Novi paket sankcija Europske Unije protiv Rusije, neće uključiti i izuzeće, tj. derogaciju za Zapadni Balkan, pa samim tim za Srbiju, zbog beogradskog stava prema službenoj Moskvi o neuvođenju sankcija Rusiji. Paket sankcija podrazmijeva i ograničenje cijene ruske nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje izvan EU.

Pojedini mediji u Hrvatskoj pišu kako, unatoč tome što je prijedlog Europske komisije predviđao jednu iznimku od koje bi profitirala Srbija, a tiče se i Jadranskog naftovoda (JANAF-om se distribuira nafta za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici.), Hrvatska i još nekoliko država članica pobrinule su se da taj dio prijedloga ne prođe jer se smatra kako za takav stav nema opravdanja. To praktično znači da se od 1. studenog Srbija neće moći opskrbljivati preko Jadranskog naftovoda, čime se dovodi u pitanje i cijena na tom tržištu, kao i odabira alternatvnih pravaca opskrbe.

“Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebala profitirati od derogacije. Ostale države članice (EU) su se složile s ovim stavom”, rekao je jedan diplomatski izvor koji je bio uključen u razgovore o novom paketu sankcije, prenosi  Radio Slobodna Europa (RSE).

RSE piše kako movi paket sankcija protiv Rusije, koji priprema Europska unija (EU) ne uključuje derogaciju za Zapadni Balkan, zbog beogradskog stava prema zvaničnoj Moskvi.

“Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebalo da profitira od derogacije”

“Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebalo da profitira od derogacije. Ostale države članice (EU) su se složile sa ovim stavom”, rekao je jedan diplomatski izvor koji je bio uključen u razgovore o novom paketu sankcija.

Naime u prvom nacrtu prijedloga o novom paketu sankcija, Zapadni Balkan je bio izuzet od ograničenja koje se odnosi na uvoz ruske sirove nafte.U ranijem prijedlogu je navedeno da je potrebno predvidjeti derogaciju za Zapadni Balkan, kako bi se zaštitila energetska sigurnost regije.

Derogacija bi, prema preliminarnoj ideji, omogućila tranzit ruske sirove nafte naftovodom preko Hrvatske, pod uvjetom da takav tranzit ostane u granicama prosječnih razina tranzita iz prethodnih godina kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija.

Međutim, kako se doznaje iz diplomatskih izvora, nakon rasprave na razini veleposlanika država članica EU, paragraf o derogaciji je uklonjen zbog neusuglašavanja Srbije sa sankcijama EU protiv Rusije, koje su dogovor na rusku agresiju protiv Ukrajine.

RSE piše, nadalje, kako ima uvid u najnoviji dokument, čiji tekst je usuglašen u utorak, 4. listopada, gdje se više ne spominje derogacija za regiju.

Diplomatski izvori su potvrdili da su nakon dubinske analize, europski stručnjaci došli do zaključka da je uvoz nafte dovoljno diverzificiran, stoga nije potrebna derogacija jer više “nije nužno kupovati rusku naftu”. Imajući u obzir tu činjenicu kao i protivljenje nekih država članica, Europska komisija je tu točku skinula iz svog prijedloga.

Ranije je Srbija bila izuzeta od sankcija jer je Europska komisija našla rješenje za očuvanje uvoza nafte u Srbiju, preko Jadranskog naftovoda (JANAF), piše RSE.

Srbija se ubuduće neće moći opskrbljivati preko JANAF-a

Kako piše Nova.rs, tako se Srbija od 1. studenog neće moći opskrbljivati ruskom naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF) ili bilo koje druge luke i morskog puta.

Sva sirova nafta koju Srbija uvozi dolazi tankerima do Omišlja na Krku i otuda se preko Jadranskog naftovoda transportira za Srbiju, na rijeci Dunav. Odatle se preko Novog Sada nafta transportira do rafinerije u Pančevu, gde se dalje prerađuje. Do prije nekoliko mjeseci, gotovo dvije trećine nafte Srbija je dobivala iz Iraka – oko 45% ukupne količine uvoza. Iz Kazahstana je dolazilo 10% nafte i iz Norveške oko 1%. Iz Rusije je tankerima stizalo u prosijeku oko 15% potreba Srbije, koja je posljednjih mjeseci bila inače značajno jeftinija na tržištu.

Kako piše Nova RS Upravo njena cijena, ali i strepnje od mogućih sankcija, bile su razlog što je Srbija u prethodnom periodu značajno povećala uvoz sirove nafte iz Moskve, s prošlogodišnjih 16% na čak 60%. Zbog toga je i značajno smanjen uvoz iz Iraka, iz kojeg je prošle godine stizalo čak 47% sirove nafte, ali i Kazahstana, koji je na srpskom tržištu bio zastupljen sa 10%.

Zabrana uvoza, inače, odnosi se na naftu koja se doprema brodovima, a od te mjere su privremeno izuzete zemlje koje nemaju izlaz na more, poput Mađarske, Bugarske, Češke i Poljske.

Sada će Srbija, piše Nova.r, morati iznaćinačin i da doprijeti do drugih država OPEK-a, organizacije zemalja izvoznica nafte koja je osnovana. Pored Iraka, tu su i Alžir, Indonezija, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.

Borenović: Hrvatska izlobirala

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović komentirajući uvođenje sankcija Srbiji na rusku naftu kazao je kako će to imati i izravan utjecaj na BiH, a najviše Republiku srpsku te da će cijene nafte rasti 25%.

“Činjenica da je Hrvatska izlobirala da se Srbiji zabrani uvoz ruske nafte, zbog čega će je građani Srbije naftu i njene derivate plaćati znatno skuplje, brutalan su udarac i na Bosnu i Hercegovinu, koje dnevno iz Srbije uvoze čak 1.000 tona nafte, od čega najveći dio ide u Republiku Srpsku”, kazao je Borenović.

On navodi da su posljedice ove odluke, izuzev što će cijene uvoza nafte biti i više, da će vrlo vjerojatno doći do smanjenja dotoka nafte i naftnih derivata, što sve u konačnici znači da će cijena goriva rasti do 25%, a dalje i cijena životnih namirnica.

“E, to je to veliko savezništvo i prijateljstvo s Hrvatskom u koje nas Dodik uvjerava, to su posljedice bakinačke „Maestral koalicije“ Dodika i Milanovića”, rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović, pokušavajući i na ovoj temi priskrbiti političke bodove. On se nije osvrnuo na činjenicu i razlog kako se sve događa zbog neuvođenja sankcija Rusiji od strane Srbije.

Borenović kaže da “ova i ovakva vlast Hrvatske nije i ne može biti nikakav saveznik i prijatelj Srbima u kojoj god zemlji živjeli”.

“Jadno je, tužno i mučno to savezništvo. Njegovo savezništvo je podaništvo, što je dokazano bezbroj puta. Savezništvo sa dokazanim srbomrscima se uvijek završi na našu štetu. Sljedeći put kada gorivo, ali i druge namirnice budemo plaćali po još višim cijenama od dosadašnjih, sjetimo se da je SNSD odbio ukinuti akcize na naftu i naftne derivate, a da su nam onda Dodikovi prijatelji i saveznici zadali ovako brutalan udarac. I onda se netko naivno ili zlonamjerno pita zašto se svakim atomom snage i danas borimo protiv te pošasti, kriminalnog naprijatelja svog naroda, koji nas je okupirao”, poručio je Borenović, stavljajući paket EU sankcija u ”dnevno-politički paket bh politike’.

/Desk/

Objava EU paket sankcija protiv Rusije – Jer nije uvela sankcije Rusiji, Srbiji zabrana uvoza nafte preko JANAF-a – Pogoditi će i BiH, a najviše RS? pojavila se prvi puta na Republika.

Trgovina između Turske i Rusije je u procvatu od proljeća, pošto turskim tvrtkama nije zabranjeno  poslovanje s ruskim kompanijama.

Time je popunjena praznina nastala povlačenjem poduzeća koja dolaze iz zemalja Europske unije od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Turska je povećala uvoz nafte iz Rusije na više od 200.000 barela na dan ove godine, dok je u istom periodu prošle godine uvozila 98.000 barela na dan iz ove zemlje, navodi Refinitiv.

Turska nije uvela sankcije Rusiji i navodi da se i dalje oslanja na isporuke ruskih energenata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sastali su se početkom kolovoza u ruskom Sočiju i dogovorili jačanje poslovne suradnje, prenosi RSE.

No, za podsjetiti je da je predsjednik najjače bošnjačke stranke, SDA, Bakir Izetbegović, u izvrsnim odnosima s Erdoganom, koji je bio prijatelj i njegovom ocu, prvom predsjedniku RBiH i prvom predsjedniku SDA Aliji Izetbegoviću te se za njega često čuje kako je turskom predsjedniku kazao kako mu “ostavlja Bosnu u amanet” i “na čuvanje”. Erdogan je nedavno bio i vjenčani kum Izetbegovićevoj kćeri na vjenčanju.

No, od Izetbegović nema kritika na Erdoganovu suradnju s ruskim predsjednikom koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, time pokazujući nevjerodostojnost i licemjernost svoje politike u svezi rata u Ukrajini.

/Desk/

Objava Turska udvostručila uvoz ruske nafte – nije ni uvela sankcije Rusiji – nema kritika od kuma Izetbegovića pojavila se prvi puta na Republika.

Izvoz ruske nafte u travnju je povećan, a ne smanjen. Iako su SAD zabranile uvoz ruske nafte još početkom ožujka, vjeruje se da je u New York i New Jersey prošlog mjeseca stiglo gorivo iz indijskih rafinerija koje djelomično potječe i iz Rusije. Dizel i benzin stigli su Sueskim kanalom i preko Atlantika, prema podacima think tanka Centra za istraživanje energije i čistog zraka sa sjedištem u Helsinkiju.

Stvar je u tome da je zbog sankcija Rusiji nafta na svjetskom tržištu poskupila, a ona ruska jeftinija je za 35 dolara od američke. U SAD se legalno može uvesti ukoliko je ruske sirovine u gorivu ostalo manje od 25 posto, odnosno, kako piše WSJ, američki Ured za kontrolu inozemnih dobara obično definira podrijetlo koristeći kriterij od 25 posto ili više kao pravilo.

Američki embargo iz ožujka zabranjuje uvoz sirove nafte, naftnih derivata, ukapljenog prirodnog plina i ugljena iz Rusije, no goriva poput dizela često se proizvode od mješavine nafte različitog porijekla.

Čelnici EU složili su se u utorak da uvedu postupnu zabranu uvoza ruske nafte, 90 posto do kraja godine. Također, očekuje se da će europskim osiguravateljima biti zabranjeno da izdaju police za brodove koji prevoze rusku naftu. No pitanje je koliko će sankcije biti učinkovite, jer su već na djelu mehanizmi za njihovo izbjegavanje.

Među ostalim, porijeklo ruske nafte se kamuflira tako što se nafta tajno pretankava s jednog broda na drugi. Tako se pokušava zametnuti trag nafti iz Irana i Venezuele koje su također pod američkim sankcijama. Pretankavanje se radi u Sredozemnom moru, uz obale zapadne Afrike i Crnog mora, a nafta zatim ide prema Kini, Indiji i zapadnoj Europi.

Ranije su objavljeni podaci po kojima je u travnju izvoz ruske nafte porastao za 620.000 barela na 8,1 milijuna barela dnevno, a najveći dio tog porasta odnosi se na Indiju. Indijski uvoz ruske nafte je s 30.000 porastao čak na 800.000 barela dnevno, prema podacima tvrtke Kpler.

Rafinerija u vlasništvu indijskog energetskog diva Reliance Industries kupila je u svibnju sedam puta više ruske sirove nafte nego prije ožujka. Reliance je unajmio tanker za prijevoz alkilata, komponente za proizvodnju benzina. Tanker je 21. travnja krenuo iz luke Sikka bez planiranog odredišta, a teret je 22. svibnja iskrcao u New Yorku. Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar u Centru za istraživanje energije u Helsinkiju kaže za WSJ da je vjerojatno Reliance preuzeo rusku naftu, preradio je i prodao američkom kupcu. Centar za istraživanje energije i čisti zrak prati izvoz ruske nafte i plina i njegovu ulogu u financiranju rata u Ukrajini.

Indijski izvoz rafiniranih naftnih proizvoda naglo je porastao od početka rata u Ukrajini 24. veljače. Dnevne isporuke u Europu porasle su za trećinu te za 43 posto u SAD na tromjesečnoj razini. I Koen Wessels, analitičar naftnih proizvoda u konzultantskoj tvrtki Energy Aspects vjeruje da je dio ruske nafte došao do američkog tržišta, u vrijeme kada su cijene benzina i dizela dosegle rekorde u SAD-u i drugdje u svijetu. Prošlog tjedna se brod Zhen 1, koji je prevozio rusku naftu, uz obalu zapadne Afrike stao uz Lauren II, divovski brod za prijevoz sirove nafte koji može primiti oko 2 milijuna barela nafte. Vjerojatno je Lauren II ispraznio svoj teret, ide prema Gibraltaru, a potom se očekuje da će otići u Kinu.

Sve više brodova koji prevoze rusku naftu isključilo je svoju GPS opremu, objavila je izraelska kompanija Windward. Zbog toga je trgovinu ruskom naftom još teže pratiti.

Kineski kupci nastoje sakriti rusku naftu kako bi izbjegli visoke troškove transporta. Umjesto da plate transfer do Kine, tvrtke prevoze označenu rusku naftu do tankera negdje u moru. U operaciju je uključen Unipec, trgovački ogranak kineske naftne kompanije Sinopec Group, navodi Wall Street Journal, a prenosi Jutarnji list.

/desk/

Objava Trgovci u izbjegavanju sankcija i zabrane uvoza ruske nafte: Miješa se nafta, gasi GPS na brodovima… pojavila se prvi puta na Republika.