„Ponekad ima previše vjetra za našu zastarjelu mrežu, osobito u Škotskoj i istočnoj Engleskoj. Umjesto da plaćamo vjetroelektranama da se isključe, testiramo novi sustav u kojem ljudi koji žive u tim područjima dobivaju jeftiniju – ili čak besplatnu – električnu energiju.”, objavila je vlada na platformi X.

Zastarjela i nedovoljno ulaganjima podržana energetska mreža Europe znači da se svake godine gube ogromne količine obnovljive energije. Argumenti u korist obnovljive energije jači su nego ikad, dok rat s Iranom dodatno naglašava opasnosti ovisnosti o fosilnim gorivima, piše Euronews.

Iako je referentna cijena nafte Brent 26. ožujka pala zbog rastućih nada u deeskalaciju, cijena barela je od početka sukoba više puta prelazila 100 dolara (oko 86,38 €). Prije američko-izraelskog rata protiv Irana, cijene nafte bile su ispod 63 € po barelu.

Velik dio rasta pripisuje se praktičnom zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvećih svjetskih „uskih grla” za fosilna goriva, kroz koji prolazi oko petine globalne opskrbe naftom.

Analitičari upozoravaju da se cijene nafte neće brzo vratiti na stare razine nakon završetka rata, osobito ako energetska infrastruktura nastavi biti meta napada. Zbog toga su cijene goriva i energije porasle diljem Europe, što je potaknulo pozive na otvaranje novih dozvola za bušenje u Sjevernom moru.

Stručnjaci upozoravaju da europska elektroenergetska mreža sve više postaje usko grlo za ostvarenje klimatskih ciljeva (neto nula emisija). Studija iz 2025. tvrtke Aurora Energy Research poziva na brzo proširenje mreže kako bi se riješili problemi zagušenja, redova čekanja za priključak i ograničenih prekograničnih kapaciteta.

Prema izvješću, troškovi upravljanja zagušenjem u Europi dosegnuli su gotovo 9 milijardi eura u 2024., dok je 72 TWh, uglavnom obnovljive energije, bilo ograničeno zbog uskih grla — što je približno jednako godišnjoj potrošnji električne energije Austrije.

Iako su ulaganja u mrežu porasla za 47 % u posljednjih pet godina, na oko 70 milijardi eura godišnje, stručnjaci upozoravaju da to još uvijek nije dovoljno.

Je li besplatna energija rješenje?

Usred poziva na modernizaciju mreže, britansko Ministarstvo za energetsku sigurnost i neto nula emisija predstavilo je planove za opskrbu kućanstava jeftinijom električnom energijom tijekom vjetrovitih dana.

„Ponekad ima previše vjetra za našu zastarjelu mrežu, osobito u Škotskoj i istočnoj Engleskoj. Umjesto da plaćamo vjetroelektranama da se isključe, testiramo novi sustav u kojem ljudi koji žive u tim područjima dobivaju jeftiniju – ili čak besplatnu – električnu energiju.”, objavila je vlada na platformi X.

Greg Jackson, izvršni direktor Octopus Energy, koji već dugo zagovara reforme za jeftiniju energiju umjesto ograničavanja proizvodnje vjetra, smatra da su takvi pilot-projekti „vrlo neučinkoviti”, iako je pozdravio najavu.

„Trajne promjene značile bi da možete kupiti električni automobil, toplinsku pumpu ili baterije za korištenje energije kad je jeftina – ili izgraditi podatkovni centar”, kaže.

„Sve bi to mnogo učinkovitije pomaknulo potražnju nego bilo kakav pilot-projekt. Zapravo, bez toga bi takvi projekti mogli biti prilično neučinkoviti.”

Jackson sada poziva vladu da prijedlog učini trajnim kako bi potrošači imali sigurnost za ulaganja u elektrifikaciju.

Međutim, analiza University of Oxford pokazuje da bi maksimalno iskorištavanje nafte i plina u Ujedinjenom Kraljevstvu kućanstvima uštedjelo najviše 82 funte (95 €) godišnje. S druge strane, potpuno obnovljiva energija mogla bi donijeti uštede do 441 funte (510 €) godišnje.

Koliko obnovljive energije Europa gubi?

Unatoč geopolitičkim napetostima koje povećavaju atraktivnost zelene energije, Europa i dalje rasipa milijarde eura energije iz vjetra i sunca. Prošle godine Velika Britanija izgubila je čak 1,47 milijardi funti (oko 1,78 milijardi eura) isključivanjem vjetroturbina i istovremenim uključivanjem plinskih elektrana.

Samo jučer, (26. ožujka) izgubljena energija iz vjetra koštala je više od 1,31 milijun funti (oko 1,5 milijuna eura). Oko 95.091 funta odnosi se na isključivanje vjetroturbina, dok ostatak dolazi od kupnje energije iz drugih izvora, često fosilnih goriva.

U Njemačkoj su troškovi naknade za ograničavanje proizvodnje obnovljive energije prošle godine dosegnuli 435 milijuna eura. Iako je to pad od 22 % u odnosu na 2024., pokazuje razmjere rasipanja zelene energije u Europi.

Stope ograničavanja dosegle su rekordne razine u nekoliko zemalja EU, uključujući Španjolsku i Francusku, tijekom prvih devet mjeseci 2025., što dodatno pojačava pozive za modernizaciju infrastrukture.
Zašto Europa gubi toliko obnovljive energije?

Kada su brzine vjetra visoke, elektroenergetska mreža često je preopterećena količinom proizvedene zelene energije.

„To stvara prometne gužve u mreži i energija ne može stići tamo gdje je potrebna”, navodi Octopus Energy. „Zbog toga ponovno plaćamo proizvodnju energije — često iz fosilnih goriva — kao i gašenje vjetra.”

Unaprjeđenje mreže bilo bi najvažnije za smanjenje gubitaka, no to je skupo i složeno. Europska mreža izvorno je bila dizajnirana za ugljen, a kasnije i plin, što znači da je prilagođena prijenosu energije iz centraliziranih elektrana.

Budući da se mnoge vjetroelektrane nalaze na udaljenim ili pučinskim lokacijama, prijenos proizvedene energije dodatno je otežan.

/Desk/

Objava Škotska i Engleska planiraju besplatnu električnu energiju za vrijeme ‘previše vjetra’ kako ne bi gasili vjetroturbine pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima Portugalskog udruženja za obnovljive izvore energije (APREN), nevjerojatnih 80,7 % električne energije proizvedene u siječnju 2026. godine došlo je iz obnovljivih izvora.

To je najbolji rezultat u posljednjih devet mjeseci, još otkako je Portugal pretrpio masovni nestanak struje koji je izazvao kaos diljem zemlje, te je ovaj rezultat lansirao državu na drugo mjesto u Europi ukupno. Norveška, koja nije članica EU-a, zauzela je prvo mjesto s 96,3 % proizvodnje iz obnovljivih izvora prošlog mjeseca, dok je Danska pala na treće mjesto sa 78,8 %*.

Portugal predvodi utrku u zelenoj energiji

Proizvodnju električne energije u Portugalu predvodila je hidroenergija, koja je činila 36,8 % ukupnog energetskog miksa. Slijedila ju je energija vjetra (35,2 %), dok je solarna energija iznosila 4,4 %.

Zabilježeno je ukupno 210 sati (koji nisu bili uzastopni) u kojima je proizvodnja iz obnovljivih izvora bila dovoljna za pokrivanje cjelokupne nacionalne potrošnje. Prema APREN-u, korištenje ovih izvora omogućilo je procijenjenu uštedu od 703 milijuna eura u usporedbi s proizvodnjom u elektranama na prirodni plin.

Hoće li zelena energija spriječiti novi masovni nestanak struje?

Prošle je godine veći dio Pirenejskog poluotoka utonuo u kaos zbog nezapamćenog nestanka struje (blackout) koji je ostavio oko 60 milijuna ljudi bez napona. Dana 28. travnja, potpuni gubitak opskrbe električnom energijom poremetio je mreže metroa, semafore, mobilne usluge i hitne sustave u Portugalu i Španjolskoj, ostavljajući tisuće ljudi zarobljenima i zaustavljajući poslovanja. Događaj je opisan kao „najznačajniji incident u elektroenergetskom sustavu Europe” u više od dva desetljeća.

Oko 15 gigavata (GW) kapaciteta za proizvodnju električne energije (što odgovara oko 60 % tadašnje potražnje u Španjolskoj) nestalo je iz sustava u samo pet sekundi. Bilo je potrebno više od 12 sati za ponovnu uspostavu opskrbe u objema zemljama, a incident je rezultirao smrću najmanje četvero ljudi. Navodi se da su roditelji i njihov odrasli sin preminuli od trovanja ugljičnim monoksidom nakon korištenja generatora tijekom nestanka struje.

Masovni prekid opskrbe potaknuo je sumnjičave tvrdnje o utrci EU-a prema zelenoj tranziciji, pri čemu su mnogi mediji krivili obnovljive izvore i ciljeve „neto nule” za nestanak struje. Međutim, službena istraga zapravo je okrivila pogreške u konvencionalnim elektranama i „loše planiranje” operatera mreže.

Stručnjaci su uzrok pripisali „kaskadnom prenaponu”, tehničkom događaju u kojem jedan strujni udar pokreće dodatne udare, šireći se mrežom poput lančane reakcije. Problem je, laički rečeno, bila nesposobnost mreže da automatski ponovno pokrene sustav.

Rana Adib, izvršna direktorica Mreže za politiku obnovljive energije za 21. stoljeće (REN21), kaže da je ovaj nestanak struje bio poziv na buđenje za bržu modernizaciju postojeće mreže.

„Kako raste udio obnovljive energije, mora rasti i otpornost sustava”, dodaje Adib. „To znači holističko planiranje opskrbe, infrastrukture, fleksibilnosti i potražnje.”

Može li europska mreža pratiti procvat zelene energije?

Prema izvješću energetske tvrtke Aurora iz 2025. godine, europska elektroenergetska mreža sve više postaje „usko grlo” za postizanje neto nule zbog nedostatka ulaganja. Europska komisija navodi da su do 2030. godine potrebna ulaganja u mrežu od 584 milijarde eura kako bi se ispunili ciljevi.

Mreža, koja prenosi struju do domova i tvrtki, nikada nije bila dizajnirana za solarne i vjetroparkove – koji se često grade u udaljenim područjima – već je prvotno izgrađena oko velikih, centraliziranih elektrana na fosilna goriva. To znači da EU nema problem s generiranjem zelene energije, ali ima problem s njezinim prijenosom. Upravo zato Ujedinjeno Kraljevstvo isključuje svoje vjetroturbine kada se mreža preoptereti, čime se efektivno rasipa energija, a Poljska je više puta zabilježila gubitke energije proizvedene iz solarnih panela.

*Na temelju europskih tržišta koja je analizirao APREN.

Objava Portugal na vrhu ljestvice EU-a: Više od 80 % električne energije u siječnju došlo iz obnovljivih izvora pojavila se prvi puta na Republika.

Vjetroelektrana „Vlašić“ s devet vjetroagregata godišnje će proizvoditi između 112 i 116 GWh električne energije. Izgradnja je predviđena na nenaseljenom platou planine Vlašić, na nadmorskoj visini od 1.850 metara, što je oko 1.000 metara više u odnosu na plato Podveležja. Ukupna vrijednost investicije iznosi 90 milijuna eura.

Sredstva financiranja

Podsjećamo, krajem prosinca prošle godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedloge sporazuma o zajmu i darovnicama (grantovima) s Razvojnom bankom Njemačke (KfW) za realizaciju projekta Vjetroelektrane „Vlašić“, u ukupnom iznosu od 38,43 milijuna eura, uključujući i popratne mjere.

U Strategiji razvoja elektroenergetskog sektora Bosne i Hercegovine do 2030. godine energija vjetra zauzima značajno mjesto. Prema studiji energetskog sektora, Bosna i Hercegovina raspolaže velikim potencijalom energije vjetra, osobito u južnim i zapadnim dijelovima zemlje. Mjerenja provedena na oko 30 potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana pokazuju prosječne godišnje brzine vjetra od 6 do 8 m/s na visini od 50 metara.

Ukupni potencijal analiziranih lokacija, s aspekta raspoloživog prostora, procjenjuje se na približno 900 MW. Ukoliko se ne uzimaju u obzir ograničenja poput priključenja na elektroenergetsku mrežu ili zahtjeva zaštite okoliša, ukupni tehnički potencijal energije vjetra znatno je veći i procjenjuje se na oko 2.000 MW.

Trenutačna proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u velikoj se mjeri oslanja na ugljen, koji sudjeluje s oko 66%, te hidroenergiju s približno 33%. Udio vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih elektrana iznosi manje od 3%.

Koliko je trenutačno u BiH vjetroelektrana

U zemlji trenutačno rade tri vjetroelektrane, ukupne investicijske vrijednosti oko 200 milijuna eura. Dvije se nalaze na području Tomislavgrada, Mesihovina (u pogonu od 2018. godine) i Jelovača (od 2019. godine), dok je treća, na platou Podveležje iznad Mostara, s proizvodnjom električne energije započela početkom 2021. godine.

Kako je navedeno, suradnjom na projektima Vjetroelektrane „Vlašić“ te fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“ stvaraju se temelji za buduće investicije i projekte koji će pridonijeti gospodarskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta, unaprjeđenju energetskog sustava, kao i jačanju suradnje između županijskih institucija i javnih poduzeća od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Uz suglasnost Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u prosincu 2025. godine završena je finalna faza nabave za izgradnju fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“. Ugovor o pravu građenja potpisan je za postrojenja ukupne snage 45 MW, dok su paralelno u tijeku aktivnosti vezane za priključenje na prijenosnu mrežu, kao i postupci izvlaštenja i izmjene namjene zemljišta.

Bosna i Hercegovina postavila je ambiciozne ciljeve u pogledu povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, s ciljem da do 2030. godine obnovljivi izvori čine 43,6% bruto finalne potrošnje energije.

Objava Novi energetski zamah: Uz potporu Njemačke, BiH gradi vjetropark na planini Vlašić pojavila se prvi puta na Republika.

Brodogradilišta, kontroverzni biznismen Tomislav Debeljak kojeg mnogi u komentarima na društvenim mrežama nazivaju grobarom splitskog škvera, čini se, odlučio na „dimnu zavjesu“.

Naime, nakon što ministar obrane Republike Hrvatske (MORH) Ivan Anušić nije prihvatio diletantski poziv „na kavu“ u Brodosplit „da osobno obiđe pogone i brodove, pogleda realno stanje svih troškova i procjena, te se uvjeri u činjenice na licu mjesta“, uslijedila je kaznena prijava protiv odgovornih u MORH-u.

Iako to dobar dio javnosti i institucija još ne prepoznaje, Debeljak, koji je za sebe izjavio kako je „alfa mužjak“,  iznimno je zanimljiv i u BiH.  Tu se odvija nevjerojatna, prvenstveno pravosudna, trakavica, povezana izravno s ovim kontroverznim biznismenom čiji poslovni pothvati i milijunski dugovi prečesto završavaju  otpuštanjem radnika, stečajem i u konačnici, zbog milijunskih dugova, na sudu.

Milijunski dugovi

Predsjednik Uprave Brodosplita i Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) Tomislav Debeljak, u prosincu 2014. godine, u vrijeme vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, s tadašnjim ministrom obrane Antom Kotromanovićem potpisao je ugovor s Ministarstvom obrane o izgradnji pet obalnih ophodnih brodova, no do sada su isporučena samo dva.  Nedavno je raskinut ugovor za gradnju preostala tri broda, podnesena je i kaznena prijava protiv djelatnika MORH-a kojeg BSO optužuje za dug od 22 milijuna eura.

Poziv ministru „na kavu“ kojim bi se riješili višemilijunski dugovi pokazuje način i pokušaj pristupa ovom preozbiljnom pitanju. Naravno, ministar Anušić, koji je čini se prepoznao razmjere i opasnost problema, nije bio za ovakvu „kavu“.

Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, Brodosplit je u predstečajnom postupku, a zagrebački Trgovački sud objavio je rješenje kojim se utvrđuje popis priznatih i osporenih tražbina – čak 606 milijuna eura, od čega je tek jedna trećina (193 milijuna eura), ocijenjena priznatima, dok su čak dvije trećina (413 milijuna eura) osporene te će se o njihovoj sudbini tek raspravljati.

Najviše priznatih potraživanja su uglavnom državne institucije i banke, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) potražuje gotovo 50 milijuna eura, Porezna uprava Ministarstva financija još 32 milijuna, Ministarstvo mora 2 milijuna, Grad Split 1,8 milijuna eura itd. Čak 231 milijun eura iznos je tražbine s ovršnom ispravom koje osporava Hrvatska. Ovo nedvojbeno postavlja i pitanje odgovornosti kao i čiju je podršku Debeljak uživao pri visokim iznosima zaduženja.

Običnom čovjeku teško je pojmiti ovaj niz dugova: Za MORH nije napravio ugovorene brodove, otpustio je 2.500 radnika, hrvatska Državna agencija za osiguranje radničkih prava isplaćuje plaće njegovim radnicima, Kraljevini Norveškoj duguje 10,4 milijuna eura, britanskom fondue 140 milijuna eura, a pred sudovima vodi oko 836 postupaka.

Nevjerojatno je da sam vrh hrvatske države ne reagira na ove brojke, a postavlja se pitanje i kako je ministarstvo financija, porezna uprava, inspekcija, ministarstvo gospodarstva, DORH i sudovi i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)  dopuštalo put u ovakvu dubiozu koja postaje izvjesna opasnost za nacionalnu sigurnost. Istodobno, dok se u Hrvatskom saboru vode beskonačne rasprave o partizanima i ustašama, ovog pitanja među zastupnicima nema.

Ista pitanja mogu se postaviti i institucijama u BiH koje također imaju „važnije teme – međusobnim nacionalističkim svađama i vrijeđanjima.

Blokada projekta u BiH

Ovo otvara novo pitanje – koga Debeljak poziva i „časti kavom“ u BiH, gdje se godinama ne rješava pitanje jedne od najvećih afera – blokade izgradnje vjero parka na kupreškom i tomislavgradskom području, kojeg je federalna vlada ocijenila osobitim javnim interesom, a cijeli projekt vrijedan pola milijarde eura.

Podsjetimo kako je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, Debeljakov nekadašnji poslovni partner iz Mostara, poduzetnik Jure Krtalić, kazao kako ga je u projektu vjetroparka oštetio z 265 milijuna eura.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

U BiH je također vrlo komplicirana priča koja je počela 2013. godine.

„Bio je jako zainteresiran, govorio da ima novca, da hrvatska Vlada i Bruxelles stoje iza njega, da kreće u velike investicije, mašući napuhanim bilancama. Ukratko, uvjeravao nas je da ima snage realizirati čitav naš projekt koji smo prethodno godinama razvijali – vjetropark na području Tomislavgrada i Kupresa, ukupne snage 408 megavata i vrijednosti 530 milijuna eura“, kazao je Krtalić, koji S Debeljakom u dobroj vjeri u partnerstvom potpisuje 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju. Ali, uskoro dolaze problemi.

Prema njegovim riječima, Debeljakova obveza bila je osigurati financiranje razvoja i realizacije čitavog projekta od 408 megavata, odnosno 136 vjetroturbina, dok je Krtalić rješavao tehničke poslove, organizaciju, pribavljanje dozvola.

“Sve isplanirano, okolišne dozvole dobivene, tri građevinske dozvole izdane za prvu fazu, za tri polja od 144 megavata. Dobili smo priključak na mrežu, što je najvažnije u svemu. Zadnji rok za uključenje u mrežu bio nam je u prosincu 2016., ali pokazuje se da Debeljak nema novca za realizaciju. To šepa već od samog starta, škripi, on sve prolongira, koči projekt, jedna tvrtka, druga, peta, uplate čekamo po mjesec, dva, pola godine. Od ulaganja teškog pola milijarde eura, on je uplatio 2.350.000 eura pa onda kroz povezana društva i fiktivne ugovore izvukao sebi natrag 436.369 eura“, kazao je.

Ali ni tu nije kraj.

“Koncem 2017. Debeljak odjednom pokušava u igru ubaciti kineske proizvođače turbina i izbaciti ‘Siemens’. Dolazi s ponudom konzorcija dviju kineskih tvrtki, ‘CNTIC’ i ‘Envision’, te vlastite ‘DIV Grupe’, od 68 milijuna eura za realizaciju prvog vjetroparka ‘Kupres 1’, snage 48 megavata, a ‘Siemensova’ ponuda, u zajednici s ‘Končarom’ i ‘Heringom’, bila je 48 milijuna eura. Dakle, Debeljak želi ponudu skuplju 20 milijuna eura. Tko bi to prihvatio?“, ispričao je Krtalić.

Njegove navode, svojedobno su demantirali iz Debeljakove tvrtke, inzistirajući na navodima kako je, slično kao i u ‘hrvatskom slučaju’, dužan Debeljaku.

No, da skratimo, cijeli projekt je blokiran, a  sporo bh pravosuđe pokazalo se kao odlična „pogodnost“. O ovoj aferi upoznat je i PNUSKOK u susjednoj Hrvatskoj, SIPA u BIH, ali i međunarodne institucije. Krtalić je apelirao i na vlasti u Hrvatskoj uz pitanje zašto vlasti štite kriminal. Kako se čini to je vrijeme prošlo. Pitanje je kako će slučaj završiti u BiH i tko se ovdje poziva „na kavu“.

I u Norveškoj završilo neslavno i s dugom od 10,4 milijuna eura

No, dok je Debeljak više nego neozbiljnim pozivom „na kavu“ pokušao riješiti višemilijunski dug prema MORH-u, čini se da mu to nije smjelo pasti na pamet u Norveškoj, gdje je također svoje „poslovanje“ brzo završio presudama teških milijune, stečajem i otpuštanjem radnika.

Hrvatska DIV Grupa, čiji je Debeljak vlasnik, početkom 2020. godine kupila je brodograđevnu tvrtku Kleven. Samo tri mjeseca poslije brodogradilište je bankrotiralo, otpušteno je 441 radnika i tvrtka je otišla u stečaj. Prošle godine, Tomislav Debeljak kao bivši predsjednik uprave osuđen je na Žalbenom sudu u Gulatingu i mora isplatiti stečajnoj masi više od 120 milijuna kruna (nešto više od 10,4 milijuna eura). Do sada stečajna masa nije vidjela ništa od novca – nešto čega su se i bojali i nakon što je presuda izrečena. Stečajna masa primila je tek 52 milijuna kruna od Tryg forsikringa, koji je imao osiguranje Debeljakovog odbora.

Nakon što je Debeljak norveško brodogradilište doveo do stečaja, isto je kupila Green Yard Groupa i koje sada normalno posluje pod imenom Green Yard Kleven.

Norveški Kystens Naeringsliv, piše kako Debeljak još uvijek nije uplatio svoj dug od 120 milijuna norveških kruna, pravomoćno presuđenih te kako je pokrenuta “međunarodna potraga za novcem” i imovinom od koje bi se mogli naplatiti.

/Desk/

Objava Jesu li milijunske dubioze hrvatskog biznismena prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske i BiH? – Hrvatska ostala bez brodova, FBiH bez vlastite energije – zajedničko su im dugovi i Debeljak pojavila se prvi puta na Republika.

Čini se da je suma sumarum tzv. ‘Kupreškog škvera’, slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana. Izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split – BIS) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a.

Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista razina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji. Usput, čini se da za preispitivanje ništa ne znači sveukupan dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva – ovakvim scenarijem poslovanja zasigurno su diskriminirane tisuće radnika, iznevjereni mnogi vjerovnici, osiguranja, banke, državne ustanove i institucije, među kojima je i Hercegbosanska županija.

Nakon što je Vrhovni sud Kraljevine Norveške nedavno pravomoćnom presudom potvrdio kako hrvatski biznismen Tomislav Debeljak, vlasnik ‘DIV Grupe’ i ‘Brodosplita’ mora obeštetiti oko 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura njegovog bivšeg brodogradilišta ‘Kleven Verft’ iz Ulsteinvika u toj državi, u susjednoj Hrvatskoj također višemilijunski problemi vezani za ovog hrvatskog biznismena. Prvi čovjek splitskog škvera vrlo je zanimljiv i za javnost u BiH zbog „Kupreškog škvera“, imalverzacijama blokiranog projekta izgradnje vjetroelektrana. Norveški mediji pišu kako je “Debeljak kupio 80 godina staro brodogradilište, nakon samo tri mjeseca doveo ga do bankrota, uveo autokraciju i uništio svako povjerenje“.

U BiH se pogoduje Debeljaku?

Zbog milijunskih dugova, blokade računa, sudskih procesa, nezadovoljnih partnera i zaposlenika, nedovršenih, a obećanih projekata, ovaj hrvatski biznismen postao je poznatiji po kontroverzama nego poslovnim uspjesima.

Istodobno, još jedan sudski proces u kojem je Debeljak jedan od glavnih aktera vodi se i na Općinskom sudu u Mostaru. Kao što smo već i pisali, i dalje je blokiran projekt vrijedan pola milijarde eura: izgradnja vjetroelektrana na području Hercegbosanske županije (HBŽ), projekta već sada poznatog kao “Kupreški škver”, usporedbu i aluziju na, na žalost, financijeske dubioze s kojima se suočava splitski škver.
Projekt je blokiran unatoč pravomoćnoj odluci Općinskog suda Livno, ali i odluke Županije Hercegbosanske, a što općinski sud Mostar nije uvažio. I dalje se nastavlja višegodišnja pravna borba njegovog bivšeg poslovnog partnera, gdje će se, kako je već i prije najavio vlasnik Kamen-Denta Jure Krtalić, tražiti odgovornost i među akterima u pravosudnim institucijama koje, kako smatra, pogoduju Debeljaku.

Dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva

No, zaista se Debeljaku može ‘skinuti kapa’ – on je pravi „virtouz“: U Norveškoj mora isplatiti 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura, a čini se da je u Hrvatskoj upotrijebio sličan model kao i u BiH, umjesto u Splitu što bi bilo logično, sjedište ‘Brodograđevne industrije Split’, prebacio je u Zagreb gdje je sada otvorena predstečajna nagodba za tu tvrtku.

Naime, a kako je prije nekoliko dana pisala Slobodna Dalmacija koja u kontiunitetu prati slučaj splitskog škvera, zagrebački Trgovački sud prihvatio je prijedlog o predstečajnoj nagodbi – vjerovnici su blokirali škver ukupnim iznosom od 60,7 milijuna eura, a najviši dug je prema Ministarstvu financija (42 milijuna eura) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (15,4 milijuna eura).

„Zapravo se ne događa ništa nova već se stvari odvijaju ciklički: krug neplaćanja, potom krug blokada, zatim sudski postupci, brisanje tvrtki iz sudskih registara, zasad čak 53 od ukupno 65, radnici bez posla, barem tisuću radnih mjesta, izigrani vjerovnici, nepodmirene obveze i dugovi poslovnim partnerima, bankama, državnim ustanovama i institucijama, osiguranjima. Baš kao da su vrijeme, propisi, zakoni, okolnosti i stvaran život na Debeljakovoj strani i u funkciji njegovog cilja. Kao da sve drugo prolazi, a on nekako opstaje. Trenutačno, s prijavljenih 3.360 eura na 22 škverska bankovna račina“, piše Slobodna Dalmacija o nevjerojatnom „poslovanju“ i financijskim „uspjesima“ Debeljaka.

Istodobno, kako se piše Slobodna Dalmacija, u popisu obveza koje su unesene u Brodosplitove poslovne knjige stoji ukupan iznos od 266 millijuna eura, a dobar dio tih obveza odnosi se na povezana društva, a neka od njih imaju sjedišta u pacifičkim oazama.

Nevjerojatni su podaci da se čak u 836 slučajevima Brodosplit pojavljuje na sudovima i javnopravnim tijelima, najčešće kao tuženik, ovršenik ili protivnik upisa, ponegdje i kao tužitelj.

Sličan „model“ poslovanja i u BiH

Tako i u BiH, nakon što je 2014. godine, ušao u partnerstvo s tvrtkom Kamen-Dent, poduzećem koje je dobilo koncesiju za impozantan projekt izgradnje vjetroelektrana. Tako tadašnji Brodosplit Holding postaje vlasnik 50% udjela. Međutim, ovo poduzeće 2017. pripaja se Brodograđevnoj industriji Split i briše-likvidira iz Sudskog registra trgovačkog društva Split, a Brodograđevna industrija Split postaje vlasnikom i 50% navedenih dionica i preuzima obveze u izgradnji vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW), projektu ukupno vrijednom 500 milijuna eura.

No, ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražen od Vlade HBŽ-a kao davatelja koncesije, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru, iako je Općinski sud u Livnu utvrdio kako je ovakvim prijenosom udjela prekršen Zakon o koncesijama HBŽ-a.
Nakon ovoga, iz Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela.

Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako “Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesionara”.

Vlada HBŽ, odnosno, pravobraniteljstvo zbog svega navedenog, zatražila je i da se udjel Brodosplit-Holdinga ograniči na 15%.
Općinski sud u Mostaru je dostavio ‘obavijest’ da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja udjelom preko 15%, no bez dostavljanja akta o istom rješenja ili zaključka, a što bi bilo očekivano od jedne pravosudne institucije Jedna od požurnica za traženo poslana je i u kolovou 2021. godine i uz najkasniji rok od 8 dana. A sada je polovica 2025. godine.

Projekt izgradnje vjetroelektrana na Kupresu je blokiran, kao i bivša tvrta partnerica Kamen-Dent koja zbog malverzacija ne može nastaviti projekt i eventualno tražiti pouzdanog partera, a u konačnici, blokiran je i razvoj HBŽ-a i Federacije BiH u cjelini, pa tako i same BiH.

Slobodna Dalmacija: Mostarski biznismen zbog propasti izgradnje vjetroelektrana na Kupresu tužit će mostarski Sud i tražiti odštetu od države

Nakon svega, „as iz rukava“ – diskriminacija

Ono što je najnovije je da se sada Debeljak, nakon svega, poziva na Zakon o zabrani diskriminacije kako bi se ova sudska trakavica što više odužila.
Čini se da je suma sumarum ovog slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana, izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a. Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista raazina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji.

Na koncu, u BiH će doći dan kada će za sve milijunske malverzacije, a tu su i slučajevi Viaduct, Gikil, RiTE Gacko, Ugljevik, Trusina, a sada i po svemu sudeći ‘Kupreški škver’, odgovarati upleteni političko-prvosudni akteri. Ovaj, kao i slučajeve u susjednoj Hrvatskoj istražuju nadležne institucije i agendije. I tada će tekstovi Dnevnog lista upravo na ove biti dostupni na web tražilici. No, to neće biti posebna satisfakcija – milijune gubi BiH, a sve se plaća iz džepova poreznih obveznika.

Afere Viaduct, RiTE Gacko i Ugljevik, Trusina, GIKIL, Kupreški škver: BiH je pred financijskim paklom

/Desk/

Objava Nastavak  nevjerojatne pravosudne trakavica oko izgradnje vjetroelektrana na Kupresu -‘Kupreški škver’ – još jedna u nizu žrtava pojavila se prvi puta na Republika.

Nove instalacije za energiju vjetra na kopnu povećane su za 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu u prva tri mjeseca 2025. godine, dok su nova odobrenja dostigla rekord za prvi kvartal, označavajući treći uzastopni kvartal u kojem je dostignut prag od 4.000 MW, naveo je BWE.

“Sa snažnim prvim kvartalom, 2025. (godina) već pokazuje potencijal da postane rekordna godina za nove instalacije i odobrenja”, naveo je šef BWE Baerbel Hajdebrok.

Rast je podstaknut težnjom Njemačke za dekarbonizacijom i smanjenjem ovisnosti od uvoznih fosilnih goriva, što je ubrzao napad Rusije na Ukrajinu, podsjeća agencija.

Tijekom prošle tri godine, odlazeća vlada Njemačke usvojila je nekoliko zakona za uklanjanje zapreka širenju obnovljive energije i ubrzanje odobravanja projekata, jer ima za cilj pokriti 80% potreba zemlje za električnom energijom obnovljivim izvorima do 2030. godine.

/Desk/

Objava Njemačka želi dekarbonizaciju i smanjenje uvoza fosilnih goriva – grade se nove vjetroelektrane od 4.000 MW pojavila se prvi puta na Republika.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

U razgovoru s kolegom novinarom iz Slobodne Dalmacije, Damirom Toljem, Krtalić je potvrdio: “Umjesto vjetroparka, Debeljak me oštetio za 265 miijuna eura”.

KUPREŠKI ŠKVER’ Hrvatski biznismen i nova afera – blokiran najveći energetski projekt u BiH vrijedan više pola milijarde eura – Od vjetroelektrana na Kupresu i Tomislavgradu za sada samo – vjetar

Prenosimo tekst Slobodne Dalmacije:

“Prije više od 20 godina počeo sam ispitivanja za vjetroelektranu na području Kupresa i Tomislavgrada, koja bi bila najveća takva na Balkanu. Dobio sam i županijsku koncesiju, pratio me je i njemački ‘Siemens’, a onda se 2013. pojavio Debeljak, govoreći da ima novca, i prepustio sam mu 50 posto u svojoj tvrtki. Od tada se problemi samo gomilaju, a leđa mu čuvaju u Zagrebu, Mostaru i Beogradu”, tvrdi mostarski poduzetnik i liječnik.

Istina! Pojavio se 2013. godine, već je bio kupio “Brodosplit”. Bio je jako zainteresiran, govorio da ima novca, da hrvatska Vlada i Bruxelles stoje iza njega, da kreće u velike investicije, mašući napuhanim bilancama. Ukratko, uvjeravao nas je da ima snage realizirati čitav naš projekt koji smo prethodno godinama razvijali – vjetropark na području Tomislavgrada i Kupresa, ukupne snage 408 megavata i vrijednosti 530 milijuna eura.

Obrativši se Slobodnoj Dalmaciji, Krtalić je u ekskluzivnom autoriziranom razgovoru s nama želio javno progovoriti o tom blokiranom zajedničkom poslovnom pothvatu: “Danas se gorko kajem. Obrlatio me i prevario. Ubio me, upropastio, uništio, stajalo me to zdravlja, a u svemu mi je stradala i obitelj. Na koncu sam odlučio javno progovoriti o svemu jer se više nemam komu obratiti. Zaključio sam da je sve što su mi priredili u zadnjih desetak godina zapravo organizirani pothvat u kojemu ga i danas štite političke, pravosudne i državne strukture u BiH i Hrvatskoj. Pa, svima njima sam se obraćao u više navrata, s gomilom pisanih dokaza i dokumenata, ali ništa se nije pomaknulo. Žalosno.

Jedva ostao živ

Jure Krtalić je Mostarac, po struci liječnik, stomatolog. Prije rata imao je tri stomatološke ordinacije. Rat mu je promijenio život: “Bio sam dragovoljac, pripadnik HOS-a u Hrvatskoj, član HDZ-a, to je za nas bio pokret, a ne politička stranka. Vratio sam se onda u Mostar, gdje sam teško ranjen 1993. godine, kao voditelj saniteta Pete gardijske brigade Hrvatske vojske. Jedva sam ostao živ. Imam 80 posto invaliditeta i umirovljeni sam satnik HV-a”.

Više se, kaže, “nije mogao baviti stomatologijom, nije mu dalo loše zdravlje, pa se uhvatio kamena:

“Djed mi je imao kamenolom južno od Mostara, blizu aerodroma, iz tog kamenoloma vadio se kamen za obnovu Starog mosta, budući da je s tog lokaliteta bio i kamen kojim je Stari most bio izvorno podignut”. Zato mi se tvrtka i zove ‘Kamen-Dent’.

“Obnovili smo više od sto džamija, stotinjak katoličkih crkava, pedesetak pravoslavnih, sarajevsku Vijećnicu, imali smo po 70 zaposlenih, radili smo sanaciju osječke katedrale, radili na đakovačkoj…”

Kaže da je već na prijelazu milenija razmišljao o zelenoj energetskoj transformaciji, to su bili počeci promjena i u Europi. Prve ispitne stupove za vjetroelektrane postavili su još 2003. na povoljnim lokacijama oko Kupresa i Tomislavgrada:

“Bili smo pioniri, odmah poslije prvog hrvatskog vjetroparka Ravne na Pagu. Usko smo surađivali s renomiranom splitskom tvrtkom ‘Fractal’ i prof. dr. Rankom Goićem. Razvili smo projekt, već je bio i uplanjen u prostornim planovima tih dviju općina i Hercegbosanske županije: vjetropark od 408 megavata na 238 četvornih kilometara prostora, na kojemu su mogućnosti gradnje preko 2000 megavata. Trebao je to biti najveći takav projekt na Balkanu, možda i u Europi.’Kamen-Dent’ dobio je 2008. koncesiju na 30 godina od Hercegbosanske županije sa sjedištem u Livnu.

Krenuli su bili s moćnim njemačkim ‘Siemensom’, planirajući ugrađivati njihove turbine.

Veze s Dalmacijom

Onda se pojavio vrlo motivirani Debeljak. Iako su imali više potencijalnih ulagača, Krtalić objašnjava zašto se odlučio za novopečenog brodograditelja: “Računali smo da bi mogla biti dobra ta poslovna sinergija, pa i nacionalna veza, Split, Dalmacija, Tomislavgrad, Kupres, Hercegovina, sve se nekako veže jedno uz drugo, pa i u brodogradilištu bi se možda mogli graditi stupovi za vjetroelektrane”.

Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti Debeljakovu ponudu. Potpisali su ugovor i postali partneri, svaki od njih imao je po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.

“Debeljakova obveza bila je”, ističe Mostarac, “osigurati financiranje razvoja i realizacije čitavog projekta od 408 megavata, odnosno
136 vjetroturbina, dok je Krtalić rješavao tehničke poslove, organizaciju, pribavljanje dozvola.

“Sve uplanjeno, okolišne dozvole dobivene, tri građevinske dozvole izdane za prvu fazu, za tri polja od 144 megavata. Dobili smo priključak na mrežu, što je najvažnije u svemu. Zadnji rok za uključenje u mrežu bio nam je u prosincu 2016., ali pokazuje se da Debeljak nema novca za realizaciju. To šepa već od samog starta, škripi, on sve prolongira, koči projekt, jedna tvrtka, druga, peta, uplate čekamo po mjesec, dva, pola godine”.

Nastale su velike glavobolje. Ovako ih stomatolog opisuje: “Od ulaganja teškog pola milijarde eura, on je uplatio 2.350.000 eura pa onda kroz povezana društva i fiktivne ugovore izvukao sebi natrag 436.369 eura. Možemo i u detalje kad bude trebalo…”.

„Debeljak ubacio Kineze“

Već su bili izgubili korak, partner iz Hrvatske nije plaćao obveze, a 2018. istjecale su im dozvole za priključak na mrežu.

“Koncem 2017. Debeljak odjednom pokušava u igru ubaciti kineske proizvođače turbina i izbaciti ‘Siemens’. Dolazi s ponudom konzorcija dviju kineskih tvrtki, ‘CNTIC’ i ‘Envision’, te vlastite ‘DIV Grupe’, od 68 milijuna eura za realizaciju prvog vjetroparka ‘Kupres 1’, snage 48 megavata, a ‘Siemensova’ ponuda, u zajednici s ‘Končarom’ i ‘Heringom’, bila je 48 milijuna eura. Dakle, Debeljak želi ponudu skuplju 20 milijuna eura. Pa tko bi to prihvatio?!”, pita Krtalić.

Kako govori, iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije.

“Naravno da to nismo mogli prihvatiti. On šalje naredbu direktoru naše zajedničke tvrtke da potpiše, ali ja ne dam jer se takvo što ne može učiniti bez odluke Skupštine društva, tako kaže zakon. Pa tko bi prihvatio 20 milijuna eura skuplju turbinu o kojoj ništa ne znamo?! Trebao je osigurati 30 posto vlastitih sredstava u vidu kredita prema ‘Kamen-Dentu’ da bi se dobio preostali dio sredstava od komerecijalnih banaka za plaćanje prema ‘Siemensu’, ‘Končaru’ i ‘Heringu’, ali Krtaliću javljaju iz ‘Siemensa’ da Debeljak nema financijske snage pa postavlja nemoguće uvjete. Želi sebi barem trećinu čitavog kolača, odnosno da on bude suizvođač u toj mjeri.

“Nemoguće…Zato je i pokušao ubaciti Kineze, gdje bi on bio suizvođač s 50 posto, iako je čitava ponuda bila 20 milijuna eura skuplja”, ističe.

Prema Krtalićevim tvrdnjama, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti ponudu s Kinezima. Mostarcu to nije padalo na pamet i kaže da bi to bilo samoubojstvo.

Kaže kako bi bili zapali u minus dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo da moraju mijenjati i sve dozvole.

“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio, pazite sada, za nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.

Krtalić kaže da mu je Debeljak prijetio, vrijeđao ga, nogom udarao i prevrtao stolice i dovodio razne tipove da Mostarca nagovore da potpiše. Bilo je to u Splitu, gdje je brodograditelj inzistirao na tome da se održi skupština ‘Kamen-Denta’, iako je morala biti u Mostaru, gdje je sjedište tvrtke.

“Ja sve odbijam, a oni nas potpuno blokiraju. Sve su nam zatvorili, tri kamenoloma smo imali, tvrtku blokirali tužbama, odsjekli nas od svih poslovnih tokova. Sve preko politike i pravosuđa u Mostaru i BiH Poteze mu smišlja suradnik koji je njegiva desna ruka i jedan mostarski odvjetnik sa splitskom adresom, koji je prije Debeljaka radio za moj ‘Kamen-Dent’. Onda je prešao Debeljaku, bio mu je i u Nadzornom odboru u škveru u Splitu. Idući im je korak bio izbaciti me iz vlastite firme i projekta, uz pomoć mostarskog Općinskog suda”, navodi Krtalić nevjerojatan razvoj situacije.

Uglavnom, objašnjava Krtalić, Debeljak je 2017. godine je ugasio ‘Brodosplit Holding’, pripojivši ga ‘Brodograđevnoj industriji Split’. Uz pomoć vrlo utjecajnog odvjetnika u Mostaru, govori Krtalić, Debeljak kod javnog bilježnika sastavlja ugovor kojim udjele u ‘Kamen-Dentu’ prebacuje s izbrisanog ‘Holdinga’ na BIS: “To su učinili bez suglasnosti Vlade Hercegbosanske županije, što je protuzakonito. Zakon o koncesijama Županije i FBiH u 43. članku kaže da se bez odobrenja koncesora ne može prenijeti više od 15 posto glasačkih prava
tvrtke koja je koncesiju dobila na bilo koga drugoga”.

Pravomoćna presuda iz Livna

Mostarski veteran ističe da je Vlada HBŽ tužila ‘Kamen-Dent’ za nezakonito prebacivanje udjela s ugaslog ‘Holdinga’ na ‘Brodosplit’, proglasivši taj ugovor nevažećim, a županijsko pravobraniteljstvo iz Livna, na temelju Vladine odluke, piše Općinskom sudu u Mostaru u prosincu 2020. da u registru treba brisati ‘Brodograđevnu industriju Split’ kao udjeličara i sve vratiti na tendersku dokumentaciju
odnosno na Juru Krtalića. Pravomoćna presuda stiže 2022. iz Livna: ugovor o prijenosu udjela s ‘Holdinga’ na BIS je ništetan.

“Džaba, mostarski Općinski sud, u okrilju kojeg je i registar poduzeća, a ‘Kamen-Dent’ je na mostarskoj adresi, ne uvažava tu presudu.
Hercegbosanska županija pokušava i dalje, osobito Ivan Vukadin, županijski premijer. No, Krtalić kaže da Vukadin odavno nije u HDZ-u BiH, već ima drugu stranku, Hrvatski nacionalni pomak, HNP, pa je bez utjecaja u Mostaru, gdje se pokraj korumpirane politike očito ne može implementirati zakonita odluka livanjske županije o ništetnosti prijenosa udjela.

Htio je Jure prebaciti sjedište tvrtke iz Mostara u Livno, ali veli da mu ne daju. Uglavnom, HBŽ, Tomislavgrad i Kupres gube važne proračunske prihode.

Krtalić procjenjuje: za čitav projekt od 408 megavata, godišnja šteta za livanjsku županiju bila bi 3,5 milijuna eura samo za koncesijsku naknadu. Posljednji pokušaj manevra bio je nedavno: “Debeljak predlaže da će udjele koje je protuzakonito prenio s ‘Holdinga’ na BIS sada prebaciti na još jednu svoju firmu – ‘DIV brodogradnju’, a mi da osiguramo suglasnost županijske Vlade u Livnu”.

Onda mu je, kaže, sinulo: Republika Hrvatska prije nekoliko dana blokirala ‘Brodosplit’ za više od 40 milijuna eura, Debeljak novca nema, možda mu se sprema i stečaj BIS-a u Splitu, pa bi prijenosom udjela na ‘DIV brodogradnju’ pokušao izbjeći gubitak ‘Kamen-Denta’…

U PNUSKOK-u mu rekli da šuti

“Mene je oštetio za polovicu od 530 milijuna eura, odnosno za 265 milijuna eura samo u kapitalu, a gdje je izgubljena dobit kroz godine?! Ja sam ispunio sve svoje obveze iz ugovora, dok je Debeljak ispunio tek 0,44 posto svojih, a morao je osigurati pola milijarde eura za realizaciju čitavog projekta, na što se obvezao ugovorom, pod prijetnjom gubitka članstva u ‘Kamen-Dentu’, gdje ima 50 posto udjela. Morao je uložiti i do 30 posto vlastitog kapitala u financiranje projekta.

No, postoji kvaka. “U ugovor su ubacili klauzulu da će pitanje neispunjavanja obveza, što je osnova za isključivanje iz partnerstva, procjenjivati vještak kojega obojica izaberemo. A Debeljak svaki put odbije vještaka. Danas traži 7,5 milijuna eura da sam ode. Ja ne mogu pristati, pa uništio nas je”, kaže.

Krtaliću više nije bilo druge nego obratiti se institucijama u BiH i Hrvatskoj. Sve je prijavio SIPA-i u Sarajevu, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Po njihovu savjetu, obratio se i PNUSKOK-u: u Splitu u lipnju 2022. godine, pa kasnije i u Zagrebu.
“U Splitu mi je jedan načelnik, zasad mu neću spomenuti ime, rekao da nikada nikomu ne kažem da sam bio kod njega!? Bio sam i u Ministarstvu financija i u Ministarstvu gospodarstva u Zagrebu, čak im predlagao da Hrvatska uđe umjesto Debeljaka u naš projekt
vjetroparkova. Međutim, do danas nikakve pomoći ni od koga”, kazao je Kratalić za Slobodnu Dalmaciju.

Apel ministrima Medvedu i Anušiću

“Molimo boga da ode u stečaj. Da nam se oslobodi projekt od pola milijarde eura, iako bismo sve morali iznova počinjati. Trebao je još 2022. i 2023. godine. To pokazuju ‘Brodosplitove’ bilance iz tog vremena. Ukupne obveze bile su mu veće od ukupne imovine: prve godine bio je insolventan 16 milijuna, druge 23,7 milijuna eura. Nelikvidnost mu je koncem 2022. iznosila 90 milijuna eura, a iduće 88
milijuna. Zašto ga Hrvatska štiti? Apeliram i pitam Tomu Medveda, ministra branitelja, mog ministra, a i Ivana Anušića, ministra obrane: pa što nam Debeljak sve to radi, kako to više možete gledati i dopuštati, poduzmite nešto!, poručuje Krtalić.

“Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

/Desk/

Objava Slobodna Dalmacija: Mostarski biznismen zbog propasti izgradnje vjetroelektrana na Kupresu tužit će mostarski Sud i tražiti odštetu od države pojavila se prvi puta na Republika.

Prošli tjedan Slobodna Dalmacija  izašla je s tekstom kako je Ministarstvo financija susjedne Republike Hrvatske blokiralo splitski škver, odnosno, Brodogađevnoj industriji Split na Financijskoj agenciji (FINA) za 40 milijuna eura blokiran je račun.

Ova tvrtka je u vlasništvu Tomislava Debeljaka, za kojeg mnogi hrvatski mediji imaju pridjev “kontroverzan” zbog svojih milijunskih poslovnih pothvata koja prate brojna neodgovorena pitanja. Međutim, kakve veze ova vijest i ovaj slučaj ima s BiH? Itekakve veze.

I to s najvećim energetskim projektom u BiH – slučajem o kojem će se pozabaviti i SIPA, ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatskoj, OHR i međunarodna zajednica. Ozbiljno se sumnja na korupciju u blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 milijuna eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH.

Radi se o slučaju koji se čini kompliciraniji od gordijskog čvora, a zapravo je kristalno jasan, iako cijela priča počinje prije 17 godina, piše Dnevni list.

Početak problema

Društvo Kamen-Dent d.o.o. 2004. godine. krenulo je s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres.

Četiri godine kasnije, 29. kolovoza 2008. godine, Vlada Hercegbosanske županije (HBŽ), poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres.

2014. godine u projekt, a po preporuci ljudi iz svijeta biznisa, ulazi još jedan akter – izvršen je prijenos 50% udjela Kamen-Denta na Brodosplit-Holding d.o.o, a sukladno Zakonu o koncesijama HBŽ-a.

Ovim prijenosom udjela, Brodosplit-Holding napravljen je Ugovor o međusobnim pravima i obavezama suvlasnika u Društvu Kamen-Dent. Obaveza tim ugovorom od strane Brodosplit-Holdinga d.o.o. je bilo financiranje kompletnog završetka razvoja i izgradnje vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW) i ukupno ulaganje od 530 milijuna eura. Brodosplit-Holding d.o.o. bio je vlasništvo Tomislava Debeljaka. Tu priča postaje zanimljivija.

Suvlasnik u društvu koji je bio 100% vlasnik Društva Kamen Dent, Jure Krtalić, ispunio je sve svoje ugovorene obveze do kraja, a Brodosplit-Holding d.o.o. od prvog dana ulaska u suvlasnički odnos počinje kasniti s ispunjavanjem svojih ugovorenih obveza. Točnije, ispunio je samo 0,44% od svojih ugovorenih obaveza za završetak projekta i blokirao sve svoje obveze prema Društvu na realizaciji projekta preko Općinskog suda u Mostaru.

Kada se 8 dana pretvori u 5 godina

Međutim, prema službenim podacima FINA-e, Društvo Brodosplit-Holding, Rješenjem trgovačkog suda u Splitu likvidirano je početkom rujna 2017. godine, a svoje udjele u iznosu od 50% prebacuje na drugi pravni subjekt – Brodograđevnu industriju Split, također u vlasništvu Debeljaka.

Ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražena suglasnost od Vlade HBŽ-a kao davatelja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama HBŽ-a, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru.

Potom 17.12.2020.g. Javno pravobraniteljstvo HBŽ-a obavještava registar pravnih osoba Općinskog suda u Mostaru o nezakonitom prijenosu udjela i glasačkih prava od strane Brodosplit Holdinga na Brodograđevnu industriju Split.

Tako iz Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a, od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela.

Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako “Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora”.

A odobrenja od koncesora, u ovom slučaju HBŽ-a, Brodograđeva industrija Split, nije dobila što je potvrđeno pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog i Županijskog suda u Livnu 2022. godine.

Općinski sud u Mostaru je dostavio ‘obavijest’ da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja glasačkih prava preko 15%, no bez dostavljanja akta (rješenja ili zaključka), temeljem Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (prvi put u sudskoj praksi FBiH).

Požurnicom od strane Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a upućuje se predsjedniku Općinskog suda u Mostaru, hitno donošenje akta (rješenja/zaključka), u kolovozu 2021. godine i uz najkasniji (zakonom propisani) rok od 8 dana. Rješenje nije izdano do dana današnjega, a ovo je travanj 2025. godine.

Ozbiljne sumnje u korupciju

Vlada HBŽ-a krajem studenoga 2021. godine, kako bi zaštitila svoju imovinu i prirodna dobra, donosi Zaključak i zadužuje županijsko javno pravobraniteljstvo za pokretanje parnice za utvrđivanje ništavnosti prijenosa udjela i međusobnih ugovornih prava i obveza, pokretanje registarskih postupaka i poduzimanje ostalih pravnih koraka.

U međuvremenu, novi problemi za Tomislava Debeljaka – Trgovački sud u Splitu, u veljači 2023. godine donosi zaključak o određivanju ročišta o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka zbog rasprave o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom Brodograđevna industrija Split.

I u Mostaru je za 29. travnja zakazano ročište o, slobodno se može se nazvati ‘kupreški škver’, “teškoj” 530 milijuna eura, najvećem energetskom projektu u FBiH i BiH, čime naša zemlja dolazi na popis lidera u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, sukladno Europskoj energetskoj politici. Ova afera, otvara i ozbiljne sumnje u korupciju na svim razinama, od političke sfere do, na žalost, pravosuđa.

Kako se doznaje, zbog ozbiljne sumnje i dokaza o korupciji u bh pravosuđu i blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 milijuna eura, izviješćena je i Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica. Čeka se vladavina prava.

Zašto je Hrvatska blokirala Brodosplit?

Ministrastvo financija RH preko svojih financijskih institucija Porezne uprave i FINE 27. 3. 2025. godine izvršilo je blokadu računa Brodograđevne industrije Split u visini od 40 milijuna eura zbog neispunjenja obaveza prema državi Hrvatskoj i stranim partnerima.

Slobodna Dalmacija se poziva na izjavu Zdravka Marića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra financija iz 2022. godine: Dana 27. travnja 2022. godine Ministarstvo financija zaprimilo je od VTB Bank (Europe) SE poziv na plaćanje po izdanom državnom jamstvu F-008-20 u iznosu od 32.272.563,45 eura od 25. travnja 2022. godine, budući da zajmoprimac ‘Polaris Expeditions’ nije izmirio dospjele obveze. Slijedom navedenoga, Ministarstvo financija je temeljem izdanog i protestiranog jamstva F.008-20, dana 11. svibnja 2022. godine izmirilo obveze umjesto dužnika ‘Polaris Expeditions’ prema VTB Bank (Europe) SE u ukupnom iznosu od 32.272.563,45 eura”.

Upravo tvrtka ‘polaris Expeditions’ je Brodosplitova tvrtka na Maršalovim Otocim, duboko na Pacifiku.

Kako Slobodna Dalmacija nadalje pojašnjava, država Hrvatska je bankarima jamčila da će im ona podmiriti dug po kreditu za gradnju tzv. malog polarnog kruzera ‘Janssonius’ (novogradnja 485), ako taj dug ne podmiri Debeljak, čija je tvrtka kredit izvorno i dobila. No, taj nesretni kruzerić, ugovoren za 50 milijuna eura, nije bio dovršen i predan stranom naručitelju, koji se onda iz svega povukao. Brod je porinut u ožujku 2021., a eno ga i danas nedovršen u škveru, upitne sudbine, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon što su Debeljakovi ljudi pokušavali sklopiti financijsku konstrukciju i dovršiti brod, prodati ga izvornom naručitelju ili prodati nekom drugom i naplatiti, nisu uspijeli.

Kako nadalje pojašnajva Slobodna, država je nastojeći zaštititi svoja prava, bila upisala založno pravo na tom nedovršenom brodu, ali izgleda kako je došlo vrijeme da se Hrvatska od Brodosplita pokuša regresno naplatiti desetke milijuna eura koje je gotovor prije tri godine bila prisiljena uplatiti Debeljakovim kreditorima po protestiranim državnim jamstvima.

/Desk/

Objava KUPREŠKI ŠKVER’ Hrvatski biznismen i nova afera – blokiran najveći energetski projekt u BiH vrijedan više pola milijarde eura – Od vjetroelektrana na Kupresu i Tomislavgradu za sada samo – vjetar pojavila se prvi puta na Republika.

Stopa energetske ovisnosti u 2020. bila je iznimno visoka i iznosila je 57,5%. No situacija se znatno razlikovala među državama članicama: ovisnosti Estonije iznosila je 10,5 %, Njemačke 63,7 %, Grčke 81,4 %, a Malte više od 97 %, dok je Hrvatska najbliža europskom prosjeku – iznosila je 53,5%. Zato iz godine u godinu raste količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora, iz tog izvora sada u Europi potječe više od 40 %, piše HRT.

U Hrvatskoj se lani najviše ulagalo u solarne elektrane. Za to je najviše zainteresirano gospodarstvo, koje električnu energiju plaća više nego građanstvo. No unatoč prošlogodišnjem skoku, prema ulaganjima u obnovljive izvore energije, i dalje smo na europskom začelju. Pa električnu energiju uvozimo najviše u trenutku kada je naviše i imamo.

– Mi uvozimo energiju u trenucima najveće insolacije, kad ima najviše sunca, što znači da mi nemamo dovoljno instaliranih kapaciteta. Mi moramo tada uvoziti energiju, naglasio je Vladimir Sabo, član Uprave E.ON Hrvatska.

– Od lipnja do kolovoza nama je nedostajala četvrtina energije, tu energiju smo uvezli od lipnja do kolovoza u vremenu kad suša i kad hidrologija nije bajna. Vidjet ćemo kada je lošija hidrološka situacija kako će godina završiti, istaknuo je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Obnova kapaciteta

A ono što smo potrošili za uvoz skupe električne energije, mogli smo potrošiti na obnovu kapaciteta.

– Mi samo imamo problem u mreži prije svega. Naša mreža se sporo obnavlja, tu su potrebni veliki investicijski zahtjevi, tu očekujemo potporu države i Europe u tom dijelu, rekao je Igor Grozdanić, neovisni stručnjak za energetiku.

Jedinstveno tržište

Cijena električne energije formira se na tržištu, koje je u zemljama Unije jedinstveno.

– Kad je pitanje električne energije, tu više nemate hrvatsko tržište električne energije i hrvatsku cijenu, to je zaista jedinstveno tržište za cijelu EU i obračunava jednako, korištenjem istog algoritma. Cilj je optimizacija EU, naglasio je Ante Mikulić, direktor Hrvatske burze električne energije.

Kako bi se više ulagalo u obnovljive izvore, potrebno je pojednostavniti procedure. Administrative zapreke tjeraju investitore.

– U svijetu je situacija drugačija nego u Hrvatskoj, moje kolege su istaknule da neke stvari u svijetu jednostavnije funkcioniraju nego kod nas, pogotovo s administrativne strane, nema toliko administrativnih prepreka koliko ih mi nalazimo u Hrvatskoj, rekla je Sara Vukman, pomoćnica potpredsjednika u Marsh McLennanu.

Za realizaciju projekta vjetroelektrane u Hrvatskoj prosječno treba 10 godina, a za solarnu elektranu 4 godine.

/Desk/

Objava Europa se okreće obnovljivim izvorima energije pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar obrane Pal Jonson na konferenciji za medije rekao je da bi izgradnja vjetroelektrana na Baltičkom moru predstavljala sigurnosni rizik, među ostalim zbog otežavanja lociranja i rušenja raketa.

Jonson je naglasio da bi vjetroelektrane prepolovile vrijeme koje bi švedski sustavi Patriot imali za reakciju na napad, na samo jednu minutu. Švedska prijestolnica nalazi se samo 500 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrada. Ova odluka otvara pitanje kako će Švedska ostvariti svoj plan udvostručenja proizvodnje električne energije na oko 300 teravatsati u iduća dva desetljeća.

Očekuje se da će potražnja za takvom energijom rasti jer industrija i prometni sektor napuštaju fosilna goriva. Planovi za zelenu proizvodnju čelika, baterija i gnojiva na arktičkom sjeveru zemlje također ovise o dostupnoj, jeftinoj i čistoj struji.

Vlada planira i 2500 dodatnih megavata iz nuklearne energije do 2035. i izgradnju još deset reaktora u desetljeću poslije toga, no kritičari upozoravaju da će potražnja rasti puno brže od izgradnje reaktora.

Energija iz vjetra, gotovo u potpunosti iz kopnenih izvora, trenutačno daje 21 posto švedske struje. Hidroelektrane proizvode 40, a nuklearne elektrane 29 posto.

/Desk/

Objava Švedska iz sigurnosnih razloga neće graditi vjetroelektrane na Baltičkom moru pojavila se prvi puta na Republika.