Kako je u četvrtak priopćeno iz Suda BiH, optužnica je potvrđena protiv zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH Mensuda Kelešture i podređenog zapovjednika Brigadne artiljerijske grupe Hazima Jašarevića koji se terete za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Prema navodima optužnice Tužiteljstva BiH, Keleštura je zapovijedio artiljerijski napad na prigradsko naselje Podgradina u općini Vitez 10. lipnja 1993. godine. Tužiteljstvo tvrdi da je napad izveden unatoč tome što se radilo o području naseljenom gotovo isključivo civilnim stanovništvom, te u vrijeme kada je bilo proglašeno primirje.

Optužnica dalje navodi da je Jašarević kao zapovjednik Brigadne artiljerijske grupe proveo zapovijed te preko potčinjenih pripadnika naložio ispaljivanje minobacačkog projektila kalibra 120 milimetara. Taj projektil je, prema navodima optužnice, pao na dječje igralište pri čemu je smrtno stradalo osmero, a ranjeno još petero hrvatske djece.

Augustina Grebenar bila je najmlađa žrtva jer je u trenutku smrti imala tek devet godina. Tada je poginuo i njezin brat Velimir Grebenar, te brat i sestra Sanja i Milan Garić, kao i Boris Antičević, Dražen Čečura, Sanja Križanović i Dragan Ramljak.

Sud BiH navodi kako su potvrđivanjem optužnice stečeni uvjeti za početak sudskog postupka pred Sudom BiH.

Poginuloj djeci na mjestu tragedije podignut je spomenik kojega je pohodio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Godišnjice njihove smrti redovito se prisjete najviši hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH.

/Desk/

Objava Potvrđena optužnica za ubojstvo osmero hrvatske djece u Vitezu tijekom rata pojavila se prvi puta na Republika.

Optuženi su Mensud Keleštura rođen 1959. godine u Zenici i Hazim Jašarević rođen 1953. godine u Vitezu.

Tužiteljstvo BiH sada ih, nakon 32 godine, tereti da su tijekom rata i oružanog sukoba između Armije BiH i HVO kao zapovjednici u postrojbama Armije BiH postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Keleštura je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH a Jašarević zapovjednik Brigadne topničke skupine te postrojbe čiji su pripadnici 10. lipnja 1993. godine sudjelovali u topničkom napadu na civilne objekte u kojima su živjeli Hrvati.

Granata ispaljena iz minobacača promjera 120 mm pogodila je igralište na kojemu su se u tom trenutku igrala djece hrvatske nacionalnosti. Njih pet na mjestu je poginulo, a preostalo troje ubrzo je umrlo od posljedica ranjavanja Još petoro djece koja su se nalazila na igralištu je ozlijeđeno.

Keleštura i Jašarević zbog toga su sada optuženi da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

U napadu na dječje igrališta u viteškom naselju Podgradina ubijeni su Augustina Grebenar koja je i najmlađa žrtva jer je u trenutku smrti imala tek devet godina te Boris Antičević, Dražen Čečura, Sanja Garić, Milan Garić, Velimir Grebenar, Sanja Križanović i Dragan Ramljak.

/Desk/

Objava Nakon 35 godina Tužiteljstvo BiH podiglo optužnice za ratni zločin zbog ubojstva osmero djece u Vitezu pojavila se prvi puta na Republika.

“Bio sam, očito, vrlo sretan u svojoj karijeri što sam osvojio sve što sam osvojio i postigao sve što sam postigao, ali primiti ovakvu čast, biti vitez, to je iznad svega što sam ikad mislio da ću dobiti. Iskreno, kao dječak s East Enda Londona, rođen u Leytonstoneu, a sada ovdje u dvorcu Windsor, kako primam čast od Njegova Veličanstva kralja – najvažnije i najcjenjenije institucije na svijetu – to je zaista trenutak. Ovo je bez sumnje moj najponosniji trenutak”, rekao je vidno emotivan nogometaš koji je dodao da mu je velika čast biti priznat zbog sportske karijere i filantropskog rada kojima se počeo baviti već kad je imao samo 17 godina.
Govoreći o svojoj motivaciji, Beckham je rekao da je rano shvatio da ga ljudi slušaju i da je to “moćan alat” u svijetu humanitarnog rada.

“Mislim da je to uglavnom zbog karijere koju sam imao i timova za koje sam igrao, stvari koje sam osvojio i poštovanja koje sam stekao kroz karijeru, i mislim da je to razlog zašto me ljudi slušaju. I mislim da je to vrlo moćan alat u humanitarnom radu. Vrlo brzo sam shvatio da možemo napraviti promjenu stvarima koje sam rekao i stvarima u koje sam se uključio i mislim da mi je zato to toliko važno”, naglasio je nogometaš koji je kroz godine podržao brojne humanitarne inicijative, pa je tako i ambasador dobre volje za UNICEF od 2005. godine.

“Sve što radim, radim iz ljubavi. Ne radim to zato što moram, ne radim to zato što sam prisiljen, radim to jer je važno”, objasnio je David koji je za ovaj trenutak odabrao i posebno odijelo koje je izradila njegova supruga i pratnja na samom događaju, Victoria Beckham (51). U pitanju je sivo odijelo inspirirano samim kraljem Charlesom koji je odijelo i pohvalio.

“Bio je prilično impresioniran mojim odijelom. On je zapravo najotmjenije odjeveni muškarac kojeg poznajem, pa je inspirirao dosta mojih izgleda tijekom godina i definitivno je inspirirao ovaj izgled. Ovu kreaciju dizajnirala je moja supruga. Gledao sam stare slike njega dok je bio mlad u jutarnjim odijelima i pomislio sam, OK, to želim nositi, pa sam dao supruzi i ona je to napravila”, otkrio je poznati nogometaš i humanitarac.

(Izvor: www.Gloria.hr)

Objava Beckham postao vitez pojavila se prvi puta na Republika.

U koncelebraciji su sudjelovali župnik u Vitezu fra Velimir Bavrka i dekan Travničkog dekanata preč. Josip Lebo.

U prigodnoj propovijedi, nadbiskup Vukšić je istaknuo važnost sjećanja na djecu ubijenu u ratu te je molio za njihove duše i obitelji, nabrojavši imena ubijenih: Sanju Garić, Milana Garića, Dragana Ramljaka, Draženka Čečuru, Borisa Antičevića, Sanju Križanović, Augustinu Grebenar i Velimira Grebenara.

Nadbiskup je također pozvao na molitvu za mir i prestanak nasilja te naglasio potrebu za uzajamnim oproštenjem među ljudima i narodima.

Na kraju misnog slavlja izmoljena je molitva za duše poginule djece, a liturgijsko slavlje animirao je župni zbor.

Podsjetimo, 10. lipnja 1993. granatom ispaljenom od strane pripadnika Armije BiH ubijeno je osmero djece na igralištu u Vitezu, najmlađa žrtva bila je devetogodišnja Augustina Grebenar. Do danas nitko nije odgovarao za taj zločin.

/Desk/

Objava U Vitezu sjećanje na ubijene osmero djece – Još nema pravde za žrtve i kazne za zločince pojavila se prvi puta na Republika.

“Kćeri moja, ne brini, ti si dobro”, odgovorio joj je on, nadajući se čudu koje će djevojčici sačuvati život.

U istom danu, na istom dječijem igralištu u gradiću u srednjoj Bosni, Pero Grebenar izgubio je i 12-godišnjeg sina Velimira.

“Kad je puklo, istrčao sam vani bos. Vidim sina, nema trećinu glave. Uzmem Augustinu, živa je, nosim je, trčim prema ambulanti. Hitna kola voze ranjenika, a usput i nas. Doktorima kažem: ‘Spasite mi dijete, eno sam i sina izgubio'”, prisjeća se Pero u razgovoru za Radio slobodna Europa (RSE).

Nakon nekoliko sati čekanja, liječnici su Peru obavijestili da je i Augustina preminula.

Tri desetljeća čekanja na pravdu

Devetogodišnja Augustina Grebenar bila je najmlađa među osam mališana koji su poginuli 10. lipnja 1993, u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Najstarija žrtva imala je 18 godina.

Predmet koji se odnosi na ovaj slučaj, 20 godina nalazi se u Tužiteljstvu BiH, gdje je proslijeđen iz županijskog Tužiteljstva u Travniku.

Iz državnog Tužiteljstva za RSE tvrde da je od početka 2022. godine istraga ubrzana, te da su angažirani stručnjaci za balistička vještačenja.

Članovi obitelji stradale djece nekoliko puta su davali iskaz pripadnicima Državne agencije za istrage i zaštitu. No, kažu kako imaju sve manje nade da će odgovorni biti procesuirani.

“Normalno da bih volio znati tko je to uradio, ali kad do sada nije otkriveno, kako će sad. Možda su pomrli ti što su bili na minobacaču. Gdje su svjedoci i kako sve povezati”, ističe Pero Grebenar.

Igralište kao “sigurna” zona

Tijekom ratnih devedesetih u BiH, Vitez je bio poprište žestokih oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH. Gradić smješten u Lašvanskoj dolini, sa oko 7.200 predratnih stanovnika, u ratu je bio podijeljen na bošnjački i hrvatski dio.

Djeca iz naselja Podgradina provodila su dane u kojima nije bilo borbi na obližnjem igralištu, s klupom i košarkaškim košem. Taj prostor, okružen njihovim kućama, roditelji su smatrali sigurnim mjestom za igru, izvan dometa snajpera.

Ana Grebenar, majka ubijene Augustine i Velimira, prisjeća se da je i kobni lipanjski četvrtak bio jedan od mirnijih dana od početka rata.

“No, samo što smo ušli u kuću, pade granata. Istrčala sam i vidjela sina. Prepoznala sam ga po hlačicama. Tina je bila pri svijesti. Kasnije, vidim, dođoše i pitam je li to i moja Tina umrla, dragi Bože”, ispričala je za RSE.

Granata na igralište ispaljena je u predvečerje, nešto iza 20 sati. Petero djece poginulo je na licu mjesta i sahranjeno je tijekom noći, nekoliko sati nakon stradanja, dok je troje preminulo u bolnici. Istog dana šestero djece je ozlijeđeno.

Optužnica do kraja godine?

Tri desetljeća nakon granatiranje dječijeg igrališta, Tužiteljstvo BiH angažiralo je stručnjake za balistička vještačenja iz BiH i Hrvatske.

Njihov posao bi trebao biti završen za dva do tri mjeseca, a postupajući tužitelj Ivan Matešić očekuje epilog, odnosno podizanje optužnice, do kraja godine.

Do sada je, kako kaže za RSE, potvrđeno da je granata kalibra 120 milimetara ispaljena sa položaja Armije RBiH u okolici naselja Preočica, u blizini Viteza.

“Imali su optičku vidljivost što gađaju i sad je na nama da dokažemo da u okolini nije bilo vojnih ciljeva, poput vojarni ili minobacačkog oružja. Utvrdio sam da u priječniku od 300 do 500 metara nije bilo nikakvog vojnog cilja”, kaže Matešić.

Ističe da je njemu predmet o stradanju djece dodijeljen prije tri godine, a za RSE nije mogao potvrditi tko je do tada bio postupajući tužitelj.

U ratu u BiH od 1992. do 1995, u Vitezu su bilie raspoređene jedinice 325. Brdske brigade Armije RBiH. Tužitelj Matešić kaže da su kao potencijalni osumnjičeni, ispitani pojedini njeni pripadnici, poput onih koji su bili rapoređeni na minobacačima.

“Trudim se koliko mogu ubrzati, ali bez vještačenja o doletu granate, njenim karakteristikama i obimu rasprsnuća gelera, ne može se ići na sud. Onda, moram dokazati naredbu, je li došla od dežurnog operativnog, zapovjednika brigade ili korpusa”, dodao je Matešić.

U vrijeme kada je ispaljena granata na dječije igralište, 10. lipnja 1993.godine, zapovjednik 325. Brdske brigade bio je Mensud Keleštura.

Enver Hadžihasanović, bivši komandant Trećeg korpusa Armije BiH, čija je zona odgovornosti obuhvaćala srednju Bosnu, osuđen je 2008. godine pred Haškim tribunalom na tri i pol godine zatvora. Hadžihasanović je osuđen za ratne zločine nad Hrvatima i Srbima u srednjoj Bosni. No, smrt djece u Vitezu nije bila dio optužnice, niti presude koja mu je izrečena.

Video snimka kao dokaz

Kaznena prijava zbog ratnih zločina nad Hrvatima u srednjoj Bosni, uključujući i smrti osmero djece u Vitezu, podnesena je još 1996. godine, potvrđeno je za RSE iz Tužiteljstva Srednjobosanske županije.

Tada je prijavljeno osam bivših pripadnika Armije BiH, ali je istraga protiv većine obustavljena.

Županijsko tužiteljstvo je krajem studenog 2002. formiralo predmet u kome su, kako kažu, “evidentirana” poginula djeca iz Viteza, a koji je potom proslijeđen na postupanje Tužiteljstvu BiH.

“Ne kritiziram nikoga, ali je činjenica da ranije nije puno urađeno u predmetu. U županijskom tužiteljstvu gotovo ništa, osim što su uzete izjave od roditelja i preživjele djece”, kaže za RSE tužitelj Matešić.

Stradanje na dječijem igralištu u Vitezu nije bilo dio nijedne optužnici, niti presude pred domaćim pravosuđem ili Haškim tribunalom.

Spominjalo se 1998. godine tijekom haškog suđenja za zločine nad Bošnjacima u srednjoj Bosni bivšem zapovjedniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Tihomiru Blaškiću. Uz upozorenje pristunima na brutalnost prizora, u sudnici je tada prikazan amaterski video snimak, koji je snimljen neposredno nakon granatiranja.

Taj snimak na kome se vidi i krater od granate je, prema riječima državnog tužitelja, jedna od ključnih materijala u procesu.

Spomenik kao mjesto političkih manipulacija

Na igralištu u Vitezu danas se nalazi spomenik “Osmica”. Na prekinutu dječiju igru podsjećaju košarkaški koš i klupa na kojoj su mališani sjedili. Na tom mjestu, obitelji svake godine 10. lipnja polažu cvijeće i pale svijeće za ubijenu djecu.

Ivan Garić, koji je na igralištu izgubio brata i sestru, te je i sam teško ranjen, osnovao je i udrugu “Osmica”, s ciljem čuvanja sjećanja na stradalu djecu. Uz razočarenje što ni nakon tri desetljeća nema procesuiranja, Garić za RSE ističe kako se obitelji suočavaju i s manipulacijama političara koji godišnjice zločina u Vitezu pokušavaju iskoristiti za vlastitu promociju.

“Ovo je mjesto gdje oni naradije ne bi dolazili, ali mislim da to ne mogu sebi priuštiti“, ističe Garić, te naglašava da je lokalna vlast tek prije nekoliko godina odobrila građevinsku i urbanističku dozvolu za spomen-obilježje “Osmica”.

Procesuiranje ratnih zločina do kraja 2023.

Stradanje osmero djece u Vitezu nije jedini ratni zločin kojim se pravosudne insitucije u BiH bave gotovo 30 godina od završetka rata. Gotovo 500 neprocesuiranih predmeta s poznatim počiniteljima evidentirano je do kraja 2021. godine te oko 1.250 u kojima su počinitelji nepoznati, navedeno je u izvješću Misije OSCE-a iz lipnja 2022.

Iz OSCE-a je tada upozoreno da pravosudne institucije BiH neće okončati procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine.

Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH, od kraja rujna prošle godine, u svim tužiteljstvima registrirano je više od 4.000 osoba u 465 predmeta za ratne zločine koji čekaju na procesuiranje.

Vijeće ministara BiH je u prosincu 2008. godine usvojilo Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, zamišljenu kao niz smjernica za njihovo procesuiranje do kraja 2023. godine.

Kaznena djela ratnih zločina ne zastarijevaju, a Kazneni zakon BiH za ratne zločine predviđa sankcije od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora.

Presude pred sudovima u BiH su, prema službenim podacima zaključno s krajem 2022. godine, donesene u oko 600 predmeta. Za ratne zločine izrečene su pravomoćne presude u trajanju od više od 3.200 godina zatvora.

Prema izvješću Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 osoba. Od toga broja, 100.000 ubijenih je u Bosni i Hercegovini, piše RSE.

/Desk/

Objava Tri desetljeća nema kazne za ubojstvo osmero djece u Vitezu od granate Armije BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o Redu sv. Mihaela (Mihovila) i sv. Jurja, a koje je prema zamisli Iana Fleminga, autora sage o tajnom agentu primio i fiktivni lik kojega je na velikom ekranu prvi put utjelovio Sean Connery 1963. godine. Priznanje je glumcu dodijeljeno “u znak zahvalnosti za izvanredan doprinos filmu i kazalištu”.

Craig je, podsjetimo, glumio u pet dugometražnih filmova kao agent u službi Njezina veličanstva, od Casino royala iz 2006. do Smrt može čekati iz 2021.

“Čekali smo vas …”, bila je poruka na službenom Twitteru kraljevske kuće koja se tako poslužila jednom od najslavnijih replika u sagi.

We’ve been expecting you…

🎖️The Princess Royal presents Daniel Craig with The Order of St Michael and St George – the same honour held by his character James Bond – in recognition of his outstanding contribution to film and theatre. pic.twitter.com/X20TP6BogL

— The Royal Family (@RoyalFamily) October 18, 2022

Objavljena je i fotografija Daniela Craiga kako se nasmiješen klanja princezi Ani na svečanosti u dvorcu Windsor.

Veze između britanske kraljevske obitelji i agenta 007 traju godinama. Tako je 2012., kada je London bio domaćin Olimpijskih igara, kraljica Elizabeta II. snimila komičan video s Jamesom Bondom, a tumačio ga je Daniel Craig koji dolazi po nju u Buckinghamsku palaču. Filmić je bio montiran tako kao da se tada 86-godišnja kraljica ukrcava u helikopter i zatim iz njega iskače padobranom zajedno s agentom 007 ravno iznad olimpijskog stadiona.

Film Smrt može čekati u kinodvoranama se pojavio sa zakašnjenjem zbog pandemije covid-19 no bio je uspješnica na kinoblagajnama. Bio je to 25. službeni uradak u mitskoj sagi o britanskom špijunu, ujedno zadnji u kojem agenta Bonda glumi Daniel Craig.

Prilikom premijere, britanska kraljevska mornarica (Royal Navy) promaknula je glumca u počasnog zapovjednika, a riječ je o tituli kojom se u sagi okitio i njegov lik, James Bond.

Craig više neće zaigrati Bonda i fanovi sada nestrpljivo čekaju tko će sljedeći na ekranu izgovoriti najslavniju rečenicu “Zovem se Bond, James Bond”.

Objava Daniel Craig, glumac koji je utjelovio Jamesa Bonda, ubuduće je vitez pojavila se prvi puta na Republika.