Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.

Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju

“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.

“Zabrinjavajuće i nije europski način”

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.

“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.

Dogovor uoči američkih izbora

Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.

Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.

“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.

Objava EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

“Mir se nikada ne postiže slabošću. Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Nekoliko sati poslije, uslijedio je Trumpova izjava novinarima, uz opasku kako je došlo vrijeme da Ukrajina dobije novoga predsjednika. Trump je Zelenskog optužio zbog napada na ruske rafinerije te ga drži odgovornim zbog, kako je rekao, “oskudice s dizel gorivom”.

Trump je također ustvrdio kako rat između Rusije i Ukrajine nikada ne bi ni započeo da je on 2022. godine bio predsjednik, kazavši kako nije postojala nikakva potreba za izbijanjem sukoba između Ukrajine i Rusije te da je do njega došlo isključivo zbog nesposobnosti.

Govoreći o posljedicama sukoba, Trump je istaknuo da je Zelenski izgubio trideset posto teritorija svoje zemlje te da je s obje strane poginulo više od dva milijuna ljudi.

“Zelenski je puno puta mogao završiti taj rat. I on je odlučio to ne uraditi. Vrlo teško. To je rat koji nikada nije trebao početi. Da sam ja predsjednik, da izbori nisu bili namješteni bio bih predsjednik (izbori za američkog predsjednika 2020. godine kada je Trump izgubio izbore od Joe Bidena op.au.)), i taj rat nikada ne bi počeo. Ali on je mogao puno puta to riješiti i odlučio je ne. Rekli smo da može raditi Rusiji što god želi, ali ne napadajte rafinerije jer je to svjetski problem koji je izazvan.

I on želi praviti probleme za svijet. Želi praviti probleme našim farmerima, stočarima s dizel gorivom jer Rusija opskrbljuje veliki dio dizel gorivom diljem svijeta. Rekli smo mu ‘radi što god želiš’, dizel gorivo jer postoji veliki problem i oskudica.

I što on radi – ide i napada dizel gorivo. Može raditi što god želi, ali to ne može raditi jer imamo svjetski problem, a problem je izazvan nedostatkom rafinerija za dizel gorivo. On neće utjecati na naše stočae i neće utjecati na ostatak svijeta. Dakle, bolje da prestane. Predlažem da dobiju novog vođu koji može napraviti dogovor jer je mogao napraviti puno dogovora, a iz nekog razloga nikada ne uspije. I dozvolite mi da odem korak dalje. Da sam ja bio predsjednik nikada ne biste imali taj rat.

Taj rat nikada ne bi počeo. Nije bilo razloga da taj Rat između Ukrajine i Rusije počne. Počeo je zbog nesposobnosti. Ne biste izgubili već 30 posto svoje zemlje i imate više od milijun ubijenih. Između njih, više od dva milijuna ubijenih. To je rat koji nikada nije trebao početi i mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump.

Inače, invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. veljače 2022. godine, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak “specijalne vojne operacije”, nakon čega su ruske snage pokrenule opsežan napad na Ukrajinu s kopna, mora i zraka.

/Republika/

Objava Nakon što je Zelenski za Trumpov sporazum s Putinom o uvozu ruskog dizela kazao “znak slabosti i nastavak rata i ubijanja”, Trump odgovorio: “Izgubljeno 30% zemlje i milijun ubijenih, vrijeme je da Ukrajina dobije novog predsjednika” pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.

Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije

S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.

S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.

Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.

U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.

Presedan u suvremenoj geopolitici

Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.

Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.

Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.

Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.

Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.

“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.

Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.

Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Njemačka ne ukida sankcije Rusiji

Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.

“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.

Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.

Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.

Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.

Macron izravno kritizirao Trumpa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.

Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.

Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.

Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.

Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.

Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.

Reakcija burzi

Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.

Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:

Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.

Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.

Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.

/Republika/

Objava Trumpovo ukidanje sankcija Rusiji i kupnja ruskog dizela presedan u suvremenoj geopolitici – Kritike iz EU-a i potvrda podrške Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao „odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga”.

“Uz našu potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i ovu sjajnu vijest o ruskoj energiji, cijene dizela za Amerikance, pa i za cijeli svijet, brzo će padati, i to u rekordnim razmjerima!” napisao je Trump na Truth Socialu.

Ministarstvo financija SAD-a objavilo je na X-u da “odmah izdaje privremenu opću dozvolu kojom se omogućuje opskrba globalnog tržišta ruskim dizelom”.

“Upravo sam zaključio vrlo uspješan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem je dogovoreno da će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga. Uz to, ovisno o stanju njihovih rafinerija dizela, Rusija će u kratkom roku isporučiti dodatnih 3.000.000 tona dizelskog goriva. Zahvaljujući našoj potpunoj kontroli nad Hormuškim tjesnacem i ovoj sjajnoj vijesti o ruskim energentima, cijene dizela za Amerikance – pa i za cijeli svijet – naglo će i drastično padati! Niže cijene za Amerikance, a posebice za naše sjajne poljoprivrednike, stočare i vozače kamiona, moj su najveći prioritet. Ovo je vrlo velika i važna objava. Također, mora se razumjeti da Iran neće imati nuklearno oružje!”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Ovu vijest, niže cijene dizela, Trump je najavljivao danima zbog rekordnih cijena dizela kao posljedice rata u Iranu. Također, Trum je već prije upozorio Ukrajinu da ne napada ruske rafinerije.

Ovo je ujedno i ukidanje sankcija na ruski dizel od strane Trumpove administracije, a čiji će kupac biti SAD. Trump ovime gasi krizu prouzročenu odlukom o zajedničkom (sa Izraelom) napadu na Iran, što je prouzročilo blokadu Hormuškog tjesnaca i svjetsku krizu i enormno poskupljenje goriva.

Sada izlaz vidi u trgovini goriva s Rusijom.

Tek se očekuju reakcije iz EU-a s obzirom da je Unija nedavno Rusiji nametnula novi paket sankcija.

Prva reakcija Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir”

Zelenski je upozorio da ruski predsjednik pokušava iskoristiti pregovore sa SAD-om kako bi smanjio gospodarski pritisak na Moskvu i dobio dodatno vrijeme za nastavak rata.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civiliziranom svijetu. Rusija će na dizel ‘uzvratiti’ daljnjim terorom i podlostima. Dopuštanje Rusiji da prodaje naftne derivate ulaganje je u rat koji treba završiti, a ne produljivati”, poručio je.

Istaknuo je da su ruski napadi na ukrajinske gradove posljednjih dana odnijeli desetke života te da Moskva napadima na civilnu i energetsku infrastrukturu pokušava nadoknaditi neuspjehe na bojištu.

Prema njegovim riječima, Putin pokušava postići zakulisne dogovore o ublažavanju sankcija kako bi osigurao dodatne prihode i nastavio rat.

Zelenski ponudio dogovor o prestanku napada na energetsku infrastrukturu

Ukrajinski predsjednik pritom je ponovio da je Kijev spreman za uzajamni prekid napada na energetsku infrastrukturu.

“Naši udari na ruske rafinerije nafte i druga naftna postrojenja odgovor su na višegodišnju rusku kampanju terora protiv ukrajinske energetike”, napisao je.

“Ukrajina neće napadati ruske rafinerije ako Rusija prestane uništavati našu energetsku infrastrukturu”, dodao je.

Zelenski je rekao da je takav prijedlog već predstavljen američkoj strani te da vjeruje kako Washington ima dovoljno utjecaja da ishodi sporazum.

“Potrebna je stvarna deeskalacija s Rusijom, i to na uzajamnoj osnovi. Računamo na pravednu američku podršku našoj obrani i na odlučan razgovor Sjedinjenih Država s Rusijom. Odlučan, a ne slab”, zaključio je.

Zahvalio američkim kongresnicima, a potom kritizirao Trumpov potez

Zelenskijeva reakcija uslijedila je istoga dana kada je u Kijevu primio američku kongresnu delegaciju, kojoj je zahvalio na potpori Ukrajini.

Tijekom sastanka na snazi je bila zračna uzbuna zbog prijetnje ruskih dronova.

Zelenski je poručio da su razgovarali o američkoj pomoći ukrajinskoj protuzračnoj obrani, ubrzanju proizvodnje projektila za sustave Patriot i potrebi da se Rusiji ograniče prihodi kojima financira rat.

Zahvalio je Sjedinjenim Državama na kontinuiranoj potpori, ali je nakon Trumpove objave upozorio da dogovor s Putinom ide u suprotnom smjeru od pritiska na Moskvu koji Ukrajina traži.

Pregovori o energetskom primirju uz napade na energetsku infrastrukturu

Rusija je od SAD-a zatražila ublažavanje sankcija u sklopu pregovora o mogućem energetskom primirju s Ukrajinom, istovremeno nastojeći povezati tu inicijativu s prekidom vatre u Crnom moru, rekli su za Kyiv Independent američki i ukrajinski dužnosnici upoznati s pregovorima.

Ti zahtjevi dolaze u trenutku kada Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a visoki ukrajinski dužnosnik iz sektora obrane navodi da Moskva pokušava nanijeti što veću štetu kako bi stekla prednost uoči potencijalnih pregovora.

Kijev se već suočava sa svakodnevnim nestancima struje uslijed ruskih napada. Ruski napad 8. listopada uzrokovao je opsežne nestanke električne energije u glavnom gradu, koji broji više od tri milijuna stanovnika. Javno, Moskva je pokazala malo volje za prihvaćanje energetskog primirja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 8. listopada novinarima kako Rusija ne vidi smisao u pregovorima o sektorskom prekidu vatre.

“Kijev trenutno ne predlaže dugoročno rješenje, već prekid vatre na području koje mu je Ahilova peta – u energetskom sektoru”, rekao je Peskov. Ipak, u privatnim razgovorima ruski su dužnosnici dali naslutiti da je Moskva spremna razmotriti tu inicijativu, rekli su za *Kyiv Independent* dva ukrajinska i jedan američki dužnosnik. No, Rusija mogući sporazum uvjetuje drugim zahtjevima, uključujući ublažavanje sankcija, izjavile su tri osobe upoznate s pregovorima. Moskva teži širem sporazumu SAD vrši pritisak i na Kijev i na Moskvu da prestanu s napadima na međusobnu energetsku infrastrukturu, čineći energetsko primirje jednim od ključnih pitanja u mirovnim pregovorima.

Predsjednik Donald Trump također želi pokazati napredak po pitanju Ukrajine uoči američkih izbora na sredini mandata, reklo je nekoliko ukrajinskih dužnosnika za Kyiv Independent. Nakon posljednjeg posjeta Rusiji, Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner vratili su se s dojmom da je energetsko primirje moguće.

Ruski izaslanik Kiril Dmitrijev dva puta je u rujnu posjetio SAD radi sastanaka s Witkoffom i Kushnerom, na kojima se raspravljalo o mogućoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu. Tijekom tih sastanaka Dmitriev je američkim izaslanicima rekao kako Rusija želi ublažavanje sankcija kao dio dogovora, navode ukrajinski i američki dužnosnici upoznati s raspravama.

/Desk/

Objava Trump sklopio sporazum s Putinom: Rusija odmah isporučuje SAD-u više od 300.000 tona dizela – Reagirao Zelenski: Slabost i pokloni Putinu neće donijeti mir pojavila se prvi puta na Republika.

Sporazum, koji ovisi o odobrenju američke vlade i Kremlja, uključuje razgranatu mrežu naftnih polja, rafinerija i benzinskih crpki diljem svijeta u vlasništvu ruske energetske grupe Lukoil, navodi se u izvješću.

Bijela kuća, Ministarstvo financija SAD-a i Lukoil nisu odgovorili na upite za komentar izvan redovnog radnog vremena.

Skupina koja nastoji sklopiti posao uključuje američkog investitora i milijardera Todda Boehlyja, dvije grupe Bliskog istoka koje su poslovale s Kushnerom ili obitelji Witkoff te ogranak američke vlade, pišu novine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo je taj posao tijekom sastanka s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju 5. rujna, objavio je NYT pozivajući se na osobe upoznate sa sastankom.

Putin je predložio dovršetak posla kako bi Rusima pokazao da mogu poslovati sa Sjedinjenim Državama, rekla je jedna od tih osoba, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Pregovori Rusije i Trumpovih izaslanika o kraju rata u Ukrajini uključuje i biznis s naftom vrijedan milijarde pojavila se prvi puta na Republika.

Ova “virtualna zabrana dobrodošlice”, potiče od dvodnevnog posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Beogradu 7. i 8. kolovoza ove godine, kada je i tim povodom organizirana konferencija za medije.

Michael Martens (53) je dugogodišnji dopisnik konzervativnog FAZ-a iz Moskve, Beograda i Atene. Posljednjih godina je iz Beča bio zadužen za Balkan, gdje često boravi.

Uoči posjeta Zelenskog Beogradu on je pisao o isporuci srpskih granata Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku ukrajinsko-srpsku tvornicu dronova.

Na konferenciji za medije bio je jedan od troje novinara koji su dobili priliku za postavljanje pitanja. „Što mi Europljani možemo učiniti da vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno?”, pitao je Zelenskog.

Potom su uslijedili napisi u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre reakcije iz Moskve – Rusija je za Martenskom izdala uhidbeni nalog protiv njemačkog novinara zbog “poticanja mržnje”.

Dodik: “Martens nepoželjan gost”

Dodik je najavu zabrane Martensovog ulaska u RS dao novinarima ruskih RIA Novosti.

“On je persona non grata u Republici Srpskoj i on je toga savršeno svjestan. Ako počini bilo kakvu provokaciju, poduzet ćemo mjere, on je definitivno nepoželjan gost”, rekao je Dodik.

Martens također Dodika proglasio “nepoželjnim“…

Martens na svom X nalogu podrugljivo našalio s ovom Dodikovom zabranom, “proglasivši ga” nepoželjnim i, između ostaloga, u državama iz Guliverovih putovanja i ostvrvu iz priče o Pipi Dugoj čarapi, Petru Panu…

“Ovim proglašavam Milorada Dodika personom non grata u: Disneylandu, ostrvu Kurrekurredutt, Liliputu, Blefuscuu, Laputi, Banibarbiju, Glubbdubdribu, Atlantidi, Rungholtu, Ruritaniji, Fantastici, Morrowlandu i naravno ranču Neverland”, napisao je Martens.
RS.

Putin podržao Dodika

Ruski predsjednik Vladimir Putin podržao je u utorak vladajuću koaliciju Milorada Dodika poželjevši joj uspjeh na nedjeljnim općim izborima koji će se održati u Bosni i Hercegovini.

Iako je Putinova podrška Dodiku očekivana, nevjerojatno je kako je sin Milorada Dodika i ujedno organizacijski tajnik stranke čije je predsjednik njegov otac od utemeljenja, Igor Dodik, kao i plaćeni srpski lobisti, uspjeli u političko-marketinškom potezu te u Banja Luku doveli Donalda Trumpa Jr. s njegovom zaručnicom na sudjelovanje na ekonomskom forumu. Sin američkog predsjednika tada je vrlo oštro govorio o Europskoj uniji kazavši kako je “katastrofa”. Govorilo se i o ekonomskim ulaganjima, no do sada nema konkretnih informacija o tome.

“Tijekom glasovanja želimo vladajućoj koaliciji koju predstavljate uspjeh”, rekao je Putin na sastanku s Dodikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Savom Minićem u Moskvi.

Radio-televizija Republike Srpske objavila je 12-minutnu videosnimku razgovora Putina i Dodika.

Putin je tom prigodom rekao kako Rusija računa da vanjsko miješanje neće promijeniti stav većine stanovništva niti spriječiti “domoljubne snage” da dobiju mandat za nastavak politike zaštite interesa Republike Srpske u sastavu BiH i suradnje s Rusijom. Najavio je i da će ruski predstavnici sudjelovati kao promatrači na izborima.

Ruski predsjednik dodao je da Srbi ne traže posebne povlastice, nego provedbu ranije postignutih međunarodnih dogovora. Nametanje odluka izvana uz kršenje tih dogovora ocijenio je neprihvatljivim.

Dodik: Daytonski sporazum nije uspio

Dodik je zahvalio Putinu na potpori i rekao da očekuje pobjedu aktualnog premijera Republike Srpske Save Minića u utrci za predsjednika tog entiteta na nedjeljnim izborima. Istodobno je oštro kritizirao ulogu međunarodne zajednice u BiH, ustvrdivši da je Daytonski sporazum doživio neuspjeh.

“Daytonski sporazum nije uspio”, rekao je Dodik.

Ponovio je kako će Republika Srpska nastaviti zagovarati vojnu neutralnost BiH i protiviti se članstvu u NATO-u.

“Drago mi je što vraćate snagu Rusiji kao velesili, globalnoj sili i to je vidljivo”, poručio je Dodik.

/Republika/

Objava Putin podržao Dodika na izborima, a on njemačkog novinara proglasio nepoželjnim u RS-u i želi ‘Rusiju kao globalnu velesilu’ dok se izruguje Trumpu plaćajući lobiste za dolazak njegovog sina u Banja Luku pojavila se prvi puta na Republika.

“Isporuka energenata iz Rusije desetljećima je činila važan dio njemačkog poslovnog modela i taj kontinuitet nam ponovno treba” – naglasila je Weidel na televiziji ZDF, prenosi 24 sata.

Kirill Dmitriev, glavni gospodarski izaslanik Vladimira Putina, i vodstvo AfD započeli su pripreme za mogući sastanak u ožujku na kojem bi se razgovaralo o ponovnoj uspostavi isporuke plina Njemačkoj.

Reuters navodi razgovori ukazuju na bliske veze između Moskve i Berlina.

Izvor je rekao da će se sastanak održati samo ako Rusija i Ukrajina prethodno postignu dogovor o okviru mirovnog sporazuma, a organizatori se nadaju da će okupiti predstavnike AfD-a, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Kao moguće lokacije za sastanak navode se Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.

Reuters navodi da razgovori o ukazuju na bliske veze između Moskve i Berlina.

Izvor je rekao da će se sastanak održati samo ako Rusija i Ukrajina prethodno postignu dogovor o okviru mirovnog sporazuma, a organizatori se nadaju da će okupiti predstavnike AfD-a, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Kao moguće lokacije za sastanak navode se Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.

“Istisnuli smo CDU kao vodeću narodnu stranku”, poručila je Weidel.

Prema prvim projekcijama u Berlinu je Ljevica osvojila 24,5 posto, a Kršćansko-demokratska unija (CDU) 20 posto. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je s 12 posto ostvarila svoj najslabiji rezultat u Berlinu. Stranka Zelenih može računati sa 17 posto, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) 16 posto te Savez Sahra Wagenknecht pet posto.

U saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje AfD je osvojio 37 posto, a SPD 35,5 posto. Ljevica je osvojila 7,5 posto, dok je CDU jedva prešao prag s 5,5 posto. Toliko su osvojili i Zeleni, a BSW pet posto.

/Desk/

Objava AfD želi ponovno jeftini ruski plin za Njemačku – Počele pripreme za sastanak sa Putinovim izaslanikom pojavila se prvi puta na Republika.

Rusko središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da je tijekom parlamentarnih izbora zabilježeno više od tisuću kibernetičkih napada s ciljem ometanja izbornog procesa. Dodali su i da su zabilježeni pokušaji proboja u telekomunikacijske sustave koji, prema njihovim navodima, upućuju na ukrajinsko upletanje.

Na izborima, prvima od početka ofenzive protiv Ukrajine 2022. godine, bira se 450 zastupničkih mjesta u donjem domu ruskog parlamenta Dumi, a provode se i na ukrajinskim teritorijima koje je Rusija okupirala i anektirala.

Ishod glasovanja gotovo je siguran u zemlji u kojoj vlasti strogo suzbijaju svako izražavanje nezadovoljstva, a jedina stranka koja se izravno protivi ratu Jabloko (Jabuka) uklonjena je iz izborne utrke.

Analitičari će unatoč tome pratiti odaziv birača i rezultate alternativnih stranaka kako bi ispitali raspoloženje Rusa, koji se suočavaju sa zapadnim gospodarskim sankcijama, redovitim ukrajinskim napadima, nestašicom goriva i ograničenjima u funkcioniranju interneta u nekoliko regija.

Nasuprot vladajućoj stranci Jedinstvenoj Rusiji, dopušteno je natjecanje samo onim formacijama koje u različitim stupnjevima podržavaju Vladimira Putina i nastavak sukoba u Ukrajini komunistima iz KPRF-a, nacionalistima iz LDPR-a, konzervativcima iz Pravedne Rusije i liberalima iz stranke Novi ljudi.

Oporba u egzilu, koja je isključena iz izbora, pozvala je sve “Ruse koji se protive ratu” da glasaju protiv stranke Vladimira Putina istog dana u isto vrijeme, u nedjelju u podne, kako bi pokazali svoju brojnost.

Europska unija osudila je izbore koji se odvijaju u ozračju “sustavne i institucionalizirane represije”.

Glasovanje, koje je započelo u petak ujutro, trajat će do nedjelje u 20 sati po srednjoeuropskom vremenu, a prvi rezultati očekuju se odmah nakon toga.

Više od tisuću kibernetičkih napada da se ometu parlamentarni izbori

Središnje rusko izborno povjerenstvo izvijestilo u nedjelju da je primijetilo “više od tisuću” kibernetičkih napada usmjerenih na ometanje parlamentarnih izbora, kao i pokušaje hakiranja telekomunikacijskih sustava koji pokazuju znakove “ukrajinskog upletanja”.

“Zabilježeno je više od tisuću DDoS napada na rusku infrastrukturu uključenu u izborni proces”, rekla je Ella Pamfilova, predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva, a prenose ruske novinske agencije.

DDoS napadi su “distribuirani napadi uskraćivanjem usluge”. Riječ je o zlonamjernim pokušajima preopterećenja internetskih stranica, poslužitelja ili mreža golemom količinom lažnog prometa da bi postali nedostupni običnim korisnicima.

“Napade su izvele visokoprofesionalne i dobro koordinirane skupine, koje su koristile alate umjetne inteligencije, a većina je potjecala iz inozemstva. Pokušaji ciljanih napada izvedeni su i na rusku telekomunikacijsku infrastrukturu u cjelini i svi oni upućuju na znakove ukrajinskog upletanja, rekla je Pamfilova.

Izborno povjerenstvo je već u subotu, drugoga dana glasanja, koje se također održava elektronički u oko 30 regija, izvijestilo da je izborni sustav bio meta “vrlo moćnoga kibernetičkog napada” koji se nastavio tijekom cijelog dana.

/Desk/

Objava Treći dan izbora u Rusiji – Naravno, pobjeđuje Putinova stranka jer je oporba potpuno uklonjena pojavila se prvi puta na Republika.

Putin je izbore nazvao “zajedničkim doprinosom pobjedi Rusije protiv Ukrajine”.

Dakle, ruski diktator se uopće ne brine što će se događati sljedeća tri dana, ali za razliku od njega, brojni Rusi itekako strahuju zbog onoga što slijedi. Naravno, radi se o potencijalnoj masovnoj mobilizaciji.

Otvaranje računa i prebacivanje imovine

U Kremlju posljednjih mjeseci žestoko demantiraju navode da se namjerava krenuti s novom mobilizacijom, ali brojne europske sigurnosne službe su uvjerene da Putin do kraja godine u rat namjerava poslati čak 300.000 ljudi. Da u toj priči ipak ipak ima nečega potvrđuju i navodi uglednog Bloomberga koji piše da se veliki strah proširio i u samom Kremlju, pa čak i među zaposlenicima vojnih regrutacijskih centara. U prilog toj tvrdnji idu dokazi da se posljednjih mjeseci masovno otvaraju bankovni računi u inozemstvu, ali i da se imovina prebacuje iz Rusije.

Visoki dužnosnici iz Kremlja potiču prijatelje i rodbinu da što prije napuste zemlju – pokazuju dokumenti do kojih je došao Bloomberg News.

Međutim, u Rusiji očito pod svaku cijenu žele izbjeći scene koje su se dogodile 2022. kada je nakon Putinove najave uslijedio egzodus. Zato je napravljen plan – potajno su izgradili digitalnu platformu za pozivanje građana u vojsku, istodobno zatvarajući potencijalne izlazne pravce iz zemlje.

Dok se mobilizacija 2022. temeljila na uručenju papirnatih poziva ročnicima, danas je ‘Jedinstveni registar vojnih obveznika‘ automatski povezan s poreznim službama, policijskim bazama podataka, medicinskim evidencijama, registrima imovine i graničnom kontrolom.

Prema izmijenjenim propisima, elektronički poziv smatra se pravomoćno uručenim sedam dana nakon što bude objavljen na portalu, bez obzira na to je li ga primatelj otvorio. Istodobno se na graničnim prijelazima automatski aktivira zabrana izlaska iz zemlje, čime se osobama kojima je poziv uručen onemogućuje napuštanje Rusije.

Broj poginulih u Ukrajini

Onima koji se u roku od 20 dana ne odazovu pozivu u regrutni centar automatski se mogu uvesti dodatne sankcije. One uključuju ograničavanje pristupa javnim uslugama – među ostalim registraciji vozila, transakcijama s nekretninama, kreditima…

Novinari Bloomberga stupili su u kontakt s osobom koja je upoznata sa situacijom u Moskvi. Prema njegovim riječima, oko 1.000 ruskih vojnika gine u Ukrajini na tjednoj bazi. To su brojke koje ruska vojska ne može podnijeti, a kad se tu pridodaju neiskusni i nekvalitetni novaci, onda je jasno da je agresorska vojska u ozbiljnom problemu.

“Situacija na ratištu jasno govori kako Rusija nema dovoljno vojnih kapaciteta za napredovanje. Drugim riječima, mobilizacija bi bila nužna ako je cilj osvojiti Donbas u roku od šest mjeseci”, rekao je Kiril Rogov, čelnik istraživačke skupine ‘Re: Russia‘ sa sjedištem u Beču, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Rusi strahuju od masovne mobilizacije pojavila se prvi puta na Republika.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je kako su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner iznijeli niz ideja o mogućim načinima postizanja nagodbe, pritom ne navodeći o kakvim je idejama riječ.

Ušakov je dodao da je Putin američkim izaslanicima poručio kako Rusija ostvaruje stvaran napredak na bojišnici i da je uvjerena u svoje ciljeve, naglasivši nužnost rješavanja svih temeljnih uzroka sukoba.

Što je kazano na sastanku

Putin: Dragi kolege, srdačno vas pozdravljam u Moskvi. Situacija s kojom se moramo nositi je, naravno, teška. Ali prije nego što počnemo razgovor, želio bih vas zamoliti da prenesete najbolje želje i riječi zahvale predsjedniku Sjedinjenih Država, gospodinu Trumpu. Iako svjestan kako je općenito teška situacija, međutim, on ne zaustavlja svoje pokušaje doprinosa nagodbi rusko-ukrajinskog sukoba. Razgovarat ćemo o svemu tome danas, u svim aspektima, a i mi, sa svoje strane, također smo spremni izvijestiti o tome kako vidimo situaciju.

Kao što ste nas obavijestili, znam da nakon Moskve idete u Kijev. U svakom slučaju, kontakti ove vrste, naravno, uvijek koriste. I ovdje je, naravno, vrlo važno kvalitetno posredovanje i povjerenje u one koji to čine. Želim kazati kako nam je s vama ugodno raditi, a svakako i razina povjerenje u tijek ovog rada s naše strane je prilično visoka. Drago nam je što vas vidimo. Dobro došli.

Witkoff: Hvala vam. Prije svega, gospodine predsjedniče – Vladimire Vladimiroviču – zahvaljujem vam što ste nas danas ovdje ugostili. Veselili smo se ovom susretu; dok smo čekali ispred ovog ureda – gospodin Dmitrijev, gospodin Ušakov, Jared i ja – razgovarali smo o tome kako ćemo, kad jednom odemo u mirovinu, imati mnoštvo priča kojih ćemo se rado sjećati, a vrijeme provedeno s vama bit će među onim najljepšima i najupečatljivijima.

Putin: Hvala vam puno.

Wiftoff: Hvala, gospodine predsjedniče. Predsjednik Trump me zamolio da vam prenesem najbolje želje. Obitelj Gilman vam je vrlo zahvalna na vašem pomoć za Boba Gilmana koji dolazi kući.

Putin: Trebali bi zahvaliti predsjedniku Trumpu, on je to učinio.

Wiftoff: Zahvalili su predsjedniku Trumpu, ali, gospodine predsjedniče, oni također zahvaljuju i vama. Gospodine predsjedniče, htio sam vam zahvaliti zbog činjenice da ste vi, Ruska Federacija, pristali na prekid vatre za ova tri dana s činjenicom da ni u Kijevu ni u Moskvi neće biti poteza koji bi nam onemogućili siguran način rada u ova tri dana.

Putin: Ovaj zahtjev je primljen službenim kanalima – i putem kanala specijalnih službi, te putem kanala Ministarstva vanjskih poslova, zaustaviti napade na Kijev. Dao sam prikladan nalog, i od 12 sati danas (subota, 05. rujna 2026.) ti udarci na Kijev nisu primijenjeni. Želio bih napomenuti da je ukrajinska strana značajno smanjena, kako bi se umanjili udarci na području Ruskae Federacije, uključujući Moskvu. Ukrajinske vlasti objavile su svoj poziv na primirje na tri dana, ali to nismo pregovarali s njima. Ali mi ćemo učiniti sve što je ovisi o nama kako bismo osigurali sigurnost procesa pregovora i posrednika, i vas i osoba u vašem izaslanstvu.

Wiftff: Hvala.

Volodimir Zelenski je izjavio da je Kijev spreman suzdržati se od napada na Moskvu do ponedjeljka.

Između Rusije i Ukrajine i dalje postoji golem jaz po pitanju načina okončanja rata, najsmrtonosnijeg u Europi od Drugog svjetskog rata. Izvor blizak Kremlju, koji je govorio prije nego što su se pojavila izvješća o posjetu Trumpovih izaslanika, rekao je da je Putin i dalje odlučan u namjeri da zauzme još teritorija.

Nema izgleda za postizanje dogovora o crti bojišnice sve dok Putin ne dovrši zauzimanje preostalog dijela regije Donjeck, rekao je izvor za Reuters, dodajući da je čelnik Kremlja uvjeren, na temelju izvješća svojih zapovjednika, da će se to dogoditi do kraja godine.

Zapadni vojni analitičari takvu mogućnost smatraju malo vjerojatnom s obzirom na spor tempo napredovanja Moskve. Ukrajina odbija prepustiti teritorij koji je uspješno obranila uz ogromne žrtve te takve uvjete smatra jednakima kapitulaciji.

Kremlj je u petak poručio da je stajalište koje je Putin iznio u govoru prije dvije godine – da bi Ukrajina trebala ustupiti cjelokupni teritorij četiriju regija na koje Rusija polaže pravo i odustati od plana za ulazak u NATO – nepokolebljivo.

Od posljednjih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u veljači, održanih uz posredovanje SAD-a, obje su strane intenzivirale zračne napade velikog dometa duboko u teritoriju protivnika, a došlo je i do eskalacije rata na moru.

/Desk/

Objava Trumpovi izaslanici Witkoff i Kushner u Kremlju na razgovoru s Putinom: pojavila se prvi puta na Republika.