Što govori nezadovljstvo mnogih o novinarskom izvješćivanju tijekom pandemije?

Za razliku od prosvjeda koji su održani u ostalim europskim gradovima, primjerice u Rotterdamu i Beču, gdje su u prosvjednim neredima i kaosu gorjala policijska vozila, razbijani i paljeni izlozi trgovina, a nekoliko osoba ranjeno – prosvjed u Zagrebu protekao je u sjeni pojedinačnih, verbalnih napada na novinare i jednog fizičkog nastraja, jer su prosvjednici stava kako novinari ne izvješćuju profesionalno i objektivno o pandemiji korona virusa. Niti jedan izlog, trgovina nisu razbijeni, niti jedan policajac napadnut, niti jedno vozilo oštećeno. Te činjenice, na žalost, nema u izvješćima o jednom od najmasovnijih prosvjeda uopće u suvremenoj i neovisnoj Hrvatskoj. No to ni u kojem slučaju ne opravdava i fizički napad na novinara koji je izvješćivao o prosvjedu.

Ovakvi stavovi prosvjednika zasigurno moraju i trebaju biti predmet temeljitih analiza o novinarskom izvješćivanju tijekom pandemije te ispitivanja koliko su i jesu li ista često opravdana ili ne. Preispitivanja i analize odgovornosti u polarizaciji i raslojavanju društva na “cijepljene i necijepljene”, gdje su dio medija, svjesno ili nesvjesno, postali oruđe u rukama vlada koje žele iskoristiti pandemiju za autokratsko vladanje, a suvremenu demokraciju vratiti unatrag stoljećima.

S druge strane, u sveopćem nezadovoljstvu i posljedicama pandemijske dvije godine, svakojaki, opskurni likovi žele svojih pet minuta slave stavljajući se u ulogu buntovnika i vođa prosvjeda. Također, mnogi oporbeni političari sudjelovali su u prosvjedu, što je i razumljivo jer mjere donosi aktualna vlast, pa bilo ona lijeva ili desna, a oporba tu želi sebi priskrbiti pokoji bod. To sto potvrđuju i prosvjedi diljem Europe.

Zbivanje u kineskom Wuhanu i potezi njihovih vlasti, zatvaranje žitelja tog grada i strogi lockdown izazivali su oštre reakcije, zgroženost, osudu, a očajni pozivi u pomoć zatočenih novinara i aktivista slušani su i gledani s nevjericom. Gdje smo tu mi sada?

Načelnik zagrebačke policije: Neprijavljeno, ali mirno okupljanje

Kako izvješćuju mediji, održavanje prosvjeda nije prijavjeno a tijekom prosvjeda došlo je do fizičkih i verbalnih napada na novinare., gdje je najgore je prošao novinar RTL-a Goran Latković, kojeg su nepoznati prosvjednici udarili u stomak i glavu. Latković je rekao je da će napad prijaviti policiji.

“Jučer je na više lokacija u Zagrebu održano mirno okupljanje ili javni prosvjed koji nije bio prijavljen. Intenzivno se provode izvidi kako bi se utvrdio organizator. Kao što je poznato, policija u pravilu ne iznosi podatak o broju okupljenih građana, pogotovo kad nema organizatora, ali sveukupno je bilo okupljeno više tisuća građana, od kojih nisu svi bili u Zagrebu”, rekao je Načelnik Sektora policije PU zagrebačke Davor Posilović.

On je potvrdio da je verbalnog i fizičkog napada protiv jednog medijskog djelatnika. “Istog trenutka poduzete su sve mjere i radnje kako bi se raščistile sve okolnosti tog događaja. Jučer smo najavili da će cijelo okupljanje biti snimamo, a koristit ćemo i snimke s kamera koje koristi Grad Zagreb. Osim ovog nemilog događaja, raspolažemo i s informacijama o više verbalnih napada na novinare. U ovom trenutku takvi događaji nisu prijavljeni. Ako ima konkretnih saznanja oštećenika, molimo ih da ih prijave policiji”, rekao je.

Oko 20 tisuća ljudi prosvjedovalo, a sigurnost nije narušena – što to govori?

“Osim tih događaja, okupljanje je sa sigurnosnog aspekta proteklo zadovoljavajuće. Nakon održanog središnjeg dijela prosvjeda dio prosvjednika se uputio prema zgradi HRT-a. Imali smo saznanja da bi se takvo nešto moglo dogoditi pa je policija bila na lokaciji i spriječila radnje koje bi bile suprotne zakonu, uključujući neovlaštene ulaske u prostorije HRT-a. I to okupljanje je snimano”, rekao je on.

Također, odgovarajući na pitanje zašto policija nije spriječila prosvjed, Posilović je rekao:”Mi nemamo organizatora. Dakle, kad nije došlo do nasilja, nisu se stvorili uvjeti da bi policija sprečavala takav skup. Ali mi raspolažemo, u tijeku su intenzivne mjere da se taj organizator ili više njih kriminalistički obrade i da se podnese optužni prijedlog. Govorimo o kršenju odredbe zakona o javnom okupljanju. Mogli ste vidjeti da nije bilo ni redarske službe, i tu je bilo kršenja zakona. Bilo je i pirotehničkih sredstava, i to je kršenje zakona. Kršile su se i epidemiološke mjere, i to je kršenje zakona i odluka”.

Podsjetimo da je ‘verbalni delikt’ bio kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl. 133. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na temelju te zakonske odredbe provođeni su politički procesi, uz vrlo drastične kazne protiv osoba koje su rječju dovodili u pitanje ispravnost komunističke vladavine.

 

(Republikainfo.com/V.S.H.)

Objava NEMA ZAPALJENIH VOZILA, MRTVIH I RANJENIH, ALI TU JE VERBALNI DELIKT Nakon zagrebačkog prosvjeda 20 tisuća ljudi protiv COVID potvrda kreće lov na organizatore i one koji su vrebalno vrijeđali novinare pojavila se prvi puta na Republika.