SKB-u ukupno 10,31 milijun eura, samo ove godine za dugove dobavljačima 5,51 milijuna eura

Usvojen je i prijedlog Ministarstva zdravstva RH o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH za 2025. godinu, prem kojoj će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar biti isplaćeno ukupno 10,31 milijun eura. Toliki je ukupan iznos namjenskih sredstva u okviru Državnog proračuna RS za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, na Razdjelu 096 – Ministarstvo zdravstva, projektu K618219 – Poticaj za zdravstvo u BiH, kontu 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

U sklopu toga, za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala tijekom razdoblja
siječanj – svibanj 2025., uplaćivati iznos od 4.710.000 eura jednokratno te za razdoblje lipanj – prosinac 2025., iznos od po 800.000. eura mjesečno. Za SKB to je ukupno 5,51 milijun eura za tu stavku tijekom ove godine.

SKB Mostar, čiji je dugogodišnji ravnatelj dr. Ante Kvesić, u milijunskim je dugovima – porezni dug viši je od 110 milijuna KM i ova zdravstvena ustanova je pri vrhu najvećih dužnika u FBiH.

Prema izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH, SKB Mosta je u ozbiljnim financijskim problemima s dugom koji je za 2023. prelazio 90 milijuna KM, mnogim zaposlenicima isplaćuju se samo neto plaće, bez uplate poreza i doprinosa.

Revizori su utvrdili da bolnica nema konkretan plan za sanaciju dugova, a njezina kratkoročna imovina daleko je ispod razine potrebne za izmirivanje obaveza. Dug prema dobavljačima iznosio je 89 milijuna maraka, a ukupne kratkoročne obaveze dosezale su gotovo 178 milijuna KM. Kako se navodi, unatoč upozorenjima, menadžment bolnice nije poduzeo mjere za smanjenje troškova niti osigurao stabilnost poslovanja. Poseban problem predstavljaju porezi i doprinosi zaposlenicima, koji već duže vrijeme nisu uplaćivani. Na kraju 2022. godine, obveze prema državi bile su veće od 81 milijun KM.

HNK strateški značaj

Usvojen je i prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan RH. Tako se nastavlja financirati projekti od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnom iznosu od 4.505 milijuna eura. Od tog iznosa, više od polovice isplatit će se HNK u Mostaru – 2,265 milijuna eura.

1. projekt „Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 2 milijuna eura
2. projekt „Potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 265.000 eura
3. projekt „Obnova Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku“, Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku – 400.000 eura
4. projekt „Obnova gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg“, Grada Široki Brijeg – 500.000 eura
5. projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica – 500.000 eura
6. projekt „Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji“, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji
7. projekt „Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu“, Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj
8. projekt „Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radiju Dux“, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore
9. projekt „Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog“, Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća, Republika Austrija
10. projekt „Centar austrijskih narodnosti“, Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija
11. projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“, Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj

Četiri projekta od strateškogznačaja

Također, donesena je i odluka o proglašenju četiri projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za čiju potporu će se izdvojiti 1.840 milijuna eura.
Za projekt „Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije – 950.000 eura
Za projekt „Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji
Za projekt „Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i
za projekt „Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi.

/Republika/

Objava Hrvatska za projekte Hrvata u BiH daje 16,655 milijuna eura – Najviše SKB-u kojem otplaćuje dugove i HNK-u Mostar za financiranje izgradnje i rada pojavila se prvi puta na Republika.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelj Tomo Medved na sjednici Vlade u petak, s koje su predložene izmjene upućene u saborsku proceduru, naglasio je kako se njima omogućava da iznos prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata bude usklađen s ekonomskim stanjem u Hrvatskoj.

Prema važećim zakonskim odredbama, naveo je, osobna invalidnina i druga prava određuju se u postotku od proračunske osnovice, a s obzirom da se iznos proračunske osnovice od 2001. godine nije mijenjao, iznosi prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, drugih prava po osnovi oštećenja organizma ili gubitka člana obitelji – isti su 22 godine, dok su iznosi prosječne neto plaća u Republici Hrvatskoj rasli, naveo je.

“Izmjenama zakona predlažemo da se mjesečni iznosi osobne invalidnine, posebnog doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, naknada za njegovatelja i obiteljske invalidnine, određuju od osnovice koja se određuje odlukom Vlade. Time će se omogućiti da iznos prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata budu usklađeni s ekonomskim stanjem u Republici Hrvatskoj”, naglasio je.

Izmjenama i dopunama Zakona predviđene su i izmjene uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.

Iako je Ministarstvo u proteklim godinama uložio značajne napore u provedi mjera namijenjenih zapošljavanju nezaposleni hrvatskih branitelja i dalje postoje određeni broj hrvatskih branitelja koji se zbog zdravstvenih i drugih razloga nalaze u riziku od siromaštva zbog nemogućnosti samostalnog privređivanja, objasnio je potpredsjednik Vlade.

Izmjenama se zakon usklađuje s odredbama iz Zakona o mirovinskog osiguranja radi mogućnosti duljeg zadržavanja u svijetu rada.

Predlaže se i stvaranje preduvjeta za osnivanje ustanova za trajni smještaj hrvatskih branitelja koji za njim imaju potrebu.

“S obzirom na starenje populacije hrvatskih branitelja, potreba nemoćnih i bolesnih, kao i onih u samačkim kućanstvima, očekuje se kontinuirani porast hrvatskih branitelja kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajne naravi. Stoga je u zakonu predviđena pravna osnova za osnivanje navedenih ustanova”, objasnio je Medved.

Naglasio je u obrazloženju da ništa od ovih mjera ne bi bilo moguće da u državnom proračunu nisu osigurana sredstva koja su za u ovoj godinu, u odnosu na 2016. godinu, uvećana za čak 30 posto.

“Kontinuitet politike vrednovanja uloge hrvatskih branitelja u našem društvu i brige za hrvatske branitelje vidljiv je još od prvog dana mandata naše Vlade i donošenje jedinstvenog zakona 2017. godine, s ciljem osiguravanja jakog zakonskog uporišta koje je obuhvatilo sve hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir. Na taj je način postignut veliki napredak u skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju”, rekao je ministar Medved, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Hrvatska vlada braniteljima povećava invalidnine pojavila se prvi puta na Republika.

Zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, započela je obraćanjem premijera Andreja Plenkovića članovima vijeća i predsjedateljici Borjani Krišto. Premijer je naglasio kako je zadovoljan kontinuiranim partnerstvom Hrvatske i BiH, prenosi HRT.

– Veliko mi je zadovoljstvo da se danas održava treća zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Cilj ove sjednice je nastavak iskrenog, a rekao bih kontinuiranog i ustrajnog partnerstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u svim aspektima suradnje.

– Ovakve sjednice služe kao putokaz i okvir međuresornoj suradnji koja će se odvijati u razdoblju pred nama. Bosna i Hercegovina je naša prijateljska susjedna zemlja koju poštujemo. Poštujemo njen teritorijalni integritet, poštujemo njeno ustrojstvo, istaknuo je.

Plenković je naglasio kako je sjednica koncipirana u tri segmenta.

– S te strane smo koncipirali današnju sjednicu u tri segmenta. Prvi je da snažno podržimo europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Druga tema je unaprijeđivanje gospodarske, prometne, energetske i prekogranične suradnje. Treća tema je stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine, rekao je.

– Želimo da se naši povjesni, zemljopisni i prometni odnosi reflektiraju u dinamici naših političkih odnosa u vremenu izmjenjenih geopolitičkih okolnosti, zaključio je.

Strateško partnerstvo, europski put

Objava Plenković o zajedničkoj sjednici hrvatske i bh vlade: “Cilj je nastavak iskrenog i ustrajnog partnerstva BiH i Hrvatske” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako stoji na službenoj stranici Vlade Hrvatske, zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održat će se u 11.15 sati, u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Podsjeća se kako je ovo druga zajednička sjednica Vlade i Vijeća ministara u mandatu premijera Plenkovića, te da će na dnevnom redu sjednice bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi.

Nakon sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto, a koju će uoči zajedničke sjednice primiti predsjednik Vlade Andrej Plenković u Banskim dvorima.

Teme sjednice:

I. SURADNJA I POMOĆ BOSNI I HERCEGOVINI U PROCESU PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI TE PREKOGRANIČNA I RAZVOJNA SURADNJA
1. Provedba Ugovora o europskom partnerstvu
2. Europski programi prekogranične i regionalne suradnje
3. Suradnja na području korištenja sredstava Europske unije

II. VANJSKA POLITIKA
4. Suradnja na području diplomatskog usavršavanja
5. Suradnja u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa

III. ZAŠTITA OKOLIŠA
6. Tematika izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori
7. Utjecaj projekta „Gornji horizonti“ na sliv rijeke Neretve

IV. INFRASTRUKTURNI PROJEKTI
8. Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko (BIH) – Gunja (HRV)
9. Inicijativa za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save (most Brčko – Gunja i most Orašje – Županja)
10. Projekt izgradnje dionice Okučani – granica BIH preko rijeke Save
11. Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o rekonstrukciji mosta Novi Grad (BIH) – Dvor (HRV)
12. Upoznavanje o Izradi projektne dokumentacije za brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica BIH/HRV (Gorica / Donji Vinjani)
13. Inicijativa za zaključivanje sporazuma o suradnji na projektu gradnje brze ceste Jajce – Bihać – Kladuša – granica BIH/HRV
14. Projekt izgradnje plinovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“
15. Suradnja na području digitalne infrastrukture, razvoju javnih digitalnih usluga i digitalne transformacije
16. Inicijativa za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu rekonstrukcije ceste Posušje – Aržano, dionica Vir – granični prijelaz Pazar Aržano
17. Inicijativa za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje autoceste Glamočani Banja Luka – granica Republike Hrvatske (Kamensko)
18. Inicijativa za uspostavu međunarodnog željezničkog prometa na relaciji Ploče – Čapljina – Sarajevo – Zagreb – Sarajevo – Čapljina – Ploče
19. Incijativa za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge
20. Inicijativa za zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju granične procedure za željezničke granične prijelaze Šamac – Slavonski Šamac (Sjever) i Čapljina -Metković (Jug) na koridoru (Koridor 5c)
21. Osiguravanje tehnološke interoperabilnosti između elektroničkih sustava naplate cestarine na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

V. UPRAVLJANJE GRANICAMA, MIGRACIJAMA I CIVILNA ZAŠTITA
22. Suradnja na području migracija i azila
23. Suradnja na području civilne zaštite
24. Suradnja na području graničnih prijelaza i upravljanja granicama
25. Pogranični promet

VI. OBRAZOVANJE
26. Vrednovanje visokoškolskih diploma stečenih u Bosni i Hercegovini na prostoru Republike Hrvatske

VII. RAD, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO
27. Suradnja na području rada i zapošljavanja
28. Suradnja na području socijalne skrbi
29. Suradnja na području hitne medicine

VIII. OBRANA I FINANCIJE
30. Obrana – vojna izobrazba
31. Intenziviranje procesa traženja nestalih osoba
32. Suradnja na području poreza

IX. RAZNO

Objava Danas u Zagrebu zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući izvješće SOA-e za prošlu godinu, premijer je rekao da državne institucije konstantno djeluju kako bi spriječile eventualne pokušaje nasilnog rušenja vlasti i naveo da prijetnje postoje te je zbog jedne policija i danas bila u Banskim dvorima.

– Imali smo te rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost. Postojale su dvije skupine koje su vrlo jasno identificirane, koje su povezivale jedan krug ljudi s ciljem nasilnog rušenja ustavnog poretka. Imali ste teroristički napad na Banske dvore, teroristički akt prema Vladi, to jest predsjedniku Vlade, prema meni – tu nema nikakvih dilema. Sad je jedna prijetnja. Trenutno vam je postrojba interventne policije ispred Vlade. Od jutra je bila ponovno prijetnja tog tipa i meni i članovima Vlade. I to se događa stalno. Mi moramo raditi na suzbijanju takvih skupina – tako da su sve službe koje se time bave angažirane. Zato je SOA objavila ovo izvješće, da tome stanemo na kraj, poručio je premijer Andrej Plenković iz Dubrovnika.

Dodao je kako je Hrvatska demokratska zemlja u kojoj se poštuje vladavina prava te da je “sigurno da oni koji žele nasilnim putem rušiti vlast, neće ostati neprimijećeni i da će država djelovati”.

/Desk/

Objava Plenković potvrdio da je jutros Vladi upućena prijetnja zbog koje je angažirana interventna policija pojavila se prvi puta na Republika.

Obrazlažući odluku, ministar zdravstva Hrvatske Vili Beroš istaknuo je da je taj novac osiguran temeljem ustavne odrednice prema kojoj Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana.

“Bolnici u Mostaru tako će za razdoblje siječanj-veljača biti doznačeno dva milijuna kuna jednokratno, a potom u razdoblju ožujak-prosinac po 3,8 milijuna kuna mjesečno za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve u svrhu suzbijanja epidemije”, naveo je Beroš.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o dodatnim sredstvima za mostarsku bolnicu, pored uobičajenog financiranja brojnih projekata za Hrvate izvan Hrvatske koje RH provodi kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske.

“To je potpora Mostaru, svim građanima Mostara, Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito Hrvatima u Hercegovini, i drago mi je da možemo nastaviti s kontinuiranom potporom Hrvatima u BiH, a osobito u kontekstu suzbijanja epidemije covid-19”, poručio je Plenković, prenosi HINA.

/Republika/

Objava SKB-u Mostar ove godine Hrvastka daje 40 milijuna kuna pojavila se prvi puta na Republika.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu (Narodne novine, broj 135/2020 i 69/2021) osigurana su financijska sredstva u iznosu od 25.000.000,00 kuna a Odlukom Vlade Republike Hrvatske imenovano je međuresorno Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Nakon provedenog Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021., na koji je pristiglo ukupno 380 prijava, održane su dvije sjednice Povjerenstva. Po razmatranju svih zaprimljenih prijava i uvida u projektnu dokumentaciju, Povjerenstvo je donijelo Zaključak o raspodjeli ukupno 25 milijuna kuna sredstava za financiranje programa i projekata iz područja zdravstva, znanosti i obrazovanja, kulture i ostalih područja.

[embeddoc url=”https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2021/07/70-6-1.docx” viewer=”microsoft”]

Objava Koga Hrvatska pomaže s 25 milijuna kuna pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se sredstva dodjeljuju za suzbijanje bolesti COVID-19 te podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Sredstva su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama Ministarstva zdravstva i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ministarstvo zdravstva navedena sredstva doznačit će sukcesivno dok će Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske navedena sredstva doznačiti jednokratno tijekom 2020. godine zdravstvenim ustanovama.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je da se ova odluka donijela u razgovoru i dogovoru s ravnateljima bolnica u BiH, a premijer Plenković naglasio je da na ovaj način Hrvatska pokazuje solidarnost i podršku, priopćeno je iz Vlade RH.

/Republikainfo.com/

Objava Hrvatska daje skoro 11 milijuna KM bolnicama u BiH za suzbijanje pandemije pojavila se prvi puta na Republika.