Velika Srbija – Republika

Društvene mreže gore od objava ultranacionalista: Velikosrpske mape, neovisna RS i SAO Karajina

republika — Sun, 14 Jan 2024 08:17:51 +0000

Nakon što je Milorad Dodik najavio odcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, dogodila se poplava objava na društvenim mrežama i online video platformama u kojima se veliča “Velika Srbija‘, “Srpski svet”, četništvo, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, zločini, piše Slobodna Dalmacija.

Zavladalo je neviđeno ludilo na Facebooku, Instagramu, Tiktoku. Opet se bude neke davno zakopane strasti i ideologije, poziva se na nove ratove. Sve je eskaliralo na pravoslavni Božić.

– Ustani čiča Dražo… – pjevaju i pozivaju na osnvanje Velike Srbije, citiraju Dodika.

‘Narod će me podržati‘

Srbi u Bosni i Hercegovini “mentalno su integrirani” sa Srbijom i podržali bi eventualnu neovisnost Republike Srpske (RS), rekao je njezin predsjednik Milorad Dodik u razgovoru za agenciju France Presse, prenosi HINA.

“Mi ne želimo ostati ovdje”, rekao je Dodik u razgovoru za francusku agenciju objavljenom na Dan Republike Srpske”, proslavu koju središnje vlasti BiH i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) smatraju neustavnom. Dodik u razgovoru ističe kako je više od 80 ovlasti RS-a prebačeno na središnju vlast u Sarajevu i oni ih žele natrag.

Podsjećamo, France Presse piše kako se Dodik u posljednje vrijeme bavi pitanjem državne imovine poput nekretnina i šuma koje, po njegovu sudu, pripadaju entitetima te su pitanje “života i smrti”. Bosanskohercegovački mediji tvrde, pak, da je njihov vlasnik država, piše francuska agencija.

To pitanje nije još nije zakonski riješeno, a visoki predstavnik međunarodne zajednice, s ovlastima donošenja ili ukidanja zakona, mogao bi biti taj koji će presuditi. “Ako se to dogodi, idemo u Narodnu skupštinu RS-a i donijet ćemo odluku o neovisnosti”, upozorava Dodik.

“Povući ćemo Srbe iz vojske, policije, zajedničkih institucija. Preporučujem im da ne ulaze u tu priču”, zaprijetio je.

Dodik tvrdi kako je cilj zapada obesmisliti Republiku Srpsku i stvoriti centraliziranu Bosnu i Hercegovinu. “Naš karakter ne dopušta da se to dogodi. Zato danas s ponosom slavimo 9. siječnja”, rekao je.

France Presse piše kako Dodik prijeti neovisnošću RS-a od stupanja na vlast 2006. godine. On je siguran da to žele i tamošnji stanovnici, ali sjećanja na rat sprječavaju da se na to odvaže. “No u potpunosti sam siguran da ljudi shvaćaju što se događa”, kazao je Dodik. “Kad bi se u odlučujućem trenutku ponudila platforma neovisnosti, narod bi je podržao”, dodao je.

Predsjednik RS-a rekao je da je stanovništvo tog entiteta “mentalno integrirano” sa Srbijom. “Da, sada smo dio Bosne, no zato što nam je to obaveza. To nije nešto što želimo”, rekao je čelnik entiteta s 1.2 milijuna stanovnika.

Daytonski sporazum bio je pogrešan u ideji da se okupe zaraćene strane kako bi se sačuvala “imaginarna” Bosna i Hercegovina, iako je to bio “izvrstan povijesni trenutak” za razgraničenje naroda i stvaranje “trajnog mira na Balkanu”.

Prijetnje odcjepljenjem, retorika protiv središnje države i bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom učinili su Dodika nepoželjnim u zapadnim prijestolnicama. Predsjednik RS-a je pod američkim i britanskim sankcijama, ne libi se redovito vrijeđati američkog veleposlanika te iskazuje “ponos” što se redovito viđa s “velikim liderom” Putinom, rekao je za agenciju France Presse.

SAD očekuju istragu i kažnjavanje svih onih koji krše zakone BiH pa tako i presude Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. siječnja kao dana Republike Srpske proglašeno neustavnim, objavilo je američko veleposlanstvo u Sarajevu.

“Ustavni sud BiH je višestrukim presudama jasno istaknuo kako je proslava dana RS 9. siječnja neustavna. Nije u pitanju obilježavanje praznika, već odluka da se to učini 9. siječnja. Povezivanje obilježavanja s pravoslavnim vjerskim praznikom krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ovo je pitanje zakona, a ne mišljenja”, navodi veleposlanstvo u reakciji na društvenoj mreži X.

Američko veleposlanstvo podsjetilo je kako je poštivanje odluka tijela vlasti na razini BiH pa tako i Ustavnog suda obveza oba entiteta koja proistječe iz Daytonskog sporazuma. Pravosudnim tijelima u BiH uputilo je poziv da djeluju temeljem odredbi Kaznenog zakona koji nepoštovanje presuda Ustavnog suda definira kao kazneno djelo, za što je propisana zatvorska kazna, a upozorilo je kako će SAD reagirati kada procijene da je to potrebno.

“Sjedinjene Države su djelovale kako bi se pozabavile ovakvim antidejtonskim akcijama u prošlosti i neće oklijevati to ponovo učiniti”, stoji u izjavi objavljenoj dan nakon što su američki borbeni zrakoplovi F-16 nad zračnim prostorom BiH izvodili vojnu vježbu i nadlijetali Banju Luku dok je tamo trajala Dodikova akademija.

/Desk/

Objava Društvene mreže gore od objava ultranacionalista: Velikosrpske mape, neovisna RS i SAO Karajina pojavila se prvi puta na Republika.

Jandroković poručio Milanoviću da bi trebao više obratiti pozornost na Dodikove izjave s kojim se “snažno povezao”

republika — Sun, 29 Oct 2023 22:16:23 +0000

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković odbacio je u nedjelju tvrdnju predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da je Hrvatska glasanjem protiv teksta Rezolucije UN-a o Gazi kompromitirala nacionalnu sigurnost i prozvao ga za štetne izjave i veze s Miloradom Dodikom.

Hrvatska je jedna od 14 zemalja koje su glasale protiv UN-ove rezolucije kojom se poziva na humanitarno primirje u Gazi, a Jandroković je u izjavi novinarima u Vrbniku istaknuo da je Hrvatska dosljedna u stavovima, a u rezoluciji je trebalo navesti teroristički napad Hamasa, piše agencija HINA.

“Osudili smo odmah u početku teroristički napad Hamasa na Izrael, smatramo da je u tekst rezolucije svakako trebalo ugraditi i taj teroristički čin Hamasa. Hrvatska je od početka pokazala da joj je stalo do temeljnih vrijednosti i dala potporu Izraelu”, rekao je.

Referirajući se na “veliku prašinu” koja se digla oko stajališta Hrvatske, Jandroković je poručio kako bi puno više pozornosti trebalo obratiti na izjave Milorada Dodika, koji ponovno govori o uspostavi nekog oblika velike Srbije.

Dodik govori da globalne promjene pogoduju srpskom narodu, koji bi se mogao ponovno naći u istoj državi, što je neprihvatljivo i štetno. “To je opasno za Hrvatsku, a stav oko rezolucije ne smatram ni na koji način štetnim za hrvatsku vanjsku politiku”, ustvrdio je Jandroković.

“Predsjednik Republike davao je brojne izjave koje su naštetile položaju Hrvatske u svijetu, od njegovih proruskih stavova, isto tako snažnog povezivanja upravo s Dodikom, tako da ni na koji način ne vidim da je točno što govori predsjednik Republike”, dodao je, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Jandroković poručio Milanoviću da bi trebao više obratiti pozornost na Dodikove izjave s kojim se “snažno povezao” pojavila se prvi puta na Republika.

Velika Srbija – Dodik zagovara ‘jedinstvenu državu’ od RS-a, Crne Gore i Srbije – ali stiže oštra reakcija: Retrogradna ideja

republika — Sun, 29 Oct 2023 21:36:46 +0000

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je kako reakcija crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova na njegovu izjavu o jedinstvenoj državi pokazuje da pojedinci u Crnoj Gori smatraju da imaju pravo na volju većine i da je ta većina apriori protiv ujedinjenja, piše N1 BiH.

Podsjetimo, Dodik je u intervjuu ruskom ‘Sputniku’ rekao da Srbi u ovom stoljeću trebaju “formirati jedinstvenu državu, koju čine Srbija, RS i Crna Gora, demokratskim putem i političkim mjerama, a ne ratom i ostaviti je budućim generacijama”.

Nakon ove izjave priopćenjem su se oglasili iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova navodeći da je ta zemlja neovisna i međunarodno priznata država, članica NATO-a, okrenuta europskoj budućnosti, a ne, kako kažu, retrogradnim idejama.

Sada je ponovo reagirao Dodik.

“Bilo bi zanimljivo provjeriti volju građana Crne Gore, ali ne na Lajčakovom, već demokratskom referendumu, čak i u ovom trenutku, a što bi tek takav referendum mogao pokazati za 50 ili 100 godina”, rekao je Dodik odgovarajući na pitanje novinarske agencije Srne o priopćenju MVP-a Crne Gore na njegovu izjavu da Srbi u ovom stoljeću trebaju formirati jedinstvenu državu koju čine Srbija, Republika Srpska i Crna Gora.

Predsjednik Srpske je naglasio da Srbija, Crna Gora i današnja Republika Srpska imaju iskustvo života u zajedničkoj državi.

“Kada kažem da bi dobro bilo da se u stogodišnji nacionalni plan uključi i mogućnost ponovnog ujedinjenja ne mislim na prisilni akt udruživanja, već na slobodno izraženu volju građana tih država”, rekao je Dodik, piše N1 Hrvatska.

Što je Dodik kazao za Sputnik

Podsjetimo, Dodik je za ‘Sputnik’ kazao kako “treba napraviti veliki svesrpski sabor na kojem će biti i Vučić i srpski patrijarh i ljudi iz dijaspore koji nešto znače, sa kojeg će se poručiti da je ovo jedinstven srpski narod koji hoće da bude u jedinstvenoj državu”.

“Živimo u doba kad će za nekoliko godina ili desetljeća morati napraviti nova konfiguracija svijeta, Srbi tu ne smiju da budu zatečeni već sada trebamo kazati da u ovom stoljeću hoćemo jedinstvenu državu koju čine Srbija, Republika Srpska, ako bude takva demokratska odluka, i Crna Gora”, rekao je Dodik. Pti tom je nastavio kako “sastavni dio te države trebaju biti Kosovo i Metohija”. Za Crnu Goru je također ustvrdio kako bi to bilo “vraćanje srpskom nacionalnom biću, jer ona nesumnjivo tu pripada”.

Na pitanje gdje je ta linija kad će se reći “dosta, sad idemo na samostalnost Republike Srpske”, Dodik je, za “Sputnik”, ocijenio da se “Srpska približava toj liniji”.

Vasković: Dodik poziva na sukobe u regiji

Najnovije Dodikove istupe komentirao je na svom blogu novinar-bloger Slobodan Vasković koji je kazao kako je “bitno uočiti trenutak kada Dodik izlazi s ovim napalm prijedlogom”, a njegove izjave nazvao “antisrpskim” te ga okarakterizirao “neprijateljem srpskog naroda koji “čini sve da Srbi budu odvučeni na deponiju povijesti, potpuno skrajnuti na duboku marginu civilizacije odakle bi, vremenom, zauvijek nestali” te da je nejgov intervju ‘Sputniku’
poziv na sukobe u regiji, a nikako dobronamjerni prosrpski stavovi.

“Njegov antisrpski istup dolazi nakon razgovora u Bruxellesu između Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija o deeskalaciji političke situacije na Sjeveru Kosova, na kojem je postignut određeni napredak; Uoči formiranja nove vlade Crne Gore; Nekoliko dana prije njegovog (Dodikovog) odlaska u Moskvu gdje bi se trebao susresti sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije; U jeku monstruoznih ratova u Ukrajini i u Gazi; U momentu nakon što mu je zakazan početak suđenja pred Sudom BiH za 22.11. o.g.; Isti dan kada je MUP RS neizravno zaprijetio da će iskoristiti fizičku silu da obrani Dodika od uhićenja, iako nitko nije naložio njegovo uhićenje”, napisao je Vasković.

On ocjenjuje kako je Dodik pokušava izazvati sukob u regiji te da neće prestati s tim pokušajima te da ima nekoliko ciljeva.

“Potpuno oslabi Srbiju; Pomogne Kurtiju da se ne formira ZSO na Sjeveru Kosova; Pokuša izbaciti Srbe iz vlade Crne Gore; Pokuša razoriti BiH i, naravno, za njega najveći cilj – da sve to dobro naplati i spriječi dalje procesuiranje pred Sudom BiH. Dodika u njegovim paklenim, zlim namjerama ne podržava Srbija, ni Crna Gora, ni Srbi sa Sjevera Kosova, ni Srbi iz BiH; Podržava ga Rusija čiji je nacionalni interes izazivanje novog rata na Balkanu”, napisao je Vasković.
On je zaključio kako je Dodikov intervju, jednostavnije rečeno, najjači mogući udar na službeni Beograd, na Srbiju, pokušaj uvlačenja Srbije u novi rat i još jedna potvrda postojanja osovine Dodik-Kurti koja već predugo destruktivnim djelovanjem drži regiju na ivici teških sukoba”.

/Desk/

Objava Velika Srbija – Dodik zagovara ‘jedinstvenu državu’ od RS-a, Crne Gore i Srbije – ali stiže oštra reakcija: Retrogradna ideja pojavila se prvi puta na Republika.

U Crnoj Gori konačno pokopana ideja o Velikoj Srbiji: Donesen najznačajniji državotvorni akt od proglašenja neovisnosti 2006.

republika — Sat, 28 Dec 2019 17:44:33 +0000

Bez Crne Gore, ideja Velike Srbije praktički je u magličastom malignom stanju i knock-downu. Ovo je važna odluka Crne Gore, ali treba vidjeti kako će se stvari odvijati nadalje te kako će reagirati Aleksandar Vučić, koji ionako ima (i želi imati) sve Srbe u regiji na svom daljinskom upravljaču, a ne treba zanemariti i poziciju Moskve, koja još uvijek rogobori oko prijama Crne Gore u NATO, čime su u potpunosti izgubili mogućnost realizacije svog višestoljetnog sna (od carevina, preko SSSR-a do danas) o izlasku na toplo more. Na Jadran. Ovo je svakako velika pobjeda Mila Đukanovića i crnogorskih suverenista, ali treba vidjeti kakav će biti odgovor SPC-a, Srbije i DF-a.

Piše: Vlado Vurušić/JUTARNJI LIST

Nakon burne, prave balkanske uzavrele noći, pune strasti, drskih prijetnji, hapšenja, deseteračke patetike, populističke epike i mirisa baruta, Crna Gora, nakon 13 godina od referenduma o neovisnosti 2006. godine, kada uznemirena noć prelazi u rano jutro, u petak 27. prosinca, donijela je najznačajniji državotvorni akt.

Izglasan je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je važan za opstanak nacionalnog i državnog identiteta Crna Gore te ispravljanje povijesne nepravde, nanesene Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Naime, tim se Zakonom, koji su prihvatile sve vjerske zajednice (katolici, Židovi i muslimani) osim “vladajuće” Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Crnogorsko-primorske mitropolije, uređuju imovinsko-pravni odnosi u vjerskim zajednicama koje djeluju u Crnoj Gori te određuje što će biti s imovinom (hramovima, manastirima, posjedima, zemljištima) koja je ostala nakon ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), do koje je došlo aktom kralja Aleksandra Karađorđevića nakon osnivanja Jugoslavije.

U Srbiji i SPC-u te među protucrnogorskom prosrpskom i proruskom oporbom okupljenom u Demokratskoj fronti, a i ruska Crkva, politika i mediji su prihvatili tu retoriku – Zakon su nazivali antisrpskim i “otimačinom srpske imovine”. Zastupnici prosrpske oporbe pozivali su svoje sljedbenike da blokiraju prometnice, da se “okupe ratni drugovi” (na to ih je pozivao četnički vojvoda Andrija Mandić), ali odaziv je bio slab, a pokušajem izazivanja nasilja, pa su čak kopirali prokušanu metodu koju je koristio radikalni albanski nacionalist Albin Kurti u kosovskom parlamentu, bacanjem suzavca (nisu ga znali upotrijebiti), htjeli su onemogućiti glasanje.

Uhićeni zastupnici DF-a

Na kraju su svi zastupnici DF-a uhićeni (svi su kasnije pušteni osim trojice najratobornijih lidera – Mandića, Zogovića i Kneževića) pa se glasanje moglo održati. I zašto je na kraju ovaj Zakon krucijalan za Crnu Goru i njen opstanak te zašto je u Srbiji (i Rusiji) on dočekan na nož? Zakon je vrlo važan za daljnje etabliranje crnogorskog nacionalnog i državotvornog identiteta. Upravo je to i odgovor zašto je u Srbiji (i Rusiji) te anticrnogorskoj oporbi taj zakon dočekan s velikim, blago rečeno, nezadovoljstvom.

Naime, za pravoslavne narode, upravo je nacionalna Crkva vrlo važan element nacionalnog, kulturološkog identiteta, a ne samo vjerskog. Stoga je revitalizacija CPC-a ključni element, s jedne strane u tom procrnogorskom procesu, a s druge strane, smanjivanje i odbacivanje pogubnog i asimilatorskog utjecaja SPC-a i “srpstva” na crnogorsko nacionalno biće. Naime, ovdje je važno napomenuti da je opstanak Crne Gore kao neovisne države, u neprestanom nasrtaju.

Na vagi stabilnost odnosa sa Srbijom

Stranke okupljene u DF-u, otvoreno su prosrpske i proruske, ne samo da štite interese srpske nacionalne zajednice, nego otvoreno prijete i pozivaju na ponovno ujedinjenje sa Srbijom, govoreći da “počinje borba za oslobođenje Crne Gore” ili ” borba za srpski identitet Crne Gore”. Tako da je, nakon ovoga, na vagi i stabilnost odnosa sa Srbijom.

Podsjetimo da su dan prije rasprave u Skupštini, vođe DF-a zrakoplovom srbijanske vlade bile u Beogradu na konzultacijama, te da su, kako su se sami pohvalili, dobili blagoslov od patrijarha SPC-a Irineja da se svim sredstvima bore protiv usvajanja Zakona. Neki su čak pretpostavljali da bi se Crna Gora mogla naći na rubu građanskog rata. No, kako se čini, prorusko-prosrpska oporba ipak nije u punoj snazi, pogotovo nakon neuspjelog puča u listopadu 2016. godine. Crna Gora je, unatoč njihovom protivljenju priznala neovisnost Kosova, postala članicom NATO-a te sada prihvatila ovaj gotovo epohalni Zakon o vjerskim slobodama i zajednicama.

Nakon ovoga, očekuje se da će početi i “crkveno-pravna” bitka za osnovom autokefalnosti CPC-a, na isti način kako je to pošlo za rukom Pravoslavnoj crkvi Ukrajine (PCU), koja je unatoč žestokom protivljenju Ruske pravoslavne crkve i ruske države, uspjela dobiti autokefalnost koju je potvrdio carigradski patrijarh Bartolomej. Time je izazvan najveći raskol u pravoslavlju, još od velike šizme 1054. godine. Nakon toga su RPC i SPC prekinule sve veze s carigradskom patrijaršijom, ali i s ostalim pravoslavnim crkvama koje su priznale autokefalnost UPC-a – poput Grčke i Aleksandrijske.

Naime, očekuje se da bi patrijarh Bartolomej mogao pristati na obnovu autokefalnosti CPC-a te se očekuje veći angažman crnogorskih državnih tijela, bez kojih je to nemoguće ostvariti. Iako je trenutno veći udio vjernika SPC-a (prema čak i površnom uvidu, vidi se da je i dobar dio glasača procrnogorskih stranaka još uvijek vjeran SPC-u), očekuje se da bi dobitkom neovisnosti CPC-u mogao naglo porasti broj vjernika. Trenutno CPC vodi arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve – Mihailo.

Važnost zakona za širu regiju

Još jedan razlog važnosti zakona jest i za širu regiju. Naime, kako je to nebrojeno puta kazao crnogorski književnik Milorad Popović, gubljenjem utjecaja u Crnoj Gori, odnosno slabljenjem prosrpskog pečata, ideja Velike Srbija, koja poput aveti i dalje lebdi oronulim salonima (glasnog dijela) beogradske akademske i trenutno vladajuće, ali i značajnog dijela oporbene političke elite, postaje izlišna. Naime, ne treba podsjećati da je u Vučićevoj Srbiji na djelu puzajuća rehabilitacija i opravdavanje politike Slobodana Miloševića, iz čijeg su šinjela konačno i izašli gotovo svi važniji akteri trenutne režimske srbijanske političke scene.

Objava U Crnoj Gori konačno pokopana ideja o Velikoj Srbiji: Donesen najznačajniji državotvorni akt od proglašenja neovisnosti 2006. pojavila se prvi puta na Republika.