“Postoji put kojim treba ići i kojim se treba pronaći pragmatična rješenja u okviru trenutačnih šengenskih pravila, primjerice podnošenjem zahtjeva za dugoročne vize, kao i za boravišne dozvole ili, u nekim ograničenim slučajevima, da se vozače smatra prekograničnim radnicima”, rekao je Lamert.

“Svjesni smo da bi nekim radnicima iz trećih zemalja koji nisu prekogranični radnici trebalo omogućiti boravak u šengenskom prostoru dulji od 90 dana unutar 180 dana, što uključuje profesije koje se oslanjaju na visoku mobilnost, poput vozača kamiona, ali i sportaša i umjetnika”, rekao je Lamert dodajući kako za to postoje nacionalna pravila i bilateralni sporazumi, tako da postoji put za pragmatična rješenja unutar postojećih šengenskih pravila.

Prijevoznici sa zapadnog Balkana već mjesecima prosvjeduju nakon uvođenja digitalnog sustava kontrole na granicama jer se njihove vozače kamiona kada prijeđu u neku od država šengenskog prostora tretira kao i sve druge putnike, što znači da se i na njih primjenjuje pravilo po kojemu na teritoriju Unije mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.

Prosvjed u Sarajevu

Posljednji u nizu prosvjeda održan je jučer u Sarajevu, gdje su profesionalni vozači i prijevoznici iz Bosne i Hercegovine prosvjedovali pred sjedištem delegacije Europske unije.S toga prosvjeda došla je informacija da će se danas u Bruxellesu održati novi sastanak s predstavnicima Europske komisije, međutim, glasnogovornik Lamert nije mogao potvrditi točnost te informacije.

Prijevoznici u svojim zahtjevima ističu kako njihovi vozači nisu ni turisti ni migranti i traže da ih se izuzme od tog pravila, u protivnom prijete kako će prosvjed zaoštriti i blokirati granične prijelaze.

U odnosu na profesionalne vozače iz BiH razumijevanje je do sada iskazala jedino Hrvatska pokazujući spremnost da im izda dugotrajne vize u trajanju do godinu dana, ali takve vize ne vrijede u drugim članicama Unije.

Izdavanje dugoročnih odnosno godišnjih viza profesionalnim vozačima Hrvatska je omogućila usvajanjem izmjena zakona o strancima u svibnju ove godine.

Glasnogovornik Markus Lamert ističe da se uvođenjem sustava ulaska i izlaska nisu uvela nova pravila jer od ranije vrijedi da građani trećih zemalja koji su oslobođeni od obveza da imaju vize mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.

Sustavom ulaska i izlaska ne uvode se nikakva nova pravila, ali omogućuje bolju provedbu tih pravila, čini transparentnijim ono što se događa na našim granicama, kaže glasnogovornik.

Istaknuo je da je Komisija i dalje otvorena za raspravu o tome što se može učiniti unutar postojećih pravila, ali da će se šengenska pravila i dalje primjenjivati, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Europska komisija: Za vozače iz trećih zemalja postoje pragmatična rješenja kako bi se izbjeglo pravilo ’90 dana’ – bilateralni sporazumi, dugoročne vize i boravišne dozvole… pojavila se prvi puta na Republika.

Od 2. travnja, putnici iz ukupno 50 zemalja morat će platiti polog od 15.000 dolara pri ulasku u SAD, što je, prema riječima vlade, motivacija posjetiteljima da ne prekoračuju svoje vize.

Tunis, čija se momčad kvalificirala na ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u nogometu koje se održava u SAD-u, Kanadi i Meksiku, dodan je na popis, kao i Kambodža, Etiopija, Gruzija, Grenada, Lesoto, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Papua Nova Gvineja i Sejšeli.

Pilot program pokrenut je prošlog kolovoza i odnosi se na turiste i poslovne putnike. State Department priopćio je da je broj nositelja viza koji prekoračuju dopušteni boravak od tada značajno opao.

Polog će se vratiti putnicima koji se vrate kući pod uvjetima vize koju imaju ili ne ostvare svoje putovanje.

Posjetitelji iz zemalja u takozvanom Programu izuzeća od viza (VWP) nisu pogođeni, prema ranijim informacijama. To uključuje većinu zemalja Europske unije.

/Desk/

Objava Državljani 50 zemalja trebaju platiti 15.000 dolara jamčevine pri ulasku u SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Iz State Departmenta je objavljeno kako će se od 21. siječnja obustaviti obrada useljeničkih viza za državljane 75 zemalja čijim državljanima je potrebna isplata socijalne pomoći dok žive u SAD-u. Suspenzija, koja će početi 21. siječnja, neće se primjenjivati na podnositelje zahtjeva koji traže ne imigrantske vize ili privremene turističke ili poslovne vize, koji čine veliku većinu tražitelja viza.

Tabele koje je nedavno na svom nalogu Truth Social objavio američki predsjednik Donald Trump, a koje sadrže statističke podatke čiji državljani imaju status migranata i najviše koriste socijalnu pomoć od SAD-a, bile su najave novog poteza američke administracije. A odnosi se, između ostaloga, i na državljane balkanskih zemalja, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, piše Dnevni list.

Što se tiče BiH, više od trećine njenih državljana prima neki vid socijalne pomoći u SAD-u. Prema dostupnim podacima, broj bh državljana ili onih koji posjeduju državljanstvo SAD-a ali imaju bh podrijetlo prelazi 300.000. Prema podacima Trumpove administracije, 32,4% državljana BiH prima novčanu pomoć i živi u SAD-u – što znači da više od 100.000 državljana BiH prima neki vid američke socijalne pomoći.

Privremena zabrana bez – Srbije

Naime, iz State Departmenta je objavljeno kako će se od 21. siječnja obustaviti obrada useljeničkih viza za državljane 75 zemalja čijim državljanima je potrebna isplata socijalne pomoći dok žive u SAD-u. Između ostaloga, ova obustava uključuje i državljane Afganistana, Irana, Rusije, Somalije, a mnogi su zamijetili kako među ovim državama nije i Srbija.

Ali, pregledom tabela i popisa država čiji žitelji najviše koriste američku socijalnu pomoć, a koje je prethodno objavio Trump, naše susjede nema. To znači da, za razliku od navedenih balkanskih zemalja, mali broj Srba koristi ovaj vid američkih dotacija.

Kako je priopćeno iz State Departmenta, ova privremena zabrana ne podrazumijeva poslovne, studentske ili turističke vize. Što se tiče BiH i pregleda komentara na društvenim mrežama, odluka je naišla na brojna negodovanja, a mnogi korisnici su žestoko izvrijeđali američkog predsjednika.

Trump tabelama najavio obustavu useljeničkih viza

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je objavio popis od 100 država i statističke podatke koliko pojedini državljani koriste američku socijalnu pomoć. Podsjetimo kako su njegova predizborna obećanja snažno obuhvaćala i smanjenje socijalnih davanja za inozemne useljenike i smanjenje migracija.

Tako, prema objavljenoj tabeli, čak 81,4% useljenika iz Butana koristi socijalno davanje, potom slijede državljani Jemena (75,2%), Somalije (71,9%), Maršalovih otoka (71,4%), Dominikanske Republike (68,1%), Afganistana (68,1%), Konga (66%), Samoe, Gvineje, Iraka, Zaira, Gvatemale itd.

Nadalje, na ovojtabeli je Kosovo čijih 46% državljana koristi američka socijalna davanja, Albanija sa 41,3%, Crna Gora sa 37,6%, Sjeverna Makedonija 33%, dok 32,4% državljana BiH prima novčanu pomoć i živi u SAD-u.

Na koga se odnosi obustava, a na koga ne

State Department, na čelu s državnim tajnikom i ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, izvijestio je kako je uputio konzularne službenike o zaustavljanju zahtjeve za useljeničke vize iz pogođenih zemalja u skladu s širom naredbom izdanom u studenom kojom su pooštrena pravila o potencijalnim imigrantima koji bi mogli postati “javni tereti” u SAD-u.

„Trumpova administracija zaustavlja zlouporabu američkog imigracijskog sustava od strane onih koji bi izvlačili bogatstvo iz američkog naroda“, navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova SAD-a.

„Obrada imigrantskih viza iz ovih 75 zemalja bit će pauzirana dok State Department ponovno procjenjuje postupke obrade imigracije kako bi spriječio ulazak stranih državljana koji bi primali socijalnu pomoć i javne naknade”, poručeno je.

Suspenzija, koja će početi 21. siječnja, neće se primjenjivati ​​na podnositelje zahtjeva koji traže neimigrantske vize ili privremene turističke ili poslovne vize, koji čine veliku većinu tražitelja viza.

Mnogi imediji izvješćuju kako se očekuje da će potražnja za neimigrantskim vizama dramatično porasti u nadolazećim mjesecima i godinama zbog nadolazećeg Svjetskog prvenstva 2026. i Olimpijskih igara 2028., gdje je SAD domaćin ili suorganizator.

Svjetski mediji također podsjećaju kako je administracija predsjednika Donalda Trumpa već je ozbiljno ograničila obradu imigrantskih i neimigrantskih viza za građane desetaka zemalja, od kojih su mnoge u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Smjernice iz studenog na kojima se temelji odluka naložile su dužnosnicima američkih veleposlanstva i konzulata da “sveobuhvatno i temeljito provjere podnositelje zahtjeva za vizu kako bi dokazali da se neće morati oslanjati na javne naknade od vlade bilo kada nakon ulaska u SAD”.

Dok je savezni zakon od onih koji traže stalni boravak ili legalni status već zahtijevao dokaze kako neće biti javni teret, Trump je u svom prvom mandatu proširio raspon programa naknada koji bi mogli diskvalificirati podnositelje zahtjeva, a smjernice sada idu daljnjem pooštravanju ovih uvjeta.

Pooštreni uvjeti – provjeravaju se financije, zdravstveno stanje, cijepljenost, znanje jezika…

Useljenici koji žele ući u SAD već prolaze liječnički pregled kod liječnika kojeg odobrava američko veleposlanstvo. Pregledavaju se na zarazne bolesti, poput tuberkuloze, i traži se da otkriju bilo kakvu povijest upotrebe droga ili alkohola, mentalnih zdravstvenih stanja ili nasilja. Također moraju biti cijepljeni protiv niza bolesti.

Nova direktiva proširila je te zahtjeve specifičnijim zahtjevima. Navodi se da konzularni službenici moraju uzeti u obzir niz specifičnih detalja o osobama koje traže vize, uključujući njihovu dob, zdravstveno stanje, obiteljski status, financije, obrazovanje, vještine i bilo kakvo prethodno korištenje javne pomoći, bez obzira na zemlju.

Također se navodi da bi trebali procijeniti znanje engleskog jezika podnositelja zahtjeva, što mogu učiniti provođenjem intervjua na engleskom jeziku.

Koje države su pod suspenzijom useljeničkih viza

Zemlje na koje se odnosi najnovija suspenzija su: Afganistan, Albanija, Alžir, Antigua i Barbuda, Armenija, Azerbajdžan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Bjelorusija, Belize, Butan, BiH, Brazil, Burma, Kambodža, Kamerun, Zelenortski Otoci, Kolumbija, Kongo, Kuba, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gruzija, Gana, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Obala Bjelokosti, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Libanon, Liberija, Libija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Republika Kongo, Rusija, Ruanda, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Tanzanija, Tajland, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

/Desk/

Objava Trumpova administracija obustavila izdavanje useljeničkih viza za 75 država, među njima i BiH, Kosovo, Albanija, Sj. Makedonija i Crna Gora pojavila se prvi puta na Republika.

Povod za odluku crnogorske vlade da ukine bezvizni režim s Turskom bio je incident koji se dogodio 25. listopada u podgoričkom naselju Zabjelo, kada je nožem ranjen Podgoričanin M. J. (25).

Iako je policija prvotno tvrdila da su u ranjavanju sudjelovali državljani Turske i Azerbajdžana, kasnije se ispostavilo da su Podgoričanina navodno ranila dva državljana Azerbajdžana.

Uslijedili su prosvjedi desnice, a tijekom njih zapaljeno je i nekoliko prodavaonica čiji su vlasnici Turci.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore dnevniku Vijesti priopćeno je da je, od 27. listopada, kada je crnogorska vlada uvela vize turskim državljanima, 8.935 državljana Turske napustilo Crnu Goru.

Značajno je smanjen broj posjeta Crnoj Gori iz Turske, dok je crnogorski portal Bankar objavio da je u posljednjih mjesec dana ugašeno više od 30 turskih tvrtki, što znači da je u prosjeku svakog dana zatvorena po jedna.

Prema podacima koje je taj portal dobio od crnogorske Porezne uprave, državljani Turske registrirali su u Crnoj Gori 2.140 pravnih osoba, a najčešće djelatnosti u kojima posluju turske tvrtke su trgovina na veliko, građevinarstvo, ugostiteljstvo, konzultantske usluge te iznajmljivanje ili leasing automobila.

Broj turskih tvrtki koje su u posljednjih mjesec dana izbrisane iz Središnjeg registra je 31, a od početka 2025. godine 234, kazali su iz Porezne uprave za portal.

To, kako zaključuje taj portal, jasno ukazuje na to da bi incidenti u Podgorici i uvođenje viza državljanima Turske mogli imati mjerljiv učinak na tržište, te je vidljivo da dio investitora preispituje daljnji ostanak u Crnoj Gori.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nedavno je rekao kako vjeruje da će turski državljani uskoro biti oslobođeni viza, te je istaknuo da su nakon nedavnog incidenta sigurnosne službe dviju država intenzivirale suradnju.

Vjerujem da ćemo brzo osloboditi turske državljane viza, rekao je Ibrahimović.

/Desk/

Objava Ekonomske posljedice – Nakon što je Crna Gora uvela vize Turcima, 9.000 ih napustilo zemlju, ugašena 31 tvrtka i značajno smanjen broj posjeta pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je najavilo Ministarstvo vanjskih poslova Kine, gore navedenih šest zemalja bit će uključeno u politiku bezviznog režima počevši od 30. studenog 2024. godine, prenosi Schengen.News.

To znači da će za nešto više od tjedan dana vlasnici putovnica Bugarske, Hrvatske, Estonije, Latvije, Malte i Rumunjske imati bezvizni pristup teritoriju Kine.

Odluka do 31. prosinca 2025.

Međutim, izuzeće od vize nije trajno. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Lin Jian, rekao je da će bezvizni ulazak biti dopušten probno, ali da ističe 31. prosinca 2025.

Ipak, ako se ova praksa pokaže učinkovitom u privlačenju velikog broja posjetitelja iz EU, Kina bi je mogla odlučiti produljiti za još jedno vremensko razdoblje.

Uz dodavanje više zemalja EU-a, između ostalih, u shemu izuzeća od viza, Kina je također napravila još jednu promjenu u pogledu razdoblja boravka u zemlji bez vize.

Kina udvostručuje razdoblje boravka bez vize

Kao dio svojih napora da privuče više posjetitelja, Kina je odlučila udvostručiti razdoblje bezviznog boravka za državljane zemalja uključenih u njezinu shemu izuzeća od viza.

Počevši od 30. studenog 2024., onima kojima je dopušten ulazak u Kinu bez vize bit će dopušten boravak bez vize do 30 dana umjesto sadašnjih 15 dana.

To znači da će u skladu s novim izmjenama državljani Bugarske, Hrvatske, Estonije, Latvije, Malte i Rumunjske te svi oni koji su do sada uživali bezvizni režim moći kratkotrajno boraviti na teritoriju Kine vremena u turističke, poslovne svrhe, posjet rodbini i prijateljima te u tranzitne svrhe do najviše 30 dana.

Kina nastavlja s ukidanjem viza

Kina trenutno dopušta bezvizni ulazak iz brojnih zemlja EU. Kina je 8. studenog 2024. ukinula vize za državljane Danske, Finske, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Slovačke.

Bezvizni ulazak dopušten je i državljanima Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske i Švicarske, kao i državljanima Slovenije i Grčke, između ostalih.

Svi državljani gore spomenutih zemalja i neki drugi državljani uključeni u kinesku shemu izuzeća od viza, uživat će bezvizni ulazak do kraja sljedeće godine, točnije do 21. prosinca 2025. godine, prenosi Fenix-magazin.

/Desk/

Objava Kina ukida vize za državljane Bugarske, Hrvatske, Estonije, Latvije, Malte i Rumunjske pojavila se prvi puta na Republika.

“Upoznati smo kako BRICS banka može funkcionirati i u sljedećih nekoliko mjeseci neke od projekata koje smo pokušali osigurati putem europskih institucija, nastojati ćemo realizirati putem instrumenata BRICS-a. Naći ćemo način i iskoristiti prijateljstva kako bi zatražili da određene projekte financira BRIKS razvojna banka”, rekao je Dodik.

(BRICS je međuvladina organizacija koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati)

“Za razliku od drugih sastanaka na kojima nešto traže i uvjetuju vas, na Summitu BRICS-a u Kazanju, Srpsku iako je bila promatrač, uvažavali su i doživljavali kao prijatelja. Zato je bilo važno da Srpska sudjeluje na ovom Summiti BRICS-a, kako bi se upoznali s alternativom, jer postojećim finanijckim instrumentima Zapad i Amerika uvjetuju sve, pa i nas”, rekao je.

O BiH, nisu razgovarali, već “isključivo o međusobnim odnosima”.

“A kada su nestale kamere, pričali smo o odnosima o kojima ni sada ne mogu pričati jer je to realno. Niti sam ja imao pričao o tome što je u BiH, koliko Konaković laže i petlja, niti što Bećirović govori. Јedini odnos koji je bio i rekao sam – predsjedniče, Srpska neće dati suglasnost za uvođenje sankcija niti vize za ruske građane”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, jedan od uvjeta u Reformskoj agendi, pa samim time i dobivanja sredstava EU-a iz Plana rasta je i usklađivanje visnog režima BiH s EU. To je i jedan od koraka koje BIH treba ispuniti na putu ka EU.

Vizni režim podrazumijeva, između ostaloga, i uvođenje viza državljanima Ruske Federacije, kao i Kine, Turske, Azerbajdžana, Omana, Katara i Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za sada, vladajući SNSD neće podržati uvođenje sankcija Rusima i Kinezima, dok bošnjačke stranke ističu kako to neće učiniti kada je u pitanju Turska i arapske zemlje.

/Republika/

Objava Dodik kaže kako će mu zemalje BRICS-a dati novac “bez uvjetovanja”, a zauzvrat obećava blokadu EU puta – uvođenja sankcija i viza Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Kurti koji sudjeluje na samitu Berlinskog procesa u glavom gradu Njemačke tamo je najavio kako će od 1. siječnja osobe s putovnicama BiH moći nesmetano ulaziti na Kosovo, što sada nije slučaj, prenosi Jutarnji list.

Razlog je to što političari iz Republike Srpske odbijaju dati suglasnost da državljani Kosova s dokumentima svoje države mogu ulaziti u BiH jer to smatraju de facto priznanjem kosovske neovisnosti.

Zbog toga su putovanja iz BiH na Kosovo i obratno iznimno rijetka jer državljanima dvije zemlje trenutačno trebaju vize koje mogu ishoditi samo kroz iznimno kompliciranu proceduru i na njih moraju čekati tjednima.

Sloboda kretanja u regiji s osobnim iskaznicama sastavni je dio obveza koje su preuzele države-članice pa tako i BiH. To je svojim potpisom potvrdio bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, iz Dodikove stranke, no srpski su dužnosnici u tijelima vlasti BiH ipak nastavili blokirati slobodu kretanja za državljane Kosova.

“Dok entitet Republika Srpska odbija ratificirati sporazum o mobilnosti za slobodno kretanje s osobnim iskaznicama, koji je moja zemlja prva u regiji ratificirala u parlamentu, odlučio sam prekinuti čekanje. Republika Kosovo će od 1. siječnja iduće godine jednostrano dopustiti slobodno kretanje državljana BiH s osobnim iskaznicama”, izjavio je kosovski premijer Kurti u Berlinu dodajući kako je povezanost ključna za Berlinski proces.

No odluka vlade Kosova Dodika nije pokolebala, a on je u izjavi lokalnim medijima u RS ponovo vrijeđao Bošnjake u BiH, ali i kosovske Albance nazivajući ih Šiptarima, što je u u Srbiji uobičajeni pogrdni naziv za taj narod.

“Morali su znati da BiH nije priznala samoproglašeno Kosovo i da neće, naravno, priznati ni ulazak Šiptara s osobnom iskaznicom u BiH. Naravno, muslimani bi to uradili, Republika Srpska neće”, izjavio je Dodik.

Činjenicu da Srbija priznaje kosovske dokumente i dopušta građanima Kosova da s tim dokumentima putuju preko teritorija Srbije za Dodika nije bitna i on kaže kako je to, po njegovu tumačenju, samo dokaz da je Kosovo dio Srbije a da RS stoji iza takve politike.

/Desk/

Objava Dodik brutalno izvrijeđao građane Kosova: ‘Ti Šiptari neće dolaziti s osobnom u BiH‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler je kazao kako je dugoročni zahtjev EU da sve zemlje, koje se žele priključiti EU, moraju usuglasiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU kao i da na popisu zemalja za bezvizni režim ne može biti više zemalja od onih koje su na popisu EU, piše Deutsche Welle.

„EU očekuje i poziva BiH da se, kao zemlja kandidatkinja, u potpunosti uskladi s politikama EU-a u brojnim područjima, uključujući viznu politiku”, za DW je kazao glasnogovornik Izaslanstva EU u BiH Ferdinand Koenig.

Podsjeća da, budući da je za državljane pojedinih trećih zemalja, uključujući Tursku, Kinu, Rusiju, Azerbejdžan, Oman, Katar i Kuvajt obvezno posjedovanje viza za ulazak u EU, te da se od BiH očekuje osiguranje napretka u usklađivanju vizne politike s politikom EU-a, ali i ratificiranje Statusnog sporazuma o Frontexu s EU kao i rješavanja pitanja suradnje na readmisiji.

„To je važno ne samo za proces pristupanja BiH EU, već i za adekvatno funkcioniranje bezviznog režima BiH s EU koji je već uspostavljen”, istaknuo je glasnogovornik EU-a u BIH.

Ali, nije isključeno da bi zbog neusklađivanja viznog režima s EU mogli trpjeti građani BIH.

Naime, Koenig na pitanje što je sljedeći korak Bruxellesa ukoliko ipak BiH propusti uskladiti svoju viznu politiku s politikom EU-a, kaže kako ne postoje neposredni planovi za uvođenje viznog režima s BiH, imajući u vidu da je snažnije integriranje Zapadnog Balkana u EU jedan od ciljeva politika EU-a, ali…

„Ipak, EU zadržava pravo da ponovno uvede vizni režim ukoliko se ne ispune uvjeti za izuzeće od viza”, zaključuje Koenig.

Vize za Tursku, Rusiju i Kinu? „Ne očekujte”

Unatoč upitima DW-a, nije odgovorio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, kao ni zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Staša Košarac.

Međutim, po nedavnim izjavama za medije, ukidanje viza za državljane pojedinih zemalja za koje se u EU traži viza, barem što se tiče BiH, čini se da neće lako ići.

“Ne očekujte od mene da kažem da ćemo uvesti vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj”, rekao je prije nekoliko tjedana državni ministar sigurnosti Nenad Nešić za Radio Slobodnu Europu.

I ministar Elmedin Konaković imao je sličan stav, a u intervjuu za N1 BiH objasnio je, „zašto su neke stvari urađene suprotno pravilima EU-a”.

„Traže uvođenje viza građanima Turske, Rusije… Ne možemo ih poslušati, Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno”, naveo je Konaković.

Kazao je i kako su za Saudijsku Arabiju “gunđali i naružili ga”, ali da je dužnosnicima Zapada objasnio.

“Pokazali smo da su se 130 posto povećali dolasci ljudi iz Saudijske Arabije u BiH te tako i impakt na ekonomiju. Razumjeli su da BiH ima specifičnosti. Uvažavamo ih, prihvaćamo, oni su naši prijatelji, ali razumiju da nećemo slijepo poslušati bilo koga prije interesa BiH i naših građana”, rekao je Konaković.

Hrvatska ne želi žicu ni vojsku na granicama

Hrvatski premijer Andrej Plenković već je kazao kako ne želi žicu, niti vojsku na granici prema BiH, a kako to zagovaraju neke oporbene stranke.

Izravan je bio u izjavama za medije i hrvatski predsjednik Milanović. „Ako staviš vojsku na granicu, bit će mrtvih i gdje smo onda?”, rekao je.

Međutim, izuzev što je kazao kako je „Europa godinama izgubljena i lakomislena oko migranata”, on je skrenuo pozornost na neusklađenost viznog režima, a na čemu već duže vrijeme inzistira EU kada su u pitanju i BIH i Srbija.

„Problem je viznog režima koji BiH ima s nekim državama, odnosno, nema s nekim državama čiji državljani slobodno dolaze u Sarajevo, slete na aerodrom i onda dalje idu u promenadu”, ocjenio je Milanović.

Znanto povećan broj migranarta

Iz Granične policije (GP) BiH izašli su s informacijom da je za devet mjeseci ove godine, u nezakonitom prijelazu državne granice, kao i u pokušaju nezakonitog prijelaza državne granice otkriveno 8.720 osoba, što je za 27,24 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.

„Prema državljanstvima, najviše zatečenih osoba u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice su državljani Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka, Bangladeša”, naveli su iz GP-a BiH, piše DW.

/Desk/

Objava BiH i vizno usklađivanje s EU? Teško. pojavila se prvi puta na Republika.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara (VM) BiH utvrđen je Prijedlog memoranduma o razumijevanju između VM BiH i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o uzajamnom izuzeću od zahtjeva za ulaznu vizu.

Objava BiH i UAE međusobno ukidaju vize pojavila se prvi puta na Republika.

“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava europsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidatkinje, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike s politikama EU. Za dobro funkcionisranje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost s viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim s Rusijom”, kazali su za Nezavisne novine iz Izaslanstva EU U BiH.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH provode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvješću, objavljenom u prosincu 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku s listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na razini države.

EU od BiH, također traži da za sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita osigura učinkovit pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Izuzev po pitanju viza, EU očekuje od BiH primjenjivanje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na razini Vijeća EU u proteklih desetak mjeseci.
Jedan europski dužnosnik za Nezavisne je nedavno kazao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne provodi.

U posljednjim zaključcima Europskog Vijeća iz prosinca prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvješću o napretku Europske komisije ističe se da BiH treba uvesti vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sustav migracija koji dobro funkcionire u sigurnom okruženju, zemlja se mora uskladiti s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju, pišu Nezavisne novine.

/Desk/

Objava EU traži od BiH uvođenje viza za ruske državljane i provođenje sankcija Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.