“Ograničenje napada na rafinerije više ne vrijedi. Gotovo je s tim”, rekao je Zelenski za britanski list.

Kritizirao je spremnost Washingtona na sklapanje poslovnih dogovora s Moskvom i očito divljenje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, objavio je Financial Times.

Na pitanje bi li Ukrajina pristala obustaviti napade na energetsku infrastrukturu kako bi popravila odnose s Bijelom kućom, Zelenski je odgovorio da bi na to mogao pristati jedino u zamjenu za dodatne američke presretačke projektile za sustave protuzračne obrane Patriot. Takvu je isporuku nazvao minimumom koji bi bio prihvatljiv za Ukrajinu.

Zelenski je za Financial Times rekao da su ukrajinske snage ostale bez američkih sustava ranog upozoravanja na nadolazeće balističke projektile. Istodobno je diljem zemlje usporena satelitska komunikacijska usluga Starlink, u vlasništvu Elona Muska, što je otežalo operacije na bojišnici i napade srednjeg dometa na ruske vojne ciljeve.

Ukrajinski vojni dužnosnici od američkih su kolega dobili upozorenje da će im, ako ne zaustave napade na energetsku infrastrukturu, biti uskraćeni obavještajni podaci, rekao je Zelenski. Dodao je da je Kijevu poslije predstavljeno objašnjenje kako je riječ o tehničkom problemu. Odbacio je mogućnost da su poteškoće sa satelitskim sustavom Starlink bile posljedica tehničkog kvara.

“Nije bio tehnički problem, bila je to stvar volje”, rekao je Zelenski za Financial Times.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump, nakon što je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku dizela za američko tržište, upozorio je Ukrajinu da se napada ruske rafinerije i poručio kako “Ukrajina treba izabrati novog predsjednika”.

Zelenski izjavio je u intervjuu u srijedu da je bilo “bolno” kada je Donald Trump zauzeo drugu stranu u ratu Ukrajine protiv Rusije, nakon što je američki predsjednik rekao da bi Zelenski trebao biti zamijenjen.

Zelenski je za emisiju “Piers Morgan Uncensored” rekao: “Bolno je kada predsjednik Trump odabere jednu stranu, koja nije naša strana.”

Također je rekao da mu ne smeta ako je Trump u sredini između Ukrajine i Rusije, ali je dodao: “Ako ste u sredini, morate ostati u sredini.”

“Rusija želi da on (Trump) bude slab”, dodao je. “Njih nije briga za izbore u SAD-u”.

Na pitanje smatra li da ga je Trump izdao, s obzirom na to da je američki predsjednik tijekom vikenda, nakon što je pristao ukinuti sankcije na izvoz ruskog dizela, zatražio da Ukrajina dobije novog predsjednika, Zelenski je odgovorio: “Iskreno, da… ali to je ipak malo složenije od samo mojih emocija ili mojih osjećaja.”

“Šteta je što gubimo jakog partnera”, dodao je.

Zelenski je također poručio: “Mi ne prodajemo svoju zemlju… za nas to nije pitanje posla, to je jednostavno naš život i ovo je naša zemlja.”

Kako piše CNN, prenoseći izjave Zelenskog za Financial Times, Trumpova administracija upozorila je Ukrajinu i saveznike u Europi da bi SAD mogao obustaviti razmjenu obavještajnih podataka i europsku kupnju američkog oružja za Kijev ako ne zaustavi duboke napade na ruska energetska postrojenja.

Razmjena informacija neprocjenjiva je za ukrajinske obrambene napore protiv ruskih napada balističkim projektilima dajući lokacije raketnih bacača zajedno s podacima o tome gdje se napadi usmjeravaju i kada.

U danima koji su uslijedili, dužnosnici Trumpove administracije, uključujući predsjednika, inzistirali su na nastavku takve razmjene obavještajnih podataka. Ali što je objasnilo nedostatak raketnih upozorenja?

Na pitanje Kijeva za objašnjenje, američki dužnosnici okrivili su vrijeme. No, ukrajinski dužnosnici sumnjaju da je to bilo namjerno. “Amerika kaže da je to bio neuspjeh”, rekao je jedan europski dužnosnik za CNN. “Ali to ne može biti istina.”

To će Rusima dati stvarnu prednost na prvoj crti bojišnice u vrijeme kada smo učinkovito zaustavili njihov napredak i deokupirali teritorije”, rekao je ukrajinski dužnosnik za CNN.

“Ljudi će umrijeti”

CNN piše kako je taj informacijski deficit dodatno pogoršao Starlink Elona Muska koji je smanjio neke internetske usluge u Ukrajini. Ukrajinske vlasti priopćile su da su ih zatekla ograničenja na vojnu verziju Starlinka Elona Muska, nazvanu Starshield.

Zelenski je tvrdio da ruske snage pokušavaju iskoristiti poremećaj Starlinka pokretanjem teških napada tijekom noći, rekavši Morganu da ukrajinske snage koriste softver za obranu od moskovskih bespilotnih letjelica Shahed.

“To je velika pogreška”, rekao je u intervjuu u srijedu. “Ova odluka će donijeti mnogo ljudskih gubitaka… Ljudi će umrijeti”, rekao je Zelenski. “Moja poruka (Musku) je apsolutno jasna. Nadam se da je to greška, veliki tehnički problem. Tražimo od njega da ga uključi”.

Zelenski je proveo prošli tjedan pokušavajući pojačati potporu među europskim čelnicima. U srijedu se sastao s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom i kraljem Charlesom tijekom dva odvojena sastanka u Londonu – upravo nakon što su ruske snage napale ukrajinske energetska postrojenja i ostavile više od 600.000 ljudi u Ukrajini bez struje.

/Desk/

Objava NOVA RAZINA Zelenski kaže kako će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, a ima i uvjet za Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski je predsjednik pri dolasku u sjedište britanske vlade dočekan uz počasnu stražu, koja mu je priređena prvi put, sastavljenu od pripadnika pukovnije Irske garde, i to u trenucima koje je Burnham opisao kao “mračne i teške dane” za njegovu zemlju.

Burnham Zelenskom je izrazio svoju podršku.

“Vidjeli ste solidarnost i potporu koju dobivate od svih ovdje u Britaniji. Stojimo uz vas i to se neće promijeniti”, poručio mu je.

Zelenski zahvalio kralju Charlesu na nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osobno se u srijedu, tijekom susreta u Buckinghamskoj palači, zahvalio britanskom kralju Charlesu III. na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije.

Kralj Charles ugostio je Zelenskog u Kineskoj blagovaonici kraljevske rezidencije u središtu Londona.

Zelenski je nakon toga objavio na platformi X: “Zahvaljujem Njegovom Veličanstvu kralju Charlesu III. na audijenciji.”

“Važno mi je imati priliku osobno mu zahvaliti na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini. Cijenimo svu pomoć koju pruža Ujedinjeno Kraljevstvo”, dodao je.

“Bolno je bilo kada je Trump zauzeo drugu stranu”

Zelenski je u intervjuu u srijedu rekao kako je bilo “bolno” kada je Donald Trump zauzeo drugu stranu u ratu Ukrajine protiv Rusije, nakon što je američki predsjednik rekao da bi Zelenski trebao biti zamijenjen.

Zelenski je za emisiju “Piers Morgan Uncensored” rekao: “Bolno je kada predsjednik Trump odabere jednu stranu, koja nije naša strana.”

Također je rekao da mu ne smeta ako je Trump u sredini između Ukrajine i Rusije, ali je dodao: “Ako ste u sredini, morate ostati u sredini.”

Na pitanje smatra li da ga je Trump izdao, s obzirom na to da je američki predsjednik tijekom vikenda, nakon što je pristao ukinuti sankcije na izvoz ruskog dizela, zatražio da Ukrajina dobije novog predsjednika, Zelenski je odgovorio: “Iskreno, da… ali to je ipak malo složenije od samo mojih emocija ili mojih osjećaja.”

“Šteta je što gubimo jakog partnera”, dodao je.

Zelenski je također poručio: “Mi ne prodajemo svoju zemlju… za nas to nije pitanje posla, to je jednostavno naš život i ovo je naša zemlja.”

Musk: “O ograničenjima Starshielda odlučuje Trump”

Vlasnik SpaceX-a Elon Musk odgovorio je bivšem ukrajinskom ministru obrane Mihajlu Fedorovu nakon njegova poziva da se ukine ograničenje brzine za sustav Starshield, vojnu inačicu sustava Starlink. Civilni sustav Starlink počeo se vraćati u funkciju, ali Musk je naglasio kako o Starshieldu ne odlučuje SpaceX nego američka vlada.

“Sustavi Starshield u vlasništvu su i pod kontrolom američke vlade. O svim ograničenjima brzine ili uporabe odlučuje američka vojska, a u konačnici predsjednik SAD-a”, objavio je Musk.

Dodao je da je Starlink komercijalna usluga SpaceX-a te da je njegova uporaba ograničena na civilne i obrambene aktivnosti. Prema Musku, Starlink se ne smije koristiti za ofenzivne vojne operacije.

Multimilijarder je naglasio razliku između Starshielda, koji Ukrajina koristi za komunikacije na bojišnici, te Starlinka, ograničenog na civilnu upotrebu. Oba satelitska sustava dizajnirala je Muskova tvrtka SpaceX.

Ukrajina je noć prije izvijestila o usporavanju mreže koje je omelo velik dio djelovanja dronova i protuzračne obrane Kijeva, ključne u ratu protiv Rusije.

Zelenski je zatražio od Muska ponovno uspostavljanje satelitske usluge, čiji je prekid po njemu bio velika pogreška.

Problemi s mrežom događaju se nedugo nakon što je vlada Donalda Trumpa, pogođena rastom cijena goriva nekoliko tjedana uoči izbora na sredini mandata, vršila pritisak na Ukrajinu da prestane napadati rusku energetsku infrastrukturu. Trump je ranije objavio sporazum s Moskvom o isporuci dizela.

Visoki ukrajinski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, u srijedu je agenciji France Presse rekao da je SAD zaprijetio prekidom razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom ako ona ne obustavi te napade.

Demokratska oporba u Kongresu osudila je ograničenja pristupa satelitskim mrežama.

“Nedopustivo je ograničavati pristup Ukrajine Starlinku i Starshieldu u trenutku kada balistički projektili i dronovi napadaju zemlju. Trump donosi odluku koji izravno pomaže Putinu u masakriranju ukrajinskih civila”, objavio je na X-u korisnički profil demokrata iz Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Bivši ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov objavio je da se ukrajinskoj vojsci ponovno omogućuje korištenje Starlinka pri brzinama do 160 km/h, ali je upozorio da je za ukrajinsku obranu ključno potpuno uklanjanje ograničenja brzine vojne inačice Starlinka – sustava Starshield. Zahvalio je Elonu Musku i izrazio nadu da će vlasnik SpaceX-a nastaviti podupirati Ukrajinu.

Fedorov se oglasio nakon što su ukrajinski dužnosnici izvijestili da su nova ograničenja Starlinka poremetila rad sustava koji se upotrebljavaju na bespilotnim letjelicama. Prema ukrajinskim vojnim izvorima, terminali su pri brzinama većim od približno 160 kilometara na sat povremeno gubili vezu, što je otežavalo upravljanje dronovima i dovelo do otkazivanja pojedinih misija.

“Starlinkova veza pri brzinama do 160 kilometara na sat ponovno se uspostavlja. Potpuno uklanjanje Starshieldova ograničenja brzine sada je ključno za obranu Ukrajine. Hvala ti, Elone. Nadamo se tvojoj daljnjoj potpori”, objavio je Fedorov.

Fedorov je jedan od ukrajinskih dužnosnika koji su od početka rata imali najizravniji odnos s Muskom. Još u veljači 2022., kao ministar digitalne transformacije, javno je zatražio od Muska da Ukrajini omogući pristup Starlinku. SpaceX je ubrzo aktivirao uslugu i poslao prve terminale, a Fedorov je poslije potvrdio da je s Muskom izravno razgovarao o nastavku rada sustava.

Fedorov je u siječnju ove godine postao ministar obrane, ali je smijenjen u srpnju nakon samo šest mjeseci na dužnosti. Njegov tehnološki i podatkovno usmjeren pristup reformi vojske doveo ga je u sukob s dijelom vojnog vrha, posebno tadašnjim zapovjednikom Oleksandrom Sirskim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski njegovu je smjenu obrazložio problemima u suradnji između Ministarstva obrane i vojnog zapovjedništva te nedostatkom jedinstva. Fedorov je nakon odlaska odbio druge funkcije koje mu je Zelenski ponudio i poručio da bi se u vladu vratio jedino kao ministar obrane.

Njegova smjena izazvala je i rijetke ratne prosvjede u Ukrajini. Fedorov je nakon izlaska iz vlade najavio osnivanje fonda za ulaganje u ukrajinske obrambene start-upove i analitičkog centra, a krajem kolovoza prihvatio je i dužnost savjetnika za inovacije u talijanskom Ministarstvu obrane.

/Desk/

Objava Zelenski u Londonu – Zahvalio se kralju Charlesu i Burnhamu na podršci, a za Trumpa izjavio: “Bolno je bilo kada je zauzeo drugu stranu” pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.

Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije

S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.

S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.

Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.

U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.

Presedan u suvremenoj geopolitici

Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.

Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.

Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.

Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.

Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.

“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.

Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.

Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Njemačka ne ukida sankcije Rusiji

Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.

“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.

Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.

Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.

Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.

Macron izravno kritizirao Trumpa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.

Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.

Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.

Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.

Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.

Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.

Reakcija burzi

Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.

Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:

Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.

Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.

Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.

/Republika/

Objava Trumpovo ukidanje sankcija Rusiji i kupnja ruskog dizela presedan u suvremenoj geopolitici – Kritike iz EU-a i potvrda podrške Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Val ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske rafinerije posljednjih mjeseci smanjio je proizvodnju goriva u toj zemlji, što je izazvalo nestašice benzina diljem Rusije.

Ukrajina, čija je infrastruktura stalno izložena ruskim napadima, tvrdi da su rafinerije legitimni vojni ciljevi.

“Problem koji imam s Ukrajinom i Rusijom jest to što velika količina dizela, a upravo kod njega bilježimo velik porast cijene, dolazi iz Rusije, a ukrajinske snage napadaju ruska postrojenja. Zamolio sam predsjednika Zelenskog da ne napada postrojenja za proizvodnju dizela, odnosno rafinerije. Cijena dizela raste jer ga je teško dopremiti iz Rusije i to šteti cijelom svijetu”, rekao je Trump.

Ovakvu poruku ukrajinskom predsjedniku Trump je napisao nakon što je SAD i Izrael napali Iran, a što je prouzročilo blokadu Hormuškog tjesnaca kao vrlo značajne rute za prijevoz nafte nakon čega je uslijedilo značajno poskupljenje nafte u svijetu, a posebno u Europi. Još nema niti pitanja, a niti odgovora, tko će nadomjestiti odštetu europskom gospodarstvu i žiteljima koji trpe velike gubitke.

/Desk/

Objava Trump pozvao Zelenskog da ne napada ruske rafinerije jer “uzrokuje nestašicu goriva u svijetu” – ništa o blokadi Hormuškog tjesnaca… pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija i Ukrajina tijekom razgovora s američkim izaslanstvom pristale su obustaviti zračne napade.

Prvi razgovori u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili su “vrlo značajni”, izjavio je u nedjelju Steve Witkoff, jedan od dva američka izaslanika koji su, po riječima Donalda Trumpa, donijeli prijedlog za okončanje sukoba s Rusijom.

“Nadamo se da ćemo to nastaviti onoliko dugo koliko bude potrebno”, rekao je Witkoff, govoreći novinarima nakon prvog kruga pregovora s predsjednikom Zelenskim.

“Nadajmo se da je ovo putovanje omogućilo otvaranje novih puteva za napredak. Mislim da smo mnogo naučili”, izjavio je sa svoje strane Jared Kushner, prema novinaru AFP-a s terena.

Održan je uz to još jedan krug pregovora u kojem su sudjelovali dva američka izaslanika, ukrajinsko izaslanstvo i europski savjetnici – Nijemac Günter Sautter, Britanac Jonathan Powell i Francuz Emmanuel Bonne.

“Vjerujem da nas svaki od ovih ključnih susreta približava miru”, rekao je Zelenski novinarima. “Zahvaljujemo Sjedinjenim Državama na podršci, kao i predsjedniku Trumpu što je američkom izaslanstvu dao priliku da bude ovdje”, dodao je. Kako izvješćuje Kyiv Independent, čini se da razgovori nisu donijeli veliki napredak – ukrajinski predsjednik Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao kako “očekuje da će se rat nastaviti u zimskim mjesecima”. Također je rekao kako “ne očekuje povećanje zaliha protuzračne obrane Patriot iz SAD-a do sljedeće godine”.

Očekuje se kako će predsjednik Donald Trump razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što ga njegovi predstavnici izvijestili o najnovijem krugu mirovnih pregovora u Kijevu i Moskvi, rekao je američki dužnosnik za Kyiv Independent.

Trump će se konzultirati sa svojim izaslanicima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, prije nego što nazove Putina, a potom će razgovarati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je dužnosnik. Pozivi će se vjerojatno održati danas.

Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev 6. rujna, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s njegovim timom dan nakon što su održali razgovore s Putinom u Moskvi. Nastojanje je unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.

Bijela kuća je izvijestila kako razgovori u Moskvi uključuju “bitne planove za sljedeće korake”, iako nijedna strana nije najavila konkretan napredak. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, Zelenski je naznačio da najnoviji mirovni pritisak neće dovesti do skorog završetka rata, dok je Kushner novinarima kazao kako se “SAD nada povratku trilateralnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom”.

Sastanak u Kijevu označio je Witkoffov i Kushnerov prvi posjet Ukrajini. Njihov dolazak uslijedio je nakon ponovljenih poziva iz Kijeva, a izaslanici su prethodno više puta putovali u Moskvu na sastanke s Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima.

Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečne zaustavljene diplomacije usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorij, sigurnosna jamstva i uvjete bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma uz vrlo malo ili nimalo postignutog napretka.

Trump je ranije izravno razgovarao s Putinom nakon sastanaka ruskog čelnika i američkih izaslanika. Trump je također održao razgovore s Putinom prije i nakon sastanka s ukrajinskim predstavnicima, uključujući njegov osobni sastanak sa Zelenskim u Mar-a-Lagu u prosincu 2025.

Problem su teritorijalna pitanja

Vrativši se iz Rusije preko Poljske, Steve Witkoff i Jared Kushner stigli su jučer prijepodne vlakom na glavni kolodvor u Kijevu. Pregovori zapinju uglavnom na teritorijalnom pitanju, pri čemu Moskva zahtijeva da se ukrajinska vojska potpuno povuče iz istočne regije Donjeck – što je njezin primarni cilj – a što Kijev kategorički odbija.

Vladimir Putin razgovarao je u subotu navečer tri sata s Witkoffom i Kushnerom, a taj je razgovor savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov opisao kao “konstruktivan, izuzetno otvoren i pun povjerenja”.

Po riječima Ušakova, američki izaslanici “predstavili su određeni broj ideja o mogućim putevima koji vode do rješenja”. Ruska strana “izrazila je uvjerenost u postizanje postavljenih ciljeva”, dodao je, ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ.

‘Situacija nije jednostavna’

Glasnogovornik Bijele kuće naknadno je izjavio za AFP da su dva izaslanika “raspravljala o supstancijalnim planovima za sljedeće korake, koji će biti objavljeni u tjednima koji dolaze”. “Situacija naravno nije jednostavna”, rekao je Putin američkim izaslanicima u prostranoj dvorani u Kremlju.

Američki predsjednik nije precizirao uključuje li prijedlog koji su prenijeli njegovi izaslanici ustupanje ukrajinskog teritorija, kao što je to ranije dao naslutiti. Samo je rekao: “Imamo ideju za mir”. Osim toga, rat koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022. godine pripisao je “problemu osobnosti” između Zelenskog i Putina.

U povodu ovih novih pregovora, Vladimir Putin naredio je obustavu napada na Kijev na tri dana, od subote do ponedjeljka. Zelenski je sa svoje strane najavio prekid napada na Moskvu u istom razdoblju.

Nastavak napada

Drugdje u Ukrajini i Rusiji neprijateljstva se nastavljaju. U noći sa subote na nedjelju, Moskva je napala Ukrajinu sa 108 dronova i raketa S8000 Banderol, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, dodajući da su većinu oborili. No 11 lokacija u zemlji ipak je bilo pogođeno.

Sa svoje strane, ruska vojska tvrdi da je neutralizirala 258 ukrajinskih dronova lansiranih na Rusiju tijekom protekle noći. Požar je zahvatio jednu tvrtku u gradu Rjazanju, jugoistočno od Moskve, prema riječima guvernera, a ruski medij ASTRA tvrdi da se radilo o rafineriji.

Kijev prosvjeduje protiv nove karte UN-a koja odvaja Krim od Ukrajine

Ukrajina nije mogla podržati rezoluciju UN-a o novoj karti svijeta, jer je prikazivala ruski okupirani Krimski poluotok kao odvojen od Ukrajine, rekla je zastupnica Kira Rudik 5. rujna. Naime, radi se o karti svijeta, projekciji Zemljine površine u 2D prikazu, a Ujedinjeni narodi (UN) su je usvojili 4. rujna 2026. Karta Krim prikazuje sivo, razlikujući ga od Ukrajine, kao i od Rusije, koja je ilegalno anektirala poluotok 2014.

“2026. UN ne bi trebalo podsjećati: Krim je Ukrajina. Sramota”, rekla je ukrajinska liberalna zastupnica na X, prenosi Kyiv Independent.

Ukrajina je bila jedna od samo sedam zemalja koje nisu glasale za novu kartu svijeta UN-a – osmišljenu da bolje odražava veličinu Afrike u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku – na glasovanju 4. rujna, i to zbog načina na koji nova karta tretira Krim.

Rezoluciju “Ispravi kartu” predložio je Togo, podržala Afrička unija, a usvojile su je 164 zemlje.

Usvojenom rezolucijom, UN će prestati koristiti tradicionalnu kartu svijeta u Mercatorovoj projekciji, koja zemlje sjevernije prikazuje većim nego što zapravo jesu, te će početi koristiti projekciju koja čuva stvarnu veličinu zemalja.

Ukrajina se suzdržala od glasovanja, zajedno s pet drugih zemalja. SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije.

Karta prikazuje ukrajinski Krim sivom bojom, različitom od nijanse zelene koja se koristi za ostatak zemlje.

Rusija je ilegalno okupirala i anektirala Krim 2014. godine, ali on ostaje ukrajinski teritorij u međunarodnom pravu.

Iako na karti Krim nije obojen kao područje Rusije, bojom sugerira kako je taj teritorij odvojen od Ukrajine.

Službeni prigovor Ukrajine registriran kod UN-a opisao je prikaz zemlje u projekciji Jednake Zemlje kao “potpuno neprihvatljiv”.

Pet drugih zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija i Srbija.

Izaslanstvo EU-a pri UN-u podržalo je rezoluciju, ali je u svom obrazloženju navelo: “Naglašavamo da se rezolucija ne bavi niti utječe na pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni status, razgraničenje ili međunarodno priznate granice država. Rezolucija ne podrazumijeva priznavanje, podršku ili pristanak na bilo kakav zahtjev koji se tiče spornih teritorija, promjena postojećih granica ili promjena pravnog statusa bilo kojeg teritorija”, stoji u izjavi.

SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv, ali ne zbog zabrinutosti oko granica. Američki predstavnik oštro je kritizirao kako je karta dio “radikalnog ideološkog projekta” koji nastoji promovirati reparacije.

/Republika/

Objava Nakon sastanka sa Putinom, Kushner i Witkoff sa Zelenskim u Kijevu: Rat se nastavlja, ali nada u mirovne pregovore ostaje pojavila se prvi puta na Republika.

Posjeta Vladimira Zelenskog Srbiji bila je udarna tema u političkim emisijama na ruskoj državnoj televiziji 10. kolovoza, s gostima u studiju bliskim Kremlju koji su bili podijeljenih mišljenja – je li ona znak da se Beograd udaljava od ruske sfere utjecaja, analizira izvješćivanje ruskih medija BBC na srpskom jeziku.

Ukrajinski predsjednik je 7. i 8. kolovoza prvi put posjetio glavni grad Srbije od izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine. Do posjete je došlo usprkos široko rasprostranjenom proruskom sentimentu u srpskom društvu, kao i upornom odbijanju Beograda da podrži zapadne sankcije Moskvi.

Prema Olesiyi Losevoj, jednoj od voditeljica udarne emisije ‘Vremya Pokazhet’ (‘Vrijeme će pokazati’) na prvom kanalu, srpski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je ukrajinskog lidera „uz sve počasti“, poput „crvenog tepiha, vojnog orkestra i počasne straže“.

Usprkos pompi i ceremoniji, ishod razgovora bio je beznačajan, tvrde ruske emisije, nazvavši jedinim opipljivim postignutim sporazumom memorandum o „životinjskom zdravlju i dostupnosti hrane“.

„Razmotali su crveni tepih, ali je na kraju sporazum na farmerskoj razini bio sve što je moglo biti postignuto“, našalio se njen kolega, voditelj Ruslan Ostashko.

U rijetkom otklonu od obično homogenih komentara na državnoj televiziji, komentatori se nisu složili oko simboličnog značaja posjete Zelenskog Beogradu.

Neki su sugerirali kako je posjeta “razotkrila Vučićevu pravu prirodu kao izdajnika koji je iznevjerio vlastito prorusko glasačko tijelo”, dok su drugi tvrdili da je srpski lider jednostavno bio „realist“, reagirajući na pritisak EU, od koje umnogome ovisi srpsko gospodarstvo.

„Mi, naravno, možemo tražiti da srpski predsjednik bude potpuno proruski orijentiran, baš kao što je to značajan postotak srpskog stanovništva“, rekao je gost u studiju Gevorg Mirzayan, poznati ruski politolog, novinar i docent na Financijskom fakultetu pri Vladi Ruske Federacije.

„Ali Vučić živi u stvarnom svijetu. A realnost je da je Srbija okružena državama članicama EU i NATO. EU je najveće tržište Srbije, a budućnost Kosova ovisi u značajnoj mjeri od spremnosti EU”, rekao je.

Spiridon Kilinkarov, još jedan komentator, bio je suglasan te je podsjetio kako se ova balkanska država ubrzano približava setu ključnih izbora.

„Vučić se povlači s mjesta predsjednika kako bi sudjelovao na parlamentarnim izborima… Mi, naravno, možemo nagađati zašto se Vučić sastao sa Zelenskim, ali što ako, poslije Vučića, na vlast dođe netko drugi tko je jednako ‘lud’ kao Zelenski? Što ćemo tad? Trebamo raditi s realnošću koju imamo”, rekao je.

Ruski komentatori spominjali su navodnu srpsku pošiljku oružja Ukrajini.

Vojni stručnjak Andrej Klincevič s tim se nije se složio te je počeo govoriti o sve jačem antiruskom sentimentu u Srbiji, za koji je rekao kako “šalje oružje Kijevu”.

„Srbija je poslala Ukrajini skoro milijun metaka, minobacačkih granata i raketa, među kojima i one za oružani sustav ‘Vampir’, koji ima domet od 50 kilometara i korišten je za napad na ruski grad Belgorod. Da, ono možda prolazi kroz druge zemlje, ali to oružje je napravljeno u Srbiji“, zaključio je on, pozvavši kolege komentatore na “prihvaćanje surovih činjenica“.

Iako je Beograd negirao da izravno šalje oružje Ukrajini, zapadna obavještajna izvješća nagovješćuju kako je srpsko oružje ušlo u zemlju preko trećih zemlja.

Usprkos neslaganju prema Vučićevoj administraciji, poruka ruskim gledateljima bila je jasna: srpski narod ostaje izričito proruski orijentiran.

Emisija ‘Vremya Pokazhet’ prikazala je poduži prilog o proruskom skupu u Beogradu tijekom posjete Zelenskog. Razgovor snimljen s prisutnima imao je veliki broj izjava podrške Kremlju.

„Okupili smo se ovdje danas kako bi pokazali da srpska vlada i srpski narod nisu jedno te isto“, izjavio je jedan prosvjednik, stojeći u moru ruskih i srpskih zastava.

„Ostajemo posvećeni očuvanju naših odnosa s Rusijom, a jedini predsjednik kojeg priznajemo je predsjednik Putin“, rekao je drugi prosvjednik.

„Većina Srba suosjeća s Rusijom, a Ukrajina gubi rat“, kazao je treći.

U emisiji je potom prikazan prilog s nogometne utakmice beogradske Crvene zvezde, gdje su navijači navodno skandirali: „Srbi i Rusi braća zauvijek“ te držali transparent s natpisom: „Dok gostite nacistu u Beogradu, Srbi krvare na raspetom Kosovu”.

Političke emisije su bile posvećene i onome što su opisale kao još jedan „skandalozan“ trenutak tijekom posete Zelenskog: pitanje koje je postavio njemački novinar Mihael Martens.

On je tijekom konferencije za medije dvojice lidera pitao: „Što Europljani još mogu uraditi kako bi pomogli Ukrajini da ubije više ruskih vojnika?“

Ruski komentatori su reagirali zgražavanjem.

„Zamislite kad bismo mi ovde u ovom studiju otvoreno govorili o tome kako ubiti više njemačkih vojnika“, rekla je Loseva, voditeljica ‘Vremya Pokazhet’.

„Došlo bi do pometnje u čitavom svijetu”, rekao je njen kolega Ostashko, nakon čega je kritizirao Vučića jer nije prekinuo novinara.

Olga Skabeyeva, voditeljica emisije ’60 minuta’, još jedne popularne političke emisije na kanalu Rosija 1, rekla je da komentari novinara održavaju kako „Europa doživljava pomoć Zelenskom“ u širem smislu, uz tvrdnje da je Martensov djed služio kao nacistički oficir.

Njene izjave su se nadovezivale na one Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je oštro kritizirala Zapad zato što nije osudio komentare novinara u objavi na Telegramu od 9. kolovoza.

„Tišina. Potpuni muk. Zato što je za navodno ‘civilizirani’ svijet, ovaj unuk jednog naciste, izgovorio ono što svi oni misle“, napisala je ona.

„Neka dođe ovdje u Rusiju, taj njemački fašistički ološ… moji djedovi su se borili protiv takvih kao što je on 40-tih“, zaključila je prijeteći voditeljica Loseva, prenosi BBC raspravu u emisiji ‘Vremya Pokazhet’.

Također, BBC na srpskom jeziku prethodno je donio i analizu pogleda zapadnih medija i analitičara na posjet Zelenskog srpskom predsjedniku.

Svatko vidi ono što želi – od ‘šamara’ Rusiji i okretanja ka Zapadu, preko uobičajene bilateralne posjete, do nastavka vanjske politike sjedenja na više stolica.

Ovako bi se najkraće mogla opisati prva posjeta Beogradu Vladimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, nakon je došao na predsjedničku dužnost i od početka ruske invazije.

Srbija je na Zapadu često smatrana proruskom zemljom i nalazila se na meti kritika zbog neuvođenja sankcija Moskvi, ali je Beograd podržavao teritorijalni integritet Ukrajine i pomagao Kijevu, preko posrednika izvozeći streljivo.

Ali zemlja u kojoj se najmanje 60 posto stanovništva protivi uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, baš zbog prodaje streljiva našla se i na meti Kremlja.

„Ovom posjetom Srbija pokazuje kako je sposobna pozicionirati se kao jedna od rijetkih zemalja koje mogu istovremeno surađivati s Washingtonom, Bruxellesom, Moskvom, Pekingom i Kijevom”, kaže J.C. Lencener, suradnik Njemačkog marshallovog fonda iz Washingtona, za BBC na srpskom.

Tijekom boravka Zelenskog u Beogradu, obojica predsjednika su jedan o drugom govorili s puno poštovanja, ali na distanci – što je različita slika u odnosu na posjete ukrajinskog predsjednika većini zapadnih glavnih gradova.

„Za Kijev je ovo simbolična diplomatska pobjeda, jer Srbija je bila jedna od rijetkih europskih zemalja s prijateljskim stavom prema Moskvi, a koju Zelenski do sada nije posjetio.

„Beograd je dobio način da uz minimalne troškove signalizira da se svrstava uz Zapad”, ocenjuje Liza Homel, pomoćnica direktora Centra za Europu Atlantskog vijeća iz Washingtona.

Ovu analizu BBC-a možete u cijelosti pročitati: OVDJE.

/Republika/

Objava Što kažu ruski novinari i analitičari o posjetu Zelenskog Vučiću i Beogradu? pojavila se prvi puta na Republika.

Zelenski je u Beograd stigao u petak navečer, na Aerodromu ‘Nikola Tesla’, dočekala ga je ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, a potom mu je svečanu večeru priredio domaćin, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji ga je danas protokolarno dočekao uz vojne i državne počasti ispred Palače Srbija, a gdje su održani razgovori dviju državnih izaslanstava.

Uoči dolaska u Beograd Zelenski je na društvenim mrežama objavio da ga očekuju važni razgovori s Vučićem i premijerom Đurom Macutom te da će teme biti ekonomske veze dviju zemalja, odnosi s Europskom unijom i druga područja koja mogu biti od koristi za dvije države, ali i sigurnosna pitanja.

Vučić je, pak, istaknuo zadovoljstvo što ima priliku ugostiti predsjednika Ukrajine “koji prvi put boravi u službenom posjetu Srbiji”, naglasivši kako je uvjeren da će to pridonijeti “daljnjem razvoju odnosa Srbije i Ukrajine i suradnje u područjima od zajedničkog interesa”, prenosi HINA.

O čemu su razgovarali Zelenski i Vučić

“Večera je bila prilika za otvaranje razgovora o temama koje će biti u fokusu službenih sastanaka, napose o europskom putu naših zemalja, ali i da gostima približimo duh Srbije, dio tradicije na koju smo ponosni”, naveo je Vučić, ni riječju ne spomenuvši rusko-ukrajinski rat u jeku kojeg je Zelenski doletio u Beograd.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je danas u Beogradu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovu timu na gostoprimstvu, kao i na potpori ukrajinskom narodu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu zemlje, prenosi Nova.rs.

“To duboko cijenimo”, poručio je Zelenski na početku obraćanja medijima, nakon čega je govorio o posljedicama najnovijih ruskih napada na Ukrajinu.

Zelenski je rekao da je situacija u njegovoj zemlji i dalje vrlo teška te da je tijekom protekle noći izveden još jedan veliki napad balističkim projektilima i dronovima. Prema njegovim riječima, mete su bile energetska infrastruktura, željeznička mreža i druga postrojenja, zbog čega su vlakovi kasnili diljem zemlje.

Nakon plenarnog sastanka dviju izaslanstava potpisan je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i Državne službe Ukrajine za sigurnost hrane i zaštitu potrošača o suradnji u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane.

U obraćanju medijima nakon potpisivanja memoranduma, srpski predsjednik Vučić izjavio je kako Srbija podržava Povelju UN-a i teritorijalni integritet Ukrajine. Dodao je da su razgovarali o europskom putu Srbije i Ukrajine.

“Ukrajina će uvijek imati punu podršku naše zemlje na njezinu europskom putu. Mi ne dajemo komentare po kojima bismo nekoga drugog zaustavljali zato što mi ne možemo otvoriti neko poglavlje; mi želimo Ukrajini da što je moguće prije otvori sva poglavlja i zatvori ih što prije, to je želja ukrajinskog naroda i rukovodstva”, rekao je.

Zelenski je naveo da je tijekom sinoćnjih i današnjih razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem bilo riječi o jačanju bilateralne suradnje, posebno u područjima infrastrukture, prometa, gospodarstva i sigurnosti.

“Postoje konkretni razvojni infrastrukturni projekti, poput projekata obnove u Ukrajini, koje možemo zajedno provesti”, rekao je Zelenski.

Takva bi suradnja, prema njegovim riječima, mogla pridonijeti očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta u objema zemljama.

Vučić je rekao da trenutačno ne vidi mogućnost da Srbija uskoro postane članica Europske unije, navodeći da za to postoje brojni politički razlozi. Dodao je da ne vjeruje ni da će sve europske zemlje biti sklone članstvu Ukrajine te da će se, prema njegovoj ocjeni, uvijek pojaviti neka država koja će usporavati proces proširenja. Naglasio je, međutim, da Srbija Ukrajini neće stvarati probleme na njezinu europskom putu.

Istaknuo je važnost jedinstvenog europskog tržišta za obje zemlje, navodeći da Ukrajina raspolaže velikim prirodnim bogatstvima i ljudskim potencijalom, a slično vidi i Srbiju. Ipak, ostaje skeptičan hoće li među članicama EU-a postojati jednoglasnost potrebna za ubrzanje europskih integracija.

Vučić je također rekao da sa Zelenskim nije razgovarao o vojnoj suradnji Srbije i Ukrajine te da bi o tome eventualno moglo biti riječi tek nakon završetka rata. Izrazio je nadu da će ubijanje što prije prestati.

Jedna od glavnih tema razgovora bile su europske integracije Ukrajine. Vučić je rekao da razumije želju Kijeva da što prije otvori sve pregovaračke klastere i ubrza put prema članstvu u EU-u. Zahvalio je Zelenskom na potpori Srbiji na njezinu europskom putu, naglasivši da od ukrajinskog predsjednika nikada nije čuo lošu riječ o Srbiji, prenosi Nova.rs.

Vulin: Posjet Zelenskog kao pritisak Bruxellesa prema Srbiji

Istodobno, ruski mediji na srpskom jeziku prenose izjavu Vučićeva koalicijskog partnera i nekadašnjeg ministra u vladi Srbije, Aleksandra Vulina, kako posjet Zelenskog nije volja građana Srbije, već rezultat pritiska Bruxellesa na službeni Beograd.

“Posjet Volodimira Zelenskog nije ni želja građana Srbije niti potreba rukovodstva Srbije. Posjet je rezultat pritiska Europske unije i osvete zbog toga što je Srbija jedina zemlja u Kijevu koja nije potpisala antirusku deklaraciju, kako je EU zahtijevao”, citira ruski portal Sputnjik Vulina, referirajući se na srpanjski summit Ukrajina – Jugoistočna Europa u Kijevu, kad od okupljenih lidera jedino Vučić nije potpisao zajedničku deklaraciju kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.

Vulin, poznat po proruskim stajalištima i rado viđen u Moskvi, drži da tijekom posjeta Srbija “još jednom može jasno kazati Kijevu” kako neće uvoditi vize za ruske građane niti će “postati dio nekakve antiruske koalicije ili histerije, te da neće uvoditi sankcije Rusiji”.

Naglasio je kako treba “jasno kazati da Srbija neće prodati nijedan metak Ukrajini niti bilo kojoj drugoj zemlji” koja bi mogla prodati srpsko streljivo “neprijateljima naše ruske braće”.

Desno orijentirane stranke i nacionalni pokreti u Srbiji dolazak Zelenskog dočekali su na nož uz najoštrije osude i ocjene kako je posjet iznimno opasan te da pokazuje dvostruka mjerila Bruxellesa prema teritorijalnom integritetu Ukrajine i Srbije, u kontekstu Kosova, kao i da Vučić “radi u korist Zapada” i potvrđuje vojnu suradnju Vučićeve vlasti s Ukrajinom, što “izravno narušava poziciju Srbije prema Moskvi”.

Skupina od stotinjak javnih osoba, predstavljena kao “100 intelektualaca”, usprotivila se dolasku Zelenskog otvorenim pismom ocijenivši da njegov posjet nanosi “nemjerljivu nacionalnu štetu i prijeti da trajno pokvari odnose s Rusijom, koja brani integritet Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a”.

Istodobno, uočljivo je da Vučiću naklonjeni mediji vrlo suzdržano izvješćuju o posjetu ukrajinskog predsjednika, s obzirom na uobičajeno svakodnevno praćenje aktivnosti srbijanskog šefa države kada njegove izjave bivaju udarnim vijestima u pojedinim tabloidima i nekoliko televizija s nacionalnim opsegom, prenosi HINA.

Vučić pred optužbama SVR-a zbog prodaje oružja Ukrjaini

Izvješćujući o posjetu Zelenskog Srbiji, Kyiv Independent citira izjavu Zelenskog: “Ukrajina je uvijek spremna konstruktivno surađivati, na obostranu korist i na temelju međusobnog poštovanja”.

Nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, Srbija je nastojala uspostaviti pažljivu diplomatsku ravnotežu između Moskve i Zapada. Rusija je povijesno bila jedan od ključnih diplomatskih saveznika Srbije, a Srbija se uvelike oslanjala na Rusiju za prirodni plin, piše Kyiv Independent.

Prema izvješćima, Srbija je također neizravno isporučivala oružje Ukrajini, iako je Vučić to javno porekao u svibnju 2025. godine.

U to vrijeme, ruska Vanjska obavještajna služba, SVR, optužila je srpsku obrambenu industriju kako “pokušava pucati Rusiji u leđa”.

/Desk/

Objava Koji je povod posjeta Zelenskog Srbiji i Vučićeve vrlo srdačne dobrodošlice? pojavila se prvi puta na Republika.

„Moramo odvojiti Srbe od Rusije”, rekao je neimenovani ukrajinski dužnosnik novinskoj agenciji AFP, opisujući posjetu Zelenskog Beogradu kao „šamar Rusima”.

Iako kandidatkinja za članstvo u EU, Srbija je jedina europska zemlja, uz Belorusiju, koja nije uvela sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, zbog čega je često trpi kritike Bruxellesa koji od traži od Beograda „usklađivanje s vanjskom politikom EU”.

Ali Beograd je i pod kritikama Kremlja zbog izvoza oružja i streljiva ukrajinskoj vojsci. Također, srpski predsjednik Vučić je sredinom srpnja i u okviru summita ‘Jugoistočna Europa-Ukrajina’ posjetio Kijev, ali nije potpisao zajedničku deklaraciju učesnika kojom su se obvezali za nastavak političke, vojne, financijske i sigurnosne podrške Ukrajini, jačanju pritisaka na Rusiju i suradnju u obnovi ratom pogođene zemlje.

Međutim, realnost je kako Srbija prodajom oružja i streljiva Ukrajini, ima velike financijske benefite i interes od ukrajinsko-ruskog rata.

Vučić je tada naglasio kako je predstavio pozicije Srbije, a prije svega poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine „koja na isti način poštuje suverenitet Srbije”, jer nije priznala Kosovo.

S druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ne krije podršku Rusiji, a u više navrata je izjavio kako je to “pravedan rat”.

/Desk/

Objava Nakon supruge Olene u Beograd Vučiću dolazi i Volodimir Zelenski pojavila se prvi puta na Republika.

Za razliku od iznimno napetog i mučnog susreta u Ovalnom uredu početkom 2025. godine, Zelenski je ovoga puta sastanak s predsjednikom Donaldom Trumpom napustio u iznimno dobrom raspoloženju. Svoj je posjet okrunio novom pobjedom na Capitol Hillu, gdje je iz galerije Senata osobno svjedočio kako zastupnici uvjerljivom većinom glasaju za napredak zakonskog prijedloga o uvođenju novih, oštrih sankcija zemljama koje kupuju rusku naftu.

Sankcije kao poluga za pregovore

“Cijeli ovaj zakonodavni paket osmišljen je kako bi se Putina natjeralo za pregovarački stol, izjavio je republikanski senator Mike Rounds nakon sastanka na kojem su sudjelovali Zelenski, senatori i članovi Zastupničkog doma.

Rounds je prenio kako ukrajinski čelnik vjeruje da bi nove sankcije stvorile dodatan pritisak i ekonomsku iritaciju unutar Rusije, što bi Moskvi otežalo nastavak financiranja ratnog stroja.

Zelenski je pred američkim zakonodavcima naglasio da bi ekonomske sankcije pomogle u očuvanju i jačanju uspjeha koje ukrajinska vojska postiže na bojištu. Istovremeno je obnovio svoje zahtjeve za proširenjem pristupa Ključnim vojnim sustavima.

Između ostalog, Kijev traži licenciranje domaće proizvodnje baterija za sustav protuzračne obrane Patriot, redovitu isporuku presretača PAC-3 te neometan nastavak korištenja satelitske mreže Starlink, koja je presudna za navođenje napada dugog dometa.

Sve veći konsenzus na Capitol Hillu

Čini se da je strategija ukrajinskog predsjednika naišla na široko odobravanje zastupnika iz obiju stranaka. Ključni razlog za ovu promjenu u stavovima jest sve izraženiji konsenzus među američkim političarima da bi Ukrajina zaista mogla poraziti Rusiju.

“Ono što je dovelo do ove zamjetne promjene zamaha jesu uspjesi koje Ukrajinci trenutno ostvaruju na samom ratištu”, potvrdio je republikanski senator John Boozman.

Promjena atmosfere vidljiva je i na političkoj sceni – čak su i pojedini utjecajni akteri iz pokreta MAGA, poput konzervativne aktivistice Laure Loomer, javno promijenili retoriku i dali podršku Kijevu nakon nedavnog posjeta Ukrajini.

U prilog tome ide i nedavna najava predsjednika Trumpa sa samita NATO-a u Ankari, gdje je potvrdio plan da Kijevu omogući vlastitu proizvodnju preko potrebnih projektila za sustave Patriot.

Ostavština senatora Grahama i proceduralne zapreke

Glasovanje u Senatu imalo je i emotivnu dimenziju jer je održano na dan komemoracije za preminulog senatora Lindseyja Grahama, jednog od glavnih autora ovog zakona i nepokolebljivog saveznika Ukrajine. Zelenski je u Washingtonu prisustvovao Grahamovom ispraćaju zajedno s Trumpom i drugim svjetskim čelnicima.

Ipak, put do stupanja zakona na snagu nije bez prepreka. Čelnik većine u Senatu John Thune nastoji ubrzati proceduru i izglasati paket u Senatu, no Bijela kuća do sada je pokazivala suzdržanost.

Osim toga, Zastupnički dom nalazi se na ljetnoj stanci sve do rujna, što znači da zakon ne može postati pravomoćan prije jeseni. Mnogi Demokrati u Zastupničkom domu također izražavaju zadršku prema davanju širokih ovlasti predsjedniku za uvođenje carina do 100% na uvoz ruske nafte.

Suautor zakona, demokratski senator Richard Blumenthal, ističe pak da je tekst pažljivo oblikovan kako ne bi pogodio američke saveznike, već izravno Kinu i Indiju kao najveće kupce ruske nafte.

Sve u svemu, situacija za Zelenskog danas izgleda puno bolje. Kako je sažeo ukrajinski zastupnik Jehor Černiev, atmosfera na Capitol Hillu i izravni razgovori Zelenskog s Trumpom pokazuju da su prijašnje razmirice ostale u prošlosti te da SAD i Ukrajina u novoj fazi rata nastupaju kao zreli i usklađeni saveznici, zaključuje Politico.

/Desk/

Objava Politico: Zelenski je uradio nemoguće – uvjerio je Washington da može pobijediti Rusiju pojavila se prvi puta na Republika.

Jedan od organizatora prosvjeda, ratni veteran Dmitro Koziatinski, izjavio je za Kyiv Independent da prosvjedni pokret sada ima dva jasna zahtjeva: vraćanje Fedorova na mjesto ministra obrane i smjenu Sirskog s dužnosti glavnog zapovjednika.

Odluka o mogućoj smjeni Sirskog očekuje se uskoro, moguće već u idućim danima, rekao je za Kyiv Independent izvor upoznat sa situacijom.

Fedorovu je, u međuvremenu, ponuđena druga dužnost usmjerena na razvoj vojnih tehnologija i modernizaciju Ministarstva obrane. Međutim, prema tvrdnjama dvaju izvora upoznatih s pregovorima, spreman je prihvatiti isključivo povratak na mjesto ministra obrane, prenosi N1.

“Fedorovu je važno nastaviti sve projekte koje je započeo”, rekao je jedan od sugovornika.

Prosvjedi protiv smjene jednog od najmlađih i najpopularnijih visokih dužnosnika u Ukrajini održavaju se svakodnevno od 16. srpnja. Tijekom mandata ministra obrane vodio je niz istaknutih reformi i programa usmjerenih na jačanje vojnih sposobnosti Ukrajine.

Nakon prosvjeda u ponedjeljak organizatori planiraju trodnevnu stanku, najavio je Koziatinski. “Zapravo smo postavili rok do petka da naši zahtjevi budu ispunjeni”, kazao je.

Nezadovoljstvo javnosti ponajviše je usmjereno na odnos između dvojice dužnosnika, zbog različitih pogleda na vojno zapovijedanje i organizacijsku kulturu.

Sirski zagovara izrazito centraliziran sustav zapovijedanja utemeljen na sovjetskoj vojnoj doktrini. Zbog mikroupravljanja te, prema kritičarima, održavanja zapovjedne kulture naslijeđene iz sovjetskog razdoblja, našao se na meti kritika vojnika i vojnih analitičara.

Najnovije odluke predsjednika Zelenskog izazvale su kritike zastupnika, veterana i dijela javnosti. Mnogi smatraju da bi smjena Fedorova mogla ugroziti reforme u Ministarstvu obrane, dok bi zadržavanje Sirskog na čelu vojske ostavilo neriješenima postojeće probleme u vojnom vodstvu.

/Desk/

Objava U Kijevu i dalje prosvjedi protiv odluke Zelenskog o smjeni ministra obrane pojavila se prvi puta na Republika.