Kremlj i rusko ministarstvo obrane naredili su regionalnim vlastima da regrutiraju 409.000 ugovornih vojnika u 2026. Dužnosnici sve više ciljaju na dužnike, osumnjičenike za kaznena djela i nedavno otpuštene regrute dok Moskva nastoji izbjeći još jednu mobilizaciju, piše Kyiv Post.

Kremlj je naredio ruskim regionalnim vlastima da regrutiraju ugovorne vojnike prema nacionalnom cilju od 409.000 ljudi ove godine dok Moskva nastoji obnoviti svoje snage bez najavljivanja još jedne mobilizacije.

Kako tvrde izvori upoznati sa suistavo koji su razgovarali s Financial Timesom (FT), kvote regrutiranja odredili su Kremlj i rusko ministarstvo obrane.

Pritisak na regionalne i općinske dužnosnike povećao se posljednjih mjeseci, navodi se u izvješću, na koje se poziva The Moscow Times.

„Lokalne vlasti su pod ogromnim pritiskom da svake godine regrutiraju potreban broj vojnika. Znaju tko ima dugove, tko je pod istragom i tko je nedavno izgubio vozačku dozvolu, i to su ljudi na koje ciljaju“, rekao je za FT Janis Kluge, istraživač Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.

Kluge prati rusko vojno regrutiranje putem saveznih i regionalnih proračunskih podataka. Njegovi izračuni pokazali su kako je u prvom tromjesečju 2026. isplaćeno 71.216 saveznih bonusa za novačenje, što je najniža brojka u prvom tromjesečju u tri godine.

Podaci o regionalnim proračunima pokazali su da se regrutiranje kasnije stabiliziralo na oko 1000 ugovora dnevno ili oko 30.000 mjesečno.

Zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev rekao je da je gotovo 200.000 ljudi potpisalo vojne ugovore tijekom prve polovice godine.

Najnovija kampanja pritiska i mobilizacija Rusija se oslanjala na ugovorno regrutiranje, visoke plaće i bonuse za potpisivanje ugovora otkako je Putin naredio mobilizaciju 300.000 pričuvnika u rujnu 2022. Taj poziv potaknuo je stotine tisuća Rusa da napuste zemlju.

Aktivisti za ljudska prava, koje je citirao The Moscow Times, rekli su kako je najnovija kampanja pritiska imala za cilj pomoći Putinu da izbjegne još jednu politički nepopularnu mobilizaciju.

„Putin očito odgađa još jedan val mobilizacije, pa ministarstvo obrane mora vršiti sve veći pritisak na različite skupine ljudi da potpišu ugovore“, rekao je Grigorij Sverdlin, osnivač antiratnog projekta Get Lost, koji pomaže Rusima da izbjegnu vojnu službu.

Prijavljene metode regrutiranja uključivale su policijsko pritvaranje muškaraca na ulicama, prilazak dužnosnika potencijalnim regrutima u njihovim domovima ili na radnim mjestima te vlasti koje ciljaju ljude s dugovima, uvjetnim kaznama ili nedavnom vojnom službom.

Policija i službenici za regrutaciju u lipnju su, prema prethodnim izvješćima, proveli koordinirane ulične racije u ruskoj Penzenskoj regiji.

Slične operacije regrutiranja zabilježene su u Uljanovsku i drugim regijama. U Rostovu su vlasti navodno privele 35 tvorničkih radnika kao dio regrutiranja. Rezultati takvih kampanja često su bili ograničeni. Policija u ruskoj Habarovskoj regiji izjavila je da je prošle godine provela 2500 „razgovora“ o regrutiranju, nagovorivši 32 osobe da potpišu ugovore.

Svi osim četvero tih regruta bili su osumnjičenici u kaznenim istragama, prema The Moscow Timesu. Regionalne vlade također su naglo povećale bonuse za potpisivanje ugovora. U nekim dijelovima Rusije, kombinirane savezne i regionalne isplate za potpisivanje vojnog ugovora dosegle su nekoliko milijuna rubalja. Financijski poticaji pomogli su stvoriti industriju privatnih regrutera koji primaju isplate za nagovaranje drugih da se pridruže vojsci.

Novi vojnici po ugovoru prvenstveno se koriste za nadoknadu gubitaka u jedinicama na prvoj crti umjesto za formiranje operativnih rezervi. Unatoč kontinuiranom priljevu osoblja, teritorijalni dobici Rusije ostali su ograničeni. Michael Kofman, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, rekao je za FT da su ruske raspoređene snage porasle, dok su se razmjeri njezinih ofenzivnih operacija smanjili.

„Ako ne mogu poboljšati novačenje ili provesti mobilizaciju, ruske jedinice ponovno će početi doživljavati nedostatak osoblja“, rekao je Kofman, upozoravajući da bi snage na kraju mogle postati ranjive i izgubiti teritorij. Novo zapošljavanje također komplicira dezerterstvo.

Najmanje 28.000 ruskih vojnika osuđeno je za napuštanje svojih jedinica, prema podacima organizacije za ljudska prava Peace Plea. Stvarna brojka mogla bi biti barem dvostruko veća, izvijestila je ukrajinska analitička skupina Frontelligence Insight, pozivajući se na interne ruske dokumente.

/Desk/

Objava Putin vrši pritisak na ruske regije da pronađu 409.000 vojnika za rat u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

U Helsingborgu u Švedskoj održan je prvi sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO-a otkako je 2024. ta skandinavska zemlja postala članicom.

“Öresundski tjesnac vitalna je arterija, važna i za trgovinu i za našu sigurnost. Prošle godine njime je prošlo podjednako barela nafte kao i kroz Sueski kanal, velik dio u tankerima ruske tajne flote. To nas podsjeća na to odakle dolazi najveća prijetnja našem savezu te na važnost većeg ulaganja u naše sposobnosti, obranu i odvraćanje”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard.

O ratu u Ukrajini i važnosti nastavka pomoći toj zemlji razgovarali su u Švedskoj ministri vanjskih poslova članica NATO-a. Washington u ovom trenutku gotovo ne ulaže napore u posredovanje za završetak rata, poručuje da nisu zainteresirani za sudjelovanje u beskrajnom ciklusu sastanaka koji ne vode ničemu.

“Važan proces, koji predvodi SAD, zaustavljen je zbog različitih okolnosti, među ostalim i zbog situacije na Bliskom istoku”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznenadio saveznike. Najavio je slanje dodatnih 5.000 vojnika ​u Poljsku, samo nekoliko tjedana nakon što su Sjedinjene Države najavile povlačenje više tisuća vojnika iz Europe te zaustavile raspoređivanje oružja srednjeg dometa u Njemačkoj.

Trumpova najava objavljena je u trenutku kada visoki dužnosnici Pentagona u Bruxellesu trebaju izvijestiti o planovima američke vojske veznima za europsku obranu.

“Na temelju uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku”, napisao je Trump na TruthSocialu.

“Pozdravljam objavu. Naši vojni zapovjednici razrađuju sve detalje. No budimo jasni. Put kojim idemo, a to je jača Europa i jači NATO, osigurat će nam da s vremenom budemo manje ovisni o samo jednom savezniku, dugo su to bile Sjedinjene Države”, naglasio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Saveznici u NATO-u su s olakšanjem primili vijest o Trumpovoj odluci da pošalje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku nakon više tjedana tijekom kojih je predsjednik oštro kritizirao članice NATO-a jer nisu učinile više kako bi pomogle u američko-izraelskoj vojnoj kampanji.

“Dobri savezi se temelje na suradnji, uzajamnom poštovanju i predanosti našoj zajedničkoj sigurnosti”, napisao je poljski predsjednik Karol Nawrocki na društvenoj platformi X nakon što je Trump kao razlog za svoju odluku naveo upravo svoj odnos s Nawrockim.

Potez potvrđuje da su poljsko-američke veze “veoma snažne, a da je Poljska uzorna saveznica”, napisao je na X-u poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski je kazao da će broj američki vojnika u njegovoj zemlji sada ostati na “više-manje istoj razini kao ranije”, pri čemu je Kosiniak-Kamysz rekao da će to biti oko 10.000 vojnika.

Rubio: Savez mora biti dobar za sve

Nezadovoljstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim partnerima u NATO-u otkako je s Izraelom započeo rat protiv Irana više nije utemeljeno samo na tome da ne troše dovoljno na obranu, sada je uznemiren i razočaran saveznicima i jer su se odbili pridružiti sukobu na Bliskom istoku.

Ministrima se pridružio i američki državni tajnik Marco Rubio. Washington je ljut zbog odbijanja dijela zemalja da im dopusti korištenje vojnih baza za američki rat protiv Irana.

“Vidjeli ste predsjednikovu objavu sinoć u vezi s Poljskom i raspoređivanjem. Uz to rečeno, očito je da Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obveze koje moraju ispuniti u smislu raspoređivanja naših snaga, a to od nas stalno zahtijeva da preispitamo gdje postavljamo trupe. I ovo nije kaznena stvar. To je jednostavno nešto što je u tijeku. I to je već postojalo, sva ova nedavna izvješća i napetosti i tako dalje. Dakle, to je proces koji će se nastaviti, mislim, na vrlo pozitivan i produktivan način, a suradnja s našim saveznicima može dovesti do odluka. Ali na kraju, znate, kao i svaki savez, mora biti dobar za sve koji su uključeni. Mora postojati jasno razumijevanje očekivanja”, istaknuo je Rubio.

“Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je dobar za Ameriku? Zato što nam daje baze u regiji koje nam omogućuju vojno djelovanje u kriznim situacijama na Bliskom istoku ili drugdje. Ako je to glavni razlog članstva, a imate zemlje poput Španjolske koje nam uskraćuju korištenje tih baza, pa zašto onda biti u NATO-u? To je opravdano pitanje”, dodao je.

Rubio je rekao da obećanje o dodatnim vojnicima pokazuje da “Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obaveze koje moraju poštovati kada je riječ o raspoređivanju naših snaga”, ali je upozorio da će ih SAD nastaviti revidirati.

Nije javno govorio ni o kakvom američkom planu o smanjenju predanosti obrani NATO-a. Zabrinutost Europljana zbog Trumpovog stava prema NATO-u pojačala se ove godine zbog težnji američkog predsjednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, otokom koji pripada Danskoj, članici NATO-a, te otkazivanjem planiranog slanja projektila dugog dometa Tomahawk u Njemačku.

Europske države svjesne potrebe zamjene američkih obrambenih sposobnosti suočene su s nedosljednostima Bijele kuće. Ipak dijele zabrinutost za sigurnost Europe zbog sve učestalijih ruskih provokacija usmjerenih prema baltičkim zemljama na istočnom krilu NATO-a.

Saveznici su na sastanku u Helsingborgu potvrdili svoju predanost preuzimanju veće odgovornosti u obrani Europe, ali i osiguravanju slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu kada okolnosti to budu dozvoljavale.

/Desk/

Objava Rubio potvrdio slanje još 5.000 američkih vojnika u Poljsku: NATO mora biti dobar za sve pojavila se prvi puta na Republika.

Američko ministarstvo obrane zaustavilo je raspoređivanje više od 4000 vojnika u Europu, prema medijskim izvješćima u srijedu, što je potez koji je iznenadio neke vojne dužnosnike, javlja njemačka agencija dpa, a prenosi HINA.

Odluka je prenesena na sastanku zapovjedništvu američkih oružanih snaga za Europu (EUCOM) i dijelova američke vojske, objavio je Wall Street Journal citirajući dužnosnika Pentagona.

Očekivalo se da će vojnici biti raspoređeni u Poljskoj radi planirane devetomjesečne rotacije.

Američka vojska je u ožujku kazala da će brigada zamijeniti druge snage u sklopu rutinske rotacije.

Prema Wall Street Journalu, dio opreme i ljudstva je već bio na putu, zbog čega su neki vojni dužnosnici bili iznenađeni odlukom.

Poljska potvrdila prisutnost oko 10.000 američkih vojnika

WSJ je citirajući nekoliko dužnosnika Pentagona objavio da je EUCOM preporučio da se preko 4000 vojnika ne zamijeni, ali nije tražio trenutačno ukidanje misije.

Portal koji se bavi pitanjima obrane Task and Purpose je objavio da se očekivalo da će vojnici surađivati s partnerskim snagama u Poljskoj u sklopu operacije “Atlantic Resolve”, koju su Sjedinjene Američke Države pokrenule 2014. kako bi podržale saveznike iz NATO-a u Europi nakon ruske aneksije Krima.

Do izvješća je došlo otprilike dva tjedna nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth naredio povlačenje oko 5000 američkih vojnika iz Njemačke.

Poljska je potom ponovila svoju spremnost da primi još više američkih snaga.

Poljski predsjednik Karol Nawrocki je rekao da je gotovo 10.000 američki vojnika raspoređeno u Poljskoj, pri čemu se ih većinu rotira po drugim američkim bazama diljem Europe, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Pentagon zaustavio slanje 4.000 američkih vojnika u Europu pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je prije ovog tjedna prijetio smanjenjem snaga nakon sukoba s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji je u ponedjeljak rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o završetku dvomjesečnog rata, prenosi HINA.

Visoki dužnosnik Pentagona, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je nedavna njemačka retorika bila “neprimjerena i nekorisna”.

“Predsjednik s pravom reagira na ove kontraproduktivne primjedbe”, izjavio je dužnosnik.

Pentagon je rekao kako se očekuje da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.

Dužnosnik je rekao da će smanjenje broj američkih vojnika u Europi vratiti otprilike na razinu prije 2022., prije nego što je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula gomilanje snaga u mandatu tadašnjeg predsjednika Joea Bidena.

Brigadni borbeni tim koji se sada nalazi u Njemačkoj bit će povučen iz zemlje, a bojna za dalekometnu paljbu, koju je Bidenova administracija planirala početi razmještati u Njemačkoj ove godine, neće biti poslana, rekao je dužnosnik.

Njemačka bez dramatičnih reakcija

Njemački ministar obrane Boris Pistorius u subotu je najavu povlačenja 5000 američkih vojnika iz Njemačke opisao kao očekivanu, ali rekao je kako ona neće biti od većeg značenja za obrambenu spremnost Europe.

“Mi u Europi moramo preuzeti više odgovornosti za svoju sigurnost. Njemačka je na dobrom putu: broj vojnika Bundeswehra povećava se, a radimo i na poboljšanju opskrbnih lanaca i infrastrukture”, rekao je njemački ministar obrane reagirajući na najavu SAD-a o povlačenju 5.000 američkih vojnika iz Njemačke.

Također je izjavio kako je prisutnost američkih vojnika u Njemačkoj u interesu i Europljana i Amerikanaca.

“Mi surađujemo prisno s Amerikancima u svim njihovim bazama u Njemačkoj: za mir, sigurnost u Europi i Ukrajini i za bolje odvraćanje”, rekao je Pisturius (Socijaldemokratska stranka Njemačke – SPD) novinarima.

On je dodao kako odluka o povlačenju 5000 vojnika nije došla iznenada i upozorio na to da u Njemačkoj trenutačno boravi oko 40.000 američkih vojnika.

Najava povlačenja i iz Italije i Španjolske

Osim Njemačke, a zbog rata u Iranu, američki predsjednik Donald Trump izrazio je nezadovoljstvo i ponašanjem Italije i Španjolske te najavio mogućnost povlačenja američkih snaga i iz tih zemalja.

Italija udomljuje oko 12 i pol tisuća američkih vojnika u bazama u Vicenzi, Avianu, Napulju i na Siciliji. U Španjolskoj, u bazama američke mornarice i zrakoplovstva u blizini Gibraltarskog tjesnaca, raspoređeno je oko 3800 američkih vojnika.

“Te države nisu željele pa onda nisu ni bile ondje gdje ih je SAD trebao. Saveznici i vojni partneri tako se ne bi smjeli ponašati”, poručio je američki predsjednik.

NATO: Europa mora preuzeti dio odgovornosti

Na odluku Pentagona reagirala je i glasnogovornica NATO-a Allison Hart, koja je poručila da Savez već radi na razjašnjavanju detalja američke odluke.

“Radimo sa Sjedinjenim Državama na razumijevanju detalja njihove odluke o rasporedu snaga u Njemačkoj. Ova prilagodba naglašava potrebu da Europa nastavi više ulagati u obranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku sigurnost”, poručila je.

Dodala je kako su saveznici već napravili određeni napredak nakon što su na NATO-ovu summitu u Haagu prošle godine dogovorili povećanje izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a.

“Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država vrhovni je zapovjednik oružanih snaga i ima izravne ovlasti. On može premjestiti postrojbe, privremeno zatvoriti bazu ili je potpuno ukinuti”, poručio je gradonačelnik Ramstein-Miesenbacha Ralf Heckler.

“Općenito gledano, baze u Europi, a ponajprije one u Njemačkoj, imaju golemo strateško značenje za Sjedinjene Američke Države. Zračna baza Ramstein predstavlja središnje vojno i strateško čvorište kada je riječ o pokrivanju Europe, Afrike i Bliskog istoka”, rekao je vojni analitičar David Sirakov.

Tusk: Najveći neprijatelj nije vanjski, nego urušavanje našeg Saveza

Samo nekoliko sati nakon što je Washington najavio odluku o povlačenju dijela američkih vojnika iz Njemačke, poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je sada jasno da transatlantskoj zajednici više nije glavna prijetnja Rusija ni bilo koji drugi vanjski neprijatelj, nego sve veći raskol unutar Saveza.

“Najveća prijetnja transatlantskoj zajednici nisu njezini vanjski neprijatelji, nego postupno urušavanje našeg saveza. Moramo svi učiniti sve što je u našoj moći kako bismo preokrenuli taj katastrofalni trend”, poručio je Tusk na društvenoj mreži X.

Vodeći republikanci zabrinuti: Krivi signal Putinu

“Vrlo smo zabrinuti zbog odluke o povlačenju američke brigade iz Njemačke”, rekli su u zajedničkom priopćenju senator Roger Wicker i zastupnik Mike Rogers.

Wicker, republikanac iz Mississippija i Rogers iz Alabame, predsjedavaju odborima za oružane snage u Senatu i Zastupničkom domu. Wicker i Rogers rekli su da se bilo kakva značajna izmjena američke vojne prisutnosti u Europi mora razmotriti s Kongresom i američkim saveznicima.

“Očekujemo da ministarstvo surađuje s odborom za nadzor u nadolazećim danima i tjednima po pitanju ove odluke i njezinih implikacija na američko odvraćanje i transatlantsku sigurnost”, priopćili su.

“Čak i ako NATO saveznici povećaju obrambena izdvajanja na pet posto BDP-a, izgradnja sposobnosti za konvencionalno odvraćanje traži vremena i preuranjeno smanjivanje američkih snaga u Europi “riskira podrivanje odvraćanja i slanje krivog signala Vladimiru Putinu”, navodi se u priopćenju.

Najvažnije zračno uporište američkih snaga izvan SAD-a

Njemačka je najveća baza američke vojske u Europi, s oko 35.000 aktivnih vojnika, i služi kao ključno središte za obuku. Osim nekoliko kopnenih baza na jugu zemlje, u Ramsteinu se nalazi i najvažnije zračno uporište američkih vojnih snaga izvan SAD-a koje je od presudnog značenja za aktivnosti na Bliskom istoku.

Trump je izdvojio Njemačku čak i dok je oštro kritizirao druge saveznike NATO-a što nisu poslali svoje mornarice kako bi pomogli u otvaranju Hormuškog tjesnaca tijekom sukoba.

Plovni put, usko grlo za globalne pošiljke nafte, ostao je praktički zatvoren, uzrokujući previranja tržišta i neviđene poremećaje u opskrbi energijom.

Merz je rekao da Nijemci i Europljani nisu bili konzultirani prije nego što su SAD i Izrael započeli napade na Iran 28. veljače te da je nakon toga izravno prenio Trumpu svoj skepticizam prema sukobu.

“Predsjednik je bio vrlo jasan u svezi svojih frustracija retorikom naših saveznika i neuspjehom u pružanju podrške američkim operacijama koje im koriste”, rekao je visoki dužnosnik Pentagona.

Riječ je najkonkretnijoj najavi Washingtona dosad o smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi, a dolazi nakon mjeseci pritužbi iz Washingtona da regija ne čini dovoljno kako bi podržala Amerikance u Iranu i pobrinula se za vlastitu sigurnost.

Slijede neke od ključnih pojedinosti o američkoj vojnoj prisutnosti u Europi, kako navodi Reuters.

Koliko je američkih vojnika u Europi?

Sjedinjene Države, prema podacima iz prosinca 2025., imale su približno 68.000 djelatnih vojnih osoba trajno raspoređenih u svojim prekomorskim bazama u Europi, pokazuju podaci američkog Obrambenog centra za podatke o ljudstvu (DMDC).

To ne uključuje rotacijske snage upućene u sklopu operacija raspoređivanja snaga i na vježbe.

Američka vojska raspoređena je u 31 stalnoj bazi te na još 19 vojnih lokacija kojima Ministarstvo obrane ima pristup od ožujka 2024., pokazuje izvješće Kongresa.

Što čini američke snage u Europi?

Europsko zapovjedništvo američkih snaga (USEUCOM) nadzire američke vojne operacije diljem Europe, surađujući sa saveznicima iz NATO-a putem šest zapovjedništava koja predstavljaju kopnenu vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo, marince, snage za specijalne operacije i novoosnovane svemirske snage. Sjedišta tih komponenti nalaze se u Njemačkoj i Italiji, a usredotočena su na odgovor na krize i sigurnosnu suradnju diljem Europe i Afrike.

Gdje su američki vojnici smješteni?

Američki vojnici stacionirani su u više od deset europskih zemalja, najviše u Njemačkoj, Italiji i Britaniji.

Njemačka

Najveća američka baza u Europi je zrakoplovna baza u blizini njemačkog grada Ramsteina, gdje su vojnici stacionirani od 1952. U južnoj Njemačkoj garnizon američke vojske Bavaria, sa sjedištem u Grafenwoehru, glavno je obučno središte za snage u Europi. Prema podacima DMDC-a, od prosinca 2025. u Njemačkoj je bilo stacionirano 36.436 djelatnih vojnika, podijeljenih u pet garnizona.

Italija

Američko vojno osoblje stacionirano je u Italiji od kraja Drugog svjetskog rata i obuhvaća divizije kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva. Podaci DMDC-a pokazuju da je Italija potkraj 2025. udomila 12.662 djelatna vojnika u bazama u Vicenzi, Avianu, Napulju i na Siciliji.

Britanija

Američke snage u Ujedinjenom Kraljevstvu obuhvaćale su 10.156 vojnika u prosincu prošle godine, smještenih u tri baze, udomljujući uglavnom osoblje zrakoplovstva.

Španjolska

Ta zemlja udomljuje baze američke mornarice i zrakoplovstva u blizini Gibraltarskog tjesnaca. Podaci DMDC-a pokazuju da je od prosinca 2025. u Španjolskoj bilo trajno raspoređeno 3814 djelatnih vojnika.

Poljska

Poljska udomljuje 369 trajno dodijeljenih djelatnih vojnika, kao i oko 10.000 pripadnika rotacijskih snaga financiranih kroz Europsku inicijativu odvraćanja, pokazuju podaci DMDC-a i Kongresne službe za istraživanje. Osoblje je smješteno u četiri baze s privremenim pristupom SAD-a.

Rumunjska

Slično kao Poljska i druge bivše zemlje komunističkog bloka, Rumunjska udomljuje rotacijsku prisutnost američkih snaga uz 153 trajno dodijeljena vojnika, prema podacima DMDC-a i Kongresne službe za istraživanje. Baze kojima SAD ima pristup uključuju zrakoplovnu bazu Mihail Kogalniceanu, Campia Turzii i Deveselu.

Mađarska

SAD provodi rotacijska raspoređivanja snaga i vježbe u Mađarskoj. DMDC u prosincu je naveo da je ta zemlja udomila 77 trajno dodijeljenih vojnika stacioniranih u dvije baze, Kecskemet i zrakoplovnoj bazi Papa.

/Desk/

Objava Amerika povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, a najavljuje isto i za Italiju i Španjolsku – Trumpovi republikanci zabrinuti pojavila se prvi puta na Republika.

“Obrambena spremnost u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sustav za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa diljem Europe”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Stvaranjem sveeuropskog prostora vojne mobilnosti do 2027. godine Europska unija se približava uspostavi “vojnog Schengena”, navodi Komisija.

U sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijardi eura za prometnu infrastrukturu dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100 milijardi eura.

Tzitzikostas je rekao da je Komisija zajedno s državama članicama i NATO-om identificirala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora diljem EU. Vijeće EU-a usvojilo je u ožujku ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena za olakšavanje velikih vojnih kretanja u kratkom roku.

Tzitzikostas nije želio otkriti detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvojnu namjenu. “To znači proširenje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih tračnica, kao i povećanje kapaciteta luka i zračnih luka”, rekao je.

Naglasio je da će te projekte trebati dovršiti do kraja desetljeća, jer je EU postavio cilj da do 2030. bude adekvatno pripremljen u obrambenom smislu za odgovor na različite prijetnje.

Za financiranje tih projekata, države članice moći će preusmjeriti dio svojih kohezijskih sredstava. Moći će ih financirati i kreditima koji su državama članicama dostupni u okviru europskog instrumenta SAFE, a dio sredstava trebat će osigurati iz svojih nacionalnih proračuna.

Za uspostavu vojnog Schengena Komisija predlaže uklanjanje regulatornih prepreka, što uključuje usklađena pravila na razini EU-a o vojnoj mobilnosti te jasna pravila i postupke za prekogranične vojne pokrete, s maksimalnim rokom obrade od tri dana i pojednostavljenim carinskim formalnostima.

Zatim se predlaže okvir za hitne slučajeve za ubrzane postupke i prioritetni pristup infrastrukturi za oružane snage koje djeluju u kontekstu EU-a ili NATO-a. U iznimnim slučajevima, kada bi trebalo premjestiti veliku količinu opreme ili veći broj vojnika, primjenjivala bi se blaža pravila. Država članica bi jednostavno morala obavijestiti drugu državu članicu preko koje želi premjestiti svoje snage.

Komisija za jačanje vojne mobilnosti predlaže jačanje i nadogradnju ključnih prometnih koridora kako bi se mogli koristiti i za vojnu i za civilnu namjenu te nove alate za zaštitu strateške infrastrukture. Predlažu se također ciljana ulaganja u kibernetičku sigurnost i za pripravnost u mirnodopskim i kriznim okolnostima.

Osim uredbe o vojnoj mobilnosti, Komisija je u okviru obrambenog paketa predložila i plan transformacije obrambene industrije EU.

Prema planu za transformaciju obrambene industrije Komisija želi povećati europske proizvodne kapacitete kroz inovacije.

U tu svrhu treba se usredotočiti na četiri prioriteta: podršku ulaganjima u obrambene tvrtke, ubrzanje razvoja novih tehnologija, proširenje pristupa obrambenim sposobnostima i poticanje vještina potrebnih za održavanje europske tehnološke razine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava EU pojačava borbenu spremnost – želi ubrzati prelazak vojske i opreme kroz države članice pojavila se prvi puta na Republika.

Vojnici u tim jedinicama nose posebne trake na rukama koje ih označavaju kao bolesne, a viđeni su na prvim crtama oko Pokrovska – ključnog logističkog čvorišta u istočnoj Ukrajini, koje je već mjesecima meta krvavih i iscrpljujućih napada Kremlja, piše The Telegraph, a prenosi Jutarnji list.

„Trenutno postoje informacije da te jedinice sudjeluju u borbama na najvrućoj točki fronte – kod Pokrovska“, rekao je Dmitro Žmailo, izvršni direktor ukrajinskog Centra za sigurnost i suradnju (USCC), organizacije bliske vojsci.

Formiranje tih postrojbi u redovima ruske vojske, tvrdi on, posljednji je pokazatelj sve dublje zdravstvene krize, budući da među Putinovim vojnicima naglo raste broj slučajeva HIV-a, hepatitisa i tuberkuloze.

Nedavno je u jednoj ruskoj postrojbi buknula i smrtonosna hemoragijska groznica, bolest od koje oboljeli doslovno krvare iz očiju, a čak je i strogo kontrolirani ruski medijski prostor počeo govoriti o „skrivenoj epidemiji“ koja pogađa vojnike na fronti.

Tzv. „zaražene jedinice“ osnovane su unutar 1435. i 1437. motorizirane pukovnije, novijih formacija koje pripadaju 27. i 15. motoriziranoj brigadi. Prema navodima USCC-a, sudjelovale su u pokušajima napada na Pokrovsk s juga i jugozapada, a viđene su i pri pokušajima infiltracije kroz selo Zvirove. Prije slanja na bojište, prošle su obuku u okupiranim dijelovima Ukrajine, uključujući Herson, Zaporižje i Krim.

„Opremljeni su jednako loše kao i ostale ruske postrojbe. Jedina razlika je u oznakama – posebne trake koje nose na rukama“, objašnjava Žmailo.

Karakteristične trake

Jedan ukrajinski vojnik, koji se nedavno vratio s položaja kod Pokrovska, potvrdio je za The Telegraph da su se on i suborci susreli s neprijateljskim vojnicima s karakterističnim trakama.

Rusija je i ranije optuživana da u rat regrutira bolesne kako bi popunila iscrpljene redove. Još 2022. Wagnerova skupina počela je u svoje redove primati zatvorenike zaražene HIV-om i hepatitisom, nudeći im pristup antivirusnim lijekovima kao oblik plaće. Iz jedne kaznionice u Lenjingradskoj oblasti navodno je regrutirano oko stotinu muškaraca – oni s HIV-om nosili su crvene narukvice, a oboljeli od hepatitisa bijele.

No, činjenica da takve jedinice sada postoje unutar regularne ruske vojske znak je da ta praksa postaje sustavna i službeno prihvaćena.

U listopadu prošle godine ukrajinska vojna obavještajna služba GUR tvrdila je da je ministar obrane Andrej Belousov tiho izdao naredbu kojom se hepatitis C briše s popisa bolesti koje onemogućuju vojnu službu – čime je tisućama zaraženih zatvorenika otvoren put prema fronti.

HIV, kao i hepatitis B i C, prenosi se kontaktom sa zaraženom krvi i tjelesnim tekućinama.

Prema analizi Carnegie centra, broj ruskih vojnika s HIV-om krajem 2023. bio je dvadeset puta veći nego na početku rata. Razlozi eksplozije bolesti su višestruki – od ovisnosti o drogama do korištenja nesteriliziranih medicinskih instrumenata. Posebno se ističe praksa ruskih vojnih liječnika da iste šprice za anesteziju koriste više puta.

Takva pojava, upozoravaju stručnjaci, predstavlja prijetnju i ukrajinskim vojnicima. „Prisutnost bolesnih Rusa na bojištu stvara moralni i psihološki pritisak, jer dolazi do bliskog kontakta s takvim neprijateljem, a naše snage prisiljava da budu dodatno oprezne i brinu o vlastitom zdravlju“, kaže Žmailo.

Putinova očajnička želja

Hepatitis, koji napada jetru i može dovesti do njezina zatajenja, posebno je opasan u ratnim uvjetima. Čak i nakon smrti zaraženog vojnika postoji mogućnost prijenosa bolesti putem krvi koja ostaje na tijelima ili oružju. Slično je i s HIV-om, koji u krvi i tjelesnim tekućinama može preživjeti još satima nakon smrti.

Ukrajinskim vojnicima kod Pokrovska još nisu dane upute kako postupati s ranjenim ruskim vojnicima koji nose trake, niti kako se zaštititi od moguće kontaminacije.

Bivši pukovnik britanske vojske i stručnjak za kemijsko oružje Hamish de Bretton-Gordon kaže da je slanje bolesnih vojnika dokaz Putinove očajničke želje da zauzme Pokrovsk.

Grad leži na važnoj prometnici kojom ukrajinska vojska opskrbljuje položaje u Časiv Jaru i Kostjantinivki, a ondje se nalazi i jedina tvornica koksa za čeličnu industriju u zemlji. Pod opsadom je od ljeta.

„Putin je spreman na sve – i dalje će ratovati ovako“, kaže de Bretton-Gordon. „Uvijek je vjerovao da će, ako izdrži dovoljno dugo, na kraju pobijediti. Slanje ljudi u klaonicu dio je te strategije – a Pokrovsk jest klaonica.“

„Ratovi se ne dobivaju samo na bojištu, nego se gube i u bolnicama, na sanitetskim točkama i u sposobnosti vojske da održi svoje ljude zdravima i borbenima“, dodaje on. „Ruska vojska trenutačno ne gubi samo krv, nego i sposobnost. Loše zdravlje, loše planiranje i loša priprema pokazuju se jednako pogubnima kao i bilo koje zapadno oružje.“

/Desk/

Objava Rusija na ratište u Ukrajinu šalje žive ‘zombije’ – vojnike zaražene HIV-om, hepatitisom i drugim bolestima, broj ih je sve veći pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu za Rheinische Post, Söder je izjavio kako je “legitimno razmotriti slanje vojno sposobnih Ukrajinaca iz Njemačke natrag u njihovu domovinu kako bi oni pomogli sigurnosti vlastite zemlje”.

Svoju izjavu je obrazložio riječima kako „kraj rata (u Ukrajini) nije na vidiku“ te da je stoga “legitimno razmotriti vraćanje vojno sposobnih Ukrajinaca natrag u njihovu domovinu kako bi se osigurala sigurnost u njihovoj vlastitoj zemlji”.

-Svi želimo pomoći Ukrajini. Ali ne razumiju svi zašto Ukrajinci ovdje primaju građanski dohodak (Bürgergeld)“ iako nisu ništa doprinijeli sustavu socijalnog osiguranja, kaže bavarski čelnik smatrajući kako sami Ukrajinci moraju preuzeti odgovornost jer je, po njegovu mišljenju „previše Ukrajinaca izvan tržišta rada u Njemačkoj” i “mnogi primaju socijalnu pomoć (Bürgergeld)“.

-U usporedbi s drugim europskim zemljama, u Njemačkoj imamo znatno manji udio zaposlenih Ukrajinaca, rekao je bavarski čelnik poručujući Ukrajincima koji koriste socijalnu pomoć da  “prihvate posao umjesto što primaju Bürgergeld“.

Prvi čovjek Bavarske također je rekao kako je neprihvatljivo da se teški kriminalci deportiraju u Afganistan, a da i dalje primaju bonus od 1.000 eura od pojedinih saveznih država.

-Mi u Bavarskoj plaćamo zakonski propisani minimum od 100 eura. Ovaj primjer treba slijediti i druge njemačke savezne zemlje, rekao je Söder za Rheinische Post tijekom boravka u Düsseldorfu, prenosi Fenix magazin.

/Desk/

Objava Sve izraženije nezadovoljstvo izbjeglicama – Bavarski premijer Soder želi vojno sposobne Ukrajince iz Njemačke vratiti u Ukrajinu, a ne da beskrajno koriste njemačke novčane povlastice – ili neka rade pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajina i europski saveznici pozdravili su Trumpovo obećanje sigurnosnih garancija, dano na susretu čelnika u ponedjeljak, no mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena.

Dužnosnici su Reutersu otkrili da Pentagon radi na planiranju oblika podrške koju bi Washington mogao pružiti izvan opskrbe naoružanjem, uključujući potencijalnu zračnu pomoć. Upozorili su, međutim, da će trebati vremena da američka i europska strana usuglase nešto što bi bilo vojno ostvarivo i politički prihvatljivo – kako za Kijev, tako i za Kremlj.

Jedna od opcija o kojoj se razgovara uključuje slanje europskih snaga u Ukrajinu, ali pod zapovjedništvom SAD-a, otkrila su dva izvora. Dodali su da te snage ne bi djelovale pod NATO-ovom zastavom, nego u ime svojih nacionalnih vlada.

Prema informacijama Bloomberga, oko deset europskih zemalja bilo bi spremno poslati vojnike u Ukrajinu nakon završetka ruske invazije. Europski su dužnosnici, prema tom izvješću, u utorak raspravljali o planu kojim bi britanske i francuske snage bile raspoređene kao dio budućeg mirovnog sporazuma, uključujući broj vojnika i njihovu geografsku poziciju.

Britanska vlada je priopćila kako će europski vojni dužnosnici u idućim danima održati sastanke s američkim predstavnicima kako bi razvili “čvrste sigurnosne garancije” te pripremili teren za eventualno raspoređivanje tzv. snaga osiguranja ako dođe do prekida neprijateljstava.

Bloombergovi izvori navode da bi prva faza predloženog paketa pomoći bila usmjerena na jačanje ukrajinske vojske putem obuke i kadrovskog pojačanja. Tim bi zadatkom upravljala multinacionalna skupina koju bi činile većinom europske trupe, pri čemu bi Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska poslali stotine vojnika u Ukrajinu – daleko od prve linije bojišta.

Bijela kuća je ranije objavila da će SAD sudjelovati u koordinaciji sigurnosnih garancija za Ukrajinu, no rusko Ministarstvo vanjskih poslova oštro odbacuje slanje bilo kakvih snaga iz NATO zemalja za provedbu mirovnog sporazuma.

Predsjednik Trump javno je isključio mogućnost slanja američkih vojnika u Ukrajinu, no u utorak je, gostujući na Fox Newsu, ostavio otvorenima druge oblike američkog angažmana. Sugerirao je da bi Washington mogao pružati zračnu podršku europskim snagama.

„Što se tiče sigurnosti, Europljani su spremni poslati kopnene snage, a mi smo voljni pomoći im sa stvarima – posebno vjerojatno iz zraka, jer nitko nema ono što mi imamo. Oni stvarno nemaju”, rekao je američki predsjednik.

Američka zračna podrška mogla bi se ostvariti na nekoliko načina – od postavljanja protuzračnih sustava do podrške borbenim zrakoplovima i potencijalnog uspostavljanja zone zabrane leta.

NATO-ovi vojni čelnici održat će u srijedu virtualni sastanak na kojem će sudjelovati i američki vojni predstavnici.

/Desk/

Objava 10 europskih država spremno poslati vojne mirovne snage u Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Pobjedonosni završetak bitke za oslobađanje ruske regije Kursk pokazao je “najvišu stratešku razinu čvrstog vojnog prijateljstva” između Sjeverne Koreje i Rusije, citirala je državna novinska agencija KCNA izjavu sjevernokorejske vladajuće stranke, prenosi HINA.

Rusija je prošlog tjedna rekla da su ukrajinske snage protjerane iz posljednjeg ruskog sela koje su držali, iako je Kijev zanijekao tu tvrdnju i rekao da njihove trupe još uvijek djeluju u Belgorodu, još jednoj ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.

Kim Jong Un je donio odluku o raspoređivanju trupa prema sporazumu o strateškom partnerstvu koji je prošle godine potpisao s Vladimirom Putinom.

Rusija je u subotu prvi put potvrdila da se sjevernokorejski vojnici bore zajedno s Rusima u Kursku, prenosi Reuters. Ni Rusija ni Sjeverna Koreja nisu prethodno ni potvrdile ni zanijekale raspoređivanje.

/Desk/

Objava Sjeverna Koreja potvrdila da njeni vojnici ratuju za Rusiju u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: V.S.Herceg

Spektakla koji bi, kao, trebao dokazati koliko su Hrvati zapravo Hrvatine, koliko, eto, vole Hercegovce, kako, eto, znaju koga upitati kako je bilo, kao da znaju tko su bili, zašto su i gdje pogubljeni Petar Zrinski (ne ‘Zrinjski’ kako je ‘znalački prekršten’ u Mostaru) i Fran Krsto Frankopan, tko je bila Ana Katarina Zrinski, kao da znaju kako je to biti zarobljen u 90-tima, a živjeti danas i pretvarati se kao da ništa nije bilo, kao da znaju da je ‘Neću izdat ja…’ očajan poziv na život protiv samoubojstva… jer ‘The Show Must Go On’.

Thompsonov koncert je, zapravo, hrvatska inačica studentskih prosvjeda u Srbiji. Buntovništvo i inat, potraga za zajedničkim identitetom, dalekim idealima, ispucavanje nakupljene energije, maštarijama o božanskim ratnicima koji bi željeli biti.

A većina nisu. I neće.

Iščuđavali smo se kako je ‘Prija’ napunila pet zagrebačkih Arena, naričemo kao babe narikače kada ih Lepa Brena rasproda isto toliko i isto toliko mladoj publici.

Nema tu mudrovanja o bitku, bivstvovanju – jer to se shvaća sve kao jedna dobra, velika zabava. Dobar provod.

I tu nema prevelike filozofije, ali ima jedna gola istina – Thompson i njegov tim savršeno čitaju psihologiju mladih.

I zato kapa dolje za marketinšku psihologiju, unatoč izrugivanju i sprdanju kako se radi o “pastirskom roku”, kao da je Rock and roll koncert simfonijskog orkestra uz dirigiranje pokojnog Vjekoslav Šuteja, kao da je krešteći glas raščupanog Stevena Tylera iz Aerosmitha sam Pavarotti…Baljezgarije.

Broj kupljenih karata za Thompsonov koncert je i odgovor vladama i vlastima, premijeru i predsjedniku, političarima i administracijama, a fanovi iz 45 država koji dolaze govore kako je “svijet lopta šarena”.

“Have a good time”

Ali, dok se u transu pjeva o božanskim ratnicima, časti, hrabrosti, domoljublju i “valhalama”, projicirajući, u najmanju ruku, slike Russella Crowea iz Gladijatora ili neznanog junaka obasjanog jarkim zrakama sunca i mačem u ruci, u toj nepreglednoj masi nema puno ‘guštera’ i ‘prašinara’.

Kako drukčije objasniti da Hrvatska treba 4.000 vojnika za obranu “svete Lijepe naše”, da treba vojnu pričuvu i mora plaćati reklame pozivajući mlade da “postanu pripadnici pobjedničke hrvatske vojske”?

Zašto nisu oduševljeni s malo prašine, teškim rancem, postrojavanjem u ranu zoru i uz himnu “Lijepe naše” kojoj se zaklinju na vjernost?

Jer to nije zabavno.

Nije zabavno kada te, kao 20-godišnjaka, a možda i mlađeg ili starijeg, kao što pjevaju Prljavci, “prekriju zastavom i mahovinom”. Jok. Nikako.

Nije zabavno kada stari majka i otac traže po poljanama barem jednu tvoju kost da je poljube bez suza jer su im odavno presušile, držeći ju svetijom od samog križa. Brrr. Ne.

Nije zabavno kada ti, većinom dezerterski hemoroidi u odijelima, polože vijenac i “odaju počast za nemjerljive zasluge za slobodu i Domovinu”, pa potom odu na pivo i pečenje, vjerojatno i brancina ili lososa. Na tvoj račun. Jok.

Nije zabavno biti spreman, kao što pjevaš da ćeš ‘biti spreman’, protiv susjeda koji skrivećki kupuje rakete kao “iznenađenje za tebe”. Jok, jer ne bi, iskreno, želio biti baš tako spreman.

Nije zabavno jer si shvatio/la da je “Valhala” obećanje za budale, a ti si sve samo ne budala i samo želiš party i “have a good time”.

Nije zabavno jer zašto bi ti, a nisu ni predsjednik ni premijer, ni predsjedavajući ovoga ili onoga? U “vrijeme ponosa i slave” bili su briselski stažisti, izbjeglice ili su se negdje “pametno izmaknuli”. Zašto suprotno traže od tebe?

Nije zabavno jer, kad bolje razmisliš, i taj Petar ZriNJski i taj Fran Krsto Frankopan su bili dobri komadi luzera – zašto nisu dali petama vjetra, a ne pustili da im “za slavu i čast”, capnu glave? Ti bi bio “far far away”. Spašavaj se ‘ko može, nek’ se ode pjevaju o drugima – zar ne? Jedan je život.

Nije zabavno jer ti želiš, zapravo, biti upravo kao predsjednik i premijer, neki predsjedavajući – nipošto kao neznani junak obasjan jarkim zrakama sunca i mačem u ruci koji će, po svim prilikama i svojoj sudbi, “položiti život na Oltar Domovine” i zaraditi vječnu slavu. O, ne – jer na Oltaru Domovine nema društvenih mreža gdje ćeš trijumfalno objaviti provod života. A i general Maximus je, iako slavno, ipak skončao u Gladijatoru. Tužno. Ipak ti takvu slavu ne bi. Hvala lijepa.

Radije bi zadržao mokre snove iz Thompsonovih pjesama, ne ulazeći previše u riječi, objašnjenja. To je zamorno. Dosadno. Ali možeš tri sata biti onaj neznani junak obasjan jarkim zrakama sunca i mačem u ruci. To je već nešto. Ali, vjerojatno da bi i mi, danas puno stariji i skloniji prodikama, a u njihovim godinama, bili na Hipodromu. Have a good time”.

/Desk/

Objava “HAVE A GOOD TIME” Papirnati tigrovi: Pola milijuna na Thompsonovom koncertu zaklinjati će se da su ‘spremni’, a nisu – Hrvatskoj nedostaje 4.000 vojnika pojavila se prvi puta na Republika.