Iz Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH reagirali su na današnje priopćenje iz Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH, a u svezi izjava Milorada Dodika i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

“Veleposlanstvo Njemačke iznosi neistinu, tvrdeći da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju Mirovnog sporazuma (UO PIC) izabrao Christiana Schmidta za Visokog predstavnika. Izbora nije bilo jer se Rusija tome usprotivila. Svi prethodni Visoki predstavnici birali su se konsenzusom svih članova UO PIC-a. Ovog puta kandidatura nekonsenzusnog Christiana Schmidta je progurana uprkos praksi rada u ovom tijelu”, navodi se u reakciji iz ruskog veleposlanstva u BiH.

“Christian Schmidt nije Visoki predstavnik jer on – jedini u čitavoj postdaytonskoj povijesti – nije dobio odobrenje Vijeća Sigurnostu UN-a, što jest neizostavan uvjet za legitimitet Visokog predstavnika. To odobrenje se davalo svim prethodnim Visokim predstavnicima u obliku rezolucije Vijeća Sigurnosti UN-a. Odobrenje Vijeća Sigurnosti UN-a dobio je i još jedan kandidat Njemačke – Christian Schwarz-Schilling, samo u obliku razmjene pisama između Generalnog tajnika UN-a i Predsjednika Vijeća Sigurnosti UN-a. Zato ponavljamo – Christian Schmidt je samozvanac, koji nema legitimitet”, navode iz ruskog veleposlanstva.

Nadalje itiču kako su “predlagali Christianu Schmidtu načine ispravljanja situacije”.

“Ali on, valjda zbog vlastite neodlučnosti, ili s obzirom na pritisak ‘partnera’ – izabrao je način destrukcije Daytona, što je dovelo do najveće krize u BiH. Upravo kao što smo mi upozoravali. Što se tiče licemjernih pozivanja na rezoluciju Vijeća Sigurnosti UN-a 1031, Aneks 10 Mirovnog sporazuma i druge rezolucije, oni određuju način rada legalnog Visokog predstavnika, što Christian Schmidt nije. Razumijemo da je za partnere teško priznati da su u suštini izvršili državni udar u BiH.

Dok Rusija i dalje inzistira na terminu “samozvanac” za visokog predstavnika u BiH, a istu riječ je upotrijebio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom sastanka s Miloradom Dodikom u Moskvi, za podsjetiti je na neke činjenice koje potvrđuju da Schmidtov izbor nije nikakav presedan kakvim ga se želi prikazati jer ne podržava i aktualnu Dodikovu politiku.

Prvog visokog predstavniku u BiH, Šveđanina Carla Bilta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a, ali se svojim izjavama i djelovanjem vrlo pristrano zauzeo za tadašnju srpsku politiku, zbog osloboditeljske akcije ‘Oluja’ tražio je vojnu intervenciju UN-a i NATO-a protiv Hrvatske kako bi se očuvala tzv. SAO Krajina, srpske zločine u BiH je minimizirao, svjedočeći na sudu u Haagu u slučaju Biljane Plavšić kazao je kako nikada nije bila dio užeg kruga ekstremnog nacionalističkog rukovodstva bosanskih Srba” i pohvalio njenu ulogu u “pomaganju primjene Daytonskog mirovnog sporazuma”. Ono što je poražavajuće je da je u nekoliko navrata Slobodana Miloševića nazivao “dobrim dečkom”. Međutim, ni do danas Bildtov kredibilitet kao visokog predstavnika se ne preispituje od strane srpske politike jer je otvoreno, neprimjereno, pristrasno zagovarao srpske interese.

Bildt je za visokog predstavnika u BiH imenovan 1995. godine zaključkom 18. Konferencije o provedbi mira u BiH, a s tim zaključkom se složilo Vijeće sigurnosti UN-a. Sljedeće visoke predstavnike u BiH imenovao je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, a o čemu je obaviješten i UN koji se također izjašnjavao o imenovanju.

Također, 2005. godine za visokog predstavnika u BiH je izabran Christian Schwarz-Schilling tako što je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pismom izvijestio glavnog tajnika UN-a kako će on od 31. siječnja 2006. godine obnašati dužnost visokog predstavnika u BiH te kako bi “ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.

Iscrpnu analizu na ovu temu svojedobno je uradio portal Raskrinkavanje te istu možete pročitati OVDJE.

/Desk/

Objava Rusko veleposlanstvo odgovorilo Njemačkom o Schmidtu: “On je samozvanac, izvršen državni udar u BiH” – Zašto je to manipuliranje činjenicama? pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH reagirali su na izjave Milorada Dodika, predsjednika vladajućeg SNSD-a i bivšeg predsjednika RS-a tijekom njegovog posjeta visokim ruskim dužnosnicima u Moskvi. Dodik je prilikom posjeta Rusiji ponovno istaknuo kako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nelegalan.

“Izjava, koju je bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik dao u Moskvi 9. rujna 2025. godine, ponovo sadrži neprihvatljive i uvredljive povijesne usporedbe. Pozivamo sve u Bosni i Hercegovini da se distanciraju od ovog načina izražavanja gospodina Dodika i da na pristojan način surađuju s međunarodnom zajednicom”, istaknuli su iz njemačkog veleposlanstva, gdje je veleposlanik Alfred Grannas.

Podsjećaju kako je visokog predstavnika Schmidta nominirala Njemačka, a izabrao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, počevši od Rezolucije 1031 (1995).

“Kao konačni autoritet za donošenje obvezujućih odluka o potrebnim mjerama za implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma njegove ovlasti proizilaze iz Aneksa 10, Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) i redovno ih je potvrđivalo Vijeće sigurnosti UN-a od 1998. godine, uključujući i Rezoluciju 1144. Ustavni sud Bosne i Hercegovine također je eksplicitno priznao ovlasti visokog predstavnika”, poručili su u reakciji iz njemačkog veleposlanstva.

Podsjetimo kako je Dodik tijekom sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom ponovno kazao kako je “BiH pod vojnom okupacijom EUFOR-a”, a visokog predstavnika Schmidta je usporedio s Hitlerom.

Rekao je da je u BiH djelovanjem visokih predstavnika nametnuto 280 odluka i zakona koji su bitno promijenili ustroj države, a visoki predstavnici smijenili su ili kaznili 900 dužnosnika. Pri tom nije pojasnio niti jedan razlog za donošenje takvih odluka.

Kao jednu od “zapadnih zabuna i podvala” vidi i europski put odnosno aspiracije BiH da postane članicom EU, uz naglasak kako je “Europa propala”. Istaknuo je kako u RS nemaju nikakve planove nasilnog odvajanja, a pojasnio je i kako će od Lavrova tražiti da Rusija inzistira na brzom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR) kao i da se iz Ustavnog suda BiH eliminiraju tri suca koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

/Desk/

Objava Njemačko veleposlanstvo reagiralo na Dodikove izjave iz Moskve pojavila se prvi puta na Republika.

“Savezna vlada Njemačke je početkom ožujka odgovorila na ‘Mali upit’ o ulozi visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta. Sa stajališta Savezne vlade, imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika i nasljednika Valentina Inzka na zakonit način izvršio je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je za to isključivo odgovoran, 27. svibnja 2021. godine s 54 od 55 mogućih glasova. Odlučno odbacujemo bilo kakve suprotne tvrdnje koje su mogle proizaći iz nedavnih medijskih izvješća. Samo Vijeće sigurnosti UN nema konstitutivnu ulogu u imenovanju visokog predstavnika.

U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik nadzire poštivanje civilnih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma. To uključuje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Dužnosti visokog predstavnika uključuju također i da on dva puta godišnje izvješćuje Vijeće sigurnosti UN u okviru njegovog rotirajućeg polugodišnjeg sagledavanja situacije u BiH”, pojasnili su.

Ističe se kako je Savezna vlada Njemačke u redovitom kontaktu s ostalim članicama PIC-a i visokim predstavnikom, kao i da je uloga visokog predstavnika je definirana Aneksom X., Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Savezna vlada podržava rad visokog predstavnika, koji svoje odluke donosi neovisno i samostalno”, naglasili su iz njemačkog veleposlanstva u BiH.

Nadalje se navodi kako vladavina prava u BiH predstavlja stalnu brigu Savezne vlade o kojoj vodi računa, posebno u okviru njenog članstva u Evropskoj uniji (EU), Vijeću Europe i OSCE-u, ali i kroz bilateralne projekte.

“Istrage ili sudski postupci zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela su, prema mišljenju Savezne vlade, predmet nadležnih pravosudnih organa – bez obzira na porijeklo osumnjičenog(ih) iz jednog od dva entiteta.

“Od svog imenovanja 1995. godine, visoki predstavnik je značajno doprinio miru i stabilnosti u zemlji. I nakon gotovo 30 godina od zaključivanja Daytonskog sporazuma, Savezna vlada smatra da visoki predstavnik ostaje važan faktor stabilnosti BiH, a time i regije”, istaknuli su u svom priopćenju iz Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH.

/Desk/

Objava Veleposlanstvo Njemačke u BiH: Podrška Schmidtu, imenovan je po zakonu pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su izvijestili iz njemačkog veleposlanstva u BiH, njemački veleposlanik Thomas Fitschen vrlo je zadovoljan znatnim napretkom u Berlinskom procesu

U okviru Berlinskog procesa jučer je postignut odlučujući napredak: šest zemalja Zapadnog Balkana dogovorilo je način kako okončati dugogodišnji zastoj u suradnji u regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini). Ovaj dogovor označava važan korak ka stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta, koje ima za cilj promoviranje pristupanja zemalja regije EU.

Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je jučer: “Zajedno smo riješili čvor u CEFTA sporazumu o slobodnoj trgovini. Ovo je prekretnica koja će donijeti konkretna poboljšanja za ljude u regiji i ojačati našu zajedničku Europu.”

Reformom struktura odlučivanja unutar CEFTA-e donijeto je 12 važnih odluka koje otvaraju put bližoj ekonomskoj suradnji. Ova događanja su također od velike važnosti za plan rasta EU za Zapadni Balkan.

Sporazum predviđa, između ostaloga, ukidanje geoblokiranja i olakšavanje razmjene roba i usluga. Time će se, između ostaloga, olakšati i slanje paketa u prekograničnoj razmjeni, a napredak će se postići i u uvođenju lakših radnih dozvola.

Službena potvrda dogovora očekuje se na summitu Berlinskog procesa 14. listopada u Berlinu, na kojem će sudjelovati šefovi država i vlada država Zapadnog Balkana, kao i predstavnici Francuske, Italije i Velike Britanije.

O CEFTA-i

CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv na hrvatskom jest Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Skraćeni naziv jest CEFTA 2006.

Stranke su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Prije svog ulaska u Europsku uniju, stranke su bile i Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.

Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisale su 21. prosinca 1992. Poljska, Mađarska i Čehoslovačka u Krakovu u Poljskoj. Slovenija se pridružila u siječnju 1996., Rumunjska u srpnju 1997., Bugarska u siječnju 1999., Hrvatska 6. prosinca 2002., Sjeverna Makedonija 2006., a Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Srbija godine 2007. Kosovo je ušlo u CEFTA-u 2007. dok je bilo unutar državnih granica Republike Srbije.

Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija istupile su iz CEFTA-e pridruženjem Europskoj uniji u siječnju 2004., Rumunjska i Bugarska istupile su pridruženjem Europskoj uniji u siječnju 2007., a Hrvatska je istupila danom pridruživanja Europskoj uniji u srpnju 2013.

CEFTA je obuhvaćala prostore od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora te je imala tržište od približno 90 milijuna ljudi. CEFTA 2006 obuhvaća tržište od otprilike 25 milijuna ljudi, i u svjetskoj trgovini sudjeluje s 0,2-0,3%. Ugovorom CEFTA 2006 stranke su se dogovorile da će razvijati odnose s EU te da će provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije bilo da su njezine članice ili ne.

Nakon cjelodnevnih konzultacija, u Bruxellesu je 10. listopada 2006. osam od deset zemalja sudionica pregovora parafiralo je Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i. Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Rumunjska i UNMIK/Kosovo parafirale su ugovor.

Srbija i BiH odbile su parafiranje jer su tražile povoljnije uvjete: BiH je pokušala izboriti za nekoliko poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvjete povoljnije nego u dvostranim ugovorima s Hrvatskom i Srbijom, a Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju nego što ih ima u dvostranim ugovorima s ostalim strankama. Ugovor je ipak 19. prosinca 2006. u Bukureštu potpisalo svih deset zemalja.

Razdoblje postupnoga snižavanja carina u trgovini industrijskim proizvodima završilo je s 31. prosinca 2008. godine, a u prosincu 2010. šest stranaka (Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Srbija) je parafiralo Dodatni protokol koji sadrži nove koncesije u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

/Republika/

Objava Berlinski proces: Postignuta suglasnost o deblokadi sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA pojavila se prvi puta na Republika.