Ovi budući koraci nadovezuju se na jučerašnju odluku Vlade Federacije o izmijeni Zakona FBiH o Južnoj interkonekciji i upućivanju nacrta međunarodnog sporazuma BiH–Hrvatska Vijeću ministara BiH na dalje postupanje.

Veleposlanstvo SAD će nastaviti koordinirati s akterima u BiH kako bi kroz strateški projekt Južne interkonekcije osigurala energetsku sigurnost i stabilnost opskrbe za sve građane u BiH.

/Desk/

Objava Intenziviranje dogovora SAD-a i vladajuće petorke oko plinovoda Južna interkonekcija pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo kako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, na sjednici održanoj 12. prosinca, a nakon sastanka predstavnika Veleposlanstva SAD-a u BiH sa šefovima klubova zastupnika, izuzev samo HDZ-a, usvojio Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji. Na prvom glasanju, prijedlog je podržalo 72 zastupnika, pet ih je bilo suzdržano, dok je 15 hrvatskih zastupnika glasalo protiv.

Američko veleposlanstvo u BiH pozvalo je u četvrtak zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH da bez odlaganja usvoje prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija, upozoravajući ih kako samo na taj način mogu pokazati jesu li za europske integracije ili za partnerstvo s Rusijom.

Uoči sjednice Doma naroda entitetskog parlamenta na čiji je dnevni red uvrštena i rasprava o zakonu o Južnoj interkonekciji, u obliku u kojemu ga je u prosincu usvojio Zastupnički dom uz snažno lobiranje američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, iz američkog veleposlanstva oglasili su se izjavom čiji je očiti cilj spriječiti moguću blokadu konačnog prihvaćanja zakona kojemu se protivi HDZ BiH.

– Izbor je jednostavan ili bi barem trebao biti: jeste li zagovornik euroatlantskih integracija ili ste na strani Rusije?, stoji u izjavi veleposlanstva.

Podsjeća se kako SAD zajedno s vlastima Federacije BiH još od 2017. godine radi na prijedlogu zakona koji treba osigurati neovisnost o plinu iz Rusije, koja svoj monopol koristi za političke ucjene.

U izjavi se ističe kako Sjedinjene Države ne žele da bilo tko od njihovih prijatelja i partnera u Europi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, bude izložen potencijalnoj ruskoj ucjeni.

– Već dugi niz godina smo snažni zagovornici ove politike. Zastupnici Doma naroda FBiH danas imaju priliku glasati za propis koji BiH približava transatlantskoj zajednici država i postavlja temelje za okončanje ruske energetske prijetnje BiH, navodi se u izjavi.

Zakon o gradnji plinovoda kojim bi se BiH povezala s plinskom mrežom Hrvatske sadrži odredbu po kojoj bi taj projekt realizirala tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu.

Tome se protivi HDZ BiH i traži uspostavu potpuno nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru, a predsjednik stranke Dragan Čović tvrdi kako je to jedini način da Hrvati zaštite svoj strateški interes u ovom projektu.

HDZ BiH kroz suradnju s HDZ1990. teoretski može privremeno blokirati stupanje na snagu zakona koji smatraju spornim ukoliko se kroz klub Hrvata u Domu naroda pozovu na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, odluku donosi Ustavni sud FBiH.

/Desk/

Objava Veleposlanstvo SAD-a pozvalo na usvajanje zakona o plinovodu Južna interkonekcija: “Jeste li za euroatlantske integracije ili na strani Rusije?” pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo se navodi u odgovoru Veleposlanstva SAD-a u BiH na upit Radija Slobodna Europa (RSE) hoće li ta politika te države u odnosu na bh. entitet Republiku Srpsku, biti promijenjena po dolasku nove administracije u SAD.

Iz Veleposlanstva poručuju i da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije.

“Sjedinjene Države će i dalje biti uz sve građane BiH dok rade na jačanju demokracije svoje zemlje, razvoju privrede i osiguranju mjesta koje njihova zemlja zaslužuje u euroatlantskoj zajednici zemalja”, dodaje se.

Istovremeno, Milorad Dodik, predsjednik bh entiteta Republika Srpska, očekuje da će dolaskom nove američke administracije biti oslobođen višegodišnjih sankcija SAD za secesionističku retoriku i podrivanje suvereniteta BiH.

“Sada imam nadu da će se to promijeniti”, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje novinara RSE o sankcijama na konferenciji za novinare u Banja Luci dva dana nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.

Dodik je aludirao na sankcije koje su njemu, članovima njegove obitelji i poslovnim partnerima nametnute iz SAD-a, piše RSE.

/Desk/

Objava Dodik se nada ukidanju sankcija, a veleposlanstvo SAD poručuje da BiH uživa podršku obje stranke u SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Na upit HMS za stajalište oko ove Alićeve izjave, iz Veleposlanstva SAD su istaknuli kako je “Bosna i Hercegovina (BiH) zajednički dom svim svojim konstitutivnim narodima i građanima, gdje svaki pojedinac, bez obzira na svoje porijeklo, ima pravo doprinijeti zajedničkoj budućnosti i napretku zemlje”.

“U javnom diskursu nema mjesta jeziku koji promovira netoleranciju i sugerira da je BiH isključivo domovina samo jedne etničke grupe. To nije bio slučaj stotinama godina i nije tako ni danas. Sjedinjene Američke Države oštro osuđuju retoriku, bilo da dolazi od bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih političkih ili drugih aktera, koja nastoji posijati daljnje podjele u BiH. To je neodgovorno i opasno”, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Američkog veleposlanstva u BiH za HMS.

Pozivaju sve pojedince, posebno političke i druge javne dužnosnike, da prepoznaju da je “BiH zajednički kulturni i povijesni prostor, da poduzmu konkretne korake na promoviranju pomirenja, te se fokusiraju na provedbu reformi neophodnih da građani BiH uživaju mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost unutar euroatlantskih institucija koju oni, njihova djeca i unuci žele i zaslužuju”.

Naime, Alić je u intervju za BIR TV, televiziju Islamske zajednice u BiH, imao vrlo neprimjerenu izjavu: “Ja mislim da smo mi vlasnici u zemlji, a da imamo neugodne podstanare, iza kojih uvijek moramo čistit, mest i tako dalje, popravljati, izgrađivati, graditi, nadograđivati.”

Ovo je Alić kazao referirajući se na tvrdnju urednika i voditelja kako ima dojam da su “Bošnjaci podstanari u svojoj zemlji”.

/Desk/

Objava Veleposlanstvo SAD-a osudilo izjavu mostarskog političara Alića da su “Bošnjaci vlasnici u zemlji, ali da imaju neugodne podstanare” pojavila se prvi puta na Republika.

“Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju lokalnu vlast u BiH. Zato ulažemo 14,1 milijuna dolara kako bismo pomogli općinama širom BiH da poboljšaju kvalitetu usluga koje pružaju svojim građanima i da generiraju investicije i radna mjesta koristeći snagu dijaspore BiH.

Do sada je program ‘Diaspora Invest’ generirao 69 milijuna dolara investicija i stvorio više od 2.800 radnih mjesta širom BiH. Sve općine u BiH su kvalificirane za učešće u našim investicijskim i lokalnim vladinim programima, a trenutno sudjeluje 30 općina iz FBiH i 10 općina iz RS-a”, stoji u objavi Veleposlanstva SAD-a.

Kako dalje navode, tu su trebale biti i općine pod kontrolom SNSD-a, ali je Dodik bio protiv toga.

“Mnoge općine koje vodi SNSD aplicirale su i odabrane za učešće u ovim programima, ali ih je Milorad Dodik pritisnuo da se povuku, pa sada njihove zajednice propuštaju benefite – radna mjesta, poboljšanu infrastrukturu, investicije i još mnogo toga – koje ovi programi pružaju širom zemlje. Zašto je gospodin Dodik više zainteresiran za obogaćivanje sebe i svoje porodice nego za obogaćivanje lokalnih zajednica i poboljšanje kvaliteta života u općinama?”, pitali su se na kraju iz Veleposlanstva SAD-a. Iako su sve objave završavali sa hashtagom ‘Where is the money?’ (gdje je novac, engl.), ovoga puta su poslali malo drugačiju poruku. “Mi znamo gdje je novac”, pisalo je na kraju objave Veleposlanstva SAD-a u BiH.

/Desk/

Objava Amerikanci opet pitaju Dodika: “Sebe bogati, a općinama brani naše investicije. Where is the money?” pojavila se prvi puta na Republika.

“To je uvreda za žrtve i njihove obitelji”, naveli su u odgovoru za Radio televiziju Herceg Bosne iz Mostara iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.

Pri tome su dodali kako “građani ove zemlje zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na planini Vlašić.”

Na toj planini u središnjoj Bosni u nedjelju je otkriven spomenik bošnjačkome generalu uz nazočnost i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.  Spomenika ‘General Mehmed Alagić – Ljiljan Ljuta greda’, visok je 16,5 metara, što ga čini najvećim spomenikom te vrste u BiH.

Alagić je bio optužen za ratne zločine nad Hrvatima središnje Bosne dok je bio zapovjednikom 3. korpusa Armije BiH tijekom 1993. godine.

Haaški ga je tribunal optužio zajedno s visokim časnicima Armije BiH Enverom Hadžihasanovićem i Amirom Kuburom koji su pravomoćno zbog toga osuđeni na tri i pol odnosno dvije godine zatvora. Sam Alagić presudu nije dočekao jer je umro od srčanog udara 2003. godine.

Optužbe protiv njega odnose se na jedan od najtežih masakara počinjenih nad Hrvatima u središnjoj Bosni 1993.

U mjestu Bikošima kod Travnika su 8. lipnja 1993. snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i stranih boraca iz islamskih zemalja mudžahedina ubile tridesetak civila Hrvata i vojnika HVO-a koji su se prethodno predali.

Četvorica su ranjena, a jedan od njih je kasnije svjedočio o preživljenom strijeljanju.

Iz američkog veleposlanstva pozvali su sve vlasti u BiH da promoviraju “međusobno poštivanje i okruženje u kojem će se svaki građanin osjećati kao kod svoje kuće.”

Za RTV Herceg Bosne misija Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OESS) su pozvala je sve u Bosni i Hercegovini da izbjegavaju postupke i retoriku koja “podriva međunacionalno povjerenje i pomirenje.”

/Desk/

Objava Američko veleposlanstvo kritiziralo podizanje spomenika generalu ABiH Mehmedu Alagiću: Uvreda za žrtve pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su naveli, od 1995. SAD se uložile uputile više od 2 milijarde dolara u inicijative za podršku građanima BiH, od čega je procijenjenih 638 milijuna dolara izravno je donijelo korist ljudima koji žive u RS – pomoć u poslijeratnoj obnovi obnove, za razvoj ekonomije i podršku lokalnim zajednicama kako bi postale snažnije, demokratske i inkluzivne.

“Znamo gdje je novac. Američka vlada ga je uložila u BiH kako bi osigurala bolji život svojim građanima”, objavili su iz Veleposlanstva SAD u BiH , uz detaljniji prikaz podrške koja je upućena za BiH.

“SAD su pružale pomoć u gotovo svim općinama i gradovima u RS-u i nastavljaju raditi u zajednicama diljem entiteta”, objavili su.

Objavili su i prikaz koliko je novca upućeno za razvoj i napredak RS.

Ekonomija

Odmah po okončanju rata, vlada SAD-a podržala je Agenciju za bankarstvo RS-a kako bi stabilizirali i vratili
povjerenje građana i građanki u bankarski sustav.

Vlada SAD-a trenutno podržava reformu financijske i porezne politike i kreditno-jamstvene programe kako bi pomogli „otključati“ financijski kapital u privatnom sektoru RS-a. Pored toga, vlada SAD-a pruža podršku poslovnoj zajednici RS-a kroz tehničku pomoć, obuke, grantove i početni kapital u ključnim industrijama – poput IT sektora, drvno-metalske industrije i turizma – i potiče investiranje u poduzeća u RS-u zbog otvaranja novih radnih mjesta i stimuliranja ekonomije.

Primjerice, od 2017. do 2024. godine, USAID-ov program Diaspora Invest podržao je 55 poduzeća čiji su vlasnici ili suvlasnici dijaspora iz RS-a s više od 1,7 milijuna dolara.

Kao rezultat, privatna ulaganja dijaspore premašila su 20 milijuna dolara, a otvoreno je više od 920 radnih mjesta u RS-u. U razdoblju od 2020. – 2024. godine, USAID-ov Projekt razvoja održivog turizma samo u RS-u otvorio je najmanje 140 novih radnih mjesta, obučio više od 3.200 ljudi, podržao više od 670 poduzeća, udruženja, proizvođača i NVO-a, ali i razvijao i promovirao turističku ponudu koja prelazi entitetske granice i dovodi više posjetitelja i prihoda lokalnim zajednicama u RS-u.

Zdravstvo i sigurnost

Od završetka rata, vlada SAD-a uložila je više od 133 milijuna dolara u BiH u uklanjanje mina, uništavanje eksplozivnih sredstava i pružanje pomoći preživjelima. Ova pomoć uključuje 372 projekta u RS-u putem kojih je uništeno više od 4.000 mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava i očišćeno više od 10 milijuna kvadratnih metara zemljišta. Vlada SAD-a donirala je ključnu opremu za deminiranje Republičkoj upravi civilne zaštite RS-a i osigurala više od 50.000 dolara za medicinsku obuku za poboljšanje kapaciteta za reakciju u slučajevima prirodnih nesreća i hitnih reakcija.

Značajna pomoć je pružena i za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sustava za buduće reakcije u hitnim slučajevima.

Energetika

U razdoblju od 1996. do 2002. godine, vlada SAD-a uložila je više od 37 milijuna dolara u obnovu elektrana i dalekovoda, postavljanje ulične rasvjete i obnavljanje elektroenergetske mreže u lokalnim zajednicama i domovima širom RS-a. Od 2002. godine, vlada SAD-a uložila je 31 milijun dolara u BiH, uključujući 9 milijuna na državnoj razini i 8 milijuna dolara u RS-u za poboljšanje energetske učinkovitosti, jačanje energetske sigurnosti i bolju energetsku politiku kako bi energetsko tržište BiH postalo konkurentnije.

USAID je 2023. godine kreirao Digitalni registar obnovljivih izvora energije u RS-u kako bi pomogao praćenje, planiranje i promociju izgradnje energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije.

Poljoprivreda

Vlada SAD-a pomogla je poljoprivrednicima i udruženjima u RS-u da profesionaliziraju i moderniziraju svoj rad te usvajaju i primjenjuju standarde EU i međunarodne standarde, uključujući standarde kvalitete proizvoda i sigurnosti hrane, koji su nužni za plasman proizvoda iz BiH na strana tržišta.

Od 2016. do 2021. godine, tehnička pomoć i bespovratna sredstva koja je vlada SAD-a ulagala u gotovo sve općine u BiH pomogli su obučiti više od 19.000 radnika u poljoprivrednom sektoru i nabavku više od 5.300 komada poljoprivredne opreme, dok se neto prodaja učesnika gotovo udvostručila.

Otvoreno je i više od 1.000 radnih mjesta. Tijekom tog petogodišnjeg perioda, uz američku pomoć akreditirano je 11 institucija, certificirano 950 proizvođača i poljoprivrednika te reformiran 31 relevantni pravilnik za usklađivanje sa zahtjevima EU – što je dovelo do dodjele 47 dozvola za izvoz u EU i više nego trostruko povećanje izvoza – s približno 30 milijunadolara u 2015. na 110 milijuna dolara u 2019. godini.

Ljudska prava

Vlada SAD-a štiti ljudska prava surađujući s lokalnim zajednicama i organizacijama u RS-u kako bi stvorili inkluzivno okruženje bez diskriminacije i podržali ranjive grupe, uključujući djecu s poteškoćama u razvoju i odrasle s invaliditetom, LGBTQI+ osobe i Rome.

Primjerice, od 2015. godine USAID se zalaže za prava osoba s invaliditetom i osigurao je više od 480.000 dolara za otvaranje i rad servisnih centara koji podržavaju više od 300 obitelji s djecom s poteškoćama u razvoju u Banja Luci, Foči i Trebinju.

Vlada SAD-a podržava i napore da se spriječi i reaguje na trgovinu ljudima i pomogne njenim žrtvama; borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i aktivnosti usmjerene na osnaživanje žena kao ravnopravnih učesnica u privrednom, građanskom i političkom životu. Od 2015. godine, USAID je dao svoj doprinos u Fond za poduzetništvo u iznosu od gotovo 470.000 dolara u partnerstvu s 21 općinom u Republici Srpskoj kako bi pomogli marginaliziranim poduzetnicima u pokretanju ili proširenju malih poslova.

Obrazovanje

Od vrtića do univerziteta – vlada SAD-a podržava sve razine obrazovanja u RS-u. Vlada SAD-a radila je na obnovi škola, igrališta i sportskih objekata, a opremila je desetine STEM učionica u RS-u.

Svake godine, vlada SAD-a daje svoj doprinos u iznosu od oko 550.000 dolara za stvaranje održivog, visokokvalitetnog obrazovanja, utemeljenog na građanskim pravima, demokraciji i ljudskim pravima na svim razinama obrazovanja i u svim dijelovima zemlje, uključujući RS.

Izuzev što nudi i čitav niz akademskih i istraživačkih programa razmjene s nastavnim institucijama u SAD-u za učenike i nastavni kadar, omogućavajući važnu modernizaciju obrazovanja i profesionalni razvoj za nastavnike u RS-u.

Demokracija i upravljanje

Vlada SAD-a pomaže stvaranje demokratskog društva, okrenutog građanima u RS-u podržavajući političke stranke, općine i civilno društvo kako bi radili u interesu građana, pružali kvalitetne i učinkovite javne usluge i građanima dali mogućnost odlučivanja o tome tko su njihovi predstavnici u organima vlasti i kako upravljaju.

Primjerice, u proljeće 2023. godine, USAID je pokrenuo petogodišnji Projekt pomoći lokalnoj upravi, vrijedan 12,8 milijuna dolara kako bi podržali 29 partnerskih uprava, uključujući i lokalne uprave u RS-u, u procesu izgradnje održivih, ekonomski isplativih zajednica.

Vlada SAD-a podržava i organizacije civilnog društva, studente i aktiviste kako bi ohrabrili građanski angažman. Od 2019. do 2023. godine USAID je podržao 16 organizacija civilnog društva i 20 neformalnih grupa građana u RS-u u borbi protiv korupcije i pozivanju javnih dužnosnika na odgovornost, uključujući podnošenje 26 prijava o sukobu interesa u svezi s institucijama vlasti RS-a, otkrivanje više od 5.000 upitnih javnih nabavki i otkrivanje nepravilnosti u procesu nabavki koje su rezultirale kaznenim postupcima – poput optužnica koje je 2022. godine podiglo Republičko javno tužiteljstvo RS-a protiv više odgovornih osoba iz Zavoda za javno zdravstvo RS-a i dva privatna poduzeća zbog nezakonite nabavke medicinske opreme.

USAID-ova podrška omogućila je majkama prijavu korupciju i traženje mita u rodilištima, zaustavila nezakonitu gradnju i projekte gradnje hidroelektrana koji štete okolišu, omogućila građanima RS-a prijavu korumpiranih poreznih inspektora i podizanje kriterija za akreditaciju u visokoškolskim institucijama RS-a.

Pravosuđe

Vlada SAD-a radi na obučavanju, edukaciji, opremanju i mentoriranju tužitelja, sudaca, studenata prava i policije u RS-u, kako bi policijski i pravosudni sustav bio bolji i profesionalniji, vladavina zakona snažnija i za borbu protiv korupcije.

Primjerice, SAD su uložile više od 10 milijuna dolara kako bi pomogle i podržale Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a i policiju RS-a kroz Međunarodni kriminalističko-istražni program (ICITAP) i Ured za međunarodne narkotike i provođenje zakona američkog State Departmenta.

SAD su uložile i više od sedam milijuna dolara u jačanje kapaciteta tužitelja i sudaca u RS-u. Uz podršku američkog Ministarstva pravde, stručni savjetnici su radili na edukaciji, opremanju, podršci i izravno mentorirali dužnosnike RS-a. Radili smo i s policijom RS-a i školama diljem RS-a na prevenciji kaznenih djela koja počine maloljetnici i radili na razvijanju pozitivnog odnosa između maloljetnika i agencija za provedbu zakona u RS-u.

Neovisni mediji

Vlada SAD-a podržava neovisne medije u RS-u kako bi javni dužnosnici radili odgovorno, a građani dobili nepristrane informacije i transparentnu upravu. Vlada SAD-a podržava istraživačke novinare koji pišu o korupciji i kršenju ljudskih prava, radi na medijskom opismenjavanju tako što građane educira kako kritički konzumirati vijesti, jača kibernetičku sigurnost, pravnu zaštitu i poslovanje medijskih kuća.

Primjerice, od 2022. do 2023. godine, 13 neovisnih medijskih kuća koje je podržao USAID – od kojih je više od polovice u RS-u – objavilo je 343 istraživačke priče o korupciji u vlastima i društvu BiH.

Zahvaljujući ovakvom izvješćivanju, brojni korumpirani javni dužnosnici u RS-u su razotkriveni, otpušteni, uhićeni, novčano kažnjeni ili sankcionirani za svoje protuzakonito djelovanje.

/Republika/

Objava Dok Dodik i dalje ne odgovara ‘Gdje je novac’, Veleposlanstvo SAD objavilo koliko su uložili u BiH – 2 milijarde dolara, a 628 milijuna otišlo je za RS pojavila se prvi puta na Republika.

“Ove godine želim se fokusirati na 30 godina suradnje između SAD i BiH. U istom ovom periodu, prije 30 godina, usred opkoljenog Sarajeva, SAD i BiH svoje partnerstvo su i službeno potvrdili. Sjedinjene Države otvorile su 4. srpnja 1994. godine svoje veleposlanstvo u Sarajevu, skromni ured u Hotelu Holiday Inn, teško oštećenom ratom, nedaleko od ovog mjesta gdje smo se danas okupili. Od tih prvih dana, partnerstvo između SAD i BiH raslo je i cvjetalo na bezbroj načina”, rekao američki veleposlanik u BiH.

On je istaknuo kako je važna prekretnica u toj suradnji bilo potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Već sam govorio o tome da su Sjedinjene Države i međunarodna zajednica predugo čekale kako bi intervenirale u užasnom ratu u BiH. Ali kad jesmo, učinili smo to odlučno. Osim vojne intervencije pod vodstvom SAD, posredovali smo u mirovnom sporazumu. Dayton ni u kojem slučaju nije savršen, ali zaustavio je krvoproliće i postavio temelje za mir i za rast našeg partnerstva. I raslo je. Odmah nakon rata zajedno smo radili na obnovi BiH. Dostavljali smo hranu, odjeću i medicinske potrepštine iz sredstava za hitne intervencije kako bismo ljudima pomogli da prežive dok se BiH oporavlja. Posvetili smo se deminiranju, to još uvijek radimo, u svakom kutku ove zemlje. Popravljali smo puteve i mostove, elektrane i dalekovode, vodovode, škole i zdravstvene ustanove. Obnovili smo domove onima koji su bili okrutno protjerani iz gradova i sela u kojima su živjeli sa svojim porodicama, neki i vijekovima. Pomogli smo obnoviti dragocjenu kulturnu i povijesnu baštinu zemlje, koja je bezobzirno uništavana tijekom rata. Pomogli smo ponovno pokretanje poslovanja i obnovu gospodarskog života diljem BiH”, kazao Murphy.

Naflasio je kako je Amerika pomogla u izgradnji brojnih institucija u BiH, a partnerstvo s BiH je nazvao kao “partnerstvo u dobru i zlu”, a nije propustio navesti kritike prema pojedinim političarima u BiH.

“Danas u BiH postoje politički lideri koji nastoje srušiti ono što smo zajedno izgradili, koji napadaju temeljna prava i slobode svojih birača, koji svoje korumpirane interese stavljaju ispred napretka ljudi koje tvrde da predstavljaju, koji razdiru tkivo bh. društva baveći se politikom podjela umjesto da nastoje zaliječiti rane prošlosti i koji su namjerili pocijepati Daytonski mirovni sporazum. Time je ugrožena sigurnost i stabilnost BiH, kao i prilika koju građanima ove zemlje pruža odluka EU da otvori pristupne pregovore s BiH. Bili smo tu kako bismo pomogli u obnovi Bosne i Hercegovine i nikome nećemo dopustiti da je ruši ili razara”, rekao je američki veleposlanik u svom govoru, poručivši kako “Amerika i dnas stoji uz BiH”.

“Već 30 godina zajednički se zalažemo kako bismo osigurali mir, obnovili infrastrukturu, promovirali stabilnost, podržali ekonomski razvoj, ojačali demokratske institucije, promovisali pomirenje i izgradili mostove između naših zemalja. I danas stojimo uz vas, dok se građani ove zemlje, Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali, suočavaju s novim izazovima za budućnost kakvu zaslužuju i žele za sebe, svoju djecu i unučad. Posvećenost moje zemlje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru vaše zemlje i njenoj integraciji u euroatlantske institucije nikada nije bila jača. Ponosan sam na posao koji je moj tim u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru obavio kako bi ovoj politici dao konkretno, opipljivo značenje za građane BiH”, istaknuo je Murphy.

On je na kraju govora poručio kako će SAD nastaviti neumorno raditi na izgradnji budućnosti u kojoj svi građani BiH mogu napredovati i suprotstavljati se brojnim izazovima s kojima se zemlja trenutno suočava.

“BiH nema većeg prijatelja i posvećenijeg partnera od SAD-a”, na kraju je poručio Murphy te nazdravio.

Govor američkog veleposlanika u BiH kao i atmosferu s prijema u cijelosti možete poslušati i pogledati OVDJE.

/Republika/

Objava Američki veleposlanik Murphy domaćin prijema povodom Dana neovisnosti: “Amerika je uz BiH, nikome nećemo dopustiti da ju ruši” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je navedeno na mreži X, razmijenili su mišljenja o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

“Razgovarali su o važnosti jačanja demokracije u BiH i stvaranja uvjeta za snažan ekonomski rast kao i hitnu potrebu za provedbom reformi nužnih za unaprijeđenje euroatlantskih integracija BiH”, objavili su na službenim društvenim mrežama iz Veleposlanstva SAD-a uz fotografiju sa sastanka.

Ambassador Murphy met today with the leaders of HDZ 1990, HNP, HRS, HDS, and the Independent Capljina Party to exchange views on the current political situation in Bosnia and Herzegovina, discuss the importance of strengthening BiH’s democracy and creating the conditions for… pic.twitter.com/OrqXyvmVvr

— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) June 27, 2024

Zanimljivo je da su sve ove hrvatske stranke  članice Hrvatskog narodnog sabora, a ovaj sastanak s američkim veleposlanikom dolazi u vrijeme kada je predsjednik najjačeg i vladajućeg HDZ-a Dragan Čović pod oštrim kritikama ovog američkog veleposlanika zbog zastoja projekta izgradnje plinovoda Južni tok, ali i čvrstog političkog saveza s predsjednikom RS-a i vladajućeg SNSD-a Miloradom Dodikom.

Dodik, kao i članovi njegove obitelji te skoro svi vodeći dužnosnici RS-a, kao i poduzeća koja su s njim izravno povezana,  američka administracija višestruko je sankcionirala zbog kriminala i korupcije.

/Republika/

Objava Američki veleposlanik s predsjednicima hrvatskih stranaka pojavila se prvi puta na Republika.

“Zaključci usvojeni na Svesrpskom saboru koji se odnose na Daytonski mirovni sporazum (DPA) i nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu (BiH) ukorijenjeni su u pravnim dezinformacijama i prožeti greškama”, priopćeno je.

Smatraju da zaključci ne predstavljaju obranu Daytonskog mirovnog sporazuma, kako autori tvrde, već su namjerni napad na taj sporazum i državne institucije Bosne i Hercegovine.

“Ovo je opasno. Javne izjave dužnosnika Republike Srpske, a posebno predsjednika RS-a Dodika i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Stevandića, o zaključcima i planovima za ‘razdruživanje’ RS-a, drugo ima za odcjepljenje, predstavljaju i napad na Dayton i na teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine”, navodi se.

Iz američkog veleposlanstva podsjećaju kako Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH izričito navode da je Bosna i Hercegovina država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine sa svojom unutarnjom strukturom, modificiranom tako da se sastoji od dva eniteta.

“Ni Dayton, ni Ustav BiH ne daju entitetima, ili bilo kojem drugom poddržavnom tijelu, pravo na secesiju, ‘razdruživanje’ ili bilo koji drugi nespretni sinonim za odcjepljenje koji su izmislili dužnosnici RS.

Republika Srpska nije država i Republika Srpska može postojati samo unutar Bosne i Hercegovine. Ona nema pravni subjektivitet izvan Bosne i Hercegovine. Dodikovi planovi i akcije dovode u opasnost mirnu, demokratsku i naprednu budućnost u euroatlantskim institucijama koju građani BiH, uključujući i stanovnike RS, žele i zaslužuju”, zaključili su iz američkog veleposlanstva u BiH.

/Desk/

Objava Iz američkog veleposlanstva kritike Dodiku i Stevandiću zbog zaključaka Svesrpskog sabora – Ali, za razliku od SDS-a, za SNSD još nema sankcija pojavila se prvi puta na Republika.