Duboko u arhivima Vatikanske knjižnice, tajanstvena rukom pisana knjiga, išarana čudnim simbolima, ležala nepročitana više od 400 godina. Njezine zagonetne stranice navodno su skrivale tajne lijekove “za bolesti ljudskog tijela”, prema tekstu zapisanom na unutarnjoj strani korica. Takve iscjeliteljske prakse u to su se vrijeme držale u tajnosti jer su mogle privući sumnju ili čak optužbe za vještičarenje.

Poznat kao Borgova šifra (Borg cipher), ovaj rukopis od 408 stranica uglavnom je nerazumljiv – kodiran je pomoću 34 neobična simbola, uz nekoliko rimskih slova i naslovnu stranicu napisanu na arapskom jeziku. Nije postojao poznati ključ koji bi otkrio što je šifrirano. Neke su stranice također oštećene zbog starosti, što je kod činilo još većim izazovom za čitanje.

No, uz pomoć strojnog učenja – oblika umjetne inteligencije – istraživači su uspjeli razmrsiti kod. Otkrili su da je tekst prepun tisuća bizarnih tretmana, poput pijenja nekoliko čaša visokokvalitetnog crnog vina ili fermentiranja muškatnog oraščića u tijestu za borbu protiv dizenterije.

“To je poput detektivskog posla u kojem nas svaki simbol, uzorak i djelomično rješenje mogu približiti nečijim tajnama i izgubljenom povijesnom svijetu”, kaže Beáta Megyesi, profesorica računalne lingvistike na Sveučilištu u Stockholmu u Švedskoj, koja je bila dio tima koji je dešifrirao tekst. Čak i uz pomoć AI-ja, proces otključavanja ključa šifre bio je mukotrpan.

Sada Megyesi i njezini kolege predvode napore da se moć AI-ja iskoristi za učinkovitije razbijanje povijesnih šifri, što bi potencijalno moglo otključati golemu količinu kodiranih informacija iz prošlosti koje su prije bile nerješive.

Ovo otvara uzbudljive mogućnosti za rijetke i nestandardne sustave pisma. – Beáta Megyesi

Prema nekim procjenama, oko 1% materijala u arhivima i knjižnicama diljem svijeta potpuno je ili djelomično šifrirano. Neke od najranijih poznatih šifri datiraju još iz antičke Grčke i Rima.

Mamci, izumrli jezici i loš rukopis

Kodirani povijesni dokumenti skrivaju diplomatske obavještajne podatke, rituale tajnih društava, medicinska znanja, ljubavne afere ili svakodnevne detalje koje su ljudi htjeli zadržati za sebe. To su informacije koje trenutno nedostaju u povijesnim narativima. U nekim slučajevima, dešifriranje ovih dokumenata ima potencijal prepisati ono što znamo o nekoj slavnoj osobi ili cijelom povijesnom razdoblju. (Jedan nedavni primjer bila je zbirka kodiranih pisama za koja se ispostavilo da ih je napisala škotska kraljica Marija Stuart tijekom svog dugog zatočeništva u Engleskoj. Otkrila su njezinu umiješanost u zavjere za povratak na prijestolje i njezin napeti odnos sa sinom, Jakovom VI. od Škotske, budućim kraljem Jakovom I. od Engleske.)

Povijesne šifre mogu biti relativno jednostavne: Borgova šifra, na primjer, koristi jednostavnu supstitucijsku šifru, što znači da je svaki simbol zamijenjen jednim rimskim slovom kako bi se sakrilo napisano. Druge je, međutim, teško razmrsiti. U nekim slučajevima ništa se ne zna o izvornom jeziku na kojem je nešifrirani tekst napisan. Dodatni, besmisleni simboli također se mogu umetnuti kao mamac kako bi se omeli svi koji se nadaju da će špijunirati tekst. U drugim se pak slučajevima može koristiti nekoliko različitih znakova za predstavljanje istog slova.

To može značiti golemu količinu posla – koji često uključuje metodu pokušaja i pogrešaka – da bi se dešifrirala čak i mala količina teksta. Cécile Pierrot, kriptologinji s Francuskog nacionalnog instituta za istraživanje računalnih znanosti (INRIA) u Nancyju, i njezinim kolegama trebalo je šest mjeseci da postupno otkriju ključ pisma starog 500 godina koje je poslao Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva i kralj Španjolske, a koje je bilo napisano pomoću 120 različitih simbola šifre na tri stranice. (Dešifrirano pismo otkrilo je da je Karlo V. – jedan od najmoćnijih ljudi svog vremena – bio shrvan strahom od zavjere da ga se ubije. Kralj je bio užasnut da će talijanski plaćenik i vojskovođa u službi francuskog kralja Franje I. izvršiti atentat na njega.)

Biblioteca Apostolica Vaticana Smatra se da je Borgova šifra stara oko 400 godina i sadrži mješavinu čudnih simbola i latiničnog pisma na svojih 408 stranica (Foto: Biblioteca Apostolica Vaticana)

Prije nego što razbijanje koda uopće može početi, istraživači moraju najprije mukotrpno pretvoriti rukom pisanu šifru u digitalni dokument koji se može unijeti u softver za probijanje koda. Loš rukopis i blijeđenje tinte mogu ovaj zadatak učiniti još težim. Pierrot kaže da joj obično treba cijeli dan samo da transkribira pismo od dvije stranice koje sadrži simbole koji su joj nepoznati.

Kako AI pomaže u brzom čitanju tajni

Ali AI počinje ubrzavati taj proces. Michelle Waldispühl, profesorica njemačke lingvistike na Sveučilištu u Oslu u Norveškoj, i njezini kolege nedavno su koristili online AI platformu pod nazivom Transkribus kako bi transkribirali tajno pismo koje je plemić Sigismund Heusner von Wandersleben poslao švedskom kancelaru Axelu Oxenstierni 1637. godine, na vrhuncu Tridesetogodišnjeg rata – vjerskog sukoba koji je na kraju odnio milijune života i opustošio goleme dijelove Europe.

Alat je treniran na različitim jezicima, pismima i stilovima rukopisa koji pokrivaju nekoliko stoljeća. Nakon što se slika dokumenta učita u sustav, AI detektira blokove teksta i pojedinačne retke prije nego što skenira cijeli tekst znak po znak kako bi ga pretvorio u digitalni oblik.

Iako su bile potrebne neke ručne korekcije, alat je prilično dobro funkcionirao na pismu Von Wanderslebena jer je bilo samo djelomično šifrirano pomoću brojeva odvojenih točkama koji su bili uredno napisani s jasnim razmacima između njih. Ostali dijelovi nisu bili kodirani i bili su jednostavno napisani na njemačkom pismu iz 17. stoljeća.

Postojeće AI platforme za transkripciju često imaju problema kada su rukopisi šifrirani neobičnim znakovima, poput izmišljenih simbola, astroloških znakova ili brojeva napisanih na neobičan način. No, Megyesi, Waldispühl i njihovi kolege razvijaju vlastiti AI alat za pretvaranje rukom pisanih povijesnih tekstova s opskurnim simbolima ili pismima u strojno čitljive dokumente u sklopu multinacionalnog projekta Descrypt.

“Razvijamo prilagodljivije modele trenirane i testirane na širokom rasponu pisama, abeceda i simboličkih repertoara”, kaže Megyesi.

Getty Images Mnogi arhivi i knjižnice diljem svijeta sadrže šifrirane tekstove koji mogu sadržavati vrijedne povijesne informacije (Foto: Getty Images)

Nakon što se tajni dokument transkribira, detektivski posao može početi. Trenutno kriptolozi često koriste posebno dizajniran računalni softver (koji ne koristi AI) kako bi pomogli u zadatku, iskorištavajući algoritme koji pokušavaju utvrditi koja je šifra korištena i razbiti kod. Jednostavne šifre često se mogu provaliti analizom učestalosti korištenih simbola i njihovim usklađivanjem sa slovima abecede koja se pojavljuju istom učestalošću u određenom jeziku. U engleskom je, primjerice, slovo E najčešće, dok su Z, Q i X najmanje učestala.

No, u pismu Von Wanderslebena s bojišnice Tridesetogodišnjeg rata, primjerice, autor je koristio do osam različitih simbola za predstavljanje slova E. To je značilo da je bila potrebna metoda pokušaja i pogrešaka, kao i Waldispühličino poznavanje staronjemačkog jezika, kako bi se postupno razmrsio kod.

“Bilo je to stalno vraćanje naprijed-natrag između stroja i čovjeka koji provjerava rezultate”, kaže Waldispühl. “Možda u nekom trenutku AI to bude mogao raditi potpuno samostalno.”

Iza šifre su se skrivala upozorenja Von Wanderslebena o prijetnji koju predstavljaju frakcije švedskih protestantskih saveznika u ratu. Poručio je Oxenstierni da je bio prisiljen na strateško povlačenje iz sukoba nakon što je saznao za zavjeru među svojim saveznicima, uključujući kneza Franza Heinricha od Saske.

Ponovno otvaranje “hladnih slučajeva” među kodovima

Megyesi i njezin tim sada istražuju kako bi AI mogao potpuno preskočiti fazu transkripcije, jednostavno analizirajući fotografije stranica kako bi dešifrirao tajne poruke. Nedavno su pokazali kako bi taj pristup mogao funkcionirati za jednostavne kodove, gdje se svako slovo zamjenjuje jednim simbolom.

Testirali su sustav na rukopisu od 105 stranica koji su već dešifrirali, poznatom kao Copiale šifra (Copiale cipher), koji detaljno opisuje rituale, pravila i ideale njemačkog tajnog društva iz 18. stoljeća. Treniranjem AI-ja na generičkom rukopisu, nakon čega su uslijedile slike specifičnih redaka iz šifre i odgovarajući, dešifrirani njemački tekst, sustav je uspio točno dešifrirati dijelove teksta koje prije nije vidio. Takav bi sustav mogao biti posebno koristan kada je jezik u pozadini šifre nepoznat.

“Ovo otvara uzbudljive mogućnosti za rijetke i nestandardne sustave pisma”, kaže Megyesi. “Krajnji cilj je kombinirati transkripciju i dešifriranje u jednom jedinom koraku.”

Waldispühl i njezini kolege u projektu Descrypt pretražuju stare arhive u potrazi za šifriranim zapisima kako bi sastavili bazu podataka. To bi se moglo pokazati ključnim kao način prikupljanja dovoljno podataka za treniranje AI-ja sposobnog za razbijanje kodova. Veliki jezični modeli koji pokreću AI chatbotove poput ChatGPT-a trenirani su na trilijunima riječi iz knjiga, članaka i web stranica. Pronalaženje ekvivalentnih količina podataka za razbijanje kodova predstavlja velik izazov.

Među materijalima koje su prikupili nalazi se i 400 tajanstvenih razglednica napisanih šifriranim pismom s kraja 1800-ih i početka 1900-ih. Nekoliko do sada dešifriranih fragmenata otkriva da se radi o ljubavnim pismima napisanim na njemačkom jeziku.

Megyesijin tim iskoristio je svoj rad za stvaranje alata u stilu AI chatbota koji kombinira transkripciju i dešifriranje u jednom koraku. Chatbot kombinira algoritme za dešifriranje trenirane na parovima šifriranih znakova i teksta koji predstavljaju s velikim jezičnim modelima treniranim na povijesnim tekstovima iz različitih vremenskih razdoblja kako bi pomogao u pronalaženju tragova o kodu. Algoritmi za prepoznavanje slika, trenirani na anotiranom rukopisu, također se ugrađuju. AI alat će se također moći sam poboljšavati ugrađivanjem ispravaka stručnjaka koji ga koriste.

Ideja je da istraživači, ili čak javnost, mogu chatbotu dati kodirani, povijesni tekst i pustiti ga da otkrije što je napisano.

Kada su istraživači testirali svoj AI chatbot na Borgovoj šifri, Megyesi i njezini kolege otkrili su da može prevesti i dešifrirati isječak od 500 simbola za nešto više od 29 minuta. Čak je ponudio i prijevod na engleski jezik. Također je dokumentirao proces i objasnio zašto je rješenje uvjerljivo. To je važno kako bi se osiguralo da AI ne “halucinira” ili izmišlja tumačenja.

Tim je nedavno testirao sustav i s dvije druge šifre koje su prethodno dešifrirali, a koje predstavljaju različita vremenska razdoblja, jezike, vrste tajnih kodova i razine složenosti. Brzo ih je dešifrirao, pokazujući da je sposoban uhvatiti se u koštac s nizom različitih šifri.

“AI najviše pomaže s razmjerom, brzinom, otkrivanjem uzoraka i integracijom zadataka”, kaže Megyesi.

Takvi AI alati mogli bi biti ključni za razbijanje povijesnih šifri koje su do danas ostale neuhvatljive. Također će pomoći s drevnim tekstovima napisanim pismima koja danas nitko ne može pročitati. Na primjer, 4.000 godina star disk iz Phaistosa s Krete ostaje nedešifriran, kao i rani grčki jezik poznat kao “Linear A”.

“Ono što me uzbuđuje nije samo mogućnost rješavanja jedne specifične povijesne zagonetke, već perspektiva stvaranja metoda koje mogu pomoći istraživačima u mnogo različitih slučajeva”, zaključuje Megyesi.

Objava Zavjere, ljubavna pisma i lijekovi: Kako umjetna inteligencija otkriva otkriva srednjovjekovne tajne pojavila se prvi puta na Republika.

Dan uoči Rubiova dolaska, u Vatikanu je prisegnulo 28 novih pripadnika švicarske garde, vojnika u renesansnim žuto-plavim uniformama koji više od pet stoljeća čuvaju papu.

• Prisega koju ste položili svjedočanstvo je vaše vjernosti, vođene mladenačkim entuzijazmom i utemeljene na vjeri u Boga te ljubavi prema Crkvi, rekao je papa Lav XIV.

S obzirom na to da garda ima i ceremonijalnu ulogu, dočekala je i američkog državnog tajnika Marca Rubija. Dok oni čuvaju vrata Vatikana, pravi je izazov slijedio iza zatvorenih vrata.

Rubio je Papi darovao malu kristalnu loptu za američki nogomet, a Sveti Otac američkom državnom tajniku olovku izrađenu od drva masline, koju je nazvao biljkom mira. Iako se posjet tumači kao pokušaj popravljanja odnosa na relaciji Washington – Vatikan nakon Trumpovih napada na Papu, Rubio je uoči dolaska rekao da je posjet planiran prije toga.

• Papa se upravo vratio s putovanja u Afriku, gdje Crkva snažno raste, a dijelimo i zabrinutost oko vjerskih sloboda u različitim dijelovima svijeta. O tome bismo voljeli razgovarati. Tu je i pitanje Kube. Dali smo joj šest milijuna dolara humanitarne pomoći, ali ne dopuštaju nam da je distribuiramo. Distribuirali smo je preko Crkve, rekao je Marco Rubio, američki državni tajnik.

Trump mu i nije baš olakšao posao. Dan prije, u intervjuu za konzervativni Salem News Channel, još jednom je lažno optužio Papu da dovodi katolike u opasnost dopuštajući Iranu da posjeduje nuklearno oružje.

• Mislim da je predsjednik zapravo rekao da Iran ne smije imati nuklearno oružje zato što bi ga upotrijebio na mjestima gdje žive brojni katolici, kršćani i drugi. Mogao bih to ovako opisati: ne razumijem zašto bi itko — ostavimo po strani Papu, predsjednika ili mene — smatrao kako je dobra ideja da Iran ikada dobije nuklearno oružje, rekao je Rubio.

Američki predsjednik bio je nezadovoljan Papinim prijašnjim pozivima na mir u Iranu. Tijekom putovanja u Afriku, Lav XIV. odgovorio je da samo propovijeda evanđelje i da ne želi raspravljati s Trumpom. Dok je sinoć napuštao Castel Gandolfo, odgovorio je i na njegove najnovije provokacije.

• Od trenutka kada sam izabran, a i sada, kada se približavam prvoj obljetnici, govorim: ‘Mir s vama.’ Poslanje Crkve je naviještati evanđelje, naviještati mir. Ako me netko želi kritizirati zbog propovijedanja evanđelja, neka to čini istinom. Crkva se već godinama izjašnjava protiv svakog nuklearnog oružja, tako da o tome nema nikakve sumnje. Ja se samo nadam da će se čuti vrijednost Božje riječi, kazao je papa Lav XIV.

Koliko je Rubiov posjet bio produktivan, teško je reći, iako analitičari smatraju da zapravo priprema teren za vlastitu predsjedničku kampanju 2028., svjestan negativnih odjeka u SAD-u i diljem svijeta zbog Trumpovih verbalnih napada na Papu.

• Kada netko djeluje kao prorok, neizbježno je izložen kritikama. Moramo biti spremni dati sve od sebe u naviještanju evanđelja i svjedočenju vjere, rekao je Juan Francisco Salazar Tronosco, franjevac iz Meksika.
• Vidim da je on čovjek koji voli ljude. Želi mir i radi za mir. Posjećuje mjesta pogođena ratom i područja u kojima ljudi teško žive, rekla je Ezmonda Missiemey, vjernica iz Tonga.

Papu, među ostalim, očekuje posjet Španjolskoj i Kanarskim otocima na koje svakodnevno stižu novi migranti u Europu. S migrantima će biti i na Lampeduzi, 4. srpnja, na 250. obljetnicu američke neovisnosti. Papa je već prije odbio taj dan provesti u SAD-u, na paradi u režiji Donalda Trumpa. S njegovom se migrantskom politikom nije nikada slagao.

Objava Papa i Rubio se zauzeli za snažnije veze Vatikana i SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Iz HDZ-a su istaknuli kako su se tijekom susreta ”snažno založili za izgradnju stabilne i uspješne BiH u okviru europske obitelji”.

Izaslanstvo su činili dužnosnici HDZ-a s razine BiH, predvođeni predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te dopredsjedateljem Doma naroda PS BiH Draganom Čovićem, zastupnicom u Zastupničkom domu PS BiH Darijanom Filipović i zamjenikom ministra vanjskih poslova Josipom Brkićem. Iskazali su zahvalnost Svetoj Stolici na ustrajnoj potpori Bosni i Hercegovini, a posebno katoličkom hrvatskom narodu.

”Svetom Ocu prenijela sam našu misao koja duboko odražava stvarnost i neodvojivu povezanost hrvatskoga naroda i Katoličke crkve: ‘Ako nema Hrvata u BiH, nema ni Katoličke crkve u BiH’, uz molbu da ovu misao prihvati kao apel za očuvanje zajednice koja je stoljećima bila dio BiH i želi ostati njezin aktivni i ravnopravni sudionik. U cilju osiguranja jednakopravnosti hrvatski narod vidi europski put BiH kao jamstvo stabilnosti i pravednijeg društva za sve njezine narode”, kazala je Krišto te naglasila kako je papu Lava XIV pozvala da posjeti BiH.

”Susreti su ovo od posebnog značaja i važnosti. Svetom Ocu prenijeli smo svoje zahvale za stalnu potporu i brigu za katolički puk, ali i upoznali ga sa situacijom u BiH, osobito u pogledu hrvatskoga naroda”, naglasio je Čović.

”S političke, ali i moralne strane, prevažno je imati potporu Vatikana i naše Katoličke crkve. Bosna i Hercegovina nema mnogo tako istinskih i posvećenih prijatelja kao što su Država Vatikan i naša Crkva, predvođena papom Lavom XIV. Za nas je ovo bilo nadahnuće i poticaj da nastavimo rad na osiguranju stabilne i europske budućnosti BiH, izgradnji pravedne i moderne države u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda”, kazao je Čović.

Darijana Filipović istaknula je kako za hrvatski narod, osobito u Bosni i Hercegovini, potpora Svete Stolice ima posebno i trajno značenje.

”Ohrabruje spoznaja da se pogledi Vatikana, odnosno Katoličke crkve, na budućnost Bosne i Hercegovine podudaraju s onim za što se i sami dosljedno zalažemo – izgradnjom stabilne, europske države u kojoj će sva tri naroda biti potpuno jednakopravna. Upravo to dodatno učvršćuje našu odlučnost da, unatoč izazovima, ostanemo ustrajni. Ovaj posjet, iako državnički, ne može se odvojiti od osjećaja osobne vjere, koja nas dodatno usmjerava prema uvažavanju i dijalogu u ukupnom političkom djelovanju”, poručila je Filipović nakon susreta sa Svetim Ocem.

Uručili su Svetom Ocu i prigodne darove – statuu portreta kraljice Katarine Kosače, koja je pokopana u rimskoj crkvi Santa Maria Aracoeli.

Čović je uručio je Papi Lavu XIV dres Hrvatskog sportskog kluba Zrinjski Mostar na kojem u posveti stoji poziv Svetom Ocu da posjeti Mostar sljedeće godine, o čemu je prethodno upoznao mjesnog biskupa Petra Palića.

Susret sa kardinalom Pietrom Parolinom

Hrvatski politički predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz BiH tijekom posjeta Vatikanu i Rimu imali su izrazito važan i sadržajan razgovor s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom u kojemu su dobili ohrabrenje za nastavak borbe za stabilnu i europsku BiH.

Kardinal Parolin je u razgovoru s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te dopredsjedateljem Doma naroda PS BIH Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu PS BiH Darijanom Filipović pokazao veliki interes za aktualnu situaciju u BiH i nastojanja da se zemlja stabilizira i ubrza put ka članstvu u Europskoj uniji.

Izaslanstvo HDZ-a s razine BiH detaljno je kardinala Parolina informiralo o svim važnim pitanjima te posebno istaknuli značaj koji politička i moralna potpora Svete Stolice ima za hrvatski narod i njihovu domovinu BiH. Naglasili su da HDZ BiH kao vodeća demokršćanska stranka u BiH snažno predvodi europski put zemlje usprkos činjenici da u samoj BiH postoje i jaki otpori tom procesu. Za Hrvate, istaknuto je ovom prigodom, ne postoji alternativa priduživanju Bosne i Hercegovine europskoj obitelji naroda i država. Budućnost BiH je u EU, poručeno je. Razgovarano je i o položaju katoličke zajednice u BiH te ulozi Crkve u očuvanju identiteta hrvatskoga naroda., izvijestili su iz HDZ BiH.

/Desk/

Objava Vatikan – Izaslanstvo HDZ-a u posjetu kod pape Lava XIV. – susret i s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Lav XIV. primio je u ponedjeljak 9. ožujka u audijenciju članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Željka Komšića, predsjednika Predsjedništva, Denisa Bećirovića i Željku Cvijanović. Nakon susreta s Papom članovi Predsjedništva sastali su se s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Tijekom srdačnih razgovora održanih u Državnom tajništvu strane su izrazile zadovoljstvo dobrim bilateralnim odnosima. Posebna pozornost posvećena je potrebi za uključivim i konstruktivnim dijalogom kako bi se osigurala stabilnost zemlje te pravna i društvena jednakost svih njezinih sastavnica.

Na kraju su razmijenjena mišljenja o nekoliko regionalnih i međunarodnih pitanja, uključujući o miru i sigurnosti na zapadnom Balkanu te o posljedicama tekućih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku.

/Desk/

Objava Tročlano Predsjedništvo BiH u posjetu papi Lavu pojavila se prvi puta na Republika.

Lav, prvi američki papa, rekao je da je kino vitalna “radionica nade u vrijeme globalne nesigurnosti i digitalnog preopterećenja”.

“Kina doživljavaju zabrinjavajući pad, a mnoga su uklonjena iz gradova. Više ljudi govori da su umjetnost filma i kinematografsko iskustvo u opasnosti. Pozivam institucije da ne odustanu, već da surađuju u potvrđivanju društvene i kulturne vrijednosti ove aktivnosti, rekao je papa Lav.

Prihodi od kino blagajni u mnogim zemljama i dalje su znatno ispod razina prije pandemije COVID-a-19, a multipleksi u Sjedinjenim Državama i Kanadi upravo su pretrpjeli svoje najgore ljeto od 1981., ne računajući vrijeme pandemije. Uoči subotnjeg sastanka, Vatikan je objavio četiri listu Papina omiljena filma: obiteljski mjuzikl Roberta Wisea “Moje pjesme, moji snovi”, emotivni film Franka Capre “Divan život”, dirljivi “Obični ljudi” Roberta Redforda i sentimentalnu dramu Roberta Benignija o Drugom svjetskom ratu “Život je lijep”.

Susrevši se u Vatikanu s više od 160 redatelja, glumaca i ostalih članova filmskih ekipa, papa Lav XIV. im je zahvalio za poticanje nade i promicanje ljudskoga dostojanstva, ne iskorištavajući bol, nego prihvaćajući ju. Potaknuo je također “sedmu umjetnost” da govori i o nasilju, usamljenosti i zaboravljenim ratovima, uvijek ostajući mjesto susreta i dom za one koji traže smisao. Institucije je potaknuo da podupru kinematografiju “koja je danas u opasnosti”, izvješćuje Vatican news.

Zahvalnost dobroj kinematografiji koja potiče nadu, promiče ljudsko dostojanstvo, ne iskorištava bol nego ju prati i istražuje te koja pripovijeda duhovni doživljaj ljudskoga bića, izrazio je papa Lav XIV. susrevši se danas, 15. studenog, u Apostolskoj palači u Vatikanu, s više od 160 predstavnika svijeta filma. Papa je potaknuo sedmu umjetnost, staru 130 godina, da uvijek bude mjesto susreta, dom za one koji traže smisao i jezik mira, da nastavi zadivljivati i pokazati ​​nam bar jedan djelić Božjega otajstva, ne bojeći se suočavanja s ranama svijeta i misterijem krhkosti, i postajući mjesto gdje čovjek može ponovno gledati sebe i svoju sudbinu.
Kinematografija pomaže iskustva gledati novim očima

Papa, koji je u jednoj videoporuci spomenuo da voli filmove kao što su ‘Život je lijep’ i ‘Moje pjesme, moji snovi’, istaknuo je da ta mlada, sanjateljska i pomalo nemirna umjetnost nije samo igra svjetla i sjene, kako bi zabavila i zadivila, kako se možda činilo u vrijeme braće Lumière, nego je postala izraz želje za promišljanjem i razumijevanjem života, za prepričavanjem njegove veličine i krhkosti, za tumačenjem njegove čežnje za beskonačnim. Sveti je Otac zahvalio kinematografiji zato što je popularna umjetnost u najplemenitijem smislu, rođena za sve i svima se obraća, te što povezuje zabavu s naracijom duhovnog doživljaja ljudskoga bića. Zbog toga ta – kako je rekao – čarobna svjetiljka pokreće nadu.

Jedan od najvrjednijih prinosa filma upravo je taj što pomaže gledatelju da se vrati sebi, da novim očima gleda na slojevitost vlastitoga iskustva, da pogleda svijet kao da ga vidi prvi put i da u toj vježbi ponovno otkrije dio one nade bez koje naše postojanje nije ispunjeno.

Institucije trebaju štititi vrijednost kino dvorana

Redatelje i glumce papa Lav XIV. je podsjetio da svojim djelima razgovaraju s ljudima koji traže lakoću, ali i s onima koji u svojem srcu osjećaju nemir, pitanje o smislu, pravednosti i ljepoti. Za one koji poput nas žive s uvijek uključenim digitalnim ekranima, kino je mnogo više od jednostavnoga ekrana: to je raskrižje želja, sjećanja i pitanja. To kina i kazališta čini kucajućim srcima naših prostora, kulturnim prostorima koji pridonose njihovoj humanizaciji. Međutim, oni su u opasnosti zbog zatvaranja brojnih kino dvorana – primijetio je Papa. Zbog toga je zatražio od institucija da nastave potvrđivati društvenu i kulturnu vrijednost tih aktivnosti, a te su njegove riječi prisutni dočekali dugotrajnim pljeskom. Protiv “logike algoritma” pak potaknuo je filmski svijet da štiti sporost kada je potrebna, tišinu kada govori i razlike kada potiču.
Hodočašće u misterij ljudskog iskustva

U godini Jubileja nade redatelji, glumci i članovi filmskih ekipa putuju kao hodočasnici mašte, tražitelji smisla, pripovjedači nade, glasnici čovječanstva – kazao je Papa te objasnio:

To je hodočašće u misterij ljudskog iskustva koje prelazite prodornim pogledom, sposobnim prepoznati ljepotu i u naborima boli, te nadu unutar tragedija nasilja i rata.

Prijateljstvo Crkve s filmom, “laboratorij nade”

Napomenuvši potom da Crkva s poštovanjem gleda na svijet filma, podsjetio je na riječi svetoga Pavla VI. upućene umjetnicima: “Ako ste prijatelji istinske umjetnosti, vi ste i naši prijatelji” te “ovom svijetu u kojemu živimo treba ljepota kako ne bi uronio u očaj”.

Želim obnoviti to prijateljstvo, jer film je laboratorij nade, mjesto gdje čovjek može ponovno pogledati sebe i svoju sudbinu.

Pokazati “ljepotu vjetra koji pomiče drveće”

Papa Lav XIV. se zatim oslonio na riječi velikog američkog redatelja i producenta Davida W. Griffitha: “Ono što nedostaje modernoj kinematografiji jest ljepota, ljepota vjetra koji pomiče drveće”. Ta metafora podsjeća na retke iz Evanđelja po Ivanu: “Vjetar puše gdje hoće; čuješ mu šum, a ne znaš odakle dolazi ni kamo ide: tako je sa svakim tko je rođen od Duha” – rekao je Papa te potaknuo prisutne da kinematografiju učine umjetnošću Duha.

Ne bojte se suočavanja s ranama svijeta

U dobu u kojemu su potrebni svjedoci nade, ljepote i istine, to možete biti vi, svojim umjetničkim radom – primijetio je Sveti Otac te dodao:

Obnoviti autentičnost slike kako bi se zaštitilo i promicalo ljudsko dostojanstvo leži u moći dobrog filma i njegovih autora i protagonista. Ne bojte se suočiti se s ranama svijeta.

Pogled na misterij krhkosti

Rane poput nasilja, siromaštva, progonstva, usamljenosti, ovisnosti, zaboravljenih ratova traže da ih se vidi i ispriča. Velika kinematografija ne iskorištava bol: ona ju prati, istražuje ju. Kao što su to činili veliki redatelji, dajući glas, s ljubavlju, slojevitim, kontradiktornim, katkada nejasnim osjećajima koji obitavaju u ljudskom srcu.

Umjetnost ne smije bježati od misterija krhkosti: treba ga slušati, mora znati zastati pred njim. Kinematografija, ako i nije didaktična, u sebi, u svojim autentično umjetničkim oblicima, ima sposobnost odgajati pogled.

Kino koje je uvijek mjesto susreta i jezik mira

Papa je, osim toga, napomenuo da je film zajednički čin i zborsko djelo te stoga ne bi bio moguć bez tihe predanosti stotine drugih profesionalaca, od asistenata do tonskih majstora, od šminkera do direktora fotografije i glazbe.

Neka vaša djelatnost uvijek ostane mjesto susreta, dom za one koji traže smisao, jezik mira. Neka nikada ne izgubi svoju sposobnost da zadivi, nastavljajući pokazivati nam ​​​​i samo djelić Božjega otajstva.
NBA dres “Pope Leo”, broj 14.

Na kraju je Papa Lav molio da Gospodin uvijek prati sve koji rade u svijetu filma na tom – kako je rekao – kreativnom hodočašću, kako biste mogli biti tvorci nade. Nakon govora, pozdravio je sve prisutne, svakog posebno. Među njima je bio i američki redatelj Spike Lee, koji mu je poklonio NBA košarkaški dres s natpisom “Papa Lav” i brojem 14.

/Desk/

Objava Papa Lav stao u zaštitu kinematografije i kina – U Vatikanu primio više od 160 redatelja, glumaca i članova filmskih ekipa: “Ne treba se bojati suočavanja s ranama svijeta” pojavila se prvi puta na Republika.

Britanski kralj Charles III. i papa Lav XIV. molili su u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.

Kralj Charles i papa Lav – zajedno u kapeli nakon 491 godine

Napjevi na latinskome i molitve na engleskom odjekivale su kapelom, pred Michelangelovim freskama na kojima Krist iznosi Posljednji sud, na istome mjestu gdje su katolički kardinali iz čitavog svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za papu.

Charles III., vrhovni upravitelj Anglikanske crkve, sjedio je papi slijeva blizu oltara kapele dok su Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Država, i anglikanski nadbiskup Stephen Cottrell vodili službu u kojoj su sudjelovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.

Iako se Charles susreo s posljednja tri pape, i iako su pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali u Ujedinjeno Kraljevstvo, ti susreti nisu uključivali zajedničke molitve.

‘Iscjeljenje’ turbulentne povijesti

Kralj i kraljica Kamila u državnom su posjetu Vatikanu obilježavajući zbližavanje Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet stoljeća nakon njihova nasilnog razdvajanja.

“Snažno se osjeti da ovaj trenutak u iznimnom ambijentu Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje povijesti”, svjedoči za Reuters anglikanski svećenik James Hawkey, kanonski teolog Vestminsterske opatije.

“To bi bilo nemoguće prije samo jednu generaciju”, rekao je. “Ovo je znak koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga.”

Cottrell, anglikanski nadbiskup Yorka, vodio je službu u Sikstinskoj kapeli, umjesto Sarah Mullally. Ona je nedavno proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskupkinja Canterburyja, duhovna poglavarka Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.

Razdvajanje Katoličke i Anglikanske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.

Henrikova želja za muškim nasljednikom, i novom suprugom koja bi mu to mogla omogućiti, poslužila je kao krajnji razlog tomu, ali i drugi su čimbenici igrali ulogu. Naime, engleska je kruna plijenila crkvenu imovinu, usporedno s jačanjem protestantskih ideja u Engleskoj. Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I., stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjeroispovijesti, zbog čega su često bili i spaljivani na lomači.

Posebno mjesto u bazilici za Charlesa III.

Charles i Camila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi se susreli s pokojnim papom Franjom, također su u četvrtak ujutro održali privatni sastanak s Lavom. Za to vrijeme u Britaniji Charlesov brat, princ Andrew, u sve je dubljoj krizi zbog optužbi za zlostavljanje i veza sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.

Kralj će poslijepodne otići u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najštovanije bogomolje Katoličke crkve, gdje će mu se, prema Lavovu odobrenju, dodijeliti nova titula “Kraljevskog kofratra”, odnosno subrata.

Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.

Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde pripadnika, i Anglikanska zajednica, s 85 milijuna članova, od 1960-ih godina rade na poboljšanju odnosa. Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i ne dopušta svećenicima ženidbu, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Kralj Charles III. i papa Lav – u zajedničkoj molitvi nakon skoro pet stoljeća pojavila se prvi puta na Republika.

Podatci o ukupnom svjetskom stanovništvu i broju krštenih katolika ažurirani su do 30. lipnja 2023. Ostali podatci ažurirani su do 31. prosinca 2023., prenosi Informativna katolička agencija/IKA.

Katolika 2024. godine više za 15 881 000 nego 2023.

Do 30. lipnja 2023. na svijetu je bilo 7 914 582 000 ljudi, s porastom od 75 639 000 osoba u usporedbi s prethodnom godinom. Pozitivno kretanje potvrđeno je za sve kontinente, uključujući Europu.

Do 30. lipnja 2023. je katolika u svijetu bilo 1 405 454 000 s ukupnim porastom od 15 881 000 katolika u usporedbi s prethodnom godinom. Čak i u ovom slučaju, porast se događa na svih pet kontinenata, uključujući Europu.

U Europi je 2022. godine zabilježen pad u usporedbi s 2021. godinom. Kao i prethodnih godina, porast je zabilježen prije svega u Africi (+8 309 000) i Americi (+5 668 000). Slijede Azija (+954 000), Europa (+740 000) i Oceanija (+210 000). Svjetski postotak katolika neznatno se povećao (+0.1) u usporedbi s prethodnom godinom, dosegnuvši 17.8 %. Po kontinentima varijacije su male.

Ukupan broj biskupa u svijetu porastao je za 77 u usporedbi s prethodnom godinom, dosegnuvši 5430. Dijecezanskih biskupa ima 4258 (+84), a biskupa redovnika 1172 (-7).

Ukupan broj svećenika u svijetu (406 996) nastavlja padati (-734 u prošloj godini). Europa ponovno bilježi pad (-2486), a slijede Amerika (-800) i Oceanija (-44). Kao i prošle godine, značajan porast zabilježen je u Africi (+1451) i Aziji (+1145).

U usporedbi s prošlom godinom, dijecezanskih svećenika u svijetu ima 278 742 (-429). U usporedbi s prošlom godinom također se smanjio broj svećenika redovnika, kojih ima 128 254 (-305).

Broj ostalih svećenika smanjio se za 666 u odnosu na prethodnu godinu te sada iznosi 48 748. Pad je zabilježen u Europi (-308), Americi (-293), Aziji (-126) i Oceaniji (-46), dok je porast zabilježen jedino u Africi (+107).

Broj trajnih đakona dosegnuo je 51 433 (+1234). Više ih je u Americi (+1257) i Oceaniji (+57). Blagi pad zabilježen je u Aziji (-1), Africi (-3) i Europi (-27).

I ove godine manje je redovnica, 589 423 (-9805). Rast je ponovno zabilježen u Africi (+1804) i Aziji (+46), dok je pad zabilježen u Europi (-7338), Americi (-4066) i Oceaniji (-251).

Bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, ima 106 495 (-1986). Rast je zabilježen samo u Africi (+383), dok je smanjenje zabilježeno u Americi (-362), Aziji (-1331) Europi (-661) te Oceaniji (-15) gdje je prošle godine zabilježen blagi porast (+15).

Ukupan broj sjemeništaraca, dijecezanskih i redovničkih, smanjio se za 95 021 (-140). Detaljnije, u Africi se situacija preokrenula, od povećanja u prethodnoj godišnjoj statistici (+1065) došlo je do smanjenja u najnovijoj (-90). Smanjenje je zabilježeno u Europi (-169) i Oceaniji (-31), dok je značajan porast zabilježen u Aziji (+123) i blagi porast u Americi (+27).

U području obrazovanja, Katolička Crkva vodi 74 550 vrtića sa 7 639 051 polaznikom; 102 455 osnovnih škola s 36 199 844 učenika; 52 085 srednjih škola s 20 724 361 učenikom. Nadalje, 2 688 615 učenika studira u višim školama, a 4 468 875 studenata pohađa sveučilišni studij.

Crkva vodi 103 951 dobrotvorni i zdravstveni centar u svijetu, od čega je: 5377 bolnica i 13 895 ambulanti; 504 doma za gubavce; 15 566 domova za starce, bolesnike ili osobe s invaliditetom; 10 858 jaslica; 10 827 bračnih savjetovališta; 3147 centara za socijalnu rehabilitaciju i 35 184 instituta druge vrste.

Crkvenih jedinica (metropolije, nadbiskupije, biskupije, teritorijalne opatije, apostolski vikarijati, apostolske prefekture, misije sui iuris, teritorijalne prelature, apostolske administrature i vojni ordinarijati) koje ovise o Dikasteriju za evangelizaciju ima 1130 (+7). Većina crkvenih jedinica povjerenih Dikasteriju nalazi se u Africi (530).

/Desk/

Objava Broj katolika u svijetu raste, ali svećenika je manje pojavila se prvi puta na Republika.

Sud se sastoji od žena i klerika koji nisu dio Dikasterija za nauk vjere i nemaju nikakvu službu u dikasterijima Rimske kurije. “Sve je to kako bi se bolje jamčila, kao i u svakom sudskom postupku, autonomija i neovisnost spomenutog suda”, stoji u kratkoj izjavi Svete Stolice, piše Jutarnji list.

Rupnik je teolog i uvaženi svjetski mozaist, a više od 200 njegovih djela nalazi se po cijelom svijetu, od Lourdesa, Fatime, Damaska i Washingtona do Vatikana, Mostara i Hvara. Bio je blizak s brojnim kardinalima, ali i najmanje dvojicom papa, Ivanom Pavlom II. te Franjom. Potonjeg se često optuživalo da štiti pohotnog slovenskog svećenika.

Uz Rupnikovo ime veže se jedan od najvećih skandala koji posljednjih godina potresa Katoličku crkvu jer ga časne sestre optužuju za razne vrste zlostavljanja dok je prije 30-ak godina bio duhovnik zajednice redovnica u Sloveniji, a onda i nakon što se preselio u Rim kako bi nastavio umjetničku karijeru. One već dugo tvrde da ih je zlostavljao još od početka 1990-ih, i to najmanje devet posvećenih žena Zajednice Loyola u Ljubljani, koju su osnovali upravo Rupnik i sestra Ivanka Hosta. Zajednica Loyola je poslije raspuštena.

Neke su otvoreno progovorile, poput bivše časne sestre Glorije Branciani koja je javno opisala kako ju je Rupnik prisilio na seks utroje s njim i još jednom časnom sestrom u Sloveniji, a to opravdao “predanošću Presvetom Trojstvu”. Poslije u Rimu tjerao ju je da s njim posjećuje pornografska kina, rekla je Branciani. Ona i još jedna navodna Rupnikova žrtva, bivša časna sestra Mirjam Kovač, prije nekoliko godina pozvale su papu Franju da pokrene “neovisnu istragu o tome kako je hijerarhija postupala s optužbama protiv Rupnika i da objavi nalaze”.

Isusovci su 2022. godine otkrili da je vatikanski doktrinarni odjel 2020. ekskomunicirao Rupnika zbog “odrješenja sukrivca”, referirajući se na slučaj u kojem svećenik ima spolni odnos s osobom koju poslije razrješava od grijeha u ispovijedi. Ekskomunikacija je ukinuta nakon samo nekoliko tjedana jer se Rupnik pokajao, a riječ je o neobično kratkom razdoblju, da bi Franjo 2023. naredio vatikanskom doktrinarnom odjelu da ponovno otvori slučaj Rupnik.

Da unatoč sablažnjivom ponašanju još uvijek ima moćne prijatelje, potvrdilo se u ljeto 2024. kada se Vatikan suprotstavio zahtjevu pet časnih sestara koje je seksualno zlostavljao, a koje su tražile uklanjanje Rupnikovih djela. Paolo Ruffini, prefekt Dikasterija za komunikaciju u Vatikanu, usprotivio se micanju mozaika. Kao kršćani, rekao je Ruffini, moramo razumjeti žrtve, no kazao je kako nije siguran da je uklanjanje umjetnosti najbolji način da se iskaže potpora žrtvama. “Micati, gušiti, uništavati umjetnost nikad nije dobar izbor”, izjavio je Ruffini.

Osim toga, videozapis koji su u siječnju ove godine objavili vatikanski mediji prikazao je Franju kako razgovara s katoličkom zajednicom u Gazi u svojoj sobi dok je Rupnikovo umjetničko djelo visjelo na zidu iza pape.

Jedino su isusovci odrješito reagirali. Marko Rupnik otpušten je 15. lipnja 2023. iz Družbe Isusove zato što je, “usprkos zabrani, putovao u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku gdje je radio na umjetničkim djelima”, a zabranu je bio dobio zbog optužbi za svetogrđa, orgije, silovanja i navođenja na spolne čine, pa i protunaravne, više časnih sestara, zlorabu sakramenata te duševno, seksualno i duhovničko nasilje. Iako je propis i praksa da se u takvim slučajevima svećeniku oduzimaju sve ovlasti svetog Reda, on je ostao svećenik.

Dapače, Koparska biskupija ga je u kolovozu 2023. primila u svoj kler. Također, premda su se diljem svijeta njegovi mozaici kao svetogrdni i iz poštovanja prema žrtvama zlostavljanja micali iz posvećenih prostora, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, pa i Vatikanu – nisu. Naposljetku je papa Franjo ukinuo zastaru zločina za koje se Rupnika optuživalo kako bi omogućio suđenje, ali to se dogodilo tek 27. listopada 2023., nakon višemjesečne medijske buke.

U travnju je kardinal Victor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, potvrdio za katolički portal The Pillar da se za slučaj razmatraju samo kanonisti izvan rimske i kurijske orbite te da je, iako je svjestan kritika zbog kašnjenja u suđenju, u konačnici više zabrinut za odabir najvjerodostojnijih mogućih sudaca. “Uvijek će postojati sumnje za one koji žele misliti loše, ali pokušavamo ponuditi sva moguća jamstva.”

Fernández je 3. srpnja na konferenciji za novinare rekao da su suci za slučaj odabrani te da je panel “sastavljen od sudaca koji su svi neovisni i izvan dikasterija”.

“Htjelo se, ako je moguće, eliminirati ideju da Dikasterij za doktrinu vjere ili Sveta Stolica imaju ikakav interes ili da su pod pritiskom. Izabrani su ljudi koji ne bi izazvali nikakvu sumnju”, izjavio je Fernández.

Papa Lav XIV. nije javno komentirao situaciju otkako je preuzeo dužnost u svibnju. Međutim, u lipnju su Rupnikova umjetnička djela tiho uklonjena sa svih vatikanskih platformi, piše Jutarnji ist.

/Desk/

Objava Vatikan pokreće suđenje svećeniku zbog zlostavljanja časnih sestara – poslije toga radio je mozaik i u mostarskoj crkvi pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvati katoličke vjeroispovijesti iz domovine, Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta okupili su se u Vatikanu povodom jubilejskog hrvatskog nacionalnog hodočašća u Rim koje traje od 5. do 12. listopada.

Dugu hrvatsku povijest i kulturu oblikovale su kršćanske vrijednosti, zbog čega će Hrvati biti “kvasac mira” u svijetu ako ih i dalje promiču i prenose na mlađe generacije, poručio je papa Lav XIV. hrvatskim vjernicima koji su se pred njim okupili u Vatikanu. Večerašnju svetu misu na Trgu svetog Petra predvodi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Susret hodočasnika s papom Lavom XIV. prošao je u ozračju nade i ljubavi, kazala je novinarka Anđela Jeličić Krajcar za središnji Dnevnik HTV-a.

“Hrvati su suzdržano, ali od srca pozdravili Svetog Oca koji je prošao među njima papamobilom prije nego što im se obratio na Trgu svetog Petra. Njegove su poruke bile upućene malom čovjeku. Iako je govorio svim Hrvatima, govorio je zapravo o tome kako je važno živjeti evanđelje. Zahvalio je hrvatskom narodu na vjernosti Crkvi, na vjernosti Petrovu nasljedniku. Izrazio je zahvalnost zbog toga što korijeni vjere i dalje žive i dalje donose Evanđelje”, dodala je među ostalim Jeličić Krajcar.

Posebno je dirljiv bio Papin pozdrav osobama s posebnim potrebama koje su stajale na posebnom mjestu na Trgu svetog Petra, kojima se Papa i osobno približio na kraju svih pozdrava.

Hvaljen Isus i Marija, obratio se na hrvatskom jeziku papa Lav XIV. okupljenim vjernicima.

“Dragi hrvatski hodočasnici, s velikom radošću vam želim dobrodošlicu na Trg sv. Petra kamo ste pristigli povodom nacionalnog hodočašća u jubilejskoj godini. Vaša brojna i molitvena prisutnost znak je koji govori o živosti vjere vašega naroda koji je tijekom stoljeća znao ostati čvrst, u zajedništvu s Crkvom i vjeran nasljedniku apostola Petra. Dobro mi je poznato da se mnogi od vas nalaze na različitim krajevima svijeta, daleko od domovine, zbog posla, studija i drugih razloga. Ali gdje god da se nalazili, ostanite vezani s vašim kršćanskim korijenima i dajte svjedočanstvo naroda koji voli Krista i njegovu Crkvu”, rekao je papa Lav XIV.

Vjera raste i jača onda kada se dijeli, stoga prenesite svojoj djeci kršćanske vrijednosti koje su oblikovale vašu dugu povijest i kulturu, pozvao je Sveti Otac Hrvate. Na taj način nastavit ćete biti kvasac mira, dobra i nade u svijetu rastrganom nasiljem i ratovima koje vi također poznajete iz svoje povijesti.

“Dobro mi je poznato da se mnogi od vas nalaze na različitim krajevima svijeta, udaljeni daleko od domovine zbog posla, studija i drugih potreba, ali gdje god da se nalazite ostanite povezani s kršćanskim korijenima”, poručuje Papa.

Papa je poželio dobrodošlicu Hrvatima kojih se desetak tisuća okupilo na Trgu sv. Petra u Vatikanu i rekao im da je svjestan da je vaš narod tijekom stoljeća ostao čvrst i u zajedništvu s crkvom”, zahvaljujući tome što “korijeni vaše vjere nisu ostali nepomični u prošlosti nego nastavljaju donositi plodove i danas”, ocijenio je.

Ovaj su tjedan hodočasnici Hrvati, ali vjernost se živi u konkretnosti svakodnevnoga života, podsjeća Papa okupljene pred Berninijevim kolonadama, ali i sav hrvatski narod, “kojem od srca udjeljujem apostolski blagoslov, znak Papine bliskosti i pažnju prema svakom od vas”.

/Desk/

Objava Papa Lav XIV. hrvatskim hodočasnicima u Vatikanu: Hrvati će biti “kvasac mira” pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Lav XIV. je danas, 4. rujna, primio u audijenciju izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga. Glavne teme razgovora bile su stvaranje stabilne budućnosti u regiji koja je prošla kroz dugu povijest sukoba, koji su još i danas brojni. Istaknuli su da se taj cilj, osobito s obzirom na tragičnu situaciju u Gazi, može postići brzim nastavkom pregovora između uključenih strana, uz spremnost i hrabre odluke te podršku međunarodne zajednice. Cilj je osloboditi sve taoce, hitno postići trajni prekid vatre, olakšati siguran ulazak humanitarne pomoći u najpogođenija područja i osigurati puno poštivanje humanitarnog prava, kao i legitimnih težnji oba naroda.

Jedini izlaz iz rata

Predsjednik Herzog se zatim u Državnom tajništvu sastao s kardinalom Pietrom Parolinom i nadbiskupom Paulom R. Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama. U priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice stoji da su se osvrnuli na političku i društvenu situaciju na Bliskom istoku, a razmišljajući o tome kako jamčiti budućnost palestinskom narodu te mir i stabilnost u regiji, Sveta Stolica je ponovila da je pronalaženje rješenje između Izraela i Palestine jedini izlaz iz rata.

Odnosi Svete Stolice i Izraela

U priopćenju također stoji da su se osvrnuli na događaje na Zapadnoj obali i na važno pitanje grada Jeruzalema. Istaknuli su i povijesni značaj odnosa između Svete Stolice i Izraela osvrćući se na određena pitanja u vezi s odnosima između državnih vlasti i lokalne Crkve, s posebnom pažnjom na važnost kršćanskih zajednica i njihovo zalaganje ondje i diljem Bliskog istoka u korist ljudskoga i društvenoga razvoja, osobito na području obrazovanja, promicanja društvene povezanosti i stabilnosti regije.

/Desk/

Objava Papa Lav primio izraelskog predsjednika Herzoga: Potreban hitan prekid vatre u Gazi i ulazak humanitarne pomoći pojavila se prvi puta na Republika.