Amandman predviđa da Sulyoku, koji je na dužnosti od ožujka 2024., mandat prestane već dan nakon njegova stupanja na snagu, a parlament potom ima rok od 30 dana za izbor novog šefa države, čiji mandat ne bi smio trajati dulje od pet godina, prenosi HRT.

Budući da stranka Tisza premijera Pétera Magyara u parlamentu drži stabilnu dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo izvjesnim.

Magyar je promjenu najavio u sklopu onoga što naziva “Operacijom čišćenja”, poručivši da “obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni dužnosnik ista osoba koja je sudjelovala u rušenju republike”.

Sulyoka naziva “Orbánovom marionetom” i tvrdi da predsjednik nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti zadržati povjerenje društva.

Sulyok se odbija povući

Aktualni predsjednik odbija dati ostavku i u priopćenju objavljenom u četvrtak poručio je da amandman “vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava”, te upozorio da bi budući predsjednik izabran na taj način zapravo postao “zarobljenik političke većine koja ga je izabrala”, budući da bi ga se moglo smijeniti kad god njegov mandat prestane služiti ciljevima vladajuće većine.

Ranije je u intervjuu za poljski konzervativni tjednik Do Rzeczy ocijenio je da je amandman “zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava”.  

Predsjednik je Venecijanskoj komisiji podnio i opsežan podnesak s pitanjima o sukladnosti amandmana s europskim ustavnim standardima. Komisija, čije je izaslanstvo predvođeno predsjednicom Martom Cartabijom boravilo u Budimpešti 2. srpnja, zahtjev razmatra u hitnom postupku, no vlada je unatoč tome ubrzala parlamentarnu proceduru bez čekanja na njezino mišljenje.

Fidesz je, uz Orbánovu snažnu promociju na društvenim mrežama, organizirao prosvjed podrške pod sloganom “Zaustavimo tiraniju” ispred predsjedničke palače u Budimpešti, na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi.

Orbana na prosvjedu nije bio pa je glavni govornik bio je bivši predsjednik i nekadašnji Orbánov stranački kolega János Áder, koji je ustvrdio da amandman znači “uništenje mađarske vladavine prava” te da “neće dovesti do pravne sigurnosti, nego do anarhije nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo što, u bilo kojem trenutku”.

Šef kluba zastupnika Fidesza Gergely Gulyás ocijenio je da prijedlog predstavlja “kraj ustavne demokracije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj”, podsjetivši da je ovo šest put od pada komunizma da neka stranka u parlamentu drži dvotrećinsku većinu, ali da dosad nijedna nije pokušala smijeniti ni predsjednika države ni predsjednika ustavnog suda.

Novi ustav do Božića?

Politolog Zoltán Kiszelly iz instituta Századvég upozorio je da bi Mađarska, ako proces potpune ustavne revizije koji je vlada najavila za jesen bude brz, mogla dobiti posve novi ustav već do Božića, ocjenjujući da odredbe o mandatu novog, prijelaznog predsjednika ostavljaju otvorenu mogućnost pomaka prema polupredsjedničkom ili predsjedničkom sustavu.

Isti paket uvodi dobnu granicu od 70 godina za suce ustavnog suda, čime će četvero sudaca bliskih bivšem režimu, uključujući predsjednika suda Pétera Polta, morati napustiti dužnost te ograničava mandat zastupnika na 12 godina. Nadovezuje se i na svibanjski amandman kojim je premijerski mandat ograničen na osam godina odnosno dva mandata. 

Ta odredba onemogućuje Orbánov povratak, ali jednako obvezuje i Magyara.

Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih procedura.

Magyar mjere brani kao nužno “čišćenje države” i korak prema obnovi povjerenja u neovisne institucije koje su, prema njegovim riječima, godinama bile popunjavane isključivo Orbánovim lojalistima. 

/Desk/

Objava Mađarski premijer promjenom Ustava želi smijeniti predsjednika pojavila se prvi puta na Republika.

Od osnutka države 1948. sjevernokorejska vlada tvrdi da ima za cilj političko ujedinjenje s južnim dijelom Korejskog poluotoka.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un se prvi put distancirao od tog cilja 2023. kada je Južnu Koreju proglasio “glavnim neprijateljem”.

Također, vlada je u siječnju 2024. srušila 30 metara visok spomenik koji je simbolizirao ponovno ujedinjenje u glavnom gradu Pjongjangu.

Potez, koji se različito interpretirao, sada je uvršten u Ustav.

Politolog Lee Jung Chul sa sveučilišta u Seulu je rekao da bi nova politika mogla biti temelj za “mirnu koegzistenciju” dviju korejskih država, objavio je Yonhap.

Drugi stručnjaci pak vide povećanje rizika od potencijalnog vojnog sukoba između dviju zemalja.

Od Korejskog rata vođenog 1950.-1953., Korejski poluotok je podijeljen na komunistički sjever i demokratski jug.

Rat je prestao primirjem, no dvije države nikada nisu potpisale mirovni sporazum.

Veliki korak – Sjeverna Koreja iz Ustava uklonila spomen ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom

Sjeverna Koreja je iz revidiranog ustava uklonila svaki spomen ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom, prema dokumentu koji je predstavljen na tiskovnoj konferenciji ministarstva ujedinjenja u srijedu u Seulu, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.

Od osnutka države 1948. sjevernokorejska vlada tvrdi da ima za cilj političko ujedinjenje s južnim dijelom Korejskog poluotoka.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un se prvi put distancirao od tog cilja 2023. kada je Južnu Koreju proglasio “glavnim neprijateljem”.

Također, vlada je u siječnju 2024. srušila 30 metara visok spomenik koji je simbolizirao ponovno ujedinjenje u glavnom gradu Pjongjangu.

Potez, koji se različito interpretirao, sada je uvršten u ustav.

Politolog Lee Jung Chul sa sveučilišta u Seulu je rekao da bi nova politika mogla biti temelj za “mirnu koegzistenciju” dviju korejskih država, objavio je Yonhap.

Drugi stručnjaci pak vide povećanje rizika od potencijalnog vojnog sukoba između dviju zemalja.

Od Korejskog rata vođenog 1950.-1953., Korejski poluotok je podijeljen na komunistički sjever i demokratski jug.Rat je prestao primirjem, no dvije države nikada nisu potpisale mirovni sporazum.

Objava Veliki korak – Sjeverna Koreja iz Ustava uklonila spomen ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom pojavila se prvi puta na Republika.

“Ustav se ne smije narušiti. Mi se moramo vratiti u okvire Ustava BiH. Da nije dobar meni je jasno, ali dok nema drugog, ovo je naš Ustav i njega trebamo poštivati”, kazao je lider HDZ-a i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović u intervjuu za Raport. Čović ističe kako je nedopustivo da se među građanima u BiH ponovo budi strah te uvjerava da će učiniti sve da se osigura mir, stabilnost i sigurnost svih u Bosni i Hercegovini.

Smatra kako je u BiH izražena politička kriza.

“Imamo ugrozu ustavnog poretka i mi jednostavno moramo reagirati kroz institucije BiH i vratiti stvari tamo gdje im je mjesto”, navodi.

” To znači da moraju sve institucije BiH funkcionirati. One nisu savršene, ja ih često prozivam zbog neučinkovitosti i u radu ili neradu, ali dok ne dobijemo kvalitetnije, moramo poštivati one koje danas imamo. Svaku odreda instituciju. I one koje se vežu za pravosuđe i sve druge. Da ih sve ne nabrajam. To je način. To moramo raditi kroz institucije izvršne i zakonodavne vlasti, kroz Vijeće ministara BiH i dva doma Parlamentarne skupštine BiH. Aktivirati se i mnogo brže i sadržajnije djelovati, nego zadnjih nekoliko mjeseci. Time ćemo onda dati vrlo jasan odgovor na ovu destabilizaciju koja je nastala u Banjoj Luci – naglasio je.

Na pitanje postoji li za njega državna koalicija, funkcionira li, Čović je kazao “ona ne funkcionira već godinu dana, možda malo i više”.

“To smo manje ili više govorili dosad stidljivo. To je sad vrlo jasno. Sad trebamo ponovo izaći iz ovoga svega. Moramo sjesti i dogovoriti se i napraviti jedan plan. Ako ne funkcionira ova, da vidimo kako napraviti neku drugu, s kim i kako i koji su uvjeti za to, da ne ponavljamo opet istu grešku. Mi smo se okupili krajem 2022. godine i dogovorili program zajedničkog rada. Ja sam sjedio s kolegama iz SNSD-a i Trojke prije nekih 15 dana. Stavili smo ispred sebe taj ugovor i jasno definirali da, vrlo dobar dio toga što smo sebi uzeli za zadatak, nismo proveli. Ako ne možemo to provesti, a evidentno ne možemo ovakvom strukturom to je sad skoro jasno svima, onda treba vidjeti kako to možemo provesti”, kaže Čović-

“Rješenja ima. Samo moramo”, ističe Čović, “biti svjesni odgovornosti”.

“Ništa ne smijemo uraditi da ugrozimo mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

Upitan je li onda rješenje u novoj koaliciji, u novim partnerima umjesto SNSD-a, Čović kaže da o tome upravo i govori.

“Vidjet ćemo kako napraviti jedan novi aranžman, koji je u stanju unutarnji red i stabilnost držati pod kontrolom, socijalno-ekonomsku stabilnost, europski put i osigurati ustavnu jednakopravnost. Upravo je razlog ovih kriza taj osjećaj ustavne nejednakopravnosti, kako je tko doživljava. Prvo je važno definirati, a onda vezano za to, napraviti novi saziv koji se zove partnerstvo ili koalicija za narednu godinu i pol dana”, ocjenjuje Čović.

Na pitanje je li ovih dana razgovarao s predsjednikom RS, Miloradom Dodikom, Čović je odgovorio:  “Jučer sam razgovarao s gospodinom Dodikom i vrlo jasno ukazao na opasnosti onoga puta kojem se izlažemo. I da s tim treba stati. To, jednostavno, nije put koji mi možemo podržavati. Sve ono što danas izaziva učinke kod dijela žitelja BiH, osjećaj straha kod dijela žitelja, nije dobro. Ja sam ovih dana obišao čitavu Bosnu i Hercegovinu. Otići ćemo vrlo brzo i u svaki dio RS. Da ljude ohrabrimo da nema razloga za strah, ali da ima izloženosti strahu ako narušimo funkcioniranje institucija BiH. Onda, naravno, ljudi s pravom, oni koji su prošli 1991. i 1992. godinu pa sve do 1995. godine, strahuju. Teško ih je utješiti nekim riječima, evo kako ja sada govorim. Neće biti nečega ili hoće. Na nama je da osiguramo mir i stabilnost, ja vas uvjeravam da ćemo ih osigurati”.

“Loptu je”, kaže Čović, “trebalo spustiti već davno”.

“Moguće je da još nije kasno za nekoga. Osobno mislim da se izašlo iz okvira onoga što smo dosad dogovarali. Ustav se ne smije narušiti. Mi se moramo vratiti u okvire Ustava BiH. Da nije dobar, meni je jasno, ali dok nema drugog, ovo je naš Ustav i njega trebamo poštivati. Vrlo jasno sam rekao gospodinu Dodiku da raspravi s kolegama i da se sve mora vratiti u okvire Ustava”, kazao je.

Na pitanje za komentar kako Dodik na sve načine izbjegava odazivanje na pozive pravosudnih institucija BiH, a istovremeno nastavlja kršiti Ustav BiH, Čović ističe da se Sud mora poštovati i navodi sebe kao primjer.

“Kad sam prije dvadesetak godina imao kaznene prijave, svaki put sam išao na Sud i poštivao taj sud, bez obzira što sam tad mislio o njima. Kroz institucije pravosuđa sam tražio lijek za ono što sam vjerovao da je istina, da je pravda i da je korektno. I to se na kraju i dogodilo”, naglasio je.

Rekao je to, kaže, i Miloradu Dodiku i to više puta.

“Rekao sam mu, ako ide u institucije, onda i mora poštivati te institucije. To je tako. To vrijedi za svakoga. Ne samo za mene i Dodika. Nego za sve”, zaključio je predsjednik HDZ-a.

Intervju u cijelosti možete pročitati OVDJE.

/Desk/

Objava Čović traži nove partnere – Dodiku kazao: “Treba stati. To nije put koji mi možemo podržavati” pojavila se prvi puta na Republika.

Ovu odluku izglasali su zastupnici vladajuće većine predvođene SNSD-om Milorada Dodika na čiju inicijativu je i pokrenuta odluka o donošenju novog ustava.

Sve je povod istraga Tužiteljstva BiH protiv Dodika kao i predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića pod sumnjom kako su počinili kazneno djelo rušenja ustavnog poretka BiH kada su inicirali donošenje zakona kojima su u tom entitetu pokušali spriječiti djelovanje državnog suda i tužiteljstva te policijskih agencija (SIPA) i VSTV-a.

Pokretanje inicijative za izmjenu ustava RS uslijedilo je neposredno nakon što je Tužiteljstvo BiH zatražilo da se Dodika te entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika parlamenta Nenada Stevandića privede nakon što su se oglušili o pozive na saslušanje.

Višković i Stevandić nakon toga su na sjednici parlamenta RS agresivno zagovarali potrebu donošenja novog ustava, a oporbene zastupnike koji se tome protive optuživali su da su izdajnici što je dovelo do niza svađa, uvreda i psovki tijekom rasprave.

– Naše se glave traže jer želimo sačuvati ustav, teritorij i imovinu RS, kazao je Stevandić, no suočio se s kritikama oporbe iz koje tvrde kako je u pozadini pokušaj da se zaštiti Dodik, a time se, kako su upozorili, izravno dovodi u pitanje opstanak RS.

Oporba protiv

– Vi nas time vodite u izolaciju. Rušite nam kuću, kazao je predstavnicima vladajuće koalicije šef kluba zastupnika oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak, koji je zbog toga zaslužio optužbe premijera Viškovića da je strani plaćenik koji je kao nagradu za izdaju dobio stan u Londonu.

– Sram te bilo, Radovane, kad tako lažeš, uzvratio mu je Crnadak.

OHR je uoči sjednice parlamenta upozorio zastupnike da usvajanja novog ustava entiteta na tragu nacrta koji se već pojavio u javnosti “predstavlja ozbiljnu opasnost” po Daytonski sporazum, ali i status distrikta Brčko.

– Svi zastupnici u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda RS trebaju biti svjesni da ovaj proces predstavlja ozbiljnu opasnost. Oni moraju izvršiti svoju dužnost i odbiti ovaj napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i multietnički karakter RS, stoji u izjavi OHR-a.

Nacrt novog ustava RS koji je sačinjen u Dodikovu uredu definira RS kao državu koja ima pravo na samoopredjeljenje i udruživanje s drugim državama, predviđa pravo tog entiteta na svoju vojsku i ukida pozicije potpredsjednika RS iz reda Hrvata i Bošnjaka kao i Vijeće naroda koje je sada jamac kakve-takve ravnopravnosti pripadnika tri konstitutivna naroda.

/Desk/

Objava NSRS donosi novi entitetski ustav pojavila se prvi puta na Republika.

Schmidt je nametnuo kratkoročno rješenje kojim je omogućio izbor Vlade FBiH i spriječio blokadu Federacije BiH. Osim toga, on je donio i dugoročno rješenje za izbor Vlade FBiH, ali je dao i političarima rok od jedne godine da sami izvrše korekcije ovog prijedloga ili će one stupiti na snagu, podsjeća Dnevni avaz.

Ipak, u prethodnoj godini političari nisu došli do rješenja po ovom pitanju. Od danas na snagu stupa odredba prema kojoj će, ako u prva dva kruga ne bude suglasnosti predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, moći biti izabrana Vlada FBiH uz preglasavanje jednog od njih troje.

U slučaju preglasavanja predsjednika ili jednog od dva potpredsjednika o izboru Vlade FBiH bi odlučivala oba doma, a tri petine izaslanika u Domu naroda niti u jednom klubu naroda ne smjeli biti protiv.

/Desk/

Objava Schmidtove izmjene ustava FBiH na snazi – domaći političari nisu se dogovorili pojavila se prvi puta na Republika.

“Napad na ustavnopravni poredak RH”

Ranije danas objavljeno je da će Milanović biti premijerski kandidat SDP-a i nositelj liste u 1. izbornoj jedinici.

– Nema nikakve dileme. Tko god da obnaša dužnost predsjednika države, ne može se kandidirati na parlamentarnim izborima dok ne da ostavku ili dok mu ne istekne takva dužnost. To su dvije potpuno nespojive situacije. To je nemoguće i to je ustavnopravno nedopustivo. Nema nikakve dileme oko toga, rekla je Barić.

Na pitanje krši li predsjednik Ustav odgovorila je potvrdno.

– Da. Predsjednik Republike najavio je namjeru kršenja Ustava RH činjenicom da je objavom na svojoj Facebook-stranici najavio da planira nastaviti obnašati dužnost do eventualne izborne pobjede, rekla je Barić.

– Apsolutno se može kandidirati, ali prethodno mora dati ostavku. Ovo što je namjeravao i što je rekao da namjerava jest kršenje Ustava i napad na ustavnopravni poredak RH izrijekom, dodala je.

Palić: Nespojive dužnosti

Ustavni stručnjak Mato Palić rekao je da se u osnovi slaže s Barić.

Rekao je da se mora uzeti u obzir ustavni položaj predsjednika Republike i niz činjenica koje taj položaj karakteriziraju.

Podsjetio je da je predsjednik prije stupanja na dužnost morao istupiti iz članstva političke stranke.

– Ako predsjednik Republike, dok je na dužnosti, sudjeluje kao kandidat na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor ili bilo kojim drugim izborima, onda on zapravo više nije osoba koja je nestranački predsjednik Republike, nego sudjeluje u političkoj promidžbi, u političkim aktivnostima, rekao je Palić.

Dodao je kako je nebitno što je Milanović nestranački kandidat.

– On je na listi političkih stranaka, rekao je Palić.

– Radi se o nespojivim dužnostima, dodao je.

Palić je rekao kako je prvo tijelo koje će imati priliku izjasniti se o toj situaciji Državno izborno povjerenstvo, te da je moguće da će konačnu odluku donijeti Ustavni sud. Barić je rekla da se radi o tako eklatantnom kršenju Ustava da uopće nije potrebno čekati ikakvu reakciju DIP-a jer se radi o načelnom pitanju o kojemu bi se svakako trebao na vrijeme oglasiti Ustavni sud.

Barić je rekla i kako nema problema s datumom izbora, što je, prema danas objavljenoj odluci predsjednika Milanovića, 17. travnja – srijeda.

Osvrnula se i na pitanje tko će Milanovića zamijeniti na poziciji predsjednika.

– Po Ustavu, kao što znamo, predsjednika zamjenjuje samo jedna osoba, a to je predsjednik Hrvatskog sabora. Koji se raspustio, rekla je Barić. Upitala se i ima li predsjednik Sabora Gordan Jandroković uopće onda pravo kandidirati se na izborima.

Također je napomenula da još uvijek imamo vremena raspisati predsjedničke izbore i održati ih prije nego što dođemo u fazu formiranja vlade.

Palić je istaknuo da je predsjednik Sabora na toj dužnosti sve dok ne bude konstituiran idući saziv Sabora.

Može li dati mandat sam sebi?

Tko daje mandat za sastavljanje vlade ako predsjednik odluči ostati na svojoj funkciji osvoji li većinu – daje li on mandat sam sebi?

– To je apsolutno neprihvatljivo da bi predsjednik RH koji je na dužnosti, nakon što bi obavio konzultacije s predstavnicima političkih stranaka koji su sudjelovali u raspodjeli mandata u Hrvatskom saboru, od njih dobio informaciju da oni njega žele za kandidata i da se onda odluku o povjeravanju mandata predsjednika Republike Zorana Milanovića daje Zoranu Milanoviću, rekao je Palić.

– Mora ranije podnijeti ostavku ako želi biti zastupnik u Saboru ili predsjednik vlade, ovisno o izbornom rezultatu, dodao je, prenosi HTV.

/Desk/

Objava Milanović namjerno izazvao ustavnu krizu: I predsjednik i kandidat SDP-a na izborima pojavila se prvi puta na Republika.

On je novinarima u Sarajevu kazao kako očekuje da se narednog tjedna razjasni postoji li dvotrećinska većina u Zastupničkom domu parlamenta BiH, potrebna za promjene ustava koje su nužne za uklanjanje diskriminacija utvrđenih presudama Europskog suda za ljudska prava (ECHR).

Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića već su poručile kako neće sudjelovati u razgovorima o ustavnim promjenama na koje je, u ime bošnjačko-građanske “trojke”, pozvala Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), prenijela je HINA.

Unatoč tim odbijenicama Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda (NiP), drži kako je dogovor moguć.

“Mi ćemo uraditi svoj dio posla, kazao je Konaković dodajući kako je zanimljivo to što su Komšić, kao i čelnik SDA Bakir Izetbegović te predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na sličan način reagirali na poziv “trojke”, očito s nakanom blokiranja postizanja cjelovitog dogovora o izbornoj reformi.

Dugoročno, kako kaže Konaković, ostaje zadaća cjelovite izborne reforme.

“Mi ultimativno tražimo brisanje etničkog prefiksa, kazao je Konaković dodajući kako je u ovakvoj BiH nemoguće uspostaviti pravilo “jedan čovjek, jedan glas”, ali ne se ne može pristati niti na “ultimativno etničko uređenje”.

Čović: Teško ćemo promijeniti i zarez u Ustavu

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović ocijenio je kako u postojećim uvjetima nije moguće osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu pa se umjesto izmjena ustava treba koncentrirati samo na izmjene izbornog zakona, za što su dovoljni glasovi natpolovične većine zastupnika u parlamentu, što vladajuća koalicija ima.

Tim bi izmjenama, koje zagovara Čović, bio osiguran novi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no Konaković kaže kako za “trojku” to nije prihvatljivo.

On smatra da stoga u ovoj fazi, ne bude li moguće izmijeniti ustav, treba provesti samo tehničke izmjene izbornog zakona kojima će se zajamčiti integritet izbornog procesa, odnosno bolja kontrola glasačkog procesa i utvrđivanja rezultata izbora.

Komentirajući najave SDA i DF-a kako neće sudjelovati u razgovorima o ustavnim promjenama, na koje je pozvao SDP, predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović izjavio je u petak u Stocu kako će predstavnici stranke kojoj je on na čelu doći na sastanak.

“Naravno da ćemo doći na sastanak i dati doprinos svojim stavom, ali bojim se da ćemo mi teško promijeniti i zarez u Ustavu zbog ovakvih odnosa kakve danas imamo na političkoj scen”i, poručio je Čović, prenio je N1 BiH.

“Kada smo dogovarali izmjene Izbornog zakona, koje se odnose na segment Predsjedništva BiH ponudio sam jedan prijedlog koji je većina u osnovi prihvatila ali su ostavili mogućnost da pokušamo promijeniti Ustav kako bismo mogli implementirati sve presude suda u Strasbourgu”, istaknuo je Čović.

Čović je podsjetio kako su uputili dokument u kojem se nalaze izneseni stavovi sa sastanka predsjednika pet stranaka na kojem se razgovaralo o Izbornom zakonu.

“I to nije stav HDZ-a, što mnogi brkaju, nego izneseni stavovi na sastanku pet predsjednika stranaka na temu Izbornog zakona i tu smo definirali tri pravca oko Središnjeg izbornog povjerenstva, Predsjedništva BiH odnosno legitimnog predstavljanja i tehničkih preinaka“, ponovio je Čović.

Na upit postoji li luksuz nedolaska na sastanke odnosno zajedničko komuniciranje, Čović ističe kako HDZ BiH nema taj luksuz i želi to prenijeti na sve kolege, i predstavnike bošnjačkog i srpskog naroda jer, kako je istaknuo, moraju razumjeti kako je ovo za BiH povijesno vrijeme.

Prema njegovim riječima, ako se do kraja veljače ne provedu reforme BiH neće skoro dočekati novu prigodu da otvori pregovore o članstvu u EU.

“Ako 20. i 21. ožujka ne dobijemo ono što nam je ponuđeno, a imamo sve mogućnosti da to uradimo, onda se bojim da ćemo svojoj djeci i za 30 godina ostaviti iste probleme”, kazao je Čović.

Takođe i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je zajedno s nizozemskim kolegom Markom Rutteom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen ovog tjedna bio u Sarajevu, pozvao je vlasti da u idućih šest tjedana izmijene nekoliko zakona, uključujući izborni kako bi u ožujku Europske vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora.

/Desk/

Objava Teško do promjene Izbornog zakona, a još teže Ustava pojavila se prvi puta na Republika.

Promjene Ustava trebale bi ojačati nezavisnost i učinkovitost sudske vlasti, a međunarodna zajednica i Bruxelles ga vide ko “ključni korak” u eurointegracijskom procesu.

“Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija, SAD i EU pozdravljaju nacionalni referendum o ustavnim promjenama u Srbiji 16. siječnja kao ključni korak u jačanju nezavisnosti pravosuđa i unapređenju transparentnosti i učinkovitosti institucija vladavine prava u zemlji”, poručile su u petak te zemlje i ohrabrile građane Srbije da to podrže.

Suočena s neophodnim reformama pravosuđa, vlada je predložila izmjenu načina izbora sudaca i tužitelja, što prethodno podrazumijeva promjenu Ustava, ali je referendumsko pitanje, po mnogim ocjenama stručne javnostim postavljeno prilično široko i višeznačno.

Građani danas s “da” ili “ne” trebaju odgovoriti na pitanje: “Jeste li za potvrđivanje Akta o promjeni Ustava Republike Srbije”.

Usvojenim pripremnim zakonima ukinut je izlazni prag od “50 posto + 1”, što znači da čak i iznimno mali broj izašlih na glasanje može odlučiti u ime svih građana.

Glasačka mjesta otvorena su večeras do 20 sati.

Republičko izborno povjerenstvo objavilo je da pravo glasa ima nešto više od 6,5 milijuna punoljetnih stanovnika.

Stranke na vlasti i najviši državni dužnosnici – od predsjednika i premijerke do ministara – pozivali su građane da potvrde Akt o ustavnim promjenama, poručivši da će se time nastaviti reforma pravosuđa, sukladna standardima EU, kao uvjet za daljnju reformu pravnog sustava i postići “bolje ocjene i napretka Srbije u procesu eurointegracija”.

Međutim, različita viđenja u pogledu svrhe i cilja referenduma ima stručna i politička javnost.

Izvanparlamentarna oporba nema usuglašene poglede i bojkotira referendum ili poziva građane da odbiju prijedlog koji bi, po njihovoj ocjeni, pojačao utjecaj politike na pravosuđe.

Glasanje je bilo predviđeno i na Kosovu, ali su prištinske vlasti u subotu usvojile rezuluciju kojom to nije omogućeno, a u petak navečer na prijelazu Merdare zaplijenjen je glasački materijail, transportiran u dva kamiona “Pošte Srbije”.

Stajalište Skupštine Kosova je da se organiziranjem referenduma Srbije na Kosovu “narušava suverenitet i ustavni poredak Kosova” što je “u suprotnosti s Ustavom i zakonima Kosova i međunarodnim standardima”.

Rok za službeno objavljivanje rezultata je petak, 21. siječnja do 20 sati.

Objava Referendum u Srbiji, ali ne i na Kosovu: Odlučuje se o promjeni Ustava zbog pristupanja EU pojavila se prvi puta na Republika.

“Kompromisa ima oko prijedloga o kojima smo govorili i oko kojih pričamo, a samo HDZ je dao bar četiri različita modela oko Doma narod i Predsjedništva koje su dobili i predstavnici SDA, ali i ovih pet institucija koje su nam bili svjedoci u našim sporazumima, i tu ima toliko prostora za dogovor ako se dogovor želi. Ako se želi taktika da se izbjegne dogovor, da se idući izbori dočekaju u sadašnjem Izbornom zakonu, onda je to nešto drugo i mislim da ne može dobro završiti”, istaknuo je Čović na konferenciji za novinare na Kupresu gdje zasjeda Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a BiH.

Dodao je kako hrvatski narod želi graditi modernu, europsku Bosnu i Hercegovinu i dati u njoj svoj puni doprinos.

“To želimo napraviti onako kako je to definirao Ustav, kroz dva entiteta. Ne bude li to išlo tako, neki će tražiti građansku državu što god mislili pod njom, drugi će tražiti republike, neki će tražiti da se odcijepe kao što su već tražili, a ja predlažem da sjednemo zajedno, tražimo dobra rješenja i da ovdje pravimo atmosferu stabilnosti, dogovora, investiranja, a da ustavni okvir iskoristimo za donošenje ključnih zakona, primarno Izbornog zakona da više nema varanja oko toga, jer moje pitanje je koga su prevarili oni koji su izabrali dva bošnjačka člana Predsjedništva, jesu li sebe ili nekoga drugoga. Ja mislim da su prevarili Bosnu i Hercegovinu. Ako je to način, evo prilike da opet nešto takvo urade ako misle da je to dobar put, ja mislim da je pogrešan, da je sunovrat za budućnost”, kazao je Čović.

Naglasio je kako će se idućeg tjedna voditi završni pregovori na temu izmjena Izbornog zakona.

“Pregovarat ćemo isključivo o četiri elementa koja smo dogovorili na zadnjem prekinutom sastanku, a koji se nastavlja u ponedjeljak, 29. studenoga, i trebao bi trajno završiti 2. prosinca. Jedna od ključnih tema su modeli izbora članova Predsjedništva i Doma naroda kao nastavak na sporazum iz Mostara iz lipnja 2020. godine kada smo realizirali jedan sporazum oko Mostara, a drugi smo definirali, kako osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, ništa drugo nego to. Druga stvar koju smo dogovorili je da ćemo to riješiti na način da se oslobodimo bilo kojeg oblika diskriminacije, što znači da moramo provesti sve presude Suda u Strasbourgu, a prije toga i našeg Ustavnog suda u BiH”, kazao je Čović.

Treća stvar koja je dogovorena, navodi Čović, je napraviti eventualno ograničene izmjene Ustava u skladu s tim što dogovore oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.

“I oko toga HDZ ima vrlo konkretan stav, a oni koji su vjerovali da je ovo prigoda da mi radikalno i dramatično promijenimo Ustav, jasno je da je to nemoguće uraditi, iako bih ja to volio jer mislim da se ova država može napraviti mnogo učinkovitijom, pravednijom, primjerenijom vremenu u kojem živimo, ali mi za to nemamo uvjeta. Drago mi je da možemo ući u ovaj pregovarački proces poštivajući dokumente koje smo sami donijeli. Upravo ja i kolega Izetbegović potpisali smo sporazum koji se tiče izmjene i dopune Izbornog zakona i to nije bilo lako uraditi. To moramo završiti i uvjeravam vas da ćemo to završiti u neizbornoj godini, a ostalo nam je još vrlo malo vremena. U suprotnom imamo bezbroj problema”. kazao je Čović.

Čović se osvrnuo i na izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da HDZ BiH neće dobiti ništa, kazavši kako nema potrebe posebno komentirati takve izjave.

Dodao je kako Hrvatima nitko ništa ne treba dati jer su konstitutivnost i domovi naroda ustavne kategorije.

“Ja bih bio sretniji da je u Ustavu BiH ostala Herceg Bosna ili tri republike, ali nije. Danas bi bilo racionalnije pričati o građanskim konceptima da imamo tri federalne jedinice, u svakoj bi mogli biti zastupljeni građanski koncepti, i svi bi bili zadovoljni”, zaključio je.

Objava Čović: Oko konstitutivnosti naroda i Ustava BiH nema kompromisa pojavila se prvi puta na Republika.

Nacionalistička stranka Fidesz premijera Viktora Orbana nastoji odvući Mađarsku u konzervativnijem smjeru od osvajanja trećih uzastopnih izbora 2018., dok su verbalni napadi i diskriminirajući propisi protiv homoseksualaca postali uobičajeni.

Proteklih godina, Orban je, suočivši se prvi put s jedinstvenom oporbom, udvostručio propagiranje svoje rastuće konzervativne ideologije. Koristio je snažnu retoriku protiv migranata i muslimana za koje tvrdi da bi mogli uništiti europsku kulturu.

“Majka je žena, a otac je muškarac”

U izmijenjenim člancima mađarskog ustava sada se navodi da je obitelj “zasnovana na braku i odnosu roditelja i djeteta”. “Majka je žena, a otac je muškarac”, navodi se u definiciji obitelji. Također se nalaže da se djeca odgajaju u konzervativnom duhu.

“Mađarska brani pravo djece da se identificiraju spolom koji im je određen rođenjem i osigurava njihov odgoj na osnovi ustavnog identiteta i vrijednostima naše nacije utemeljenih u našoj kršćanskoj kulturi”, dodaje se.

Istospolni brak je protuzakonit u Mađarskoj, ali je posvojenje dosad bilo moguće ako je jedan partner samostalno podnio zahtjev za posvojenje.

“Glavno pravilo je da samo bračni parovi mogu posvojiti dijete, a to su muškarac i žena koji su u braku”, napisala je ministrica pravosuđa Judit Varga.

Izmjena ustava uslijedila je nakon što je ranije ove godine usvojen zakon koji zabranjuje promjenu spola u osobnim dokumentima te nakon ideološke bitke oko dječjih knjiga koje različitost prikazuju na pozitivan način.

Homofobija je bila ključni dio izborne kampanje ove godine i poljskoj vladajućoj nacionalističkoj stranci PiS koja je podržavala “zone bez LGBT zajednice”, unatoč kritikama Europske unije.

Prema novom zakonu, samcima u Mađarskoj zahtjeve za posvojenje mora odobriti ministrica za obiteljske poslove, ultrakonzervativna KatalinNovak koja promiče tradicionalni obiteljski model.

“Ne vjerujte u to da se žene trebaju stalno natjecati s muškarcima”, rekla je Novak u videu koji je objavljen u ponedjeljak. “Ne vjerujte u to da se u svakom trenutku moramo uspoređivati ili biti na jednako visokim položajima ili imati jednake plaće kao muškarci.”

“Mračan dan za ljudska prava”

Skupine za ljudska prava osudile su izmjene i pozvale europske lidere da učine isto.

“Ovo je mračan dan za mađarsku LGBTQ zajednicu i mračan dan za ljudska prava”, rekao je David Vig, direktor Amnesty Hungary.

Masen Davis, izvršni direktor Transgender Europe, rekao je da bi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala obratiti pozornost na to pitanje dok EU preispituje vladavinu prava u Mađarskoj i s time povezan kazneno pravni postupak.

“Duboko smo zabrinuti za zdravlje i sigurnost transrodne djece i odraslih u Mađarskoj u ovakvoj neprijateljskoj klimi”, rekao je Davis.

Katrin Hugendubel iz međunarodne skupine za homoseksualna prava ILGA, rekla je da promjene znače da će “LGBTI djeca biti prisiljena odrastati u okruženju koje im ograničava mogućnost izražavanja identiteta.”

(Izvor: HINA)

Objava Mađarska izmijenila ustav, zabranila posvajanje djece istospolnim parovima pojavila se prvi puta na Republika.