Direktor CIA-e John Ratcliffe posjetio je Moskvu kako bi upozorio Rusiju kako napadima na saveznike u NATO-u, pomažu Iranu. Ratcliffe je pozvao Rusiju da se suzdrži od napada na baltičke zemlje i smanji svoju podršku Iranu tijekom svog kratkog posjeta ruskom glavnom gradu, ekskluzivno je objavio POLITICO.

Direktor CIA-e John Ratcliffe upozorio je ruske dužnosnike u Moskvi ovog tjedna da, kao odgovor na zastoj Moskve u invaziji na Ukrajinu, ne eskaliraju sukob s američkim saveznicima u NATO-u, posebno Estonijom, Latvijom i Litvom, za Politico su potvrdila dva izvora upoznata s ovim pitanjem.

Prema riječima jedne od te dvije osobe i britanskog dužnosnika koji je upoznat s ovim sastankom u Moskvi, šef američke obavještajne službe također je iskoristio rijedak, nenajavljeni posjet ruskoj prijestolnici u utorak kako bi izvršio pritisak na Rusiju da smanji vojnu i ekonomsku podršku Iranu.

Sva tri izvora Politica dobile su anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Vijest o Ratcliffeovom putovanju u Rusiju, koje administracija nije službeno priznala do jučer ujutro, izazvala je brojna nagađanja u Washingtonu i Europi jer je to bio prvi takav poznati posjet Moskvi direktora CIA-e pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Krajem 2021. godine, tadašnji šef obavještajne službe predsjednika Joea Bidena, Bill Burns, izrazio je protivljenje i upozorenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu invaziji na Ukrajinu. Ruske snage prešle su granicu tri mjeseca kasnije.

Ratcliffeov posjet dolazi u trenutku kada Rusija i Ukrajina razmjenjuju sve intenzivniji niz napada dronovima i raketama kilometrima izvan prvih linija borbi.

Rusija je također posljednjih tjedana uputila niz prijetnji zemljama NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, što je izazvalo strah da bi Moskva mogla poduzeti nove agresivne mjere hibridnog ratovanja ili ograničenu vojnu akciju protiv saveznika NATO-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.

Njegov “sastanak je prvenstveno bio upozorenje Rusiji na bilo kakvu eskalaciju akcije protiv baltičkih država”, rekla je prva osoba upoznata s tim pitanjem.

POLITICO također podsjeća da je Wall Street Journal ranije u srijedu izvijestio kako je Ratcliffe izrazio upozorenje i protivljenje napadima na zemlje NATO-a tijekom svog posjeta, ali bez daljnjih detalja.

Glasnogovornik Bijele kuće uputio je POLITICO na komentare koje je Trump dao ranije u srijedu.

U radijskom intervjuu, Trump je negirao nagađanja kako je Ratcliffe otputovao u Moskvu kako bi uvjerio Putina da ne testira odlučnost NATO-a ili napada Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je ovog tjedna obećalo udvostručiti svoju podršku Ukrajini.

Trump je posjet nazvao “polurutinskim”, ali je priznao kako se radilo o okončanju rata.

“Mrzim razočarati ljude. Željeli bismo vidjeti kraj rata s Ukrajinom”, rekao je.

CIA nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Prema NATO-ovom ugovoru, oružani napad na jednu članicu smatra se napadom na sve članice. No Rusija godinama koristi razne tehnike kratkotrajnog rata – uključujući sabotaže i kibernetičke napade – kako bi potkopala američke saveznike u Europi bez izazivanja šire odmazde.

Prema javno dostupnim podacima praćenja leta, vojni zrakoplov C-17 koji je doveo Ratcliffea u Moskvu poletio je iz Latvije, prema javno dostupnim podacima praćenja leta. Glasnogovornici veleposlanstava Estonije i Litve odbili su komentirati.

Glasnogovornici latvijskog veleposlanstva nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

POLITICO podsjeća kako je ministar financija Scott Bessent u ponedjeljak zaprijetio značajnim proširenjem sankcija zemljama koje odbijaju prekinuti ekonomske veze s Iranom.

Ratcliffe je također pokrenuo ovo pitanje s ruskim dužnosnicima, prema riječima prve osobe i britanskog dužnosnika. Ratcliffe je rekao da Moskva prestane dijeliti oružje i obrambenu tehnologiju s Iranom te je savjetovao Moskvu da “pretjerano ne reagira” ako bude pogođena sankcijama, rekao je britanski dužnosnik.

Rusija je navodno potrebne komponente Iranu kako bi ojačala svoj arsenal dronova i možda pomaže Teheranu da precizno odredi napade na američke objekte na Bliskom istoku.

Glasnogovornik Ministarstva financija nije odgovorio na zahtjev za komentar u srijedu. Od svog prvog mandata, Trump se više puta sukobljavao s američkom obavještajnom zajednicom o pitanjima koja se odnose na Rusiju, ponekad se činilo da ponavlja stavove Kremlja o NATO-u ili nudi optimističnije procjene o Putinu nego što podržavaju njegove vlastite obavještajne agencije.

No, Trump je donekle zakomplicirao prema Putinu dok je inzistirao na kraju rata. A Ratcliffe se općenito smatra jastrebom prema Rusiji.

Posjet Moskvi je posljednji primjer u kojem se Trump obratio svom direktoru CIA-e kako bi mu pomogao u napetim diplomatskim pregovorima s glavnim američkim protivnikom. Ratcliffe je također tajno putovao na Kubu ovog svibnja kako bi upozorio komunistički režim u zemlji da provede temeljne reforme ili riskira kampanju pritiska SAD-a.

Dok iz Trumpove administracije vlada tišina oko putovanja šefa CIA-e Moskvi, senator James Lankford (R-Okla.) rekao je u utorak kako pozdravlja ovaj potez.

„Stvari se ne poboljšavaju ako se ne razgovara. Trenutno se čini da Rusija nije usredotočena na pokušaj rješavanja bilo čega. Ali moramo biti u stanju saznati koji je njihov krajnji cilj“, rekao je Lankford za POLITICO ubrzo nakon putovanja u Ukrajinu.

/Desk/

/Desk/

Objava POLITICO: Trump poslao šefa CIA-e s upozorenjem Moskvi da ne napada NATO saveznice i smanji podršku Iranu pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon Ukrajine, Moldavija je drugi najvažniji cilj Rusije, tvrde isti izvori, ekskluzivno doznaje New York Times, a prenosi Jutarnji list.

Moldavija je za Moskvu posebno važna zbog svog položaja između Ukrajine i članica NATO-a, ali i zbog proeuropske politike predsjednice Maie Sandu. Rusija je posljednjih godina ondje pokrenula jednu od najopsežnijih operacija političkog uplitanja izvan Ukrajine – od kibernetičkih napada i dezinformacija do kupovanja glasova, vrbovanja svećenika i obučavanja ljudi za izazivanje nasilja.

„Rusija želi iskoristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezina glavnog obrambenog i financijskog saveznika, Europske unije“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu.

„Zbog tih razloga Rusija je posljednjih nekoliko godina izdvojila ogromna sredstva.“

Nakon Ukrajine – Moldavija

Prema zapadnim obavještajnim službama, Moskva i dalje želi osvojiti dio južne Ukrajine i tako uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji. Ruske snage nisu uspjele ostvariti taj cilj, ali Kremlj istodobno pokušava politički preuzeti Moldaviju, a Putinov rok za to je do kraja 2026. godine.

Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.

Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara, što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.

Bio je to tek jedan od ruskih kampova. U blizini Moskve više od stotinu mladih Moldavaca učilo je „kako izraditi i upotrijebiti zapaljiva sredstva i improvizirane eksplozive“ te kako upravljati dronovima opremljenima za podmetanje požara ili bacanje eksploziva. Dvojica zapadnih obavještajnih dužnosnika rekla su da je tu obuku nadzirao GRU.

No ruska mreža djelovala je i u Bosni i Hercegovini.

Maxim Rosca, jedan od Moldavaca koji je sudjelovao u obuci u Bosni i Hercegovini, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji te rekao da ga je ruski trener udario šakom u lice i izbio mu zub nakon što je odbio sudjelovati u pojedinim vježbama.

U listopadu 2024. trojica sudionika bosanskog kampa uhićena su pri povratku u Moldaviju. Kod njih su, prema riječima tužitelja, pronađeni dijelovi dronova, uključujući nastavke za bacanje granata. Pronađen je i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma“.

Cilj kampova nije bio stvoriti tisuće ljudi spremnih na nasilje. Bilo je dovoljno imati manju skupinu koja bi u pravom trenutku mogla izazvati kaos.

„Cilj nije bio pronaći tisuću ljudi koji bi počinili kaznena djela. Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je Sergiu Zama, moldavski tužitelj koji više od godinu dana vodi slučajeve povezane s ruskim miješanjem u izbore.

Spremne moldavske vlasti

A upravo je to Moskva pokušala učiniti na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. Operativci obučeni u Srbiji trebali su izazvati kaos u Kišinjevu i drugim dijelovima zemlje. Prema riječima tužitelja Zame, nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznavali u gomili, a neki su imali i zapaljiva sredstva.

Istodobno su ruski hakeri prodrli u moldavsko Središnje izborno povjerenstvo i preuzeli kontrolu nad tisućama privatnih internetskih rutera.

Moldavske vlasti ipak su bile spremne. Policija je uoči izbora pretresla stotine domova i uhitila ljude koji su sudjelovali u kampovima ili primali novac u sklopu ruske operacije. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci uspjeli su zaustaviti kibernetičke napade. Prosvjedi su izbili, ali nije došlo do ozbiljnog nasilja.

Stranka Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala vlast.

No za Kremlj to nije bio potpuni poraz. Moldavska država morala je uložiti ogroman novac i angažirati velik broj policajaca i sigurnosnih službi kako bi spriječila rusko uplitanje. Istodobno su saveznici Moskve uhićenja protivnika Sandu koristili u propagandi, predstavljajući ih kao dokaz autoritarnog obračuna s oporbom.

Rusija je, osim nasilja i kibernetičkih napada, koristila i mnogo sofisticiraniju metodu – kupovanje glasova.

U srpnju 2025. u gradu Taraclia na jugu Moldavije održan je prosvjed koji je naizgled izgledao kao spontano okupljanje lokalnog stanovništva. Sudjelovao je i Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je ranije bio na obuci u kampu u Moskvi. Lokalnoj televiziji rekao je da je riječ o „inicijativi lokalnog stanovništva“.

U stvarnosti, prosvjed je organiziran gotovo 1250 kilometara dalje, u Moskvi, preko operativaca Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.

Shorovi ljudi putem Telegrama su tisućama Moldavaca nudili novac kako bi došli na prosvjed. Naređeno im je da pred zgradu lokalnog vijeća donesu metle, koje su trebale simbolično „počistiti takve ljude“.

„Putni troškovi i dnevnice bit će nadoknađeni“, stajalo je u poruci.

Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazuju i da je Shorova mreža regrutirala više od 150.000 Moldavaca. Ljudi su za novac dobivali zadatke objavljivati propagandne sadržaje na društvenim mrežama, sudjelovati na unaprijed organiziranim prosvjedima i pozivati građane da glasaju protiv Sandu, njezine stranke i članstva u Europskoj uniji. Samo u četiri mjeseca 2024. godine oko 38.000 aktivista dobilo je gotovo 20 milijuna dolara.

/Desk/

Objava NYT: Putin preko Moldavije želi srušiti EU i NATO – Rusija u BiH i Srbiji financira kampove obuke diverzanata za izazivanje kaosa pojavila se prvi puta na Republika.

Nove napetosti pojavile su se između Moskve i Tokija jer je ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio Iturup, otok na kraju Kurilskog otočja, na koji Japan polaže pravo.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je Iturup, otok na kraju Kurilskog otočja u blizini otoka Hokkaida na koji Japan polaže pravo, izvijestili su ruski mediji u četvrtak, dan nakon velikih pomorskih vježbi i ispaljivanja projektila ruske saveznice Sjeverne Koreje.

Dvije zemlje su desetljećima u sporu oko Kurilskih otoka. Moskva i Tokio nikada nisu potpisali formalni mirovni sporazum iz Drugog svjetskog rata jer je glavna zapreka bio neriješeni teritorijalni spor oko otoka, koje Japan naziva Sjevernim teritorijima.

Prvi osobni posjet Vladimira Putina otočnom lancu uslijedio je nakon što je ruski predsjednik nadgledao vježbe mornarice na dalekom istoku zemlje.

“Naša je zajednička odgovornost osigurati sigurnost ruske države na svim njezinim granicama i na svim njezinim područjima. Situacija na tom području složena je i zato želim znati koje dodatne korake treba poduzeti kako bi se odgovorilo na moguće izazove”, izjavio je Putin.

Japanski ministar vanjskih poslova uputio je prosvjednu notu protiv Putinova posjeta.

“Sjeverni teritoriji sastavni su dio japanskog teritorija, i povijesno, i prema međunarodnom pravu. Posjet predsjednika Putina nespojiv je s dosljednim stajalištem Japana o Sjevernim teritorijima. To također vrijeđa osjećaje japanskog naroda i apsolutno je neprihvatljivo”, izjavila je japanska premijerka Sanae Takaichi.

Ruska saveznica Sjeverna Koreja prije nekoliko je dana ispalila balističke rakete prema vodama istočno od Korejskog poluotoka, uoči velikih zajedničkih vojnih vježbi Seula i Washingtona koje Pjongjang osuđuje.

Kurilski otoci nalaze se između Hokkaida na sjeveru Japana i ruskog poluotoka Kamčatke. Japan polaže pravo na četiri najjužnija otoka.

Njima upravlja Rusija. Na kraju Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez je anektirao otočni lanac i deportirao oko 17.000 japanskih stanovnika.

Tijekom svog posjeta u četvrtak, Putin je kušao riblju ikru i razgovarao s lokalnim stanovništvom otoka, izvijestili su ruski državni mediji.

Rusija je odbacila ideju primirja s Ukrajinom na Crnom moru, rekavši kako je to “polovično rješenje koje bi drugoj strani samo dalo vrijeme za predah”.

Rusija i Ukrajina su posljednjih tjedana pojačale napade na brodove u Crnom moru, što je dovelo do rasta cijena žita.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova optužila je Ukrajinu za “drske terorističke napade” na brodove.

“Ti su napadi smišljena politika kako bi se destabilizirala plovidba Crnim morem, a sve s ciljem eskalacije napetosti i produljenja sukoba, uz odobravanje regionalnih susjeda, rekla je Zaharova u priopćenju.

“Ne vidimo da se situacija poboljšava i zato nema temelja za polovična rješenja koja bi režimu u Kijevu samo dale vremena za predah”, dodala je.

Zaharova je pojasnila da je to njezin komentar na izjave u medijima turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana da je Ankara Moskvi i Kijevu predložila moratorij na operacije u Crnom moru. Kazala je kako Rusija nije dobila službeni prijedlog Turske.

Objava Putinu nije dosta rata – odbacio je ideju primirja s Ukrajinom na Crnom moru – Sada je posjetio otok na koji pravo polaže Japan pojavila se prvi puta na Republika.

Kremlj i rusko ministarstvo obrane naredili su regionalnim vlastima da regrutiraju 409.000 ugovornih vojnika u 2026. Dužnosnici sve više ciljaju na dužnike, osumnjičenike za kaznena djela i nedavno otpuštene regrute dok Moskva nastoji izbjeći još jednu mobilizaciju, piše Kyiv Post.

Kremlj je naredio ruskim regionalnim vlastima da regrutiraju ugovorne vojnike prema nacionalnom cilju od 409.000 ljudi ove godine dok Moskva nastoji obnoviti svoje snage bez najavljivanja još jedne mobilizacije.

Kako tvrde izvori upoznati sa suistavo koji su razgovarali s Financial Timesom (FT), kvote regrutiranja odredili su Kremlj i rusko ministarstvo obrane.

Pritisak na regionalne i općinske dužnosnike povećao se posljednjih mjeseci, navodi se u izvješću, na koje se poziva The Moscow Times.

„Lokalne vlasti su pod ogromnim pritiskom da svake godine regrutiraju potreban broj vojnika. Znaju tko ima dugove, tko je pod istragom i tko je nedavno izgubio vozačku dozvolu, i to su ljudi na koje ciljaju“, rekao je za FT Janis Kluge, istraživač Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.

Kluge prati rusko vojno regrutiranje putem saveznih i regionalnih proračunskih podataka. Njegovi izračuni pokazali su kako je u prvom tromjesečju 2026. isplaćeno 71.216 saveznih bonusa za novačenje, što je najniža brojka u prvom tromjesečju u tri godine.

Podaci o regionalnim proračunima pokazali su da se regrutiranje kasnije stabiliziralo na oko 1000 ugovora dnevno ili oko 30.000 mjesečno.

Zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev rekao je da je gotovo 200.000 ljudi potpisalo vojne ugovore tijekom prve polovice godine.

Najnovija kampanja pritiska i mobilizacija Rusija se oslanjala na ugovorno regrutiranje, visoke plaće i bonuse za potpisivanje ugovora otkako je Putin naredio mobilizaciju 300.000 pričuvnika u rujnu 2022. Taj poziv potaknuo je stotine tisuća Rusa da napuste zemlju.

Aktivisti za ljudska prava, koje je citirao The Moscow Times, rekli su kako je najnovija kampanja pritiska imala za cilj pomoći Putinu da izbjegne još jednu politički nepopularnu mobilizaciju.

„Putin očito odgađa još jedan val mobilizacije, pa ministarstvo obrane mora vršiti sve veći pritisak na različite skupine ljudi da potpišu ugovore“, rekao je Grigorij Sverdlin, osnivač antiratnog projekta Get Lost, koji pomaže Rusima da izbjegnu vojnu službu.

Prijavljene metode regrutiranja uključivale su policijsko pritvaranje muškaraca na ulicama, prilazak dužnosnika potencijalnim regrutima u njihovim domovima ili na radnim mjestima te vlasti koje ciljaju ljude s dugovima, uvjetnim kaznama ili nedavnom vojnom službom.

Policija i službenici za regrutaciju u lipnju su, prema prethodnim izvješćima, proveli koordinirane ulične racije u ruskoj Penzenskoj regiji.

Slične operacije regrutiranja zabilježene su u Uljanovsku i drugim regijama. U Rostovu su vlasti navodno privele 35 tvorničkih radnika kao dio regrutiranja. Rezultati takvih kampanja često su bili ograničeni. Policija u ruskoj Habarovskoj regiji izjavila je da je prošle godine provela 2500 „razgovora“ o regrutiranju, nagovorivši 32 osobe da potpišu ugovore.

Svi osim četvero tih regruta bili su osumnjičenici u kaznenim istragama, prema The Moscow Timesu. Regionalne vlade također su naglo povećale bonuse za potpisivanje ugovora. U nekim dijelovima Rusije, kombinirane savezne i regionalne isplate za potpisivanje vojnog ugovora dosegle su nekoliko milijuna rubalja. Financijski poticaji pomogli su stvoriti industriju privatnih regrutera koji primaju isplate za nagovaranje drugih da se pridruže vojsci.

Novi vojnici po ugovoru prvenstveno se koriste za nadoknadu gubitaka u jedinicama na prvoj crti umjesto za formiranje operativnih rezervi. Unatoč kontinuiranom priljevu osoblja, teritorijalni dobici Rusije ostali su ograničeni. Michael Kofman, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, rekao je za FT da su ruske raspoređene snage porasle, dok su se razmjeri njezinih ofenzivnih operacija smanjili.

„Ako ne mogu poboljšati novačenje ili provesti mobilizaciju, ruske jedinice ponovno će početi doživljavati nedostatak osoblja“, rekao je Kofman, upozoravajući da bi snage na kraju mogle postati ranjive i izgubiti teritorij. Novo zapošljavanje također komplicira dezerterstvo.

Najmanje 28.000 ruskih vojnika osuđeno je za napuštanje svojih jedinica, prema podacima organizacije za ljudska prava Peace Plea. Stvarna brojka mogla bi biti barem dvostruko veća, izvijestila je ukrajinska analitička skupina Frontelligence Insight, pozivajući se na interne ruske dokumente.

/Desk/

Objava Putin vrši pritisak na ruske regije da pronađu 409.000 vojnika za rat u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik ocijenio je da je Europska unija spremna da rat u Ukrajini traje do “posljednjeg Ukrajinca”.

“Zato se ni neće uskoro završiti”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X. Prema njegovim riječima, Europska unija spremna je svoje ciljeve i interese “pokušati ostvariti tuđim životima i tuđom krvlju”.

“Rat se vodi na teritoriju Ukrajine, ali u suštini je to borba EU-a da slomi Rusiju. Međutim, dogodio se suprotan proces. Inzistirajući na nastavku rata, EU uništava svoje gospodarstvo”, naveo je Dodik.

Istaknuo je kako to, prema njegovu mišljenju, najbolje potvrđuje izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza da je njemačko gospodarstvo u stalnom padu jer je “počivalo na jeftinim energentima iz Rusije, bez kojih je ostalo”.

“Rusija neće biti poražena, a EU će desetljećima trpjeti posljedice svojih iracionalnih odluka”, smatra Dodik, dodavši da je “sreća za EU što Rusijom upravlja Vladimir Putin, jer da je netko drugi, posljedice bi bile drastično tragičnije”.

/Desk/

Objava Dodik kaže da je “za EU sreća što Rusijom upravlja Putin” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako Tportal.hr prenosi pisanje njemačkog lista Bild, srbijanske vlasti su, uz pomoć obavještajnih podataka njemačkih službi, uhitile dvojicu muškaraca osumnjičenih za pripremu sabotaže u Njemačkoj. Prema navodima Bilda, riječ je o tzv. ‘jednokratnim agentima’ koje ruske obavještajne službe angažiraju za izvođenje pojedinačnih operacija.

Prema pisanju Bilda, cilj navodne operacije bio je objekt povezan s njemačkom obrambenom industrijom i opskrbom Ukrajine oružjem u ratu protiv Rusije. Kod osumnjičenih je, navodi list, pronađena i eksplozivna naprava.

Slučaj zasad nije službeno potvrđen u svim detaljima, a njemačke i srpske sigurnosne službe navodno nastavljaju istragu, prenosi tportal.

Bild navodi da su dvojicu muškaraca početkom lipnja zaustavile specijalne postrojbe na granici Srbije i Mađarske. Operacija je provedena nakon podataka koje su srbijanskim vlastima dostavile partnerske obavještajne službe, uključujući i njemačke sigurnosne institucije.

Sintagma ‘jednokratni agenti’, odnosi se na osobe koje obavještajne službe angažiraju za pojedinačne zadatke, često uz ograničeno znanje o široj operaciji.

Bild tvrdi da su takvi operativci posljednjih godina sve češće povezivani s ruskim hibridnim operacijama u Europi, pri čemu se koriste za sabotaže, izviđanje i druge aktivnosti koje Moskvi omogućuju djelovanje uz pokušaj zadržavanja distance od samog napada.

Prema pisanju lista, nije poznato koji je točno objekt u Njemačkoj bio moguća meta, no sumnja se na lokaciju povezanu s proizvodnjom ili opskrbom vojne opreme za Ukrajinu. Njemačka ima više pogona koji proizvode ili održavaju sustave namijenjene ukrajinskoj vojsci.

Njemačka upozorava na ruski ‘rat iz sjene’

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio je da su sigurnosne službe spriječile pripreme napada eksplozivnom napravom čija je meta trebala biti Njemačka.

Prema njegovim riječima, napad je spriječen zahvaljujući ranom otkrivanju osoba uključenih u pripreme. U godišnjem izvješću o zaštiti ustava, njemačke službe upozorile su da Rusija sve češće koristi hibridne metode kako bi destabilizirala europske države i oslabila potporu Ukrajini.

Njemački sigurnosni sustav ovaj bi slučaj mogao povezati i s radom novoosnovanog Zajedničkog centra za obranu od hibridnih prijetnji (GAZ Hybrid), koji je pokrenut u Berlinu sredinom lipnja. Njegova je zadaća koordinirati borbu protiv špijunaže, sabotaža, dezinformacija i drugih oblika neprijateljskog djelovanja.

Za njemačke sigurnosne stručnjake, ovaj slučaj dodatno potvrđuje tvrdnje da se ruske operacije ne odvijaju samo na bojištu u Ukrajini, nego i na europskom tlu.

Sve više slučajeva sumnjivih operacija povezanih s Rusijom

Bild podsjeća da ovo nije prvi slučaj u kojem su njemačke vlasti posljednjih mjeseci istraživale osobe povezane s navodnim ruskim obavještajnim aktivnostima.

Krajem travnja Savezno državno odvjetništvo u Berlinu zatražilo je uhićenje kazahstanskog državljanina osumnjičenog za špijunažu u korist ruske službe. Teretilo ga se za prikupljanje podataka o njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini i mogućim ciljevima za sabotažu.

U ožujku je u Stuttgartu počelo suđenje trojici Ukrajinaca iz okupiranog Mariupolja koje tužiteljstvo sumnjiči da su za ruske obavještajne strukture izviđali transportne pravce za moguće napade paket-bombama.

Ranije, u listopadu prošle godine, sud u Münchenu osudio je njemačkog državljanina na šest godina zatvora zbog prikupljanja podataka o mogućim metama napada za rusku obavještajnu službu.
OGLAS

Njemačke službe zbog toga upozoravaju da se ruski ‘rat iz sjene’ proširio i izvan granica Ukrajine, a najnoviji slučaj smatraju još jednim upozorenjem na rastuću prijetnju sabotaža u Europi.

/Desk/

Objava Je li Vučić tajno ‘izabrao stranu’? – Srbijanske i njemačke službe spriječile rusku operaciju u Njemačkoj: U Srbiji uhićena dva Putinova agenta pojavila se prvi puta na Republika.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da bi prijedlozi američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir u Ukrajini mogli okončati borbe, ali je rekao da Kijev treba pristati na kompromis i da on ne vidi znakove toga, pa je spreman boriti se do pobjede.

Na marginama ruskog ekonomskog foruma i u petoj godini najsmrtonosnijeg kopnenog rata u Europi od Drugog svjetskog rata, Vladimir Putin je na susretu sa stranim dopisnicima rekao da će Rusija pobijediti Ukrajinu na bojnom polju ako to bude potrebno.

Međutim, rekao je da je Rusija također spremna okončati rat diplomatskim putem i poštovati neodređene kompromise za koje je rekao da su dogovoreni s Donaldom Trumpom na Aljasci prošle godine.

Nije pokazao znakove promjene stava da Ukrajina mora predati ostatak svoje istočne regije Donbas. Taj je zahtjev ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio, rekavši da bi značio kapitulaciju.

“Ruska Federacija je preuzela potpunu kontrolu nad Luhanskom Narodnom Republikom. Također smo pod svoju kontrolu stavili više od 85 posto Donecke Narodne Republike”, rekao je Putin.

Pritom je mislio na dvije od četiri regije u Ukrajini koje je Moskva 2022. godine proglasila svojima. Kijev i većina zapadnih zemalja odbacili su to kao nezakonito otimanje zemlje.

“Svakako smo spremni i voljni postići sporazum s Ukrajinom mirnim putem. Konkretno, na temelju kompromisa o kojima smo razgovarali tijekom sastanka s predsjednikom Trumpom u Anchorageu. Rusija pristaje na te kompromise, a ukrajinska strana također ih mora prihvatiti. Tada će sukob brzo doći do prirodnog završetka”, dodao je.

Putin je rekao da ruski resursi za vođenje i pobjedu u ratu jačaju te da Rusija ima oružje koje Ukrajina jednostavno ne posjeduje. Iako je priznao da Moskva treba učiniti više kako bi se zaštitila od ukrajinskih dronova, jasno je dao do znanja da misli da je vrijeme na strani Rusije i da Ukrajina nema dovoljno ljudstva za pobjedu.

“Postoji još jedna stvar koja je od najveće važnosti: patriotizam i odlučnost ruskog naroda, koji su ključni za postizanje ciljeva i zadataka specijalne vojne operacije”, rekao je Putin.

Dodao je da Rusija još nije koristila svoju hipersoničnu raketu Orešnik protiv Ukrajine u stvarnim borbenim uvjetima, već ju je samo testirala kako bi promatrala rezultate i donijela odluke o njezinoj budućoj upotrebi u punom opsegu, uključujući i protiv urbanih ciljeva.

Orešnik, koji je Rusija prvi put ispalila protiv Ukrajine 2024. godine, sposobna je nositi nuklearne bojeve glave te ima domet veći od 5.000 kilometara. Putin je već prije rekao da ju je nemoguće presresti, iako su zapadni stručnjaci doveli u pitanje tu tvrdnju.

Putin je izbjegao pitanje o vlastitoj političkoj budućnosti nakon kraja trenutačnog mandata 2030. godine, rekavši da je njegovo zdravlje u Božjim rukama.

Zelenski uputio Putinu otvoreno pismo

Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je otvoreno pismo ruskom predsjedniku, pozivajući ga na izravan sastanak kako bi se okončao rat koji traje već pet godina, piše Kyiv Independent.

Pismo je objavljeno dan nakon što je Ukrajina izvela opsežan napad na područje Sankt-Peterburga, pogodivši veliki naftni terminal i druge vojne ciljeve upravo u vrijeme kada je Putin u gradu dočekivao svjetske čelnike na glavnom ruskom gospodarskom forumu.

U pismu Zelenski iznosi argumente zašto smatra da bi Putin trebao okončati rat te predlaže nastavak pregovora.

“Gotovo polovicu svojih 26 godina na vlasti u Rusiji proveli ste u ratu protiv Ukrajine”, napisao je Zelenski.

Dodao je da je rat protiv Ukrajine bio Putinov osobni izbor.

“Što god govorili o NATO-u, geopolitici i ruskom jeziku, ovaj rat je vaš osobni izbor – rat bez stvarnog razloga. Tako će ga povijest pamtiti”, poručio je.

Ukrajinski predsjednik podsjetio je na neuspjeh ruske invazije 2022. godine da zauzme Kijev i slomi ukrajinski otpor, kao i na posljedice međunarodnih sankcija za rusko gospodarstvo, velike gubitke ruskih snaga i rastuće nezadovoljstvo među građanima Rusije.

“Ne sviđaju im se naši dronovi i projektili”

“Ne sviđaju im se naši dronovi i projektili. Ne sviđaju im se nestašice goriva i stalni rast cijena. Ne sviđaju im se stalne zabrane. Ne sviđa im se vaša namjera da organizirate novi val mobilizacije kako biste proširili rat na još jedan smjer u Ukrajini ili ga usmjerili protiv drugih susjednih država. Ne sviđa im se činjenica da se ne nazire kraj vašem ratu”, napisao je Zelenski.

Pozvao je Putina na sastanak u neutralnoj zemlji kako bi razgovarali o uvjetima mirovnog sporazuma. Istaknuo je da je spreman prihvatiti potpuno primirje tijekom pregovora te započeti mirovni proces razmjenom svih ratnih zarobljenika.

“Ukrajina nudi završetak ovog rata. Moramo to učiniti pošteno, dostojanstveno i uz jamstva da neće doći do novog izbijanja sukoba. Predlažem sastanak s vama”, poručio je ruskom predsjedniku.

Zelenski je pozvao Putina da odredi jasan datum sastanka te naglasio da bi u razgovorima trebali sudjelovati i Sjedinjene Države i Europa. Istodobno je pozvao Kremlj da odustane od odugovlačenja, takozvane “shuttle diplomacije” i maksimalističkih zahtjeva.

“Bojišnica je danas linija od koje diplomacija treba početi”, napisao je.

“Utvrditi moramo kakva će biti budućnost budućih generacija Ukrajinaca i Rusa. Ako sami ne zaključite da je vrijeme za završetak ovog rata, Ukrajina će nastaviti borbu za svoj opstanak. Mi ćemo imati one koji će nas podupirati. No i vi ćete se morati mnogo više boriti za vlastiti opstanak – ne Rusije, nego svoj”, poručio je.

Nakon objave pisma ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da će ono službenim diplomatskim kanalima biti dostavljeno Kremlju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da Zelenski, ako želi sastanak s Putinom, može doći u Moskvu.

Putin je dosad odbijao prijedloge za bilateralni sastanak sa Zelenskim, no tijekom konferencije za novinare povodom Dana pobjede 9. svibnja prvi je put rekao da bi bio spreman sastati se s ukrajinskim predsjednikom u trećoj zemlji.

Tom je prilikom također izjavio da očekuje skori završetak rata.

Zelenski je u posljednjim nastupima ocijenio da postoji “prozor prilike” za pregovore s Rusijom, koji bi se mogao zatvoriti dolaskom zime. Smatra da je Ukrajina ponovno preuzela inicijativu na bojištu te da je intenziviranjem udara duboko u ruskoj pozadini uspjela promijeniti tijek i percepciju rata među ruskim civilima.

-Sada imamo ovo razdoblje prije zime. Prije zime moramo pronaći diplomatski put da sjednemo i razgovaramo, rekao je Zelenski u intervjuu za CBS News 1. lipnja.

/Desk/

Objava Putin i Zelenski konačno komuniciraju bez posrednika – Putinov poziv na kompromis, otvoreno pismo Zelenskog pojavila se prvi puta na Republika.

Glavni tajnik Mark Rutte poručuje da je Savez spreman braniti “svaki centimetar savezničkog teritorija”. Rumunjske su vlasti podignule borbene avione F-16 tijekom napada, dok NATO razmatra dodatne obrambene mjere na istočnom krilu Saveza. Incident je dodatno pojačao strah od prelijevanja rata u Ukrajini na teritorij država članica NATO-a.

Putin: Rusija ne prijeti europskim državama

Ruski predsjednik u petak je izjavio da Rusija nikada nije prijetila i ne prijeti europskim zemljama, unatoč najnovijim europskim optužbama da je Moskva da je odgovorna za pad drona na zgradu u Rumunjskoj.

“Sve što rade je isključivo nastavak sukoba s Rusijom i opravdavanje prekomjerne potrošnje iz svojih državnih proračuna, posežući u džepove poreznih obveznika”, izjavio je Vladimir Putin na konferenciji za novinare u Kazahstanu.

Rekao je također da se zapadni mediji trebaju sramiti zbog svoga izvještavanja o ukrajinskom napadu na učenički dom u Luhansku u kojem je stradala 21 osoba.

Izjavio je da su njegovi komentari od 9. svibnja o tome da se rat u Ukrajini bliži kraju utemeljeni na analizi ruskog napretka na bojištu. Odbio je dati bilo kakav konkretan rok za završetak rata. Kazao je kako su zapadne tvrdnje da se Rusija sprema na rat s Europom laž.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je prerano reći je li dron koji se zabio u stambenu zgradu u Rumunjskoj bio ruski te je sugerirao da se možda radi o ukrajinskom dronu.

NATO je optužio Moskvu u petak za neodgovorno ponašanje te je obećao “braniti svaki pedalj teritorija saveznika” nakon što je Rumunjska rekla da se ruski dron zabio u stambenu zgradu tijekom napada na susjednu Ukrajinu.

“Tko u Rumunjskoj kaže da je ovo ruski dron, Putin je pitao novinare na konferenciji za medije u Astani u Kazakhstanu. Rekao je da je tek čuo za incident jer je cijeli dan sudjelovao na razgovorima. “Nitko ne može reći koje je porijeklo drona dok se ne provede istraga”, rekao je.

Putin je rekao da su ukrajinski dronovi prethodno opaženi u Finskoj, Poljskoj i baltičkim zemljama.

“Prva reakcija je bila upravo kao i ova sada u Rumunjskoj. Rusi dolaze”, rekao je Putin. “Potom, nakon kratko vremena, ispostavilo se da to nema veze s ruskim dronovima.”

Putin je također odbacio opaske predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen, koja je optužila Rusiju da je prešla još jednu granicu s tim incidentom, rekavši da ona sama nije pregledala krhotine drona.

Putin je također sugerirao da Rumunjska podijeli informacije o tome što se dogodilo kao i o potencijalnim fragmentima drona, tako da Moskva može provesti vlastitu istragu.

Rumunjska traži bolju protudronsku zaštitu od saveznika

14-godišnji dječak i njegova majka zadobili su opekline. Otkako traje rat u Ukrajini, dijelovi desetaka ruskih dronova pali su na rumunjski teritorij, ali prvi put ozlijeđeni su građani Rumunjske. U Galaţiu posljednji incident s dronom bio je prošli mjesec.

To je grad samo desetak kilometara udaljen od ukrajinske granice koja prati tok Dunava, a na njegovoj su obali u blizini dvije ukrajinske luke

“Nismo suočeni s napadom na Rumunjsku, nego s posljedicama sukoba u neposrednoj blizini naše granice, nažalost, s izravnim posljedicama za stanovništvo u tom području. Naše oružane snage i državne institucije spremne su reagirati”, rekao je brigadni general Gheorghe Maxim, zamjenik zapovjednika rumunjskih združenih snaga.

Predsjednik Nicusor Dan od saveznika u NATO-u zatražio je bolju zaštitu od bespilotnih letjelica.

“Neki sustavi već su stigli, neki su na putu, a u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a inzistirao sam na ubrzanju procesa. On se složio da ta oprema treba što prije stići u Rumunjsku”, kazao je.

Unatoč bijesu Europske unije i NATO-a zbog tog incidenta, osim potpore, čini se, u ovom trenutku Bukurešt od saveznika ne može očekivati više. Analitičari upozoravaju na sve veći rizik od otvorenog sukoba Rusije i NATO-a.

Medvedev: Građani Europske unije, vrijeme mirnog sna je prošlo

Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev reagirao je na incident s ruskom bespilotnom letjelicom koja je pala na teritorij Rumunjske. Poručio je građanima Europske unije da su njihove vlade ušle u rat s Rusijom.

“Građani zemalja Europske unije trebali bi shvatiti da su vaše vlasti jednostrano ušle u rat s Rusijom”, napisao je Medvedev na društvenim mrežama.

“Zato budite oprezni i nemojte se ničemu čuditi. Vrijeme mirnog sna je prošlo”, poručio je.

“Ali znate koga trebate pitati zašto”, napisao je Medvedev.

/Desk/

Objava Putin o padu drona u Rumuniji: Rusija nije nikada prijetila europskim zemljama, dron je ukrajinski pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo kako su nakon smoinicijativnih i antidaytonskih odluka poput nevažećih odluka državnog suda i državnih pravosudnih institucija i SIPA-e n području RS-a, uslijedile i odluke visokog predstavnika u BiH koje su bile provod sudskog procesuiranja Milorada Dodika. On je potom i osuđen te mu je oduzet mandat predsjednika RS-a.

Dodik je na mimohod došao u društvu supruge, kao i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić. U izaslanstvu iz RS-a bio je i predsjednik RS-a Siniša Karan. U Moskvi je bio i slovački premiejr Robert Fico, ali ne na mimodu – njega je, kao i ostale goste, Putin primio u Kremlju.

Kako je rekao za Dodik RT Balkan, Dodik je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o nekoliko važnih tema. Potvrdio je kako se nastavlja kontinuirana suradnja RS-a i Rusije, ali da se ostalo i na istim pozicijama po pitanju Daytonskog sporazuma, čiji je Rusija, kako je rekao, jamac.

“Za koji dan će sastanak u Vijeću sigurnosti UN posvećen BiH i vjerujemo da će Rusija, shodno ranijim stavovima, tražiti da sve odluke Christiana Schmidta budu ništavne i pravno nevažeće”, rekao je Dodik.

On je rekao kako je izaslanstvo Republike Srpske prenijelo Putinu zahvalnost za isporuke plina koji stiže u kontinuitetu, a da s druge strane RS neće sudjelovati u “sramnim sankcijama prema Rusiji”, niti će “dati suglasnost da izaslanstva BiH sudjeluju u antiruskom forumima”.

Dodik je kazao kako su u Moskvi na svečanom mimohodu povodom Dana pobjede nad fašizmom bili samo predstavnici Republike Srpske, a da je “Bošnjacima poniženje biti u Moskvi razgovarati razgovaraju sa tako moćnom zemljom”.

“Ali im ne smeta da sve ove godine, od početka specijalne vojne operacije (izraz koji Rusija koristi za agresiju na Ukrajinu op. a.), koriste jeftin plin u Sarajevu i da na taj način pokazuju cinizam. Oni troše više plina od Republike Srpske”, naglasio je Dodik.

Dodik je napomenuo kako je ekonomska suradnja Rusije i RS-a otežana zbog sankcija, ali kako se trude suradnju održati na razini, te dodao i kako se “ogroman broj mladih ljudi želi školovati u Rusiji”.

Na pitanje tko osporava zasluge Crvene armije u Drugom svjetskom ratu, Dodik je rekao kako to “čine oni koji su danas na vlasti u Europi, posebno u Njemačkoj, čiji su preci bili u nacističkoj Njemačkoj”.

“Oni su smislili ciničan pristup 9. svibnju i umjesto da slave pobjedu nad fašizmom, oni slave Dan Europe. Mi Srbi moramo ostati privrženi ideji o pobjedi koja je izvojevana kroz žrtve”, rekao je Dodik te kritiziravši i EU. Ovo je još jedan od niza njegovih napada na Njemačku i njemačke dužnosnike.

/Desk/

Objava Dodik: Rusija će od UN-a zatražiti poništavanje Shmidtovih odluka…Bošnjaci cinični, koriste više ruskog plina nego RS” pojavila se prvi puta na Republika.

“Robert Fico zna da to nije naš zajednički stav. Duboko žalim (zbog njegove prisutnosti) ondje i razgovarat ćemo još s njim o tom danu u Moskvi”, rekao je Merz na konferenciji za novinare u Stockholmu.

Slovački premijer otputovao je u Moskvu, ali nije sudjelovao u proslavama. Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je Fica u subotu u Kremlju.

Fico je jedini državnik iz Europske unije koji se susreo s Putinom u Moskvi povodom Dana pobjede te je pozvao na obnovu dijaloga i suradnje Europe i Rusije.

“Odbacujem novu željeznu zavjesu između EU i Rusije”, rekao je Fico u video poruci objavljenoj na Facebooku tijekom povratnog leta iz Moskve za Bratislavu.

Rekao je da on i njegova vlada imaju “interes za normalne, prijateljske i obostrano korisne odnose” s velikom silom Rusijom, kao i sa svim drugim zemljama koje su za to zainteresirane. Namjeru EU-a da se potpuno liši ruskih energenata smatra isključivo “ideološkom” i “štetnom za europsku konkurentnost”.

Rekao je da je pogrešno samo iz mržnje prema Rusiji “zamijeniti jednu energetsku ovisnost drugom, ovaj put američkom koja je ujedno i daleko skuplja”.

Putin je tijekom sastanka pohvalio Fica za “suverenu vanjsku politiku.

“Vaš dosljedan stav u korist očuvanja povijesne istine izaziva poštovanje, rekao je Putin na početku njihova sastanka, pohvalivši i “suverenu vanjsku politiku” kakvu slovačka vlada nastoji provoditi.

“Moskva će „učiniti sve“ kako bi zadovoljila energetske potrebe Slovačke”, izjavio je u subotu ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom sastanka s premijerom Slovačke Robertom Ficom u Kremlju.

Putin je rekao kako su odnosi Rusije i Slovačke dugo bili obilježeni snažnim političkim dijalogom i stabilnom saradnjom, ali da su zakomplicirani sukobom u Ukrajini i onim što je opisao kao konfrontacijsku politiku koju nameću EU i NATO, prenosi Anadolija.

“Istovremeno, vaša vlada nastoji voditi suverenu vanjsku politiku i zacrtati pragmatičan smjer prema Rusiji”, rekao je Putin, pozdravljajući „postupnu obnovu bilateralne suradnje, koja je praktično bila zamrznuta naporima prethodnih slovačkih vlasti“.

Ruski predsjednik je dodao da je obim bilateralne trgovine opao u protekle dvije godine, ali da se obje strane nadaju kako će ova posjeta pomoći u pronalaženju načina za obnovu i proširenje ekonomske suradnje.

/Desk/

Objava Merz: “Razgovarati ćemo još s Ficom o danu u Moskvi” pojavila se prvi puta na Republika.