbog nadolazećeg intenziviranja toplinskog vala proglasila službeni meteoalarm koji je na snazi od srijede.
• Njemačka i Švicarska također su pod crvenim upozorenjima. Njemačka meteorološka služba izdala je uzbunu najvišeg stupnja za Berlin, Bonn, Frankfurt i Köln, dok su u Švicarskoj pod crvenim alarmom Ženeva, Basel i Zürich.

Objava Crna bilanca ekstremnog toplotnog vala: U Španjolskoj zabilježeno 327 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj tjedan, znaci potpunog sloma bili su vidljivi na svakom koraku. Željezničke mreže diljem zapadne Europe paralizirane su nakon što je ekstremna vrućina zaprijetila savijanjem tračnica. Nekoliko nuklearnih reaktora u Francuskoj privremeno je zatvoreno ili je smanjilo kapacitet jer je riječna voda, koju koriste za hlađenje i potom vraćaju u tokove, postala prevruća. Muzeji su skratili radno vrijeme jer više nisu mogli kontrolirati temperaturu u prostorijama.

U jednoj francuskoj tvornici automobila sindikalni su čelnici pozvali na štrajk, ističući kako su uvjeti u proizvodnim pogonima postali neizdrživi. Istovremeno, masovni prekidi u opskrbi električnom energijom ostavili su stotine tisuća kućanstava u Francuskoj i Italiji u mraku.

Vrućina se uvukla i kroz debele zidove stambenih zgrada, pretvarajući gradove u užarene kutije koje se ni noću nisu uspijevale rashladiti. Nenaspavani Europljani poslije ponoći su tražili spas u parkovima, panično kupovali prijenosne klima-uređaje ili pak bježali u klimatizirane hotele.

„Svi se pitaju – zašto nismo spremni?“, izjavio je François Gemenne, profesor i stručnjak za okolišnu politiku na poslovnoj školi HEC Paris. „Postajemo svjesni vlastite ranjivosti.“

Stari kontinent u novoj klimatskoj stvarnosti

Toplinski val, koji drži Europu u stisku već gotovo tjedan dana, srušio je temperaturne rekorde u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Francuskoj. On je ujedno ubrzao bolnu spoznaju: Europa nije spremna za ono što donosi intenziviranje toplinskih valova potaknuto emisijama stakleničkih plinova. Najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu prepun je zgrada i infrastrukture projektiranih za klimu koja je stvar prošlosti.

Zbog toga su ovakva ekstremna razdoblja visokih temperatura znatno destruktivnija u Europi nego u dijelovima svijeta koji su navikli na slične uvjete. Nedavno izvješće njemačke financijske i osiguravateljske kuće Allianz izdvojilo je Italiju, Francusku, Njemačku i Španjolsku kao ekonomije koje su najizloženije gospodarskim gubicima uzrokovanim vrućinama.

Slabo pripremljena infrastruktura ima i kobne posljedice. Francuska je podigla zdravstveni sustav na najvišu razinu uzbune, a ministrica zdravstva Stéphanie Rist opisala je četverostruki porast slučajeva srčanih udara. Podaci iz Španjolske također pokazuju skok u stopi smrtnosti.

Iako su ovo tek prve naznake potencijalno znatno većeg danka, one se podudaraju s ranijim istraživanjima. Studija iz 2023. godine analizirala je 800 gradova i stopu rasta smrtnosti s porastom temperatura. Dok u gradovima poput Houstona ili Tokija vrućina jedva utječe na rizik od smrti, u gradovima Francuske, Španjolske i Italije ona uzrokuje dramatične i nagle skokove u smrtnosti.

Zgrade koje „zarobljavaju“ toplinu

Ograničen pristup klima-uređajima samo je dio problema. U sjevernoj i zapadnoj Europi, zgrade građene prije nekoliko desetljeća ili čak stoljeća projektirane su s izolacijskim materijalima koji zadržavaju toplinu. Uz to, rijetko posjeduju vanjske rolete ili kapke – što je jedan od najjednostavnijih načina za blokiranje sunčevog zračenja i sprječavanje rasta unutarnje temperature.

„Te zgrade jednostavno nisu rađene da izdrže ovakve razine ekstremne vrućine“, objašnjava Anna Mavrogianni, stručnjakinja za izgrađeni okoliš s koledža University College London.

Političari već godinama govore o energetskoj obnovi zgrada i prilagodbi infrastrukture novoj eri. Francuska je prošle godine predstavila plan prilagodbe na 388 stranica s 52 konkretne mjere. London je ovog tjedna pokrenuo vlastiti strategijski plan koji poziva na masovnu obnovu domova i nadogradnju javnih zgrada, navodeći da je više od 1.300 škola, 60 bolnica i 351 dom za starije u zoni visokog rizika.

Međutim, provedba ovih ciljeva iznimno je skupa, pa ih je dosad bilo znatno lakše staviti na papir nego za njih osigurati stvarni novac. Europska agencija za okoliš (EEA) napomenula je prošle godine da sve zemlje Europske unije imaju planove prilagodbe, ali je kao zajedničku prepreku istaknula „nedostatak dugoročnog financiranja“.

„To je tragedija horizonta“, ističe dr. Gemenne. „Morate uložiti ogroman novac odmah kako biste izbjegli astronomske troškove u budućnosti.“

Energetski i prometni kolaps

Na konferenciji za novinare, francuski predsjednik Emmanuel Macron branio je državnu strategiju u borbi protiv globalnog zatopljenja, ali je priznao da Francuska prolazi kroz „potpuno nezapamćen trenutak“.

Vrućina je dosegnula točku u kojoj je elektroenergetska tvrtka EDF morala privremeno zaustaviti ili smanjiti rad reaktora u četirima nuklearnim elektranama. U normalnim uvjetima, elektrane hlade reaktore riječnom vodom koju potom topliju vraćaju u prirodu. No, ekološki propisi strogo zabranjuju ispuštanje pretoplo onečišćene vode kako bi se zaštitili riječni ekosustavi.

Glasnogovornica EDF-a, Laura Mandin, izjavila je da tvrtka intenzivno investira kako bi pogone učinila otpornijima na toplinske valove. U nuklearki Civaux već se testira sustav koji dodatno rashlađuje vodu prije nego što se ona vrati u riječni tok.

Europa se u prosjeku zagrijava brzinom od 0,55 stupnjeva Celzija (1 stupanj Fahrenheita) po desetljeću. To znači da je infrastruktura danas pod pritiscima koji su u vrijeme njezine izgradnje bili potpuno nezamislivi. Željezničke tračnice posebno su ugrožene jer se pod utjecajem ekstremnih temperatura šire i savijaju, što je dovelo do otkazivanja linija u Njemačkoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. U Francuskoj su pak brojne rute otkazane jer sami vlakovi nemaju ugrađene klima-uređaje ili im ugrađeni elektronički sustavi jednostavno nisu izdržali toplinsko preopterećenje.

Objava Klimatski šok u Europi: Vlakovi, nuklearke i tvornice pucaju pod naletom nezapamćenih vrućina pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u Bosni i Hercegovini danas će prevladavati pretežno sunčano i vruće vrijeme. Puhat će slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se uglavnom između 15 i 20°C, dok će na jugu dosezati do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka iznosit će između 32 i 38°C.

Crveno upozorenje, koje označava iznimno opasno vrijeme, izdano je za područje Neuma u BiH, ali i za cijelu jadransku obalu u Hrvatskoj. U Srbiji je najviši stupanj upozorenja na snazi za područja Inđije, Sombora, Novog Sada te drugih mjesta.

Ključne preporuke za građane i putnike

Zbog iznimno visokih temperatura, stručnjaci pozivaju na pojačan oprez i pridržavanje sljedećih mjera zaštite:

• Izbjegavanje izlazaka: Građanima, a posebice osjetljivim skupinama (starijim osobama, djeci i kroničnim bolesnicima), savjetuje se da izbjegavaju boravak na otvorenom u razdoblju od 11:00 do 17:00 sati, kada je intenzitet topline najjači.
• Oprez u prometu: Ako morate putovati u najtoplijem dijelu dana, preporučuje se češće pravljenje stanki tijekom vožnje na sigurnim i rashlađenim mjestima.
• Redovita hidratacija: Ključno je unositi dovoljne količine vode u organizam prije nego što se pojavi osjećaj žeđi, te izbjegavati teške obroke i napitke s kofeinom ili alkoholom koji pospješuju dehidraciju.

Objava Stigao ekstremni toplotni val: Izdana crvena i narančasta upozorenja za regiju, temperature se penju do 38°C pojavila se prvi puta na Republika.

Najugroženiji su oni koji rade na otvorenom ili u vrućim zatvorenim prostorima. Poljoprivreda, građevinarstvo, promet, proizvodnja, hitne službe i turizam među sektorima su koji trpe najveće posljedice po zdravlje i produktivnost tijekom sve češćih toplotnih valova.

Poljoprivreda i građevinarstvo na prvoj crti bojišnice

Poljoprivreda se dosljedno identificira kao sektor koji je najviše izložen ekstremnim vrućinama. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi kako se poljoprivredni radnici suočavaju s dugotrajnim izlaganjem izravnoj sunčevoj svjetlosti dok obavljaju fizički zahtjevne poslove koji dodatno podižu tjelesnu temperaturu.

Građevinski radnici prolaze kroz slične rizike, često provodeći duge sate na otvorenom obavljajući teški fizički rad dok nose zaštitnu odjeću koja ograničava sposobnost tijela da se hladi.

Eurofoundovo istraživanje o europskim radnim uvjetima za 2024. godinu pokazalo je da je 68 % poljoprivrednih radnika i 52 % građevinskih radnika izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena. Izloženost je također široko rasprostranjena u industriji (33 %) i prometu (33 %).

Istraživanje je također utvrdilo da je udio europskih radnika izloženih visokim temperaturama između četvrtine i tri četvrtine radnog vremena porastao s 13 % u 1995. godini na 21 % u 2024. godini, što naglašava kako je izloženost toplini postala sve češća pojava među radnom snagom.

Koja zanimanja bilježe najveću izloženost?

Izloženost se znatno razlikuje prema specifičnom zanimanju, a ne samo prema općem sektoru. Prema Eurofoundu, kvalificirani poljoprivredni radnici uvjerljivo su najizloženiji, pri čemu ih 72 % navodi da rade na visokim temperaturama najmanje četvrtinu svog radnog vremena.

Slijede obrtnici i srodni radnici (53 %), dok rukovatelji strojevima i postrojenjima (42 %) te jednostavna zanimanja (40 %) također bilježe visoke razine izloženosti. Druga zanimanja, uključujući uslužna i trgovačka, znatno su manje izložena, dok menadžeri, stručnjaci i administrativni službenici bilježe najniže razine izloženosti.

Također, izloženost toplini oštro se razlikuje po spolu jer su mnoga od najrizičnijih zanimanja i dalje pretežito muška. Eurofound je utvrdio da je 34 % muškaraca izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena, u usporedbi s 18 % žena. Mnogi od najpogođenijih sektora također zapošljavaju veliki broj sezonskih radnika, migranata i samozaposlenih osoba – skupina koje često imaju slabiju radnopravnu zaštitu i niže razine sindikalnog organiziranja.

Vrućina kao ozbiljan zdravstveni rizik

Ekstremna vrućina čini mnogo više od samog stvaranja nelagode radnicima. Prema agenciji EU-OSHA, dugotrajna izloženost može dovesti do dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, dok istodobno pogoršava kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Visoke temperature također smanjuju koncentraciju i usporavaju vrijeme reakcije, što izravno povećava rizik od nesreća na radu.

Rizici variraju ovisno o poslu. Poljoprivrednici i šumari suočavaju se s rastućom izloženošću bolestima koje prenose krpelji, alergenima i onečišćenju zraka, dok su građevinski radnici sve više pogođeni efektom urbanih toplinskih otoka koji podižu temperature znatno iznad okolnih područja. Djelatnici hitnih službi, uključujući vatrogasce, policajce i bolničare, često rade u najopasnijim uvjetima reagirajući na izvanredne situacije uzrokovane vrućinama.

Gubitak produktivnosti i makroekonomski utjecaj

Nedavno izvješće analitičke kuće Allianz Trade tvrdi da, nakon što temperature prijeđu prag od otprilike 30 °C, gubici produktivnosti naglo ubrzavaju i postaju strukturni teret za gospodarski rast, a ne samo privremeni poremećaj uzrokovan vremenskim prilikama.

Građevinarstvo i poljoprivreda među najpogođenijim su sektorima jer se rad tijekom najtoplijih sati u danu često mora usporiti ili potpuno obustaviti. No, vrućina stvara i šire poremećaje u gospodarstvu. Prerađivačka industrija suočava se s višim troškovima hlađenja i nižom produktivnošću radnika, dok prometne mreže trpe kašnjenja jer asfalt omekšava, a željezničke tračnice se šire ili savijaju.

Elektroenergetski sustavi dolaze pod sve veći pritisak jer potražnja za hlađenjem raste upravo u trenutku kada termoelektrane, nuklearne elektrane i elektrane na ugljen postaju manje učinkovite, budući da toplije rijeke smanjuju njihov kapacitet hlađenja.

Poljoprivreda je u 2024. godini činila 1,2 % bruto domaćeg proizvoda EU-a, dosežući više od 3 % BDP-a u Grčkoj i 2,5 % u Rumunjskoj. Građevinarstvo, s druge strane, pridonosi s oko 9 % BDP-a EU-u i osigurava posao za oko 18 milijuna ljudi, što ga čini jednom od najvećih europskih industrija, ali i sektorom koji se suočava s najvećim poremećajima zbog rasta temperatura.

Kako zaštititi radnike?

Aktualni toplotni val ponovno je pokrenuo pritisak za uvođenje snažnijih mjera zaštite radnika diljem Europe. Nekoliko je zemalja pojačalo ili aktiviralo posebne mjere za rad na vrućini, uključujući ograničavanje rada na otvorenom tijekom najtoplijih sati, skraćivanje smjena te obvezu poslodavaca da osiguraju vodu, hlad i dodatne stanke za odmor.

Istodobno, Europska konfederacija sindikata pozvala je Europsku komisiju da uvede obvezujuća pravila o profesionalnoj izloženosti toplini na razini cijele EU-a. To bi uključivalo utvrđivanje maksimalne radne temperature, obvezne plaćene stanke za hlađenje i zajamčen pristup pitkoj vodi, uz argument da trenutačni mozaik nacionalnih pravila ostavlja mnoge radnike nedovoljno zaštićenima.

Objava Klimatske promjene kroje uvjete rada: Građevinarstvo i poljoprivreda na udaru nezapamćenih vrućina pojavila se prvi puta na Republika.

O tome su u programu Novi dan govorili klimatolog Nebojša Kuštrinović i kardiolog prof. dr. Šekib Sokolović, koji su upozorili na zdravstvene rizike dugotrajnih toplotnih valova, ali i dali preporuke kako se zaštititi.

Klimatske promjene više nisu budućnost nego sadašnjost

Klimatolog Nebojša Kuštrinović ističe da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi na rubu snažne anticiklone koja je iz Sahare prema Europi donijela iznimno toplu zračnu masu.

“Vidimo da Europa već gori. Rekordi su pogođeni i kod nas. Međutim, imamo sreću da smo ipak na rubu tog sustava koji je donio veoma toplu zračnu masu s područja Sahare. Španjolska, Portugal, Francuska, pa već i Njemačka nalaze se na glavnoj liniji kretanja tog sustava”, rekao je Kuštrinović.

Podsjetio je da su hidrometeorološki zavodi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj već aktivirali narančaste i crvene meteoalarme.

“Ovaj rub toplog sustava kod nas već upozorava. Danas, sutra, u nedjelju i ponedjeljak osjećat ćemo najjače djelovanje ovog toplotnog vala.”

Dodao je da ovakvi vremenski uvjeti predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.

“Ovo su uvjeti klimatskog diskomfora kada su, pogotovo, rizici od infarkta miokarda i moždanog udara znatno veći. Naši stručnjaci koji se bave biometeorologijom itekako upozoravaju na to.”

Rekordi će biti sve češći

Govoreći o klimatskim promjenama, Kuštrinović ističe da više nema dileme da se klima mijenja.

“Klima se mijenja, temperature rastu. Globalno zatopljenje je trend i iz godine u godinu imamo sve topliju klimu. I prošle godine imali smo dugotrajne toplotne valove, a u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine zabilježeni su maksimalni mjesečni rekordi s temperaturama od 40 i više stupnjeva.”

Komentirajući procjene da bi Europa u idućim godinama mogla bilježiti i temperature od 50 stupnjeva, rekao je da su ekstremi sve izvjesniji.

“Klima se mijenja, temperature rastu. Negativan efekt UV zračenja itekako je izražen. Najviše moraju voditi računa oni koji rade na otvorenom, ali i ljudi koji žive u urbanim sredinama gdje dominiraju asfaltne površine.”

Podsjetio je da je u Banjoj Luci prije nekoliko godina na Trgu Krajine izmjerena temperatura podloge od čak 54 stupnja.

“Upozoravamo posebno starije osobe, roditelje s djecom da izbjegavaju takve prostore. Ne zaboravimo unos tekućine, zaštitu od zračenja i poštedu od fizičkih napora. Poslodavce molimo da radno vrijeme prilagode aktualnim vremenskim prilikama.”

Prema njegovim riječima, aktualni toplotni val trebao bi oslabjeti tek početkom idućeg tjedna.

Objava Toplotni val tek počinje, klimatolog i kardiolog upozoravaju kako ovo ljeto donosi opasnosti koje se ne smiju ignorirati pojavila se prvi puta na Republika.