Golić je pojasnila da ovo pitanje odmah ide na objavu u Službeni glasnik RS, jer se ne radi o zakonu i odluci već o izboru nove Vlade RS i nije potrebno da o njemu bude potpisan ukaz.

“Nismo postigli suglasnost o pokretanju veta. Mi smo obavijestili Narodnu skupštinu RS. Zakoni, odluke, to ide na ukaz, a s obzirom da je ovo izbor Vlade RS to ide izravno u Službeni glasnik RS, jer zakonodavnu vlast u Srpskoj čine NS RS i Vijeće naroda RS”, dodala je Golić.

Na ovaj način, Klub Bošnjaka se praktično predomislio od pokretanja veto mehanizma, jer je odmah po izboru nove Vlade RS na čelu sa Savom Minićem, više puta poručeno da će se pokrenuti priziv pred nadležnim sudovima.

Boran Bosančić, glavni tajnik Narodne skupštine RS, potvrdio je za Nezavisne novine” kako su dobili obavijest od strane Vijeća naroda RS te da je popratni akt već upućen u Službeni glasnik Republike Srpske.

Čim u Službenom glasniku RS bude objavljeno navedeno, nova Vlada RS već narednog dana od tog trenutka službeno stupa u radni odnos.

/Desk/

Objava Prešutna podrška – Bošnjaci neće uložiti veto na novu vladu RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.

U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru “Morinj”.

Nakon prijedloga Slovenije i Njemačke o ukidanju veta, oglasili su se i analitičari iz Srbije, koji navode da bi za Beograd usvajanje tog prijedloga značilo micanje prepreka na njihovu putu k EU.

“To bi prije svega pomoglo Srbiji da izbjegne potencijalni veto od Bugarske i Hrvatske, koje su prije nekoliko dana blokirale otvaranje pregovora u klasteru 3 (koji uključuje osam poglavlja, op.a.), ali i spriječilo potencijalne blokade Mađarske i Rumunjske temeljene na bilateralnim problemima, a koje su također zemlje EU s kojima Srbija graniči”, rekao je Miloš Pavković, istraživač Centra za europske politike, za Blic.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, Tanja Fajon, prije nekoliko je dana objasnila otkud ova ideja.

“To je inicijativa da ubrzamo cijeli proces proširenja, odnosno, pretpristupni proces, kako ne bismo imali previše prilika stavljati veto na blokade susjeda zbog bilateralnih pitanja, te više puta iskoristiti mogućnost glasanja kvalificiranom većinom (QMV) uz sam proces”, rekla je Fajon u razgovoru za crnogorsku agenciju Mina.

“Hrvatska je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, sad treba biti iskreni partner svim zemljama Zapadnog Balkana”, poručila je.

Inače, Hrvatska je do sada šest puta blokirala Srbiji zatvaranje pregovaračkog poglavlja s EU. U prosincu 2024. je blokirala otvaranje klastera 3, u lipnju 2021. otvaranje klastera 3 i 4, u prosincu 2017. blokirala je poglavlje 33, u prosincu 2016. blokirala je poglavlje 26, u lipnju 2016. blokirala je poglavlje 23 te u travnju 2016. također poglavlje 23.

Razlozi su bili mnogobrojni – od rješavanja pitanja ratne odštete i nestalih hrvatskih vojnika i civila u ratu od 1991. do 1995., pa do vraćanja arhivske građe, među kojima i one koja se odnosi na stradanje Židova u vrijeme NDH, a koju Beograd odbija vratiti Zagrebu. Zamjera se i srbijansko “svojatanje dubrovačke književnosti”, odredbe srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, u kojoj se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom. Također se 2021. zatražilo da se Srbija izjasni o genocidu u Srebrenici.

Bugarska također ne zaostaje s blokiranjem – u prosincu 2024. blokirala je otvaranje klastera 3, u lipnju 2021. otvaranje klastera 3 i 4, u prosincu 2020. poglavlje 2, a u siječnju 2017. poglavlje 26. Bugarski predsjednik zaprijetio je da će njegova zemlja možda morati preispitati podršku Srbiji na njezinom putu prema EU zbog toga kako Beograd tretira bugarsku manjinu u toj zemlji.

“Uspješnost zabrane blokiranja na bilateralnoj osnovi ovisit će najviše o lobiranju ključnih država poput Njemačke i Francuske, i njihovoj spremnosti da tu ideju iznesu do kraja. Ono što je evidentno jest to da su promjene u politici proširenja neophodne kako bi Europska komisija i ostale institucije mogle uspješno dovršiti proces proširenja EU na Zapadni Balkan i druge regije, tu prije svega mislim na istočnu Europu (Moldaviju i Ukrajinu)”, rekao je Pavković za Blic.

“Postoji tendencija i određeni nivo podrške među državama članicama EU da se bilateralna pitanja isključe iz politike proširenja, kao i da se eventualno prijeđe na glasanje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja što je sada slučaj”, zaključuje Pavković.

/Desk/

Objava Nakon što je Slovenija do besvijesti blokirala Hrvatsku, sada predlaže ukiranje blokada prema zemljama susjedama. Njemačka također – potreban joj je litij iz Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je već peti put od listopada 2023. godine da su Sjedinjene Države blokirale slične prijedloge vezane uz prekid vatre u Gazi, izvijestila je Al Jazeera.

Nacrt rezolucije, koji se sastoji od devet paragrafa, poziva na trenutačno uspostavljanje bezuvjetnog i trajnog prekida vatre, a od svih strana zahtijeva poštivanje međunarodnog prava, oslobađanje talaca i omogućavanje humanitarne pomoći. U dokumentu se također traži da glavni tajnik UN-a izvijesti Vijeće sigurnosti o napretku u provedbi rezolucije unutar tri tjedna od njenog usvajanja, prenosi Middle East Eye.

Podsjetimo, napetosti na Bliskom istoku eskalirale su 7. listopada 2023. godine, kada su militanti Hamasa iz Gaze napali izraelski teritorij, ubivši mnoge stanovnike izraelskih pograničnih naselja i uzimajući više od 250 talaca, uključujući žene, djecu i starije osobe.

Ovaj napad Hamas je obrazložio kao odmazdu za izraelske akcije u džamiji Al-Aqsa na Brdu hrama u Jeruzalemu. Kao odgovor, Izrael je blokirao Pojas Gaze, gdje je prije početka sukoba živjelo 2,3 milijuna Palestinaca, te je pokrenuo intenzivne zračne napade na Gazu, Libanon i Siriju, a zatim i kopnenu operaciju u ovoj palestinskoj enklavi.

/Desk/

Objava Veto SAD-a u UN-u: Prekid vatre u Gazi na čekanju pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovakvo ponašanje je u suprotnosti s tvrdnjama SDA kako podržava jake i funkcionalne državne institucije. To odražava destruktivno ponašanje drugih etnonacionalističkih stranaka koje su SDA i njeni partneri u Klubu Bošnjaka osudili u prošlosti. Svi konstitutivni narodi u BiH imaju pravo koristiti zaštitu koja im je predviđena Daytonskim mirovnim sporazumom, kao što je veto od vitalnog nacionalnog interesa, ali to se jučer nije dogodilo. Umjesto toga, Klub Bošnjaka jednostavno je odbio pojaviti se na poslu.

BiH ima jedinstvenu priliku za napredak ka europskim integracijama, nešto što građani BiH žele i zaslužuju. To zahtijeva da se izabrani dužnosnici zemlje iz svih njenih konstitutivnih naroda pojave, rade svoj posao i rade na stvaranju bolje budućnosti za sve građane”, reagirali su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Podsjetimo, ova kritika američkog veleposlanstva prema bošnjačkim za stupnicima predvođenih SDA-om uslijedila je nakon njihovog ponovnog nesudjelovanja na sjednici tog zakonodavnog tijela, iako su imali drugi model iskazivanja svog nezadovoljstva i neslaganja s predloženim točkama dnevnog reda – veto od vitalnog nacionalnog interesa. ova blokada traje već više od pola godine, od ožujka.

Naime, povod je prijedlog zastupnika SDS-a Želimira Neškovića o neustavnom izbacivanju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH. Umjesto da njegov prijedlog uvrsti na dnevni red kako bi se o njemu glasao i isti bio, u konačnici, neizglasan zbog ulaganja veta i pitanja vitalnog nacionalnog interesa koji bi uložili, Klub Bošnjaka se odlučio ne dolaziti na sjednice te tako blokirati rad Doma naroda.

Također, postojala je i mogućnost uvrštavanja kontroverznog Neškovićevog prijedloga na dnevni red sjednice te njegovo neizglasavanje nakon čega se ova točka dnevnog reda više ne može biti predložena.

Međutim, Klub Bošnjaka ( SDA, DF i SBiH, kao i a na član kolegija Kemal Ademović Kemal Ademović iz NiP-a), odlučili su se na nedolazak na sjednice,

No, stavljanje na dnevni red kontroverznog prijedloga SDS-ovog zastupnika na “svjetlo dana” bi stavio i glasanje ostalih zastupnika.

/Desk/

Objava Američko veleposlanstvo kritiziralo Klub Bošnjaka u Domu naroda – Umjesto da ulože veto od vitalnog nacionalnog interesa, izabrali nedolazak na sjednicu pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, Bruxelles je definirao načine na koje bi se moglo potkopati mađarsko gospodarstvo – osim ako Budimpešta ne pristane odustati od veta na plan financiranja Ukrajine na posebnom summitu čelnika EU-a ovog tjedna – u povjerljivom dokumentu u koji je uvid imao Financial Times.

Mađarska je valuta pala 0,7 posto na 389 forinti za euro, a referentni prinos na 10-godišnje obveznice porastao je 0,09 postotnih bodova na 6,35 posto, najvišu razinu od prosinca, tijekom rane trgovine u ponedjeljak.

“Mađarska ne popušta pred ucjenama”, poručio je mađarski ministar za EU János Bóka na Twitteru, bivšem X-u, u nedjelju navečer. “Dokument koji su izradili briselski birokrati samo potvrđuje ono što mađarska vlada već dugo govori – pristup fondovima EU-a koristi se za političke ucjene”, napisao je on.

Čelnici EU-a okupit će se u četvrtak kako bi razgovarali o planu korištenja proračuna Unije za pružanje ključne financijske pomoći potrebne Kijevu za nastavak ratnih napora protiv ruske invazije punog opsega.

Tko o čemu, Mađari o ucjenama

Izvanredni summit sazvan je jer je mađarski premijer Viktor Orbán stavio veto na paket na summitu u prosincu. Budući da je američka pomoć također blokirana u Kongresu, financije Ukrajine su u opasnoj zoni i hitno joj je potrebna infuzija EU-a.

Prijedlog iz Bruxellesa sadrži načine za iskorištavanje gospodarskih slabosti Mađarske, a ističe se visoka inflacija i visoka cijena duga. Plan potkopavanja gospodarskog stanja bi se oslanjao na obećanje drugih čelnika EU-a da zamrznu sva financiranja Budimpešte od strane EU-a u slučaju Orbánova veta, što bi izazvalo mogući pad povjerenja ulagača.

Ipak, dvojica EU diplomata rekli su kako nisu uvjereni da bi svi ostali čelnici europsakog bloka pristali na to. Međutim, navode da prijedlog naglašava svu dubinu ljutnje zbog Orbánova odbijanja pomoći Ukrajini, zemlji kandidatkinji za članstvo u EU, i izražava najnižu razinu odnosa Bruxellesa i Budimpešte.

Uz pritisak zbog blokiranja financiranja Ukrajine, Mađarska je također pod intenzivnim pritiskom svojih zapadnih saveznika u NATO-u da odobri pristupanje Švedske zapadnom vojnom savezu. Budimpešta je jedina članica NATO-a koja još uvijek blokira taj proces, unatoč suprotnim obećanjima. Prošlog tjedna SAD je upozorio Orbana da provodi “vanjsku fantaziju”, a ne vanjsku politiku po tim pitanjima, naglasivši da Mađarska radi u interesu ruskog vođe Vladimira Putina.

Orbán je ponovio da neće pristati na izmjene zajedničkog proračuna Unije kako bi se omogućila veća pomoć Ukrajini, niti će dopustiti više zajedničkog zaduživanja za prikupljanje potrebnih sredstava. Umjesto toga, zahtijevao je od zemalja članica financiranje zasebnog fonda bez novog zaduživanja. Ostalih 26 država članica usprotivilo se toj ideji.

Ipak, čini se da je u žunom prijedlogu u subotu Budimpešta ublažila svoje stajalište, rekavši za FT da će prihvatiti reviziju proračuna EU-a, pa čak i zajedničko novo zaduživanje, ako joj ostane pravo razmatranja paketa pomoći svake godine i njegovu blokadu ukoliko u Budimpešti odluče da je to potrebno. Ipak, tu su ideju već ocijenile kao neprihvatljivu neke druge države članice.

“Bruxelles koristi ucjenu protiv Mađarske kao da sutra ne postoji, unatoč činjenici da smo predložili kompromis”, napisao je na X-u Balázs Orbán, glavni politički savjetnik premijera. Dodao je da su pritužbe EU-a na demokratsko nazadovanje Mađarske i zamrzavanje desetaka milijardi eura kao rezultat toga predstavljali politički pritisak kako bi se Budimpeštu prisililo da se pridržava politika europskog bloka prema Ukrajini.

‘Sada je kristalno jasno…‘

“Sada je kristalno jasno – ovo… nema veze s pravnom državom. A sada to niti ne pokušavaju sakriti”, rekao je Balázs Orbán. “Što god se dogodilo, u Bruxellesu su potrebne promjene”, zaključio je.

U petak je izašlo na vidjelo da se nekoliko država članica zalaže za aktiviranje članka 7 ugovora Europske unije kako bi se Mađarskoj oduzelo pravo glasa ukoliko Orbán nastavi blokirati odluke EU-a, podsjeća britanski The Guardian.

Zabrinutost oko manevara Budimpešte je tolika da je predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, odustao od svojih planova da se povuče u srpnju s funkcije, zbog straha da bi Orbán mogao preuzeti predsjedanje na sastancima na vrhu dok se ne pronađe novi šef tog tijela.

Jedan je diplomat upozorio da posezanje za člankom 7. mora biti krajnje sredstvo te da se ne bi smjelo koristiti unatoč bijesu prema Budimpešti. Mnogi su upozorili da bi to Mađarsku i Mađare moglo samo dodatno udaljiti od Beuxellesa.

Jedan drugi je diplomat, pak, upozorio da se “nešto mora učiniti”, posebno s obzirom na to da Mađarska treba preuzeti rotirajuće predsjedanje EU-om u srpnju.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava EU zna kako ‘prisiliti’ Mađarsku da popusti oko veta za slanje pomoći Ukrajini, ali Mađari su uporni pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj put je mađarski premijer očigledno pokušava ostvariti veliki dil na velikoj pozornici. U dva pisma koja je poslao predsjedniku Vijeća Europske unije Charles Michel, Orban je najavio da Mađarska neće glasati ni za pokretanje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, ni za uključivanje financijske pomoći za Ukrajinu u budžet EU-a, piše Deutsche Welle.

„Pozivam Vas, uz dužno poštovanje, da se Vijeće EU-a ne bavi tim pitanjima, pošto će zbog nedostatka jednoglasnog stava takvi razgovori biti neuspješni”, napisao je Orban prošlog tjedna.

„Dunavski diktator” – kako je Orbana jednom pomalo u šali nazvao bivši predsednik Europske komisije Jean-Claude Juncker – prijeti vetom na glavne odluke. Promijenjeni budžet trebao uključivati i 50 milijardi eura za Ukrajinu, a on, jednako kao i početak pristupnih pregovora, mora biti usvojen jednoglasnom odlukom.

Dok se Orban sprema na ovakav napad na ostalih 26 članica Europske unije, kod kuće je pokrenuo kampanju plakatiranja koju kritičari nazivaju antisemitskom i koja je uperena protiv Europske komisije. Na plakatu je židovski poduzetnik Alexander Soros, sin milijardera Georgea Sorosa koji je porijeklom iz Mađarske, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von dem Leyen. „Ne plešemo kako oni sviraju”, napisano je ispod toga.

Tako se šire teorije zavjere koje je Orban odavno lansirao. Organizira se i referendum o pomoći Ukrajini – s očekivanim rezultatom. Parlament koji je pod Orbanovom kontrolom za svaki slučaj je već glasao protiv pomoći Ukrajini.

Što je cilj premijera s najdužim stažom u Europskoj uniji? Što želi postići?

Uništavanje Europske unije kao cilj?

„Smatram da on pokušava sada upotrijebiti jaču polugu kako bi promijenio EU iznutra i rasturio je u sadašnjem obliku”, smatra Andreas Bock, strčnjak za Mađarsku u trustu mozgova „Europsko vijeće za vanjske poslove” (ECFR). On dodaje da je Orbanov dugoročan cilj svoju ideologiju „iliberalne demokracije” po mogućnosti prenijeti na cijelu Europu.

„On ima jasan cilj i jasnu predstavu kako bi Europa trebala izgledati. To nije integrirana Europa, već Europa koja se ograničava na ekonomsku suradnju. Europa zasnovana na vrijednostima iz njegovog ugla ne postoji”, procjenjuje Bock držanje mađarskog premijera. Analitičar dodaje da Orban istovremeno pruža pipke prema Rusiji i Kini, orijentirajući se prema tamošnjim autokratima.

Orban kao vođa europskih desničara?

Međutim, Mađarska ne namjerava napustiti EEU. Orban i njegovi prijatelji iz mađarske privrede već 20 godina rado primaju subvencije i pomoć iz zajedničkog bruxelleskog budžeta.

Ipak, Europska komisija već više od godinu dana zadržava znatna sredstva namijenjena Mađarskoj zbog velikih nedostataka u vladavini prava i suzbijanju korupcije. Radi se o ukupno 30 milijardi eura. Europski sud u Luxemburgu je odobrio takav postupak.

Bivši premijer Luxemburga Xavier Bettel je na samitu u listopadu optužio Orbana za „ucjenu”. I tada je Orban blokirao pomoć Ukrajini, tražeći da Bruxelles isplati sredstva za Mađarsku koja je zadržao.

Europska komisija sprema se za samit majavom odmrzavanja deset milijardi eura za Mađarsku, pošto Budimpešta u međuvremenu ispunjava određene uvjete. Po svoj prilici, međutim, nije slučajno da je to najavljeno baš uoči samita na kojem je najavljena mađarska blokada.

Ali, Andreas Bock ne misli da je Orbanov glavni cilj novac. Radi se, kaže, o načelima. Političar koji je počeo karijeru kao demokrišćan, da bi se pretvorio u desničarskog nacionalistu, smatra da je ojačan rezultatima desnih populista u Nizozemskoj i Slovačkoj. Zajedno s desničarskom premijerkom u Italiji, desnim nacionalnim pokretom u Francuskoj i Alternativom za Njemačku u Njemačkoj, on se priprema za izbore za Europski parlament.

„On ima osećaj da bi sada mogao postatilider desne populističke fronte. Osjeća vjetar u leđima. To naravno može imati velikog utjecaja na izbore za Europski parlament u lipnju sljedeće godine”, smatra Bock.

Može li EU i ovaj puta „kupiti” Orbana?

Samo novcem EU neće promijeniti Orbanov stav do kraja tjedna. Često je to funkcioniralo, ali po mišljenju Daniel Hegedüs iz Njemačke Marshallove zaklade (German Marshall Fund) ovaj put je prepreka fundamentalno odbijanje zapadno orijentirane Ukrajine. Prema njemu bi mađarski tvrdolinijaš možda mogao popustiti kada je reč o financijskoj pomoći Ukrajini, ali ne i kada je riječ o tome da Ukrajina korak po korak postane članicom Europske unije. „Zaista ne vidim mogućnost da mađarska vlada promjeni stav”.

Hegedüs kaže da je Ukrajina koja se želi obraniti od Rusije i usidriti se na Zapadu antiteza Mađarskoj, koja se oslanja na Rusiju. „Premijer Orban nije zainteresiran za ukrajinsku pobjedu u ovom ratu. U tom smislu on postupa vrlo racionalno i pokušava iskoristiti svako sredstvo, kako bi oslabio Ukrajinu”, kaže Hegedüs.

EU pokušava na lijep način

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao je prilikom susreta s Orbanom u Argentini uvjeriti ga na odustajanje od svog tvrdog stava. No, u tome očigledno nije imao većeg uspjeha.

Isto su pokušavali i francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom povjerljivog razgovora za večerom u Parizu, kao i predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel prilikom posjete Budimpešti. Navodno su se Njemačka i Francuska zalagale za to da Europska komisija oslobodi zamrznuta sredstva za Mađarsku.

Orban, međutim, i dalje traži načelnu raspravu o Ukrajini za koju smatra da nije spremna za pristupne pregovore. Ranije je Orban nakon teatralnih nastupa na samitima Europske unije, poslije kojih bi Bruxelles napunio džepove Mađarskoj, odustajao od blokade. Diplomati u Bruxellesu se nadaju da će o tako biti i ovaj put.

Viktor Orban je ipak debelokožac koji je navikao na ružne riječi u Bruxellesu. Na samitu Europske unije u lipnju 2021. iznervirani premijer Nizozemske Mark Rutte je pitao Orbana zašto Mađarska ne napusti Europsku uniju, ako mu ništa ne valja.

Zaobići Mađarsku?

Teorijski bi članice Europske unije mogle prema članku 7 Lisabonskog sporazuma ponovo pokrenuti postupak zbog nedostatka vladavine prava u Mađarskoj, i na samom kraju postupka uskratiti toj zemlji pravo glasanja unutar EU-a. Ali, mala je spremnost nekih zemalja da se Mađarsku istisne iz Europske unije i time izazove teška kriza institucija, smatra Daniel Hegedüs.

Izlaz iz krize bi mogla biti zajednička izjava 26 članica Unije da će sljedeće godine početi pristupni pregovori s Ukrajinom. Pravno neophodan jednoglasni zaključak mogao bi se odgoditi za kasnije.

Financijska sredstva bi svakako morala dospjeti do Ukrajine, smatraju diplomati Europske unije u Bruxellesu. Bude li nužno, zemlje koje su spremne izdvojiti sredstva, mogle bi i bez Mađarske, te mimo budžeta Europske unije, osnovati fond za pomoć Ukrajini, piše DW.

/Desk/

Objava EU: Orban želi staviti veto na pomoć Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, tijela s ukupno 83 člana, za Dodikovu izjavu glasovao je 51 od prisutnih 62 zastupnika. Uzdržano je bilo 11 članova Skupštine. Formalno, nitko se nije izjasnio “protiv”.

Riječ je o Dodikovom proglasu da je po vitalni interes RS-a vrlo štetna odluka Predsjedništva BiH, donesena 8. lipnja uz njegovo protivljenje, koja nalaže pokretanje pregovora između Bosne i Hercegovine i Velike Baritanije radi potpisivanja međudržavnog sporazuma o partnerstvu, trgovini i suradnji.

Kao član Predsjedništva BiH koji je bio protiv, Dodik je, osim što je tu odluku proglasio štetnom za Republiku Srpsku, inicirao održavanje posebne sjednice entitetske skupštine pozivajući zastupnike da potvrde njegov veto.

Posebna sjednica održana je danas u Banja Luci, ali za Dodikov stav nije bilo dvotrećinske većine glasova, koliko je potrebno kad neki od članova Predsjedništva BiH smatra da je odluka tročlanog šefa države destruktivna po entitet iz kojeg je on izabran.

“Glasanjem za Sporazum s Velikom Britanijom, oporba predvođena PDP-om i SDS-om, glasala je protiv Republike Srpske. To pokazuje i njihovu poslušnost prema britanskom veleposlanstvu jer su institucije Srpske utvrdile da se Sporazumom ne poštuju daytonske nadležnosti. I to narod treba znati”, komentirao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ovakav rezultat glasanja, odnosno, gubitak podrške u NSRS-u.

No, mnogi izaslanici u svojim izlaganjima na sjednici NSRS-a ustvrdili su kako RS ne treba stvarati neprijatelje, a da veto na Sporazum znači zatvaranje RS-a kao Sjeverne Koreje, pri tom podsjećajući da je sliučaj sporazum s Velikom Britanijom potpisala susjedna Republika Srbija. Oporbeni zastupnici naveli su da je ovo licemjeran Dodikov potez, a ne vođenje politike u interesu Srba i RS-a.

/desk/

Objava Fijasko Dodikovog veta u Skupštini RS-a: Nije dobio podršku da je sporazum o partnerstvu i suradnji s Britanijom štetan za RS pojavila se prvi puta na Republika.

EUFOR, vojne snage pod vodstvom Europske unije, nadgleda implementaciju vojnog dijela Daytonskog sporazuma. Glasanje o produženju mandata trebalo se održati u Vijeću sigurnosti u utorak, ali je odgođeno za srijedu popodne. Prethodna autorizacija Vijeća sigurnosti ističe u petak.

Rusija i Kina pokušale su prije nekoliko mjeseci pri Vijeću sigurnosti ukinuti Ured visokog predstavnika, argumentirajući da on više nije potreban.

Zapadni diplomati u New Yorku ističu da Vijeće sigurnosti ne može odlučiti o sudbini visokog predstavnika, kojega imenuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Novog predstavnika Schmidta su potvrdile sve članice Upravnog odbora PIC-a izuzev Rusije

Diplomatski izvor rekao je, navodi dpa, kako je Moskva u tekućim pregovorima o odobrenju misije EUFOR-a pozvala da se iz sporazuma ukloni bilo kakvo spominjanje visokog predstavnika.

Inaće, misija EUFOR-a, odnosno misija Althea, je najstarija vojna misija EU-a. Ona je pokrenuta 2004. godine, kada je EU od NATO-a preuzeo odgovornost za stabilnost u BiH. NATO je u prvim godinama nakon rata imao zadatak nadzora mirovnog procesa. Prvi put od pokretanja EUFOR-a da ta misija nije dobila jednoglasnu podršku u Vijeću sigurnosti u studenom 2014. godine i to također od Rusije.

Tada je Vijeće sigurnosti produžilo mandat EUFOR-u za još godinu dana. Po prvi put od uspostave ove vojne misije EU-a Rusija je bila suzdržana prilikom glasanja, tako da je mandat produžen glasovima ostalih 14 članica Vijeća. Diplomati u New Yorku tada su komentirali da se Rusija na ovaj način želi suprotstaviti politici EU-a u istočnoj Europi, baš kao što je to učinila i u Ukrajini gdje su se proruski separatisti borili protiv vlade u Kijevu koja želi približavanje Uniji. Danas je poznat položaj Ukrajine kao i Krima.

Kako su tada izvješćivali mediji, tadašnji ruski veleposlanik pri UN-u, Vitalij Čurkin, odbacio je prijedlog o produženju misije EUFOR-a, izjavivši da međunarodna nazočnost u BiH može biti shvaćena kao “instrument za ubrzavanje integracije BiH u EU i NATO”. Za njega je “jednostavno neprihvatljivo da se BiH gura u tom pravcu” te je dodao da “postoji dovoljno loših primjera u kojima je uz pritisak iz inozemstva jednoj zemlji naređeno da se okrene perspektivi članstva u EU”. Čurkin je očito pri tome aludirao na situaciju u Ukrajini.

Veleposlanici SAD-a, Francuske i Velike Britanije su izrazili žaljenje zbog ovakvog stava Rusije, između ostaloga navodeći kako “Rusija uvozi lošu atmosferu iz Ukrajine u nešto što s tim nema nikakve veze. To je opasna igra. To nije dobro ni za BiH, a ni za Vijeće sigurnosti.”

/Republikainfo.com/

Objava Zbog Schmidta Rusija prijeti vetom na produženje mandata EUFOR-a, ali to nije prvi put pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko dana ranije je niže rangirani dužnosnik eksplicitno kritizirao Mađarsku, što je refleksija rastuće frustracije u Berlinu činjenicom da pojedinačne članice EU-a mogu blokirati vanjskopolitičku odluku koju podržavaju gotovo sve ostale članice, prenosi HINA.

“Ne možemo dopustiti da nas drže taocima ljudi koji se svojim vetom kockaju s europskom vanjskom politikom”, rekao je Maas na konferenciji njemačkih veleposlanika u Berlinu.

“Ako to činite, prije ili kasnije, ugrožavate kohezivnost Europe. Veto se mora ukinuti, čak iako to znači da možemo biti preglasani”, dodao je.

Maasova je izjava prilično neuobičajena jer je Njemačka, svjesna svoje ekonomske i političke težine unutar EU-a, inače suzdržanija kako ne bi izgledala predominantno.

Mađarska je u travnju blokirala usvajanje europske osude novog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong, čime je blokirala djelovanje EU-a.

Prošloga je mjeseca Budimpešta pak odbila ratificirati trgovinski sporazum EU-a s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama, te je također odbila podržati zahtjev EU-a za postizanjem primirja između Izraela i Hamasa.

Pod nacionalističkim premijerom Viktorom Orbanom Mađarska se približila Kini, a nedavno je pristala na otvaranje elitnog kineskog sveučilišta u Budimpešti, protiv čega je prosvjedovala opozicija.

/Republikainfo.com/

Objava Heiko Maas: Europska unija trebala ukinuti pravo veta u vanjskoj politici pojavila se prvi puta na Republika.