Kako je medijima izjacio Adnan Beganović, glasnogovornik MUP-a USŽ, jutros oko 7.40 zaprimljena je dojava da je u naselju Marjanovac, općina Velika Kladuša, došlo do upotrebe vatrenog oružja.

“Tom prilikom su ozlijeđena dvojica odraslih osoba, inicijala P. N. i P. J. Oni su imali prostrijelne rane u predjelu donjih ekstremiteta, odnosno, nogu. Zbog težine ozljeda isti su prevezeni u Dom zdravlja Velika Kladuša, gdje im je ukazana prva medicinska pomoć, a onda su upućeni Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijankić”, gdje su hospitalizirani. Tu su ostali na daljnjem liječenju. Moram napomenuti da je osoba za koje se sumnja da je izvršilo ovu radnju je inicijala S.Z., rođen 2005. godine u Marjanovcu. On je upotrebom poluautomatske puške ranio dvije osobe”, rekao je Beganović.

O svemu je upoznato Tužiteljstvo USK, pod čijim nadzorom pripadnici PU Velika Kladuša vrše uviđajne radnje te utvrđuju okolnosti događaja.

/Desk/

Objava 19-godišnji mladić pucao na dvojicu muškaraca u Velikoj Kladuši pojavila se prvi puta na Republika.

Prenosimo zanimljivu priču Jutarnjeg lista o čovjeku koji je pobijedio ‘Babu’.

Ne znaš što je nevjerojatnije – da je Fikret Abdić Babo (85) vladao ovim krajem desetljećima, što preko svoje troje djece i suradnika, a što osobno, držeći posljednjih godina ključeve gradske vijećnice u džepu, pa u nju nije smio nitko, provodeći svoje odluke iz ovalnog ureda u kojem je imao krevet za odmor kad ga stigne umor, snivajući na njemu uvijek isti san – o Agrokomercu iz osamdesetih godina iz kojeg je u realnost sve rjeđe navraćao. Ili ono drugo, još nevjerojatnije, da će za nekoliko dana novi načelnik Velike Kladuše postati Hrvat Boris Horvat Boro jer ovo je zasigurno jedino mjesto u Federaciji u kojem pobjednik izbora nije biran po nacionalnom ključu.

Kako bi i bio kad je tamo samo šezdeset hrvatskih obitelji i 160 birača Hrvata od 45.498 upisanih te čine samo 0,35 posto biračkog tijela. Jedna napomena – Fikret Abdić nije bio formalni kandidat na izborima jer je izmjenama Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, ratnim zločincima zabranjena kandidatura za bilo koju funkciju u političkom životu BiH, no Općinu i Laburističku stranku u naravi ionako vode njegova djeca-savjetnici: Elvira Abdić Jelenović, Edina Abdić Pleho i sin Ervin Abdić. Štoviše, mnogo ljudi reklo nam je da bi teško Boro izašao na kraj s Babom, u kojeg ljudi još uvijek gledaju kao u Boga, da je njegovo ime bilo ponuđeno na glasačkom listiću.

‘U kampanji sam za neke bio Vlah‘

Kako bismo objasnili što se to dogodilo u Velikoj Kladuši, moramo odgovoriti na pitanje tko je taj Boro, a kako bismo dali odgovor na to pitanje, proveli smo jedan dan s njim u Velikoj Kladuši. Vrijeme je to nakon dobivenih izbora, a prije njegove službene inauguracije za funkciju općinskog načelnika koja će se održati za nekoliko dana. Sve rjeđe se Boru može naći u Miralu, uspješnom obiteljskom poduzeću za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije, koje je preuzeo sin Goran, a sve češće u kladuškoj Udruzi poduzetnika, odakle je krenuo njegov pohod na načelnički tron, te u Konjičkom klubu Krajišnik i restoranu Princ koji djeluje u sklopu kluba gdje je Boro kuhan i pečen. Sve smo mi to obišli s Borom u njegovu Mercedesu S klase s Maybach opremom od 500 i nešto konja, koji je brodom dovezao iz Amerike.

Boro je jednostavan čovjek, radoholičar koji brzo razmišlja, ali odmjereno govori. Ima zanimljivu obiteljsku prošlost. Od nje smo krenuli u prostorijama Udruge poduzetnika gdje smo se našli.

– Rođen sam u Velikoj Kladuši od oca Slavka i majke Ređife, dakle u mješovitom braku oca katolika i majke Bošnjakinje. Školovanje sam završio u Velikoj Kladuši, otišao u vojsku i odmah potom u poduzetničke vode. Bavio sam se veleprodajom cementa i prije rata sam prodavao 2000 tona mjesečno. Kad je 1994. ovdje počeo sukob, otišao sam u Ljubljanu, nakon toga u Čakovec, odakle mi je tata rodom, i tu sam godinu dana držao neki restoran, a onda sam se 1996. vratio kući i otvorio tvrtku za proizvodnju aluminijske i PVC stolarije. Ja i još jedan radnik krenuli smo u prostoru ispod moje kuće, praktički iz garaže. Miral sad posluje 28 godina, zapošljava 125 ljudi i u Zagrebu imamo dvadesetak ljudi koji se bave montažom – priča nam Boris Horvat.

Otac Slavko došao je u Veliku Kladušu iz Čakovca kao mašinsko-tekstilni inženjer Čateksa kako bi obučio radnike kladuškog Saniteksa jer su imali iste strojeve za koje je on bio stručnjak. Tu je upoznao Ređifu koja je rodila Borisa. Oni su se poslije rastali, a Boris je odrastao do 12. godine u obližnjim Trnovima kod bake i djeda, a onda je bio malo kod mame, malo kod tate.

– Oženio sam Hrvaticu iz Cetingrada jer u koju god bih se bio zagledao u Kladuši, majka mi kaže – ta ti je rod. Imam sina i kćer, Goran se posvetio Miralu, a Mirela je projektantica za mostove u Chicagu – kaže nam Boro, dodajući da je “nekad bilo dosta Hrvata u Velikoj Kladuši, a danas se hrvatska zajednica veže isključivo za jedno selo – Šmrekovac”. Plus Boris Horvat, rekli bismo.

Činjenica da su za načelnika izabrali njega, Hrvata i katolika, govori da narod s kojim živi nije opterećen ni vjerom, ni nacijom, a nisu ni članovi njegove obitelji jer mu se sin oženio Bošnjakinjom, a kći se udala za Bošnjaka.

– Ovdje žive europski Bošnjaci, ovdje ljude zanima njihova svakodnevica, posao i obitelj i kako da naprave život boljim sebi i sumještanima. Nije nedostajalo napada na mene, ali tako je to u kampanji – kako ćeš glasati za Vlaha (pogrdni naziv za ‘nemuslimana‘, op. a.). Inače je sjajno, nikad u životu nisam doživio ništa da bih se osjećao loše ili drukčije – ističe Boro.

Pitamo ga kako se uopće našao u ovoj političkoj utakmici. Kaže da je to, vjerovali ili ne, doznao iz medija.

– Šest oporbenih političkih stranaka odlučilo je istaknuti zajedničkog kandidata protiv Abdićeve Laburističke stranke, ali se nisu nikako mogli dogovoriti koja bi ih osoba predstavljala. Iz Udruge poduzetnika su predložili mene kao svojeg člana. Oko mene su se svi jednoglasno složili. Kad su to izglasali, išli su mi to javiti, a ja sam bio na svadbi u Varaždinu. Zove me tu večer novinar s nekog sanskog portala, predstavi se i pita za izjavu kao kandidata za načelnika. Ostao sam zbunjen jer mi još nisu javili ovi moji iz Udruge, zvali su tek sutradan – priča Boro pa u mobitelu provjerava da je na toj svadbi bio 9. lipnja.
‘Babo je živio u 1983. godini‘

Zašto ste prihvatili kandidaturu, pitamo ga.

– Zbog Emili i Lare, moje dvije unučice koje žive u Kladuši. Općina je u teškoj situaciji i želim je napraviti boljim mjestom za život. Gledajte, u ladicama stoji čak 2800 zahtjeva i projekata za urbanističke i građevinske dozvole, četiri godine nije izdana maltene nijedna. Trenutačno se gradi deset objekata, sve se to radi na crno. Ja sam na crno dogradio trećinu pogona. Ljudi ne mogu čekati. Mi imamo jedan kolač, dakle kantonalni budžet koji je ‘težak‘ 350 milijuna maraka. Imamo sedam općina. Kad isključite jednu pa podijelite taj dio na ostalih šest, njima ostaje znatno više. Mi u posljednjih deset godina nismo dobivali ništa, možda milijun-dva maraka. Ne zato što nam je netko uskraćivao, nego zato što iz Općine nisu aplicirali. Fikret, ma ne toliko on koliko njegova djeca koja su mu savjetnici, zatvorili su se, nisu aplicirali ni za jedan projekt, do njih nisu mogli ni vijećnici ni novinari. Pogledajte nam infrastrukturu. Pričali smo o tome s Fikretom, ali ta bi se priča uvijek svodila na 1983. godinu i njegove priče što je tad Kladuši dao Branko Mikulić, a što Hamdija Pozderac. Imao sam osjećaj da je razmišljao ovako: ‘Ako je propadam, propast ćete sa mnom svi‘. Velike je stvari on napravio za Kladušu, ali imao je i loših poteza, a najgori je bio osnivanje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Ovdje se dogodio bratoubilački rat, ali svijet nije stao zbog toga, pa i mi moramo ići dalje – naglašava Boris Horvat.

Kaže da je Babo u uredu provodio cijele dane, ali do njega nije mogao doći nitko, pa ni djelatnici Općine.

– Ljilja (tako zovu kćer Elviru, op. a.) donosila je sve odluke, oni su Općinu tretirali kao svoju privatnu kuću, čak su mu i krevet unijeli u ured – dodaje Horvat.

U kampanji se provlačila teza da vas je progurao SDA i da ste Bakirov igrač preko kojega će Sarajevo konačno ući u Veliku Kladušu, a bilo je i komentara da ste u dobrim odnosima s Babom te da ćete biti samo njegova produžena ruka, pitamo ga.

– To su sve bili spinovi u kampanji. Za jedne sam bio Abdićev čovjek, a za Laburiste Bakirov, kako je kome odgovaralo. Sa strankama s hrvatskim nacionalnim predznakom također nisam u kontaktu jer one ne postoje na našem području. Ja nisam ničiji, ja sam svoj. S Babom sam u korektnim odnosima, poštujem ga kao instituciju načelnika. Ma ne samo njega, ja nikoga u 30 dana jednom riječju nisam prozvao, nijednu ružnu riječ, izuzev stranke NES iz Cazina koja je činila sve da ostane stanje kakvo jest – kaže Horvat.

U Vijeću bi trebao imati stabilnu većinu.

Što ćete prvo napraviti kad uđete u zgradu Općine, zanimalo nas je.

– Otključat ću Općinsku vijećnicu i ključeve baciti kroz prozor. Pa zamislite dokle smo mi došli da netko pod ključem drži Vijećnicu i ne dopušta sjednice jer nema većinu?! Ljudi su se sastajali na hodnicima, ali njihove odluke nikad se nisu provodile, sve je Fikret provodio sam. Sedam godina nije podnio izvješće o radu. Čista anarhija. Želim pozvati sve načelnike općina u okruženju, a mnogi nikad nisu niti bili u Općini i mnogima ću se ispričati u ime Općine. Pozvat ću vlade Kantona i Federacije, pokušat ću Kladušu otvoriti prema BiH, da pokažemo da mi nismo 13. mače, da pomirim taj narod – govori Horvat.

U Općini još nije bio i ne misli dok ne dobije certifikat da je i službeno načelnik, a “onda će kroz vrata ući zajedno s revizorima koje će, ako treba, i sam platiti”.
‘Mi smo ugašeni grad‘

– Oni sad prave jedan veliki kaos, zadužuju Općinu i poduzeća. Prije nekoliko dana objavili su natječaj, primaju 40 radnika u Komunalno poduzeće, koje će sad imati 250 radnika jer je Fikret odlučio da će preko Komunalnog poduzeća razvijati privredu Kladuše, otvorili su neku šivaonu, pa pogon za pravljenje četki. Predvidjeli su proračun za ovu godinu od 14 milijuna eura, sad je ostvaren oko osam milijuna, a kraj godine je za dva mjeseca. Bit će problema, ali i očekivao sam ih. Imam vertikalu koja me prati od Kantona do državnih vlasti. Ovdje gdje vi sjedite, sjedilo je pet, šest ministara iz Federacije i rekli su mi: ‘Reci sve što treba‘. Očekujem prekograničnu suradnju s Karlovcem i gradovima i općinama uz granicu. Ako sve bude u redu, Kladuša će za godinu dana biti najveće gradilište u kantonu. Mi nemamo ništa, nemamo trgovački centar, nemamo nijednu trgovinu s nekom poznatom robnom markom, Kladuša nema nogometni klub, propao je. Ove je godine za kladuški sport izdvojeno 20.000 maraka, to vam je 10.000 eura, za 40 klubova. Nemamo kinodvoranu, 15 godina se radi dom kulture, da ne govorim o predstavama ili glazbenoj školi. Mi smo ugašeni grad. Evo primjer – Abdići 26 godina, koliko su na vlasti, ne daju dozvolu za Islamski centar, pa evo gdje se gradi – u Hrvatskoj, odmah poslije granice, a u Velikoj Kladuši s 99,99 posto muslimana ne može. Ne daju Fikret i njegova djeca – nabraja Horvat.

/Desk/

Objava Priča iz Velike Kladuše, gdje su Bošnjaci izabrali Hrvata za načelnika koji je pobijedio ‘Babu’ pojavila se prvi puta na Republika.

Vlasnik kuće prijavio je policiji provalu i krađu novca, a navodno se radi o novcu koji je dan prije osvojio igrajući igre na sreću u Lutriji BiH. Nesretni muškarac, koji je mislio da je sreća konačno zakucala na njegova vrata, doživio je šok kada je shvatio da mu je cijeli iznos ukraden.

Policija traga za nepoznatim počiniteljima kaznenog djela. Nadležne službe pozivaju sve građane koji imaju bilo kakve informacije u vezi s ovim slučajem da ih prijave kako bi se lopovi što prije priveli pravdi.

Ovaj incident još jednom podsjeća na važnost opreznosti i sigurnosti, posebno kada se radi o velikim novčanim iznosima. Nadamo se da će policija uskoro uspjeti razriješiti ovaj slučaj i vratiti ukradeni novac vlasniku, piše Dijaspora info.

/Desk/

Objava Velika Kladuša: Dobio na lutriji 35.000 KM, lopovi ih ukrali već sutradan pojavila se prvi puta na Republika.

Današnja akcija je rezultat višemjesečne istrage Županijskog tužiteljstva koja se vodi protiv sedam fizičkih i jednog pravnog lica, gdje se osumnjičenima stavlja na teret sumnja da su počinili više produženih kaznenih djela zloupotrebe položaja ili ovlasti i povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti, objavljeno je na službenoj stranici Tužiteljstva, javlja FTV.

Tužiteljstvo USŽ-a vodi istragu o kaznenim djelima počinjenim od 2016. godine do danas, koja se odnose na radnje općinskog načelnika, državnih službenika zaposlenih u Općini Velika Kladuša i odgovornog lica u osumnjičenom pravnom licu u postupcima javnih nabavki u kojima je Općina Velika Kladuša ugovorni organ.

Kako se navodi, u tim postupcima je osumnjičeno pravno lice kontinuirano dovođeno u povoljniji položaj u odnosu na druga pravna lica, a osumnjičeni su izbjegavali provođenje otvorenog postupka javnih nabavki i suprotno Zakonu o javnim nabavkama BiH, primjenom izravnog sporazuma birali isključivo osumnjičeno pravno lice kao izvršitelja usluga.

Iz Tužiteljstva navode kako su ovako provedene javne nabavke potom plaćane iz porračuna Općine Velika Kladuša.

Također se sumnja da je načelnik općine Velika Kladuša iskorištavao svoj službeni položaj u periodu od 2017. godine do kraja 2019. godine i protivno Zakonu o državnoj službi u USŽ-u i Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti u USŽ-u uvećavao plaće i isplaćivao nagrade pojedinim državnim službenicima zaposlenim u Općini Velika Kladuša, te da je protivno ovim zakonima unaprijedio na viša radna mjesta nekoliko državnih službenika zaposlenih u Općini Velika Kladuša.

– U konačnici se sumnja da je dvoje osumnjičenih u periodu od 2016. godine do danas iskorištavalo svoj službeni položaj pri izradi, donošenju i proglašenju proračuna Općine Velika Kladuša za 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu i uvrštavali u ove proračune grantove za dva neprofitna pravna lica bez jasnih namjena i pravdanja sredstava. Predmetna sredstva su i isplaćena – navode iz Tužitljstva USK-a.

Osobe lišene slobode će u tijekom sutrašnjeg dana biti predane postupajućem tužitleju, nakon čega će biti odlučeno o daljnjim mjerama.

(Izvor: FTV)

Objava Uhićen Fikret Abdić i još pet osoba pojavila se prvi puta na Republika.

U tuči u kojoj je korišteno hladno oružje, najvjerojatnije nož, ssudjelovale su najmanje dvije osobe, a policija ispituje je li bilo više učesnika. Policija je uhitila osumnjičenog koji se tereti za krivično djelo ubojstvo u pokušaju.

Migranti su se pobunili zbog policijskog uviđaja, pokušali su spriječiti istražne radnje i srušiti ogradu iza koje su se nalazili, međutim, policija je brzo smirila situaciju, izvješčuju mediji.

/Republikainfo.com/

Objava Masovna tučnjava migranata u kampu u Velikoj Kladuši, jedan teško ozlijeđen pojavila se prvi puta na Republika.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci.

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”, kazao je Reutersu.

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima. Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću.

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju, prenosi N1.

Presuda u slučaju Španjolske

Međutim podsjetimo na nedavnu presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slušaju Španjolske koji je presudio da ta država nije prekršila europske zakone kada je odmah vratila dva migranta koji su preskočili ogradu na granici s Marokom.

Naime, sedamnaesteročlano Veliko vijeće ECHR-a prihvatilo je španjolsku žalbu na presudu nižeg vijeća iz 2017. da je ta zemlja time prekršila zabranu kolektivnog protjerivanja inozemnih državljana.

Veliko vijeće je presudilo da su dvojica migranata “jurišom” na graničnu ogradu došli u nelegalnu situaciju. Incident se dogodio u španjolskoj enklavi Melilla na sjeveru Afrike, a migranti su to učinili unutar veće skupine, koristeći se silom.

/Republikainfo.com/

Objava Nelegalni migranti se sukobljavaju i s hrvatskom i sa bh policijom i traže – otvaranje granica pojavila se prvi puta na Republika.

Oni su za bh portal Žurnal ispričali su da su ih policajci stavili u kombi, dovezli do međudržavne granice i zajedno s nekoliko drugih osoba, vjerojatno ilegalnih migranata, potjerali u BiH. Pošto su protjerani preko granice stigli su do Velike Kladuše, odnosno, do kampa Miral.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u utorak je istaknulo, reagirajući na vijest o nezakonitom deportiranju dvojice nigerijskih studenata u BiH, da hrvatska policija za njih nema evidentiran legalan izlaz iz Hrvatske te da ne zna okolnosti pod kojima su se oni našli u susjednoj državi.

Osamnaestogodišnjaci Abia Uchenna Alexandro i Eboh Kenneth Chinedu su za bh portal Žurnal ispričali da ih je hrvatska policija deportirala u BiH tretirajući ih kao ilegalne migrante, unatoč činjenici da su u Hrvatsku doputovali s važećim vizama.

Policija je za Hinu potvrdila da su 12. studenoga petorica nigerijskih državljana, voditelj i četiri studenta, legalno ušli u Hrvatsku i na području Istre sudjelovali na sportskom natjecanju te da su voditelj i jedan sudionik natjecanja legalno napustili Hrvatsku letovima preko zagrebačke Zračne luke, dok je jedan u Hrvatskoj zatražio azil.

Policija ispituje okolnosti dolaska na sportsko natjecanje

Za preostalu dvojicu spomenutih Nigerijaca policija nema evidentiran legalan izlaz iz Hrvatske.

“Dvojica nigerijskih državljana koji se spominju u medijima su se 16. studenoga prijavili u jedan zagrebački hostel da bi se 18. studenoga odjavili iz hostela i uredno podmirili svoja dugovanja, uzeli svoje stvari i dokumente te otišli u nepoznatom pravcu. Za njih nemamo evidentiran legalan izlaz iz Hrvatske te ne možemo dalje govoriti o okolnostima kako su se oni našli u BiH”, kazala je glasnogovornica MUP-a Marina Mandić.

Dodala je kako policija ispituje radi li se o još jednom pokušaju zlouporabe dolaska na sportska natjecanja.

Hrvatska policija u svojim postupanjima “susreće se se zlouporabom dolazaka stranih državljana na različita sportska natjecanja u Hrvatsku i treba utvrditi je li ovo još jedan primjer takvog ponašanja”, istaknula je Mandić.

Prijavio da je izgubio putovnicu

Po njezinim riječima, peti nigerijski državljanin kretao se po Zagrebu i 18. studenoga došao je u Prvu policijsku postaju Centar Zagreb te je izjavio da je izgubio putovnicu.

“Sukladno utvrđenom u postupku dobio je rješenje o napuštanju zemlje, ali se 27. studenoga vratio u Prvu policijsku postaju i izrazio namjeru zatražiti azil. Pristup azilu mu je omogućen i on se nalazi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin”, kazala je Marina Mandić.

Ona je dodala da je također poznato da je taj nigerijski državljanin u međuvremenu pokušao ući u Sloveniju “ali je upućen da se vrati”.

Na upit DNEVNIK.hr-a iz MUP-a Unsko-sanskog kantona rekli da nisu zaprimili službenu prijavu vezanu uz ovaj slučaj te da se o svemu doznali iz medija.

(Izvori: Dnevnik.hr/HINA/Žurnal.info)

Objava Nevjerojatna priča Žurnala: Od nigerijskih studenata u Zagrebu do ilegalnih migranata u Velikoj Kladuši pojavila se prvi puta na Republika.