Uvriježeno se kaže kako je hercegovačka krševita zemlja škrta i teško obradiva. Poljoprivreda je zasigurno težak posao koji zahtijeva stalan i posvećen rad, ali hercegovačka zemlja je sve samo ne škrta jer bogato nagradi trud vrijednih hercegovačkih ljudi. A koje je to bogatstvo okusa, mirisa, boja, najbolje se vidi ovih dana u Stocu.

U tom hercegovačkom gradiću danas je otvorena dvodnevna sajamska manifestacija, 17. po redu ‘Hercegovački plodovi Mediterana’, tradicionalno posvećeni maslini, smokvi i šipku, autohtonim kulturama juga Hercegovine, ali i ljekovitom bilju i moštvu pripravaka, maštovitim rukotvorinama koje više i nisu toliko za odijevanje koliko za ukras u domovima i podsjećanje na zavičaj…

Na Sajmu ove godine izlaze impozantan broj izlagača, njih 120 – iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske što, kao i proteklih godina ovoj manifestaciji daje međunarodni karakter. Većinom su to obiteljska gospodarstva, domaća proizvodnja sa značajnim naglaskom na ekološki zdrave proizvode.

Bošković: Poticaj za poljoprivrednike

“Već 17. godinu nastojimo da ovaj sajam preraste u međunarodni, a što on uistinu i jest. Ove godine imamo brojne izlagače iz zemalja našeg okruženja, BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske. Sajam vec 17. godinu svjedoči da se ovdje donose uspješne poslovne odluke, sklapaju nova partnerstva, ali i prijateljstva”, kazao je gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković.

No, kako je naglasio, ono što je najbitnije je činjenica kako je upravo sajam ‘Hercegovački plodovi Mediterana’ potaknuo mnoge poljoprivrednike stolačkog kraja, ali i šire, na promociju kultura masline, sipka, smokve, grožđa…

“Danas Stolac ima 75 hektara pod sadnicama maslina, 23 tisuće sadnica, ima prerađivačke kapacitete, uljare…Jednostavno, Stolac je danas i sutra središte smokve, masline i šipka i proizvoda od tih kultura”, rekao je Bošković.

Ali, Sajam je potaknuo i na otvaranje novih radnih mjesta, otvaranje malih obiteljskih gospodarstava, OPG-ova.

“Zaista svjedočimo otvaranju OPG-ova koji se bave preradom ovih kultura, a mnogim obiteljima to je izvor prihoda za život”, podsjetio je Bošković.

Mali OPG-ovi, samodostatnost, zdrava hrana, ekološka osviještenost – budućnost BiH

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković, ovom prilikom je naglasio važnost ovakvih manifestacija, ne samo za izvozni potencijal BiH, već i za turistički.

“Svi događaji ovakvog tipa, bili oni ‘veliki’ ili ‘mali’, a gdje se predstavlja gospodarstvo BiH na najbolji način, nama puno znače. Izuzev toga, nalazimo se u području umrežavanja Crne Gore, BiH, Hrvatske…te tako jačamo nas izvozni, a isto tako i turistički potencijal”, rekao je Vuković.

Posebno se osvrnuo na ekološku osviještenost i posvećenost tradiciji proizvodača-izlagača na sajmu.

“Danas govorimo o ekologiji, ekološkoj osviješćenosti, zelenom pristupu prema okolišu, zdravoj hrani, što je vazna odrednica naše budućnosti. Podržati ovakvu manifestaciju znaci podržati još jedan mali kotačić, a za koji očekujemo da će biti veliki u budućnosti”, istaknuo je potpredsjedik Vanjskotrgovinske komore BiH.

On je na koncu naglasio i kako je dobra suradnja malih oboteljskih gospodarstava zemalja u okruženju značajna i za otvaranje novih radnih mjesta, ali za nužnu samodostatnost.

“Definitivno je to jedna od važnih značajki jer samodostatnost je također zaista važna za našu budućnost. U vremenu kada govorimo o umjetnoj inteligenciji i Z generaciji, dolazimo do onoga od čega potičemo i što nas određuje – to je naša zemlja. To je ovo područje i mali OPG-ovi koji trebaju biti budućnost BiH, s tim, naravno, da nam treba odgovarajuća regulativa koja prati takve pozitivne načine poljoprivredne proizvodnje. Uzmimo pozitivna iskustva iz Republike Hrvatske gdje su OPG-ovi temelj ruralog razvoja”, zaključio je Vuković.

/Republika/

Objava U Stocu 17. Hercegovački plodovi Mediterana: “U vremenu umjetne inteligencije i Z generacije, povratak izvoru življenja – našoj zemlji” pojavila se prvi puta na Republika.

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja instrument EU za postavljanje pravedne cijene karbona emitiranog tijekom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan EU.

U tom kontekstu, izvozno orijentirane tvrtke, posebno iz područja proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije, moraju se pripremiti na potpunu primjenu CBAM mehanizma. Poseban izazov u ovom procesu je priprema i podnošenje izvješća o izravnim i neizravnim emisijama stakleničkih plinova u proizvodima koje izvoze u EU.

Istovremeno, Vanjskotrgovinska komora BiH se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta.

„U posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum zbog upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sustav. Određene direktive Europske unije nisu još prihvaćene i primjenjene u BiH, a mi nastojimo podignuti svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. tvrtke, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvješćivanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti minimalno 300 milijuna KM izvoza,“ rekao je predsjednik VTK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković.

Značajnu ulogu u pružanju podrške gospodarskom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 milijuna EUR u ovaj proces, s posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.

„Zelena i digitalna transformacija u BiH je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske učinkovitosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici“, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH.

Tijekom panel diskusije predstavljena su iskustva tvrtki iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

„Kao proizvođači prešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, 80% do 85% naših proizvoda izvozimo u EU i svjesni smo zašto je aluminijska industrija obuhvaćena CBAM direktivom. Mi smo već ušli u zelenu tranziciju, a CBAM je financijska mjera izravno vezana za ovaj proces. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odljev novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju“, dodala je Monika Papić iz tvrtke Emerus d.o.o. Široki Brijeg.

Tima Omerović Smajlović iz tvrtke Lukavac Cement d.o.o. istaknula je kako je ova tvrtka spremno dočekala CBAM direktivu koja je usvojena prošle godine.

„Na vrijeme smo shvatili ozbiljnost ove direktive, što dokazuje i činjenica da smo uspostavili i sustav za praćenje i izvješćivanje o emisijama CO2 i prije ove direktive. Za nas je CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske učinkovitosti“, izjavila je Omerović Smajlović.

Također, govorilo se i o prednostima certifikacije za energetske menadžere – EUREM, a cijeli događaj organiziran je u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju financira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

/Desk/

Objava Ako BiH ne uđe u sustav CBAM-a, godišnje će gubiti minimalno 300 milijuna KM izvoza pojavila se prvi puta na Republika.