Nakon više od deset godina, već zaboravljeni Brexit ponovno je top tema u britanskim medijima, ali i široj javnosti. Naime, premijer Andy Burnham više je puta proteklih dana izjavio da bi Velika Britanija trebala razmotriti mogućnosti budućeg odnosa s Europskom unijom, uključujući svoj povratak.

Podsjetimo, Velika Britanija je 2016. na referendumu odlučila izaći iz Europske unije.

“Bit ću vrlo jasan i reći ću ovo bez ustručavanja: Brexit je prouzročio više štete nego koristi. Mislim da se oko 60% britanske javnosti s tim slaže. Dakle, sada je jedino nejasno što ćemo učiniti u vezi s tim. To nije samo obična politička floskula. Iskreno se suočavam s tim i dajem ljudima mogućnosti koje mogu sagledati i prosuditi”, ustvrdio je britanski premijer.

U intervjuu za BBC naglasio je da bi Britanija sada trebala procijeniti različite modele, od ostanka u sadašnjem odnosu s EU-om, preko carinske unije i povratka na jedinstveno tržište, pa do ponovnog – punog članstva u Europskoj uniji.

S druge strane La Manchea, pojedini europski čelnici zasad nimalo ne kriju zadovoljstvo najavama britanskog premijera o povratku Ujedinjenog Kraljevstva u Uniju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da je to “odlična vijest” i “dobra odluka”.

“Dobro došli natrag! Ako nam se Britanci žele vratiti, mislim da su to vrlo dobre vijesti i za njih i za nas Europljane. I mislim da su nam Britanci uvijek bili korisni i pomagali da pojednostavnimo stvari, kao zahtjevni partneri, s kojima i dalje surađujemo u pitanjima poput obrane, sigurnosti, imigracija i mnogih strateških odluka”, kazao je Macron.

Španjolski premijer Pedro Sanchez smatra da je Brexit bio potpuni promašaj te da se Britanci trebaju vratiti u Uniju.

“Vjerujem da je Brexit bio golem gubitak i za britanski narod i za europski projekt u cjelini. Stoga, ako bi Ujedinjeno Kraljevstvo donijelo odluku u smjeru koji njihov premijer predlaže, Španjolska bi sigurno pozdravila povratak i ponovno raširila ruke bratskoj naciji s kojom je uvijek imala dobre odnose u svim područjima”, poručio je Sanchez.

Britanska desnica protiv povratka uUniji

Za razliku od Europljana, britanska oporba nimalo ne krije ogorčenost zbog izjava Andya Burnhama. Vođa stranke Reform UK Nigel Farage poručio je da bi svako približavanje ili pokušaj ponovnog ulaska u Uniju značio “izdaju Brexita” te da bi izazvao golemo nezadovoljstvo radničke klase.

“Premijer Andy Burnham gura ideju o referendumu o povratku u Europsku uniju i tvrdi da će to donijeti jedinstvo nacije. Ne, neće, dogodit će se upravo suprotno. Doći će do potpune podjele u društvu i politici. Dakle, sve to smatram licemjernim”, kazao je Farage.

Podsjetimo, oko 52% Britanaca 23. lipnja 2016. glasalo je za izlazak iz Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo službeno je napustilo Uniju 31. siječnja 2020., a prijelazno razdoblje završilo je 31. prosinca 2020., kada su na snagu stupila nova trgovinska i pravna pravila, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Brexit je ponovno tema u Britaniji – vraća li se ‘odbjegla’ članica u EU? pojavila se prvi puta na Republika.

Govoreći za BBC nakon što je na godišnjoj konferenciji Laburističke stranke rekao da je Brexit “donio više štete nego koristi”, Burnham je kazao da bi Britanija trebala razmotriti različite modele dugoročnog odnosa s Europom i odlučiti koji joj nudi najbolji put naprijed.

“Možemo ostati tu gdje jesmo. To je svakako jedna od mogućnosti, ako ljudi misle da je ovo dobro mjesto na kojem treba ostati. Možemo razmotriti ono što je George Osborne rekao o carinskoj uniji. Možemo razmotriti ono što su Liberalni demokrati na svojoj konferenciji rekli o jedinstvenom tržištu, a možemo ići i do kraja.”, rekao je Burnham.

Osborne, bivši konzervativni ministar financija, zagovarao je ulazak Britanije u carinsku uniju s EU-om, dok su Liberalni demokrati pozvali na povratak Britanije na jedinstveno europsko tržište.

Burnham je rekao da bi mogućnosti trebalo procijeniti prema tome “što je izvedivo”, te koje su prednosti i nedostaci svake od njih.

Velika Britanija je 2016. glasala za izlazak iz Europske unije, čime je okončano više od četiri desetljeća članstva i započelo višegodišnje razdoblje političkih previranja, tijekom kojeg su se vlade koje su se smjenjivale morale nositi s gospodarskim i diplomatskim posljedicama te odluke.

Burnham je ranije u utorak rekao da će na britansko-europskom summitu u studenome iznijeti mogućnosti za dugoročni odnos Britanije s EU-om. Burnham, koji je u srpnju zamijenio Keira Starmera, već je ranije rekao da bi volio da se Britanija za njegova života ponovno pridruži Europskoj uniji. Ustvrdio je i da si zemlja ne može priuštiti još jedno desetljeće neizvjesnosti oko tog pitanja

“Želim biti potpuno jasan i reći ću to otvoreno: Brexit je donio više štete nego koristi, rekao je. Pitanje je, dakle, što ćemo učiniti u vezi s tim?

/Desk/

Objava Britanski premijer Burnham: “Trebali bi razmotriti povratak u EU” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su priopćili iz organizacije Remembering Srebrenica iz UK, posebna izaslanica UK za Zapadni Balkan, Dame Karen Pierce DCMG, pozvala je otpravnika poslova Srbije kako bi osudila sudjelovanje srbijanskih državnih i vojnih dužnosnika na sprovodu Ratka Mladića.

Ministar za Europu Lord Wood od Anfielda rekao je kako je Mladić, kao vojni zapovjednik, predvodio zločine koji spadaju među najteže počinjene u Europi od Drugoga svjetskog rata.

“Osuđen je pred neovisnim tribunalom Ujedinjenih naroda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Poricanje i umanjivanje njegovih zločina predstavlja uvredu međunarodnom pravu i izravno podriva regionalnu stabilnost i povjerenje”, rekao je.

Dodao je kako Vlada UK stoji uz Mladićeve žrtve i njihove obitelji.

“Oni zaslužuju poštovanje, suosjećanje i odgovornost, a ne pokušaje mijenjanja dokazane povijesti. Politički čelnici i javne institucije imaju odgovornost gledati prema budućnosti, a ne prema prošlosti, te djelovati na način koji podupire regionalno pomirenje, a ne ponovno otvaranje starih rana”, rekao je.

Naglasio je kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovan odlukom Vijeća sigurnosti UN-a te da je Srbija obvezna poštovati njegove presude.

“Zato smo danas pozvali otpravnika poslova Srbije. Veličanje osuđenog ratnog zločinca izravno podriva povjerenje, potiče podjele i nespojivo je s procesom pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje čvrsto opredijeljeno za međunarodnu pravdu, odgovornost i trajno pomirenje diljem Zapadnog Balkana te će nastaviti surađivati s partnerima u regiji i međunarodnoj zajednici na potpori miru, pravdi te sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti za sve zajednice”, rekao je Wood.

/Desk/

Objava Britanija pozvala otpravnika poslova Srbije: Osuda zbog sprovoda Ratka Mladića pojavila se prvi puta na Republika.

U pratnji svoje supruge nizozemskog podrijetla Marie-France van Heel, bivši gradonačelnik Manchestera, 56-godišnji Burnham stigao je u podne u palaču da bi potom otišao u sjedište vlade u Downing Streetu 10. On je četvrti premijer od stupanja Charlesa III. na tron u rujnu 2022.

Burnham je u petak na izvanrednom kongresu imenovan novim čelnikom Laburističke stranke, a kao čelnik vladajuće stranke, koja od izbora 2024. uživa uvjerljivu većinu u britanskom parlamentu, ima i poziciju premijera, javlja britanski BBC.

Bivši gradonačelnik Manchestera postao je šesti premijer koji je preuzeo britansku vladu od 2016. godine. Naslijedio je Starmera, koji je danas formalno podnio ostavku kralju u Buckinghamskoj palači nakon što je održao oproštajni govor ispred rezidencije premijera u Downing Streetu 10.

Rekao je “da je njegov posao završio” i da položaj napušta “s osmijehom”.

Težak posao

Slijedi težak posao za Burnhama, popularno nazvanog “kraljem sjevera”. Nakon što objavi imena ministara, što je samo po sebi tema oštre rasprave u Laburističkoj stranci, morat će se uhvatiti u koštac s nizom problema, od slabog gospodarskog rasta do rastućih troškova života.

Obećao je poboljšati životni standard diljem zemlje. Jedna od njegovih središnjih ideja je decentralizacija vlasti između gradova i regija, uključujući osnivanje podružnice ureda premijera u Manchesteru.

Starmer, kojeg su u parlamentu prije mjesec dana smijenili njegovi laburisti, rekao je da mu je premijerski posao bila “životna privilegija” i da Burnhamu želi “da uspije. “Ima moju punu podršku”, izjavio je Starmer.

/Desk/

Objava Britanci imaju novog premijera – Andyja Burnhama pojavila se prvi puta na Republika.

Anketa think tanka, provedena između 7. i 14. svibnja među više od 2000 ispitanika, pokazala je da dvije trećine ispitanika smatra da je Brexit pridonio rastu troškova života i negativno utjecao na ekonomiju.

“Desetljeće kasnije, Britanci su shvatili da će njihove nade za boljim životom izvan EU ostati neispunjene i da će Brexit potkopati britansku sposobnost da upravlja pitanjima za koja glasači najviše mare”, rekao je čelnik ECFR-a, Mark Leonard.

Od ispitanih, 56 posto smatra da je napuštanje EU-a bilo loše za rješavanje problema ilegalne migracije, trgovinu i birokratska pitanja, 57 posto vjeruje da je Brexit umanjio prilike za mlade ljude i 57 posto vjeruje da je bilo “pogrešno” da Britanija napusti EU.

Tri trećine ispitanika sada žele bliže veze s EU, rekao je ECFR.

Anketa je pokazala da su Britanci izabrali Europu pred SAD-om kao poželjnijeg sigurnosnog partnera, dok samo 18 posto smatra SAD saveznikom.

Kontrola migracije bila je ključni fokus kampanje za Brexit, no anketa je pokazala da 56 posto Britanaca smatra da je britanski pristup nakon brexita propao i da bi podržali ponovnu uspostavu slobode kretanja s EU-om zbog bližih trgovinskih odnosa.

ECFR je rekao da je odvojena anketa koja je provedena diljem 15 EU zemalja pokazala da dvije trećine ispitanika podržava da se Britanija u budućnosti vrati u EU.

/Desk/

Objava Dvije trećine Britanaca smatra da je Brexit bio loš potez i žele se vratiti u EU pojavila se prvi puta na Republika.

“Moja ostavka sada postavlja pitanje jesam li ja u najboljoj poziciji da nas vodim do sljedećih općih izbora, čuo sam odgovor svoje parlamentarne stranke na to pitanje i taj odgovor prihvaćam s poštovanjem”, rekao je odlazeći britanski premijer novinarima.

Starmer kaže da će sada moći više vremena posvetiti “najvažnijem poslu”.

“Biti najbolji muž koji mogu svojoj fantastičnoj supruzi Vic, koja je bila stijena uz mene u dobrim i lošim vremenima. I biti najbolji tata koji mogu svojoj prekrasnoj djeci, koja su moj ponos i radost”, zaključio je Starmer prije nego što se sa suprugom vratio u Downing Street 10, prenosi BBC.

Britanski list Observer izvijestio je za vikend da se očekuje da će Starmer podnijeti ostavku u ponedjeljak i da je odredio vremenski okvir svog odlaska, iako je vladin izvor rekao da je premijer i dalje usredotočen na nastavak vođenja države.

Prijetnja Starmerovoj poziciji, koja već mjesecima samo raste, naglo se povećala u petak kada je vodeći stranački suparnik Andy Burnham osvojio mjesto u parlamentu koje mu omogućava da pokrene formalni postupak preuzimanja stranke.

Starmer je ranije rekao kako neće odstupiti s položaja obećavši da će se oduprijeti bilo kakvom izazovu svog glavnog suparnika u stranci.

Starmer, koji je ostvario uvjerljivu pobjedu na izborima 2024., rekao je da “neće otići”, nabrajajući niz mjera uvedenih tijekom njegove dvogodišnje vladavine: bliže veze s Europskom unijom, stabilizaciju gospodarstva i smanjenje lista čekanja za zdravstvene usluge.

/Desk/

Objava Stramer dao ostavku na mjesto britanskog premijera i predsjednika laburista pojavila se prvi puta na Republika.

Iako su ove bh teme rasprave utemeljene, zbunjujuće je zašto o tome rapravlja Britanija, zemlja koja je izazvala tektonske promjene u EU svojim izlaskom iz članstva. No, iako je BiH vrlo politički nestabilna zemlja, jedna od najnerazvijenijih, činjenica je da je to suverena i neovisna država, gdje se na demokratskim izborima bira demokratska vlast te su velikim dijelom i opravdane kritike predsjednika RS-a Milorada Dodika iako je on sam jedan od najistaknutijih uzroka nestabilnosti. No, mora se postaviti pitanje i odgovornosti ostalih političkih aktera.

Ipak, za razumjeti je snagu političkog lobiranja u inozemstvu, pa tako i bošnjačkog i srpskog i hrvatskog, na različitim mjestima i u različitim institucijama. No, činjenica je da se odluke donose u BiH i da domaći akteri moraju postizati kompromise i konsenzuse za dobrobit svih bh građana. Koliko tome doprinose ili možda otežavaju ovakve i slične rasprave iz inzemstva?

Britanski Dom lordova redovito raspravlja o BiH, i to upravo o sličnim pitanjima s kojima se i sama Britanija suočava – islamofobijom, rasnom netrpeljivošću, sukobima frakcija itd. Ono što je još zanimljivije je i da Velika Britanija nije članica EU-a, a istodobno daje sebi za pravo kritizirati europski put BiH. Naime, podsjetimo na Brexit i kako je Europski parlament 29. siječnja 2020. na plenarnoj sjednici u Bruxellesu sporazum o izlasku Velike Britanije, prve zemlje u povijesti koja napušta Europsku uniju, koja se do sada uvijek širila. Britanci su na referendumu, rezultatom 51,8 % ‘za’ izlazak, a 48,2 % ‘za’ ostanak, odlučili napustiti EU, čime su prouzročili najveći potres u ovoj europskoj zajednici država od njenog postanka. O ovom britanskom potezu, nije se raspravljalo u bh parlamentima.

Dodik: “Stara manira imperatora da razmišljaju i razgovaraju o drugima, a ne o sebi”

Komentirajući najavu sjednice, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako Velika Britanija kontinuirano pokazuje tendenciozno protusrpsko ponašanje i neprijateljski stav prema Republici Srpskoj.

Dodik je istaknuo da je rasprava u Domu lordova samo “stara manira imperatora” koji, umjesto da se bave vlastitim problemima, žele držati lekcije drugima.

“To je stara manira imperatora da razmišljaju i razgovaraju o drugima, a ne o sebi. U Belfastu vidimo da imamo pobunu, eksplozije i nemire, a oni nama pričaju o miru ovdje, gdje mira itekako ima. Ako se hoćete baviti nekim drugim, onda prvo vi morate biti savršeni”, poručio je Dodik.

Čelnik SNSD-a naglasio je da u BiH nema otvorenih problema niti incidenata, te da je jedini zahtjev Republike Srpske povratak na izvorni Daytonski sporazum.

“Mi hoćemo ustavnu BiH. Neka nam vrate ustavnu BiH koju nam je oteo njihov državljanin Paddy Ashdown, a ne da se prave blesavi u Domu lordova i nama pričaju kako smo mi neki loši momci. Neka se bave svojim intervencionizmom u Velikoj Britaniji, umjesto da odu u Belfast i tamo pokušaju smiriti situaciju koju imaju na svojem prostoru”, jasan je bio Dodik.

Britanski Dom lordova danas bi trebao raspravljati o stanju u BiH, a u objavljenom izvješću, između ostalog, navode da Rusija nastavlja pružati političku potporu vlastima Republike Srpske. Posebnu pozornost u dokumentu posvetili su upravo predsjedniku SNSD-a, tvrdeći da njegova politika “slabi državne institucije”.

Dodik odbacuje te navode, ocjenjujući ih kao dokaz kontinuiranoga neprijateljskog stava Velike Britanije prema srpskom narodu.

“Mislim da treba biti jasno da tamo u Domu lordova postoji neka Helić koja potencira najgoru moguću priču o nama. To nikada nije imalo učinka, a nije ni prvi put da se o tome raspravlja. Što će oni?”, zaključio je Dodik.

U izvješću Doma lordova, tri desetljeća nakon rata, navode se i “rastuće secesionističke tendencije”, te nejasna buduća uloga međunarodne zajednice u BiH, što dužnosnici Republike Srpske vide kao nastavak političkog pritiska na njezine institucije.

/Republika/

Objava Britanski Dom lordova raspravlja o BiH – Zašto BiH nije raspravljala o izlasku Britanije iz EU? pojavila se prvi puta na Republika.

Šojgu je potvrdio kako će Rusija nastaviti pružati sveobuhvatnu političku podršku RS-u i na međunarodnoj sceni, te zahvalio Dodiku za učešće na proslavi Dana pobjede u Moskvi 9. svibnja.

Naime, kako je prenijela RTRS, Dodik je rekao kako su “odnosi dvije zemlje bez otvorenih pitanja” i da se nastavljaju boriti za iste vrijednosti, za vlastitu državu i narod”.

“Dobro ste primijetili da je Republika Srpska pod stalnim pritiskom”, rekao je Dodik tijekom sastanka.

Dodik je istaknuo podršku naporima u “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini kao i sućut za napad na mlade u studentskom domu u Luganskoj Narodnoj Republici, navodeći da je to bio teroristički čin.

Dodik je i u ovoj izjavi imao očitu kontradiktornost – dok je u govoru kritizirao velike sile i njihove agresivne najmere, on istodobno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Prethodno je Dodik sudjelovao na plenarnoj sjednici Međunarodnog foruma o sigurnosti u Moskvi, gdje je poručio kako je srpskom narodu bitno koja sila vodi dosljednu i pravednu politiku i ostavlja prostor za slobodnu egzistenciju malih država.

Dodik: Srpskom narodu Ruska Federacija ‘geopolitički srpski kompas’

“Srpska politika, iako prolazi kroz teške izazove, ipak se bitno orijentira prema jednoj osovini. Gleda, sluša i promatra što čini veliki, bratski, ruski narod i to predstavlja svojevrsni geopolitički srpski kompas na snalaženje u turbulentnim vremenima.
U tom smislu, srpski narod zna da će se uz rusku snagu i odlučnost, kao i u vrijeme II. Svjetskog rata, izroditi pobjeda dobra nad zlom i da će svjetski poredak biti utemeljen na stabilnim osnovama globalne multipolarnosti čija je središnja osovina Ruska Federacija”, rekao je Dodik.

Posebno je oštro govorio o Njemačkoj i Velikoj Britaniji, a nije štedio niti EU. U Njemačkoj vidi veliku prijetnju te priziva rusku intervenciju.

Dok kritizira novi njemački smjer u razvoju njemačke vojske, Dodik i sam zagovara formiranje oružanih snaga RS-a.

“Današnja Europa, koju predstavlja EU, unutar kolektivnog Zapada pokušava se razvijati kao sfera moći, manje ovisna od Amerike i transatlantskog koncepta sigurnosti. Takva EU, predvođena Njemačkom, ulazi u veliku fazu remilitarizacije i političke transformacije iz koje na prostoru euro-azije nastaje globalna sfera nestabilnosti. Kako službeni Berlin prostor Balkana vidi kao svoju tradicionalnu interesnu sferu, u vrijem koje dolazi posebno će teško biti srpskim zemljama, Republici Srpskoj i Srbiji. Nova Europa, u kojoj se ponovno stvara totalitarizam, a kao glavnog protivnika vidi u Ruskoj Federaciji.

Potpuno dijelimo viđenje o militarizaciji Njemačke i podmukloj ulozi Velike Britanije. Oni se moraju zaustaviti jer njihova sljedeća faza je put bez povratka. Slažemo se kako EU, iz političkoga, postaje vojni savez, što je vrlo opasno, a za naš srpski narod nije mjesto gdje živimo”, rekao je Dodik u svom izlaganju.

/Desk/

Objava Dodik u Moskvi ponovno podržao rusku agresiju na Ukrajini: Njemačka i Velika Britanija se moraju zaustaviti pojavila se prvi puta na Republika.

Dakle, ne mogu kao prije voziti kako god žele iz EU i do teritorija EU. Jer jednostavno nisu dio EU. Nisu ovo jedine stvari gdje Britanci uviđaju koliko su komplikacija sebi stvorili odlukom o napuštanju Europske unije. Ni britanski studenti ne mogu više ići studirati ili usavršavati se u zemljama Europske unije. Netko bi rekao da Britancima to nije važno jer oni ionako imaju dobra sveučilišta kod kuće. Ali u Britaniji se studij uglavnom plaća, i to jako puno, dok je u većini zemalja EU uglavnom besplatno ili se plaća neka administrativna pristojba. Da ne govorimo o političkom utjecaju Britanije u svijetu. Izvan EU Ujedinjena Kraljevina je postala manje važna i u svijetu. Čak im se sada i američki predsjednik ruga i prijeti da će podržati Argentince oko pitanja Falklanda.

Britancima ne ide sjajno niti ekonomija.

Umjesto obećanoga blagostanja o kojem su im govorili zagovornici Brexita, oni zaostaju za EU, a njihov susjed, nekada siromašna Irska, daleko je ispred njih po životnom standardu. Najironičnija je situacija s ilegalnim migrantima. Propagandni slogan “preuzmimo kontrolu svojih granica u svoje ruke” ne samo da nije donio rezultate, već UK sada ima još većih problema nego dok je bila u Uniji. Prvo, imali su kontrolu svojih granica jer nisu bili dio Schengena i uvijek su mogli kontrolirati tko ulazi u njihov teritorij i kao dio EU mogli su lakše vraćati ilegalne migrante u Francusku, recimo. Sada im je to teže. Još plaćaju milijune Francuzima da spriječe tu i tamo neki mali čamac koji s ilegalnim migrantima prelazi kanal.

Kako se jednoj takvoj naciji mogao dogoditi Brexit i uspjeh protivnika članstva u EU tijekom kampanje za referendum koja se uglavnom zasnivala na neistinama ili na izvrdavanju činjenica. Glavni krivac za to nisu Nigel Farage i drugi ekstremni desničari koji su predvodili kampanju obmana. Čak su u toj kampanji uspjeli pridobiti i pakistansku i indijsku zajednicu u Britaniji da glasaju za napuštanje EU jer su ih uvjeravali kako im Poljaci i Rumunji otimaju radna mjesta.

Sada kada većina Britanaca shvaća da je Brexit bila greška, i da treba jačati ponovno veze s EU, pa možda razmišljati i o članstvu, sve je jasnije da je najveći krivac upravo Konzervativna stranka koja je tijekom kampanje za Brexit bila podijeljena na one koji su htjeli ostati u EU i one koju su htjeli izaći. Tadašnji lider David Cameron ispao je naivac jer je vjerovao da će narod odlučiti ostati u EU, a pritom će jednom zauvijek skinuti temu Brexita s dnevnog reda jer će se moći pozvati na taj referendum. Dogodilo se suprotno, i sada konzervativci plaćaju cijenu.

Oni su na lokalnim izborima u Engleskoj pali na čak četvrto mjesto. Ispred njih su ne samo tobožnji “Reformisti” koja je zapravo ekstremna desnica, već i tradicionalni rivali laburisti i liberali, a zamalo su ih pretekli i zeleni koji u Britaniji nisu donedavno bili neki relevantni faktor. Britanskim se konzervativcima dogodilo ono na što je Davida Camerona, tadašnjeg konzervativnog premijera, upozoravao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On mu je tada poručivao da ne flerta s krajnjom desnicom jer će na kraju krajeva desničari prije glasati za original nego za kopiju. To bi trebalo biti upozorenje danas i konzervativcima i desnom centru i u zemljama EU da će im se jednog dana suradnja s krajnjom desnicom obiti o glavu.

Europska unija, koja za Brexit nije nimalo odgovorna, sada je svjesna da je i ona imala posljedice. Danas, kada su narušeni odnosi s Amerikom, kada većina Europljana više vjeruje Kini nego SAD-u, kada američki predsjednik prijeti i kada je jačanje europske obrane nužnost, i u EU su svjesni da se trajni mir i sigurnost na kontinentu ne može osigurati bez Ujedinjene Kraljevine.

Američko ponašanje je više nego ikad približio i Francuze s Britancima.

Oni surađuju oko Ukrajine, oko odgovora na ruske prijetnje, čak i izvan okvira EU jer su to jedine prave europske vojne sile. Uostalom, EU je Brexitom izgubila i jednog od dva jedina člana Vijeća sigurnosti UN-a i nuklearnu silu. Zato EU mora razmišljati mudro i razumno ako se Britanci predomisle i traže ponovno članstvo u EU, u što je ipak teško vjerovati, zaključuje na kraju teksta autor Jutarnjeg.

Britanci se žele vratiti u EU

Primjerice, ispitivanje javnog mnijenja s početka prošle godine, pet godina nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, pokazalo je kako manje od troje od deset Britanaca smatra da je Brexit bio dobar, a većina ih želi da se zemlja vrati u Europsku uniju. Podsjetimo kako je na referendumu 2016. godine, 52 posto Britanaca glasalo je za Brexit, prenijela je HINA.

Nakon višegodišnjih teških pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je 31. siječnja 2020. prva zemlja koja je izišla iz Europske unije.

No, pet godina poslije, po ispitivanju YouGova, samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za Brexit, po ispitivanju YouGova. Tadašnje ispitivanje je provedeno na 2.225 ispitanika. Među njima, 39 posto ispitanika “snažno” podržava povratak u EU-u. Britanski laburistički premijer Keir Starmer obećao je da će “ponovno pokrenuti” odnose s Europskom unijom. No protivi se povratku u punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Zahuktava se rasprava o povratku Britanije u članstvo EU-a

Rasprava o britanskom članstvu u EU-u ponovno se zahuktala nakon što je bivši ministar zdravstva Wes Streeting izjavio da bi se zemlja trebala vratiti u Uniju u sklopu svoje kandidature za vodstvo Laburističke stranke, piše Tportal.hr.

Sandro Gozi, predsjednik europske delegacije pri Parlamentarnoj skupštini EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je za The Independent da bi Bruxelles britanski zahtjev za povratkom smatrao ‘velikom pobjedom europskog projekta’ te da bi postojao način da se taj proces ubrza. Izvori iz Bruxellesa potvrđuju da bi britanski povratak mogao biti znatno brži nego napredovanje drugih kandidata jer je Ujedinjeno Kraljevstvo već velikim dijelom usklađeno s pravilima i zakonodavstvom EU-a.

Iako se smatra da bi Bruxelles kao polazište pregovora postavio pitanje uvođenja eura, više izvora tvrdi da to vjerojatno ne bi bila nepremostiva prepreka. Naime kriteriji za ulazak u europodručje vrlo su strogi, a Britanija ih trenutačno ne ispunjava.

Govoreći o mogućem poništenju Brexita, Gozi je poručio: ‘To ne bismo doživjeli kao pobjedu EU-a nad Ujedinjenim Kraljevstvom, već kao pobjedu Europe u cjelini.’ Dodao je pritom da globalna nestabilnost samo povećava želju u Uniji da se Britanija vrati.

Moglo bi ići brže nego drugim kandidatima

O mogućem ubrzanom procesu pristupanja rekao je: ‘To bi moglo ići brže nego kod drugih kandidata jer postoji institucionalno pamćenje iz vremena u kojem je Britanija bila članica. Osim toga, određena razina usklađenosti između UK-a i EU-a već postoji.’

Gozi smatra i da bi obećanje o povratku u EU moglo pomoći laburistima u borbi protiv Reform UK-a te smanjiti privlačnost Nigela Faragea. Pozvao se pritom na istraživanje YouGova, prema kojem 63 posto Britanaca želi bliže odnose s EU-om, a 55 posto ih podržava ponovni ulazak u Uniju.

Istodobno upozorava da bi Britanija morala prihvatiti uvjete kao i druge zemlje kandidatkinje te odustati od ‘opsesije izuzećima’, što bi uključivalo obavezu pridruživanja europodručju. Takav bi scenarij izazvao žestoke kritike konzervativaca i Reform UK-a, no izvor tvrdi da ipak postoji određeni prostor za fleksibilnost.

‘Polazišna pozicija EU-a bit će da se Britanija obveže na uvođenje eura, no najmanje četiri ili pet članica nisu u europodručju i ne pokazuju namjeru da mu se pridruže, poput Danske, Švedske ili Poljske’, rekao je izvor.

Ulazak u eurozonu nije jednostavan

Bivši europarlamentarac povezan s Bruxellesom upozorio je da ulazak u eurozonu nije jednostavan jer postoje strogi gospodarski kriteriji koje Britanija trenutačno ne ispunjava, osobito kad je riječ o državnom dugu.

Sugovornici iz Bruxellesa smatraju i da bi proces ponovnog pristupanja mogao ići relativno brzo jer je britansko zakonodavstvo i dalje velikim dijelom usklađeno s europskim pravilima. ‘Vrlo je jasno gdje je Britanija odstupila od europskog zakonodavstva. To je potpuno drukčija situacija nego kod država poput Albanije, gdje bi trebalo detaljno provjeravati i prevoditi velik dio zakonodavstva’, objasnio je izvor.

No osoba bliska veleposlaniku EU-a u Londonu ipak je ublažila očekivanja o brzom povratku Britanije u Uniju. Istaknuo je da je Bruxelles trenutačno usredotočen na provedbu postojećih sporazuma s Londonom, uključujući sporazum SPS o trgovini hranom i biljkama. ‘Trenutačno gotovo deset zemalja želi ući u EU i zasad nije stigao nikakav britanski zahtjev za povratkom, pa se o tome službeno ni ne razgovara’, rekao je.

Bruxelles se nada da će Britanija ispraviti grešku

Europska unija već je ranije jasno poručila da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ponovno pristupiti ako to poželi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je 2023. godine tako izjavila da Britanija pokazuje jasan smjer prema povratku u EU te da će nova generacija morati ‘ispraviti’ pogrešku počinjenu Brexitom.

Streeting je prošlog tjedna britansku odluku o izlasku iz Europske unije iz 2016. godine nazvao ‘katastrofalnom pogreškom’ i poručio da bi zemlja trebala ponovno tražiti članstvo. ‘Potrebni su nam novi posebni odnosi s Europskom unijom jer budućnost Britanije leži u Europi i jednog dana ponovno u Europskoj uniji’, rekao je.

/Desk/

Objava Samo povratkom Velike Britanije može se osigurati trajni mir u Europi – sada (kao i državljani BiH i balkanskih zemalja) na EU granicama čekaju u redu za skeniranje lica pojavila se prvi puta na Republika.

Interni e-mail Pentagona navodi opcije kojima bi SAD kaznio saveznike iz NATO-a za koje vjeruje da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspendiranje Španjolske iz Saveza i preispitivanje američkog stajališta o britanskom polaganju prava na Falklandske otoke, izjavio je američki dužnosnik za Reuters. Italija i Njemačka stale su uz Španjolsku, a Sánchez poručuje: Španjolska ostaje u NATO-u, ali u okviru međunarodnog prava.

Političke opcije detaljno su opisane u dopisu koji izražava frustraciju zbog percipirane nesklonosti ili odbijanja nekih saveznika da Sjedinjenim Državama odobre pristup, korištenje baza i prava preleta za rat u Iranu, rekao je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. U e-mailu se navodi da je to “apsolutni minimum za NATO”, prema riječima dužnosnika, koji je dodao da opcije kruže na visokim razinama u Pentagonu.

Suverenitet Falklandskih otoka ostaje u vlasništvu Velike Britanije, rekao je u petak glasnogovornik premijera Keira Starmera nakon što je u internom e-mailu Pentagona predloženo preispitivanje stava SAD-a o Falklandskim otocima kao kazna za stav Velike Britanije o ratu s Iranom.

“Ne možemo biti jasniji u vezi stava Velike Britanije o Falklandskim otocima. On je dugogodišnji, nepromijenjen je”, rekao je glasnogovornik novinarima.

“Suverenitet ostaje u vlasništvu Velike Britanije, a pravo otoka na samoodređenje je najvažnije. To je bio naš dosljedan stav i ostat će takav”, rekao je glasnogovornik, dodajući da je “Britanija taj stav jasno i dosljedno izrazila uzastopnim američkim administracijama”.

U e-poruci Pentagona navedene su mogućnosti za Sjedinjene Države da kazne saveznike NATO-a za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u iranskom ratu, uključujući razmatranje ponovne procjene američke diplomatske podrške dugogodišnjim europskim “carskim posjedima”, poput Falklandskih otoka u blizini Argentine.

Milei: Uvijek su bili argentinski

Argentinski ministar vanjskih poslova Pablo Quirno odgovorio je na izvješća ponovivši spremnost svoje zemlje da nastavi bilateralne pregovore za “mirno i konačno rješenje”. Quirno je trenutni status otoka, koji se ponekad nazivaju Malvini, okarakterizirao kao “kolonijalnu situaciju” i izrazio zahvalnost za međunarodnu podršku u vezi s argentinskim zahtjevima.

“Po povijesti, po pravu i po uvjerenju: Malvini su Argentina”, rekao je Quirno u objavi na X.

Argentinski predsjednik Javier Milei, koji je u prjateljskim odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, također je ponovio sličnu tvrdnju.

“Malvini su bili, jesu i uvijek će biti argentinski”, napisao je na platformi X.

Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. godine oko otoka nakon što je Argentina napravila neuspješan pokušaj da ih preuzme. Oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika poginulo je prije nego što se Argentina predala.

Na pitanje misli li Starmer da je ovo pokušaj SAD-a da ga pritisne da se pridruži iranskom ratu, njegov glasnogovornik je rekao: “Govorio je o tome, a govorio je i o tome kako taj pritisak ne utječe, te da će uvijek djelovati u nacionalnom interesu i to će uvijek ostati slučaj.”

“Suspendiranje ‘teških’ zemalja”

Jedna od opcija predviđa suspendiranje “teških” zemalja s važnih ili prestižnih položaja u NATO-u. E-mail ne sugerira povlačenje SAD-a kao ni zatvaranje baza u Europi. Ipak, dužnosnik je odbio kazati uključuju li opcije široko očekivano američko povlačenje dijela snaga iz Europe.

Upitan za komentar o e-mailu, glasnogovornik Pentagona Kingsley Wilson odgovorio je: “Kao što je predsjednik Trump rekao, unatoč svemu što su Sjedinjene Države učinile za naše saveznike iz NATO-a, oni nisu bili uz nas. Ministarstvo rata osigurat će da predsjednik ima vjerodostojne opcije kako bi naši saveznici prestali biti tigar od papira i umjesto toga odradili svoj dio posla. Nemamo daljnjih komentara o bilo kakvim internim raspravama u tom smislu.”

Američko-izraelski rat s Iranom otvorio je ozbiljna pitanja o budućnosti 76 godina starog Saveza i izazvao neviđenu zabrinutost da SAD možda neće priteći u pomoć europskim saveznicima u slučaju napada, kako nalaže članak 5. osnivačkog ugovora, kažu analitičari i diplomati.

Britanija, Francuska i drugi kažu da bi pridruživanje američkoj pomorskoj blokadi značilo ulazak u rat, ali da bi bili voljni pomoći u održavanju tjesnaca otvorenim nakon što se postigne trajni prekid vatre ili sukob završi. No dužnosnici Trumpove administracije naglašavaju da NATO ne može biti jednosmjerna ulica.

Izražavaju frustraciju Španjolskom, gdje je socijalističko vodstvo reklo da neće dopustiti korištenje svojih baza ili zračnog prostora za napad na Iran. Sjedinjene Države imaju dvije važne vojne baze u Španjolskoj: mornaričku postaju Rota i zračnu bazu Morón.

Političke opcije navedene u e-mailu imale bi cilj poslati snažan signal saveznicima u NATO-u radi suzbijanja osjećaja da se američka pomoć podrazumijeva, rekao je dužnosnik, rezimirajući e-mail. Opcija suspendiranja Španjolske iz Saveza imala bi ograničen učinak na američke vojne operacije, ali znatan simbolički utjecaj, tvrdi se u e-mailu.

Italija i Njemačka stale uz Španjolsku

Italija i Njemačka stale su uz Španjolsku nakon medijskih napisa o američkim prijetnjama.

“Mislim da NATO mora ostati jedinstven. Mislim da je to naš adut”, rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni u Nikoziji, gdje sudjeluje na summitu EU-a, upitana o tim medijskim izvješćima.

“Što se tiče naših odnosa sa SAD-om, oni su vrlo solidni i ne vidim što bih ih moglo promijeniti. A što se tiče mojeg odnosa s predsjednikom Trumpom, ovo ništa ne bi trebalo promijeniti”, rekla je Meloni

Uz Španjolsku je stala i Njemačka.

Glasnogovornik njemačke vlade poručio je da članstvo Španjolske u NATO-u nije upitno.

“Španjolska je članica NATO-a. I ne vidim razloga zašto bi se to promijenilo”, rekao je glasnogovornik tijekom redovite konferencije za novinare u Berlinu.

Španjolska vlada Pedra Sáncheza protivi se ratu koji SAD i Izrael vode protiv Irana od kraja veljače. Taj čvrst stav snažno iritira Donalda Trumpa, koji je zamjerio Madridu odbijanje da dopusti Sjedinjenim Državama korištenje vojnih baza u Andaluziji za zračne napade, čak prijeteći “prekidom svake trgovine” između dviju zemalja.

Američki predsjednik također zamjera Španjolskoj odbijanje da poveća izdvajanja za sigurnost na 5 posto BDP-a do 2035., od čega bi 3,5 posto išlo isključivo na vojne troškove, kao što je dogovoreno na prošlogodišnjem summitu Saveza u Den Haagu.

Madrid smatra da je u stanju postići ciljeve vojnih kapaciteta koje je postavio NATO ograničavanjem svojih vojnih troškova na dva posto BDP-a.

Sánchez: Španjolska ostaje u NATO-u, ali u okviru međunarodnog prava

Španjolski premijer Pedro Sánchez u petak je odgovorio da će njegova zemlja i dalje biti u NATO-u.

“Španjolska je odana članica saveza koja ispunjava svoje obveze, ali u okviru međunarodnog prava. Mi ne radimo na temelju e-mailova, nego službenih dokumenata i stavova koje u ovom slučaju zauzima vlada SAD-a”, rekao je Sánchez novinarima na summitu EU-a na Cipru.

Stav španjolske vlade jasan je: apsolutna suradnja sa saveznicima, ali uvijek unutar okvira međunarodnog prava, ponovio je.

Vlada u Madridu opisala je rat protiv Irana kao “nelegalan” i suprotan međunarodnom pravu, stoga je zabranila SAD-u korištenje vojnih baza na jugu zemlje za napade na tu zemlju. Također je zatvorila svoj zračni prostor za američke vojne zrakoplove koji sudjeluju u napadima.

Što bi se uistinu moglo dogoditi u budućnosti? Ima li Trump bilo kakve mogućnosti kazniti članice kojima on nije zadovoljan?

“Ne postoji nikakav zakonski mehanizam kojim bi NATO mogao suspendirati neku svoju članicu. Dakle, zakonski nema nikakve osnove. No hoće li to zaustaviti Donalda Trumpa da nešto ne pokuša? Očito neće!, rekao je Sven Biscop, stručnjak za obranu.

Očekuje se novi potez američkog predsjednika. Koji ionako u posljednje vrijeme govori da NATO SAD-u više uopće nije potreban.

Objava Reakcije na prijetnje Trumpove administracije prema Španjolskoj i Velikoj Britaniji pojavila se prvi puta na Republika.