Zelenski je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak rekao da se rat između Rusije i Ukrajine ne može zaustaviti isključivo pregovorima, nego da se Moskvu mora prisiliti na mir, prenose agencije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima je rekao: “Takvo stajalište je fatalna pogreška, sustavna pogreška. To je duboka zabluda koja će neizbježno imati posljedice za režim u Kijevu”.

Peskov je naglasio da Rusija želi mir, no da se to pitanje ne može riješiti na silu.

– Stav temeljen na pokušaju da se Rusiju prisili na mir je apsolutno fatalna pogreška jer je Rusiju nemoguće prisiliti na mir, dodao je, iako je i naglasio da je Rusija zagovornik mira, ali da su joj za njega potrebna jamstva.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u lipnju je rekao da će Rusija prekinuti rat u Ukrajini jedino ako Kijev odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u i ako u cijelosti prepusti četiri pokrajine koje Moskva svojata, što je Kijev brzo odbacio kao uvjete ravne predaji.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici tvrde da treba spriječiti Putinovu pobjedu u ratu jer će, ne bude li zaustavljen, prijetiti drugim zemljama u susjedstvu. Putin rat prikazuje kao egzistencijalnu borbu za Rusiju te poriče da ga zanima proširenje sukoba na druge zemlje.

/Desk/

Objava Kremlj odgovorio na prijedlog Zelenskog za mir: Prisiljavanje Rusije na mir je fatalna pogreška pojavila se prvi puta na Republika.

– Stigli smo u Sjedinjene Države. Glavni cilj je ojačati Ukrajinu i zaštititi sve naše ljude. Ovaj rat može završiti samo pravednim mirom kroz međunarodne napore. Plan pobjede Ukrajine bit će na stolu svih naših saveznika, objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.

U video poruci iz svog zrakoplova naznačio je da prije New Yorka i Washingtona odlazi u Pennsylvaniju – u “poseban posjet”,

– Ova će jesen biti odlučujuća za nastavak rata, naglasio je dodajući da će američki predsjednik Joe Biden biti prvi koji će detaljno vidjeti ukrajinske prijedloge za okončanje rata s Rusijom.

Zatim ih, dodao je, planira predstaviti “svim čelnicima naših partnerskih zemalja”, kao i američkom Kongresu i predsjedničkim kandidatima u Sjedinjenim Državama, Kamali Harris i Donaldu Trumpu.

Njegovo putovanje odvija se usred američke predsjedničke kampanje i podudara se s Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda, koja je zakazana ovog tjedna u New Yorku, a očekuje se da će Zelenski ponovno pokušati uvjeriti Bidena da dopusti Kijevu da napada ciljeve u Rusiji zapadnim oružjem dugog dometa za koje kaže da bi moglo promijeniti tijek rata.

Rusija je u subotu objavila da neće sudjelovati na drugom summitu o Ukrajini koji želi Kijev u studenom, nakon prvog izdanja u lipnju u Švicarskoj.

– Summit će imati iste ciljeve: promicati iluzornu formulu Zelenskog za bilo kakvu osnovu za rješavanje sukoba, dobiti potporu većine svijeta i iskoristiti je da Rusiji postavi ultimatum kapitulacije, izjavila je glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zakharova.

Dok Kijev ostaje pri svom zahtjevu za “pravednim” mirom prema kojem bi ruske trupe napustile međunarodno priznate granice zemlje, uključujući poluotok Krim, Moskva samo namjerava proučiti “ozbiljne prijedloge” koji bi uzeli u obzir “situaciju na terenu koja odražava geopolitičku stvarnosti, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Zelenskij u SAD-u – Bidenu i američkim saveznicima predstavlja ‘plan pobjede’ nad Rusima pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinske snage probile su granicu u utorak, iznenadivši rusku vojsku nakon mjeseci postupnog napredovanja ruskih snaga u istočnoj Ukrajini.

Probijeno je čak 20 kilometara u Kursku oblast, što je najveći ukrajinski napad na ruski teritorij od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
U Rusiju je upalo više od tisuću ukrajinskih vojnika uz podršku desetak tenkova i dvadesetak drugih oklopnih vozila, priopćio je glavni stožer ruske vojske. Vode se teške borbe, a u Kursku su oblast od strane Moskve uvedene i protuterorističke mjere, javljaju tamošnje novinske agencije. Prema novim informacijama, pogođena je i jedna zgrada u Kursku, prenosi Jutarnji list pisanje inozemnih medija.

Zelenski priznao “akcije na teritoriju agresora”

O ovom napadu ukrajinski predsjednik Zelenski je dosad šutio. U subotu je navečer priznao da je o tome razgovarao sa zapovjednikom ukrajinske vojske Oleksandrom Sirskijem.

“Danas sam primio nekoliko izvješća zapovjednika Sirskija u vezi s linijama bojišnice i našim akcijama na teritoriju agresora. Zahvalan sam svakoj postrojbi naših obrambenih snaga. Ukrajina dokazuje da može osigurati potreban pritisak na agresora”, rekao je.

Today, I received several reports from Commander-in-Chief Syrskyi regarding the frontlines, our actions, and the push to drive the war onto the aggressor’s territory. I thank every unit of our Defense Forces that is making this possible. Ukraine is proving that it truly knows how… pic.twitter.com/qY81u1ahCl

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) August 10, 2024

Pohvalio je sposobnost vojske da “iznenadi” i zahvalio im je što su zarobili ruske vojnike koji će se koristiti u budućim pregovorima. Ukrajinske snage probile su granicu u utorak, iznenadivši rusku vojsku nakon mjeseci postupnog napredovanja ruskih snaga u istočnoj Ukrajini.
Ukrajinski vojnici probili su se do 20 kilometara u Kursku oblast, što je najveći ukrajinski napad na ruski teritorij od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

U Rusiju je upalo više od tisuću ukrajinskih vojnika uz podršku desetak tenkova i dvadesetak drugih oklopnih vozila, priopćio je glavni stožer ruske vojske. Vode se teške borbe, a ruski političari i vojska govore da je riječ o ukrajinskoj “invaziji”.

Rano u subotu ruske novinske agencije objavile su da je Nacionalni antiteroristički odbor uveo protuterorističke mjere u Kurskoj oblasti te u obližnjim regijama Brjansk i Belgorod. Novinska agencija RIA prenijela je da mjere uključuju moguće raseljavanje stanovnika, ograničenja prometa, pojačano osiguranje oko osjetljivih mjesta i prisluškivanje komunikacija.

U tri pogranične regije uveden ‘protuteroristički režim, evakuirano više od 76.000 ljudi

Rusija ima poteškoća u zaustavljanju ukrajinskog napredovanja u zapadnoj regiji Kursk, unatoč slanju pojačanja s teškim naoružanjem u regiju, piše BBC.

Više od 76.000 ljudi već je evakuirano iz tog područja, a u tri pogranične regije uveden je “protuteroristički” režim. To znači da vlasti u regijama Kursk, Belgorod i Brjansk mogu, mađu ostalim mjerama, ograničiti kretanje ljudi i vozila te ljudima prisluškivati telefone.

⚡️🇷🇺Kursk explosions and fire pic.twitter.com/emZH88Q5Nf

— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) August 10, 2024

Čini se da se borbe u Kursku nastavljaju tijekom noći, a guverner regije Aleksej Smirnov rekao je rano u nedjelju da ima ozlijeđenih u “izdajničkom” ukrajinskom napadu. Ranije je izvijestio da je 13 ljudi ozlijeđeno kasno u subotu kada su olupine oborenog ukrajinskog projektila pale na višekatnicu u glavnom gradu Kurska.

Guverneri susjednih ruskih regija Voronjež i Belgorod također su izvijestili o napadu ukrajinskog drona tijekom noći. O ozljeđenima nije bilo riječi. I Kijev i Moskva niječu da u svojim napadima u ratu koji je Rusija pokrenula u veljači 2022. ciljaju civile.

Ruske jedinice protuzračne obrane uništile su 14 bespilotnih letjelica koje je lansirala Ukrajina i četiri taktičke balističke rakete iznad regije Kursk koja graniči s Ukrajinom, priopćilo je u nedjelju rusko ministarstvo obrane.

Šesnaest bespilotnih letjelica oboreno je iznad regije Voronjež, nekoliko stotina kilometara južno od Moskve, a tri bespilotne letjelice iznad granične regije Belgorod, navodi se. Po jedna bespilotna letjelica uništena je iznad regija Brijansk i Orlov, objavilo je ministarstvo u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Rusi upotrijebili termobaričku bombu

Čelnik UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) pozvao je obje strane na suzdržanost s obzirom na blizinu sukoba elektrani koja se nalazi 60 km od granice.

U međuvremenu, Rusi su upotrijebili termobaričku bombu protiv ukrajinskih snaga. Riječ je o bombama ekstra vruće eksplozije od koje ljudska tijela doslovno ispare. Ovo nije prvi put da je Moskva upotrijebila takvo oružje, budući da ukrajinski dužnosnici tvrde da je korišteno i samo nekoliko tjedana nakon početka invazije 2022. godine.

Kako je jučer javljao Washington Post, čini se da se ukrajinska iznenadna invazija na Rusiju protegla i na drugu graničnu regiju te da su snage Kijeva došle i do jednog sela kraj Belgoroda. Kako pišu Amerikanci, ukrajinske snage nastavile su se probijati dublje u Rusiju dodatno signalizirajući da ova operacija nije kratkoročna, već potencijalna okupacija, prenose agencije,

/Desk/

Objava Zelenskij priznao napad na rusku teritoriju, Rusi evakuirali vše od 76.000 ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Volodimir Zelenski u ponedjeljak je rekao da je za sudjelovanje Moskve na budućem samitu, a nakon konferencije o miru o Ukrajini organizirane sredinom lipnja u Švicarskoj. Konferenciji je tada prisustvovalo više desetaka svjetskih čelnika, no Rusija nije bila pozvana.

“Prvi mirovni samit uopće nije bio mirovni samit, stoga očigledno prvo moramo shvatiti što gospodin Zelenski pod tim misli”, kazao je glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov u intervjuu za tv kanal Zvezdu.

Zelenski je ranije rekao da u studenome, mjesecu kada se u SAD-u održavaju predsjednički izbori, želi predstaviti “plan” o “pravednome miru”, nakon gotovo dvije i pol godine velikog sukoba koji za posljedicu ima stotine tisuća žrtava.

Kazao je i kako bi želio da “ruski predstavnici” sudjeluju na sljedećem samitu o miru u Ukrajini čiji datum još nije određen.

Gotovo 20 posto ukrajinskog teritorija još uvijek je pod ruskom okupacijom, a izgledi za prekid vatre su minimalni.

No ovo je prvi put od neuspjelih pregovora u proljeće 2022. i nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače da je Volodimir Zelenski iznio zamisao o razgovoru s Moskvom, a da prethodno ne traži rusko povlačenje s ukrajinskog teritorija.

No Zelenski nije spominjao prekid neprijateljstava, već uspostavu “plana” na trima područjima. To su energetska sigurnost Ukrajine, čija je infrastruktura opustošena u ruskim bombardiranjima, slobodna plovidba Crnim morem, ključna za ukrajinski izvoz i razmjena zarobljenika.

Istodobno se na bojišnici ne nazire odlučujuće napredovanje ni s jedne strane.

Američki izbori

Ukrajina redovito ponavlja želju o povratu suvereniteta nad svim okupiranim teritorijima, uključujući i poluotok Krim koji je Moskva pripojila 2014. godine.

Kremlj je dosad isključivao bilo kakve mirovne pregovore sve dok Ukrajina ne napusti pet regija koje Moskva želi anektirati i dok se ne odrekne savezništva sa Zapadom. To bi, de facto značilo kapitulaciju.

Zapad, koji naoružava Kijev, smatra da je na Ukrajini odluka o tomu kada će i pod kojim uvjetima pokrenuti pregovore s Rusijom.

“Ako žele pozvati Rusiju na samit, mi ćemo ih podržati”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller, ocijenivši ipak da Kremlj ne pokazuje naznake želje za diplomatskim rješenjem sukoba.

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, glavnome savezniku Ukrajine, mogao bi odigrati važnu ulogu u daljnjem razvoju sukoba.

Republikanac Donald Trump, koji je u prošlosti hvalio politiku Vladimira Putina, obećao je da će rat u Ukrajini okončati u roku od nekoliko tjedana bude li izabran, zbog čega neki strahuju da će to umanjiti američku pomoć, odnosno potporu koja je danas neophodna Ukrajini.

Politolog Alexandre Gabujev, ravnatelj Euroazijskog centra Carnegie Russia sa sjedištem u Berlinu, vjeruje da je Zelenskijeva najava uslijedila nakon “konsolidacije stajališta međunarodne zajednice” na samitu u Švicarskoj, gdje su se za Kijev zauzeli predstavnici više desetaka zemalja sudionica, javlja HINA.

/Desk/

Objava Zelenskij poziva Rusiju na pregovore o miru pojavila se prvi puta na Republika.

Velik dio Zapada smatra Orbana europskim liderom koji je uvjerljivo najbliže Vladimiru Putinu. U više je navrata kritizirao zapadno slanje vojne pomoći toj napadnutoj zemlji i zbog toga svijet s velikim zanimanjem prati današnji Orbanov iznenadni posjet Kijevu.

Orban i Zelenski su nakon sastanka izašli pred novinare i održali zajedničku press-konferenciju.

“Zamolio sam predsjednika Zelenskog da razmotri je li moguće napraviti pauzu (u borbama), prekid vatre, a potom pokrenuti pregovore”, rekao je Orban na zajedničkoj presici sa Zelenskim. Mađarski premijer je na presici pohvalio mirovne inicijative Ukrajine, ali je rekao da “traju predugo.”

Što se tiče prekida vatre, Orban je rekao da bi bio “vremenski ograničen” te bi “omogućio da se ubrzaju mirovni pregovori.” Po njegovim riječima, razgovor sa Zelenskim bio je iskren. “Prenijet ću, naravno, sadržaj tih razgovora Vijeću EU-a kako bi se moglo donijeti potrebne europske odluke”, rekao je.

Što je Zelenski odgovorio?

Zelenski je, javlja AFP, Orbanu rekao da “Ukrajina treba pravedan mir.”

“Cijenimo ovaj posjet odmah nakon što je Mađarska preuzela predsjedavanje Europskom unijom. To je jasna poruka o našim zajedničkim europskim prioritetima te o tome koliko je važno da u Ukrajini zavlada pravedan mir”, rekao je Zelenski.

Također ja pozvao da se zadrži “dovoljnu razinu” vojne pomoći koju Europa šalje Kijevu.

Orban došao kad je Mađarska preuzela predsjedanje EU-om

Posjet dolazi u trenutku kada Mađarska preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a. To je izazvalo burne reakcije, a neki europski dužnosnici pozvali su predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da suspendira mađarsko predsjedanje.

Budimpešta se opetovano protivila pristupanju Ukrajine NATO-u i EU-u, kao i sankcijama Rusiji, potkopavala napore Zapada za pomoć Ukrajini i održavala bliske odnose s Moskvom tijekom cijelog rata. To je dovelo do pogoršanja odnosa između Ukrajine i Mađarske, koji su već bili zategnuti prije 2022.

Kako javljaju ukrajinski mediji, Orban i Zelenski su razgovarali o dugogodišnjim problemima između dviju zemalja i koracima prema poboljšanju odnosa.

Nakon bilateralnih razgovora Zelenski i Orban rekli su novinarima da je njihov susret važan korak k rješavanju dugogodišnjih problema između dviju zemalja.

O čemu se rezgovaralo?

“Sadržaj naših današnjih razgovora može postati temelj za budući bilateralni sporazum između naših država, koji će regulirati naše odnose”, rekao je Zelenski, a prenosi Europska pravda.

“Želimo uspostaviti odnose između naših zemalja i potpisati sporazum o suradnji s Ukrajinom, sličan onima koje je Mađarska već potpisala s drugim susjedima”, istaknuo je Orban.

Mađarski premijer također je ponudio potporu modernizaciji Ukrajine, pohvalio napredak u rješavanju pitanja mađarske manjine u zemlji te sugerirao da bi Zelenski trebao razmisliti o prekidu vatre s Rusijom kao bržem putu prema miru.

Kako je Ukrajina ranije reagirala na pozive na primirje?

Kijev je ranije odbacio privremeni prekid neprijateljstava, rekavši da bi to samo pružilo priliku Rusiji da pregrupira svoje snage. Umjesto toga, Ukrajina i Švicarska organizirale su globalni mirovni summit u lipnju bez sudjelovanja Rusije, kako bi razmotrile moguće korake prema miru.

Orban i Zelenski dogovorili su se i da otvore prvu školu za djecu koja govore ukrajinski u Mađarskoj.

“Ostavit ćemo rasprave iz prošlosti iza nas”

Orban je početkom godine stavio veto na 50 milijardi eura pomoći EU-a za Ukrajinu. Pomoć je naposljetku odobrena, ali s odgodom, što su ukrajinski dužnosnici kritizirali.

No sada je govorio o “poboljšanju” bilateralnih odnosa između Budimpešte i Kijeva. “Nastojat ćemo ostaviti rasprave iz prošlosti iza nas”, rekao je.

Ukrajina kao uvjet za mir traži da se ruske snage povuku s njezina teritorija, a Moskva traži da joj prepusti pet regija i odrekne se ambicija da uđe u NATO, javlja Index.

Kremlj: Ništa ne očekujemo od Orbanove posjete Kijevu

“Kremlj ništa ne očekuje od posjete mađarskog premijera Viktora Orbana Kijevu”, izjavio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Nije na nama da to komentiramo. Jasno je da Mađarska, koja je počela predsjedavati ЕU, naravno, mora vršiti svoje dužnosti”, odgovorio je Peskov, kazavši i kako administracija mađarskog premijera nije kontaktirala administraciju predsjednika Rusije prije Orbanovog odlaska u Kijev.

Peskov je rekao kako “mađarski premijer zna kako vrlo čvrsto braniti interese svoje zemlje”.

“U ovom slučaju, mislim da će ovde prevladavati odgovornosti u kontekstu briselskih interesa, a ne u kontekstu nacionalnih interesa Mađarske. S tim u svezi, Orban je, naravno, poznat kao političar koji zna vrlo čvrsto braniti interese svoje zemlje”, zaključio je Peskov.

/Desk/

Objava Orban upitao Zelenskog je li moguć prekid vatre – on mu odgovorio kako Ukrajini treba pravedan mir pojavila se prvi puta na Republika.

Mi odbijamo slušati govornika u maskirnoj uniformi, priopćili su predsjednici AfD-a Alice Weidel i Tino Chrupala. Njemačka vlada Zelenskom ne bi smjela pružiti podij za prosjačenje za obnovu Ukrajine. Građani već više nego dovoljno daju za vojnu pomoć, pomoć na razini EU-a i socijalnu pomoć za izbjeglice iz Ukrajine, stoji u priopćenju vodstva AfD-a u kojem se zaključuje da je Ukrajini potreban jedan mirovni predsjednik, prenosi HRT.

BSW, koji se sastoji od zastupnika koji su se odcijepili od stranke Ljevice koja ima korijene u DDR režimu, Zelenskog su optužili da se protivi mirovnom rješenju rata u Ukrajini.

Predsjednik Volodimir Zelenski trenutno doprinosi intenziviranju opasne spirale i pritom prihvaća i opasnost od atomskog sukoba koji bi mogao imati posljedice po čitavu Europu, i zato mu Bundestag ne bi trebao odavati počast zasebnom sjednicom, stoji u priopćenju BSW-a.

Obje stranke su se već i prije isticale pokazivanjem razumijevanja za postupke Kremlja te su se protivile demonizaciji ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ostale parlamentarne stranke su žestoko kritizirale bojkot krajnje ljevice i desnice.

Vjerojatno im je Kremlj naložio da ne prisustvuju sjednici. Rijetko sam doživio ovakvo pomanjkanje poštovanja prema jednom stranom državniku, rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu Dirk Wiese.

Predstavnik demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei rekao je kako su AfD i BSW pokazale prijezir prema žrtvama ruske agresije.

AfD i BSW su na izborima za EU parlament ostvarile dobitke te posebice u saveznim pokrajinama koje su nekada tvorile Istočnu Njemačku uživaju veliku popularnost a AfD je u ovom dijelu zemlje i vodeća politička stranka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se Bundestagu tijekom Donatorske konferencije za Ukrajinu koja se održava u Berlinu.

/Desk/

Objava U njemačkom Bundestagu krajnja desnica i ljevica bojkotirala govor Zelenskog pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru s predstavnicima afričkih medija poručio je da nakon rata na Bliskom istoku Rusija planira potaknuti sukob na Balkanu.

“Obratite pozornost na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dugoročni plan: Bliski istok, sljedeća distrakcija biti će Balkan”, poručio je Zelenski.

“Ako partneri sada ništa ne poduzmu, opet će doći do eksplozija, i opet. To nije novost. Rusija će se pobrinuti da jedna balkanska zemlja zarati s drugom”, dodao je ukrajinski predsjednik.

Very interesting comment by Zelensky: Pay attention to the Balkans. Believe me, we get the information. Russia has a long plan: middle East, the second distraction will be the Balkans. 1/2 pic.twitter.com/bZIEBU3s8S

— Giorgi Revishvili (@revishvilig) November 16, 2023

/Desk/

Objava Zelenski najavio: “Rusija će se pobrinuti da jedna balkanska zemlja zarati s drugom” pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski predsjednik je rekao da je ruska privatna vojna tvrtka pretrpjela “ogromne gubitke”, naročito u istočnoj Ukrajini gdje se bori njena “najmoćnija skupina”.

“Naše su trupe ubile 21.000 Wagnerovaca samo u istočnoj Ukrajini”, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu, dodajući da je ranjeno još 80.000 Wagnerovaca.

“Bili su to ogromni gubici za Wagner”, rekao je Zelenski, koji je njihove borce okarakterizirao kao “motivirani kadar ruske vojske” i uglavnom osuđenike koji “nisu imali što za izgubiti”.

/Desk/

Objava Zelenski: “Najmanje 21 tisuća Wagnerovaca ubijeno u Ukrajini, a 80 ranjeno” pojavila se prvi puta na Republika.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dao je intervjuu za rusku državnu televiziju Rossiya u kojem je kazao kako ”nema temelja za bilo kakav dijalog s Ukrajinom”. Kazao je i kako nema nikakvih preduvjeta kako bi se ostvarili potencijalni razgovori.

– U ovom trenutku praktički ne postoji preduvjet za sporazum. Štoviše, ne postoje temelji, čak ni slabi, za bilo kakvu vrstu dijaloga – rekao je glasnogovornik Kremlja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je ove nedjelje fotografije s mjesta koja su poplavljena nakon rušenja brane Kahovka u regiji Herson. ”Svaki terorist računa na nekoliko rezultata: patnju ljudi, zastrašivanje i ruševine koje terorom stavlja iza sebe. Upravo tako se Rusija sada ponaša. Napravit ćemo sve kako bismo zagarantirali sve osnovne uvjete za život ljudi nakon ove katastrofe”, poručio je.

Inače, nakon što je i ruski predsjednik Vladimir Putin to kazao, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij također je jučer potvrdio kako je velika ukrajinska protuofenziva započela. Proteklu subotu u Kijevu je boravio kanadski premijer Justin Trudeau te je najavio pomoć od 10 milijuna dolara, a glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga tvrdi kako se iz područja popljavljenih nakon rušenja brane Kahovka evakuiraju samo građani s ruskom putovnicom.

/Desk/

Objava NE NAZIRE SE KRAJ RATA – Kremlj: Nema temelja za dijalog s Ukrajinom; Zelenski: Rusija terorist pojavila se prvi puta na Republika.

Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk nešto prije je potvrdila kako će vlada uskoro narediti obaveznu evakuaciju oko 200.000 civila iz istočne regije Donjeck. Radi se o regiji koja je trenutno glavna meta ruske vojske nakon osvajanja regije Luhansk na istoku Ukrajine.

Vereščuk je rekla da evakuacija mora početi prije sezone grijanja jer su ruske snage uništile svu infrastrukturu potrebnu za centralno grijanje.

S obzirom na to da vlada ne može prisilno evakuirati civile, Vereščuk je rekla da će svi oni koji odbiju evakuaciju morati potpisati dokument kojim će preuzeti svu odgovornost za moguće rizike, prenosi Index.hr.

“U Donjecku nema normalne opskrbe strujom i plinom zbog ruskog napada. Ove zime neće biti grijanja u regiji Donjeck. To je glavni razlog, ali i granatiranje koje je sve intenzivnije”, rekla je Vereščuk.

Britanski zastupnik Laburističke stranke Chris Bryant rekao je da bi rusko veleposlanstvo zbog poziva na pogubljenje zatvorenika iz Azova trebalo protjerati iz Ujedinjenog Kraljevstva, navodi Kyiv Independent.

Podsjetimo, rusko veleposlanstvo je 29. srpnja na Twitteru napisalo da vojnike Azova “treba pogubiti, ali ne strijeljanjem, nego vješanjem”.

Šef britanskih obavještajaca: Rusima nestaje snage

Ravnatelj britanske obavještajne agencije MI6 Richard Moore na Twitteru je objavio da “Rusima nestaje snage”.

Moore je to napisao komentirajući raniju objavu britanskog ministarstva obrane na Twitteru, u kojoj stoji kako “Kremlj postaje očajan”.

“Kremlj postaje očajan. Rusija je izgubila desetke tisuća vojnika te koristi oružje iz sovjetske ere. Njihovi zastarjeli projektili ubijaju i ranjavaju nevine Ukrajince. Rusija ne može pobijediti u ovom nepravednom ratu”, objavilo je britansko ministarstvo obrane.

UN želi poslati inspektore na mjesto pokolja ratnih zarobljenika

Glasnogovornik UN-a potvrdio je da je ta organizacija spremna poslati skupinu stručnjaka koji bi istražili jučerašnje granatiranje zatvora u selu Olenivka, na području koje je pod kontrolom proruskih separatista. U tom su napadu, tvrdi ruska strana, ubijena 53 ukrajinska ratna zarobljenika. Među njima su i pripadnici pukovnije Azov, koje su Rusi zarobili nakon pada čeličane Azovstal u Mariupolju.

UN poručuje da je spreman poslati stručnjake ako prije toga dobije suglasnost ukrajinske i ruske strane.

Američki šef diplomacije Antony Blinken jučer je izrazio sućut Ukrajini zbog smrti ratnih zarobljenika u telefonskom razgovoru sa svojim ukrajinskim kolegom, objavio je američki State Department.

Zapovjednik Azova o pokolju zarobljenih azovaca: Znamo tko ih je pobio, naći ćemo ih

Vršitelj dužnosti zapovjednika pukovnije Azov, čiji su zarobljeni pripadnici jučer ubijeni u zatvoru proruskih separatista u napadu za koji se međusobno optužuju Rusija i Ukrajina, obratio se javnosti.

Azov je na svom Telegram kanalu objavio izjavu svog v.d. zapovjednika, bojnika Mikite Nadtočija, o “masovnom ubojstvu ukrajinskih ratnih zarobljenika u selu Olenivka u privremeno okupiranom teritoriju regije Donjeck”.

“Napad u Olenivki smatramo činom javne egzekucije. Rusija ga je počinila jer zna da je nitko neće kazniti. Navikli su na činjenicu da ih nitko ne drži odgovornima, čak ni za otvoreno kršenje zakona, pravila i običaja rata. Zato ćemo se mi, Azov, Ukrajina kao država i cijeli civilizirani svijet boriti za to da Rusija zapamti ovo jednom za svagda”, poručio je zapovjednik Azova.

“Već otkrivamo imena egzekutora i organizatora egzekucije ratnih zarobljenika. Već raspolažemo preliminarnim informacijama, ali još uvijek nismo spremni objaviti detalje. Naći ćemo ih gdje god da jesu – u okupiranim dijelovima Ukrajine, u Rusiji ili nekoj trećoj zemlji. Ukrajina će kao država osigurati pošteno suđenje i kaznu”, napisao je Nadtoči.

“24 sata su lagali o ukrajinskoj vojsci, a danas su potvrdili svoj zločin objavom vlastite ambasade. Želim podsjetiti Putina, koji je osobno odgovoran za ovaj zločin, da se u kući obješenog ne razgovara o užetu. Putine, bit ćeš kažnjen, zajedno sa svojim šakalima i ambasadama. Sa svim certifikatima i pečatima, presudom Međunarodnog suda”, poručio je prvi čovjek Azova.

“Lažno carstvo barbara bit će uništeno. Rusija misli da je ubila Azov, da ga je pogubila. Ali Azov je sada cijela Ukrajina. Svaki Ukrajinac će osvetiti svakog od naše mučene i ubijene braće”, zaključio je Nadtoči, prenosi Index.hr pisanje medija.

Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini tvrde da su 53 ukrajinska borca iz Azova, koji su zarobljeni prilikom pada Mariupolja, ubijena u ukrajinskom granatiranju zatvora. Ukrajina tvrdi da su napad izveli Rusi kako bi okrivili Ukrajinu i prikrili ubistva i mučenja ratnih zarobljenika, prenosi Reuters.

Rusija nastavlja s narativom da je Ukrajina bila ta koja je granatirala zatvor u mjestu Olenivka u kojem su držani zarobljeni pripadnici Azova. Ovu tvrdnju je ponovio i predsjednik Dume Vjačeslav Volodin.

/Desk/

Objava Ukrajinska vlada naredila evakuaciju Donjecka, Azov obećava osvetu Putinu zbog ubojstva zatvorenih suboraca pojavila se prvi puta na Republika.