Trump nastavlja niz. Ovaj napad je povezan s velikim rizikom: eskalacija rata na Bliskom istoku, uključenje nekih drugih velikih sila, poput Kine, te odriješene ruke svima koji već ratuju ili imaju “imperijalne ambicije”. Trump nije, prema svojim lakonskim najavama, zaustavio Vladimira Putina u agresiji na Ukrajinu i okončao rat, iako je najavljivao da on to može postići za 24 sata, nego se sam uključio u rat na Bliskom istoku i nije ga pokušao zaustaviti.

Time je samo pokazao da je vrlo sličan ruskom vladaru Putinu koji je samo nekoliko sati prije invazije na Ukrajinu tvrdio da neće napasti, a dok poziva na mirovne pregovore, nastavlja s razornim napadima na civilne ciljeve u Ukrajini. Trump je još, sjetimo se, u svojem prvom mandatu najavljivao mogući napad na Iran, ali su ga spriječili generali, a sada ipak nije izdržao – uključio se na strani Izraela nazivajući to “povijesnim trenutkom” te pozvao Iran da “prekine sukob”. Rat se, dakle, širi, ali je ovime prešao i u svoju drugu fazu. Očito više nije na stolu samo uništenje iranskih nuklearnih potencijala, nego se sada prešlo i na rušenje režima.

Režim koji je sposoban za sve

Konačno, Donald Trump je i prije napada američkog zrakoplovstva tražio predaju i kapitulaciju Irana, a to znači samo jedno: promjenu režima. I izraelski premijer Benjamin Netanyahu od početka poziva Irance na rušenje višedesetljetne teokratske vlasti, što među Irancima, pa i onima koji nisu sretni s vlašću, može izazvati samo protuefekt. Vjerojatno je sada rat prešao na sljedeću razinu kada će se odlučivati o opstanku iranske vlasti, uz nejasnu sudbinu jer trenutačno na obzoru nema jakih i adekvatnih političkih alternativa koje bi mogle smijeniti ili zamijeniti vlast ajatolaha. No, svojim ponašanjem, pravim egzodusom i “bežanijom” stanovnika iz Teherana, pokazuje se da nemaju povjerenja u vlast da ih može zaštititi.

Dakle, situacija na Bliskom istoku se intenzivira i najavljuje velike promjene u toj ionako užarenoj regiji. Pitanje je, kako smo naveli, koliko je iranski režim jak da se odupre napadima, s obzirom na to da se i prije rata govorilo da je na staklenim nogama te da bi moglo doći do unutarnjih “nesuglasica” jer je evidentno da dobar dio stanovništva, pogotovo u urbanim sredinama, nema sentiment prema vladajućoj strukturi.

No, takav je režim sposoban za sve – on se može urušiti preko noći, ali i pokazati žilavim te, ako osjeti da propada, može “otići s praskom”. U prvim reakcijama na američki napad već se govori da bi Iran ipak mogao krenuti u blokadu Hormuškog tjesnaca (tamo je sada pravi tankerski egzodus), a hutisti iz Jemena, trenutačno jedini iranski saveznici, mogli bi pojačati svoje napade na brodove u Crvenom moru te blokirati ili barem otežati prolaz tjesnacem Bab-el-Mandeb koji spaja Adenski zaljev s Crvenim morem.

“Mirovni napori” su velika iluzija

Pitanje je kako će se postaviti Kina, koja je osudila izraelske napade, te Rusija, koja ne može puno učiniti, ali ako ništa drugo, sada joj ovo može biti alibi za nastavak rata i daljnje razaranje Ukrajine te sijanje prijetnji prema susjedima. Arapske zemlje iz okruženja, poglavito Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (oni nasljeđuju ruske pomorske baze u Siriji čime najavljuju svoje novo pozicioniranje u regiji) ne žele pobjedu Izraela koji bi time postao vodeća regionalna snaga, ali nisu ni protiv poraza Irana.

I, naravno, ovaj Trumpov manevar osjetit će se i na domaćem terenu. Naime, odmah je pokrenuta inicijativa, koju je iznijela demokratska zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, o opozivu Trumpa jer je krenuo u napad bez odobrenja Kongresa. Ovo bi bio rekord za impeachment – ni šest mjeseci od stupanja na dužnost, a podsjetimo da se i u prvom mandatu glasalo o povjerenju. Ako ništa drugo, po broju opoziva Trump si je već osigurao mjesto u povijesti. Utjecajni analitičar Scott Ritter iz The Huffington Posta napad je nazvao velikom Trumpovom pogreškom jer je SAD ponovno diskreditirao sebe i pokazao se nepouzdanim u mirovnim diplomatskim rješenjima.

Donald Trump opet se pokazao posve nepouzdanim, a svi njegovi “mirovni napori” po svijetu zapravo su samo jedna velika iluzija. Osim toga, ovime mu je definitivno otplovila u bespuća povijesne zbiljnosti njegova Nobelova nagrada za mir, ali i otvorila su se vrata da Putin nastavi s agresivnom politikom te da se i neki drugi lideri odluče na slične pothvate. Je li na redu Tajvan? Moldavija? Baltičke države? Grenland?

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Trump sve sličniji Putinu? Moguće uključivanje još jedne velesile u rat, iranski saveznik prijeti u Crvenom moru pojavila se prvi puta na Republika.

Glavni dopisnik BBC-a za Sjevernu Ameriku, Gary O‘Donoghue, analizirao je dramatičan niz događaja koji su se odvijali u subotu navečer u Washingtonu.

Kasno poslijepodne, piše O‘Donoghue, američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću, nakon što je proveo jedva jedan dan u svom golf klubu u New Jerseyju, kako bi stigao na zakazani sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Takve je sastanke održavao cijeli tjedan, tako da nitko nije ni pomislio da se nešto sprema. Zapravo, Bijela kuća ubrzo je nakon toga obavijestila novinare da im nemaju više nikakvih vijesti za prenijeti.

Ali u 19.50 sati po lokalnom vremenu, pojavila se objava na Truth Socialu, društvenoj mreži koju Trump koristi, kojom se najavljuje napad na Iran. O‘Donoghue to opisuje sljedećim riječima: “Ako je moja pretpostavka točna, psovke i uzdasi čuli su se u brojnim kućama i stanovima diljem ovog grada, kao i diljem svijeta.”

Truth Social tada je pao, vjerojatno pod teretom prometa jer su svi navalili vidjeti što se to upravo događa.

Dva sata kasnije, predsjednik Trump stajao je u Istočnoj sobi Bijele kuće okružen svojim potpredsjednikom, ministrom obrane i državnim tajnikom. Na istome mjestu gdje je Barack Obama 2011. objavio smrt Osame bin Ladena.

Trump je tada poručio da je Iran imao izbor – “mir ili tragediju.”

Uzdasi i psovke tada su nestali, piše dopisnik BBC-a, a zamijenili su ih zemlja i svijet koji zadržavaju dah.

Objava Iza kulisa odluke koja je uzdrmala svijet: Trump je došao s golfa, Bijela kuća je ‘zavarala‘ novinare, a onda je njegova mreža pala pojavila se prvi puta na Republika.

Najnovije istraživanje javnog mnijenja agencije Redfield & Wilton Strategies, provedeno 21. listopada, stavilo je Trumpa za dva postotna boda ispred Harris (47% prema 45%), što je za bivšeg predsjednika povećanje od četiri postotna poena u odnosu na prethodnu nacionalnu anketu, provedenu 6. listopada.

Prognoze i simulacije

Slično vodstvo Donaldu Trumpu daju i nove nacionalne ankete FoxNewsa i ActiVotea. Prema anketi NBC Newsa, Trump i Harris bili su izjednačeni u nadmetanju, ali kada su u ispitivanje uključeni nezavisni predsjednički kandidati i kandidati trećih stranaka, Trump je vodio ispred Harris za jedan postotni poen.

Neke etablirane agencije, kao što su FiveThirtyEight i Reuters/Ipsos, još uvijek blago vodstvo daju demokratskoj kandidatkinji, ali također priznaju da se posljednjih tjedana ta prednost brzo topi. Zanimljivo je pogledati i simulacije, u kojima agencija koristi ankete te ekonomske i demografske podatke da bi istražila vjerojatne ishode izbora. U simulaciji predsjedničkih izbora tvrtke FiveThirtyEight Trump pobjeđuje 51 od 100 puta, a Harris u 49 od 100 puta. Posljednje prognoze analitičara također su se okrenule u korist Trumpa, pokazujući da on sada ima veće šanse za pobjedu na izborima. Vodeći američki statističar Nate Silver, koji je točno predvidio uspjeh republikanaca na izborima 2016., prognozira ponovni trijumf Trumpa. No i on upozorava da su ovi izbori mnogo neizvjesniji nego oni prije dva izborna ciklusa.

Donald Trump je također znatno povećao svoju podršku među skupinama u kojima je na prošlim predsjedničkim izborima loše kotirao. Anketa GenForward, koju je Sveučilište u Chicagu provelo od 26. rujna do 6. listopada, pokazuje da četvrtina mladih crnaca i 44 posto mladih Latinoamerikanaca sada podržava Trumpa. S druge strane, Harris jako dobro prolazi među crnkinjama (63%) i Amerikankama azijatskog podrijetla (60%). Bjelkinje su gotovo ravnomjerno podijeljene između Harris i Trumpa.

Šanse za pobjedu

Za Harris situacija izgleda sve gora i u ključnim swing-državama. Mrtva trka, koja se od kolovoza vodila u Pennsylvaniji, sada se prema nekim anketama mrvu okrenula u korist Trumpa. RealClearPolling trenutačno procjenjuje da će Harris pobijediti u Michiganu i Wisconsinu, dok se predviđa da će Trump osvojiti Arizonu, Sjevernu Karolinu i Georgiu. Harris i Trump sada imaju jednake šanse za pobjedu u Nevadi, battleground-državi u kojoj je Harris donedavno vodila.

Harris su potrebna 44 elektorska glasa iz swing-država da bi osigurala pobjedu, dok je Trumpu potreban 51. Ako bi Trump osvojio Pennsylvaniju, Arizonu, Sjevernu Karolinu i Georgiu, pobijedio bi na izborima. Zapravo, Trumpu je dovoljno da osvoji samo jednu državu “plavog zida” da odnese pobjedu i zbog toga najviše treba pratiti kako dišu glasači u Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu. S druge strane, Harris može ući u Bijelu kuću ako osvoji Pennsylvaniju, Wisconsin, Michigan i Omahu. No aktualna potpredsjednica ima i druge opcije. Primjerice, ako izgubi Wisconsin ili Michigan, može ih zamijeniti Sjevernom Karolinom, Georgiom ili Arizonom. Puno je teže ako izgubi Pennsylvaniju jer će tada trebati nadomjestiti čak 19 elektorskih glasova.

(Izvor: jutarnji.hr)

Objava Do izbora je ostalo još 2 tjedna, koga će Amerika odabrati? pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik Joe Biden domoljubni je Amerikanac koji je našu zemlju uvijek stavljao na prvo mjesto. Njegovo naslijeđe vizije, vrijednosti i vodstvo čine ga jednim od najuspješnijih predsjednika u američkoj povijesti. S ljubavlju i zahvalnošću predsjedniku Bidenu što je uvijek vjerovao u obećanja Amerike i davao ljudima priliku da postignu svoje ispunjenje. Bog blagoslovio Ameriku veličinom i dobrotom Joea Bidena”.

Rečeno je da je Bidena to iznerviralo, ali Charles Kupchan, koji je surađivao s Obamom od 2014. do 2017. godine, kaže da to ne bi bio odlučujući faktor u predsjednikovoj odluci. “Je li Obama bio bitan? Naravno. Ali on je bio jedan od mnogih glasova koji su se javili”, rekao je Kupchan za Sky News. “I stoga mislim da je ono što ovdje vidimo plima koja se nepovratno okrenula nakon te rasprave, Biden je pažljivo slušao svoje savjetnike. Gledao je ankete koje su bile sve gore i gore. Mislim da nije imao izbora”.

No,oglasio se i predsjedavajući Zastupničkog doma,republikanac Mike Johnson, koji smatra da Biden mora dati ostavku. “Ako Joe Biden nije sposoban kandidirati se za predsjednika, nije sposoban obnašati dužnost predsjednika”, napisao je na X-u Johnson. “Mora odmah podnijeti ostavku na dužnost”, dodao je Johnson, rekavši da se ne može čekati dan glasanja.

Dužnosnici Demokratske stranke već sejavljaju s pohvalama i zahvalama Bidenu na ovoj odluci. “Predsjednik Biden je velik javni službenik koji zna bolje od ikoga što je potrebno da se porazi Donald Trump. Njegov izvanredan rad na snižavanju troškova lijekova na recept, popravljanju cesta, vraćanju opskrbnih lanaca kući, rješavanju klimatskih promjena i osiguravanju američkog globalnog vodstva tijekom desetljeća, bit će zapisano u povijesti”, napisala je na X-u guvernerka Michigana Gretchen Whitmer.

Čelnik demokratske većine u Senatu Chuck Schumer izjavio je da današnji dan pokazuje da je predsjednik Joe Biden “istinski domoljub i veliki Amerikanac”. “Joe Biden ne samo da je bio sjajan predsjednik i sjajan zakonodavni vođa, već je i doista nevjerojatno ljudsko biće. Njegova odluka, naravno, nije bila laka, ali on je ponovno stavio svoju zemlju, svoju stranku i našu budućnost na prvo mjesto”,napisao je na X-u.

Čelnik demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries zahvalio je Joeu Bidenu na njegovoj službi nakon što je izašao iz predsjedničke utrke, ali nije rekao kome treba dati potporu kao zamjeni. “Predsjednik Joe Biden jedan je od najuspješnijih vođa u američkoj povijesti. U manje od jednog mandata, spasio je naciju od pandemije koja se događa jednom u stoljeću, vratio gospodarstvo koje je bilo na rubu recesije, donio posljedične zakone za obične Amerikance i spasio našu demokraciju porazivši glavnog pobunjenika. Amerika je danas bolje mjesto jer nas je predsjednik Joe Biden vodio s intelektom, gracioznošću i dostojanstvom. Zauvijek smo zahvalni”.

Među glavnim kandidatima za Bidenovu zamjenu uz potpredsjednicu Kamalu Harris su i guverner Kalifornije Gavin Newsom i guvernerka Michigana Gretchen Whitmer. Spekuliralo se i o Jayu Robertu (JB) Pritzkeru, guverneru Illinoisa, Peteu Buttigiegu, aktualnom ministru prometa, bivšoj prvoj dami Michelle Obami, guverneru Pennsylvanije Joshu Shapiru i nekim drugim imenima.

Joe Biden je objavio da podupire potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju nasljednicu za demokratsku predsjedničku nominaciju.

Joe Biden prekinuo je kampanju za reizbor, rekavši da je “to u najboljem interesu moje stranke i zemlje”.

Do ovog razvoja događaja došlo nakon što su deseci demokratskih zastupnika i utjecajnih članova i senatora Demokratske stranke pozvali Bidena da odstupi i bude zamijenjen na vrhu demokratske liste nakon što je za mnoge alarmantno loš nastup u debati s republikanskim kandidatom i bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom u lipnju povećao zabrinutosti vezanu uz njegovu dob te mentalne i uopće zdravstvene sposobnosti da pobijedi Trumpa u studenom i nastavi izvršavati predsjedničke dužnosti u slučaju pobjede.

Biden je do sada inzistirao na tome da ne odustaje od utrke, a trenutačno se nalazi u samoizolaciji zbog zaraze Covidom-19. Ankete su nakon sučeljavanja s Trumpom redom pokazivale da Biden ima sve manje šanse da pobijedi Trumpa.

The New York Tims nedavno je ozvijestio da je Biden ipak uzeo u razmatranje analize novih istraživanja o raspoloženju birača te suradnike pitao o potezima koji bi se morali povući da na izborima pobjedi potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, o kojoj se govorilo kao o najizglednijem kandidatu za Bidenu zamjenu u predsjedničkoj utrci u slučaju da se Biden povuče.

Nakon dugotrajnog oklijevanja, mišljenju onih demokrata koji su smatrali da se Biden treba povući iz utrke, priklonili su se i veliki Bidenovi zagovaratelji i saveznici, poput bivše predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi, koja je prošlog tjedna poručila Bidenu da ankete pokazuju da ne može pobijediti Trumpa te da bi Demokratskoj stranci mogao otežati stjecanje većine u Zastupničkom domu.

Predsjednik Kluba zastupnika Demokratske stranke u Senatu Sjedinjenih Država, Chuck Schumer, Bidenu je također rekao da bi i za SAD i Demokratsku stranku bilo bolje kada bi okončao svoju kampanju.

Predsjednik Kluba zastupnika Demokratske stranke u Zastupničkom domu Sjedinjenih Država Hakeem Jeffries Bidenu je iznio stavove slične Schumerovima, kao i brojni drugi dužnosnici stranke i administracije.

Bidena je, navodno, osobito zaboljela očigledna šutnja bivšeg demokratskog predsjednika Baracka Obame, s kojim je služio u Bijeloj kući punih osam godina kao potpredsjednik i koji je Bidena sve donedavno gorljivo podržavao. Obama, naime, nije bio vidljiv u javnom prostoru dok su se u medijima imena spominjala imena sve većeg broja renomiranih demokrata koja su od Bidena očekivala da odstupi.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Joe Biden odustao od predsjedničke utrke, sazvan hitan sastanak: ‘Mora odmah dati ostavku!‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Čini se da su suradnici upozorili američkog predsjednika Joea Bidena kako je (ne)sposobnost države da plaća svoje račune ipak vrlo važno pitanje jer se početkom tjedna napokon oglasio o pitanju podizanja limita zaduživanja koje bi, ako se ne dogodi, moglo odvesti Sjedinjene Države putem ekonomske katastrofe te u recesiju povući značajni dio planeta.

Problem je u tome što prema američkim pravilima podizanje limita zaduživanja mora proći i kroz Kongres i kroz Senat, a u gornjem domu republikanci blokiraju izglasavanje akta bez kojeg bi Amerika, prema procjenama Treasuryja, mogla bankrotirati (defaultirati) 18. listopada.

Stoga je Biden upozorio kako je republikanska blokada izglasavanja povećanja limita zaduživanja „neodgovorna“ i „nečasna“ te je poručio sugrađanima Amerikancima kako bi njihova „…štednja i novčanik već ovaj tjedan mogli biti pod utjecajem republikanske podvale“. Uz to je upozorio: „Meteor se približava našoj ekonomiji“.

Iako ostaje otvoreno pitanje zašto je američki predsjednik, ako se „meteor približava ekonomiji“, toliko dugo čekao kako bi javno adekvatno adresirao problem podizanja limita zaduživanja, to sada postaje manje važnim pitanjem jer republikanci vjeruju anketama koje govore kako će više građana za moguću katastrofu svaliti odgovornost na Bidena i vladajuće Demokrate, pa se čini mogućim da su doista pod svaku cijenu odlučili ne učiniti ništa.

Ekstremne posljedice

Treba podsjetiti da je šefica američkog Treasuryja Janet Yellen puno prije Bidena upozorila kako će posljedice mogućeg defaulta biti ekstremne, kako na domaćem planu tako i internacionalno, dok guverner Federalnih rezervi Jay Powell također nije utješio američku naciju porukom kako centralna banka neće moći iskontrolirati mogući financijski kolaps u slučaju da Amerika prestane plaćati svoje obveze.

S obzirom na to da se američka politička scena pokazuje istodobno neodgovornom i nesposobnom adresirati ključno nacionalno financijskom pitanje u stručnim krugovima i medijima, analiziraju se svi mogući alternativni scenariji koji mogu spriječiti katastrofu kolosalnih razmjera. Zajednički nazivnik svih tih alternativnih pristupa jest krajnja ekstravagantnost – u Sjedinjenim Državama trebalo bi se dogoditi nešto što se nije u cijeloj njezinoj povijesti.

Jedna od tih ideja jest ukinuti limit zaduživanja kao takav. Tu ideju već je podržalo nekoliko uglednih ekonomista, pa i neki bivši sekretara Treasuryja. Problem je u tome što politički eksperti smatraju kako bi za tako nešto opet trebalo osigurati podršku više od 60 senatora, te opet sve ovisi o inatljivim republikancima.

Spas u 14. amandmanu

Pojedini pravni stručnjaci pak vide nadu u 14-om amandmanu američkog ustava koji je usvojen 1868. godine, a koji poručuje kako „validnost javnog duga Sjedinjenih Država, autorizirana zakonom… ne smije biti upitna“. Oni tumače kako taj amandman zapravo govori da američki predsjednik sam može podići limit zaduživanja. No, skeptici smatraju da bi američki predsjednik takvim činom ušao u pravnu bitku s nepredvidljivim ishodom. Obama, primjerice, svojedobno je odluči ne ići tim putem.

Jedna od najzabavnijih i najekstravagantnijih ideja, o kojima se sasvim ozbiljno raspravlja, jest svojevrsna monetarna spačka: Treasury (pandan europskom ministarstvu financija) mogao bi izdati novčić nominalne vrijednosti od 1 tisuću milijardi dolara te taj novčić pohraniti na računu kod Federalnih rezervi kako bi potom s tog računa plaćali državne obveze bez povećanja razine javnog duga. Iako to otvara pitanje zašto sve države ne bi monetarno (ex nihile) plaćale svoje obveze, nekoliko je uglednih političara i ekonomista podržalo tu ideju. Zasada se čini kako ova egzotična ideja nema podršku Janet Yellen. Zapravo je Yellen poprilično jasna: „Vjerujem kako je jedini način da riješimo pitanje limita zaduživanja jest da ga Kongres podigne te tako pokažemo svijetu, financijskim tržištima i javnosti, da smo zemlja koja plaća svoje račune“.

Ako Kongres ipak ne podigne limit zaduživanja, Treasuryju neće preostati ništa drugo nego da bira račune koje će platiti. Tako su, primjerice, već zaustavili uplate u mirovinske i zdravstvene fondove državnih zaposlenika. No, ta strategija noćna je mora svake javne politike jer je nemoguće objasniti zašto ste, recimo, dali prednost plaćanju za socijalnu sigurnost pred uplatama plaća federalnih službenika, ili obrnuto. No, to će možda biti skora američka budućnost jer je jasno kako će Treasury morati prvo platiti glavnicu i kamate na federalni dug kako bi spriječili urušavanje financijskih tržišta.

Što spremaju Federalne rezerve?

Postoji, naravno, i ideja da Federalne rezerve jednostavno kupuju dospjele vrijednosnice koje Treasury ne može platiti te ih potom preprodaje. Takva praksa plaćanja fiskalnih dugova od strane centralne banke luda je opcija, a guverner Powell u 2013. je takve ranije zamisli nazvao „odvratnim“.

Federalne rezerve još ne žele otkriti koje su sve mjere pripremili u slučaju američkog defaulta.

Jedan dio stručne javnosti i dalje mirno vjeruje kako političari neće otići toliko daleko da dopuste klizanje zemlje u financijski potop, ali zabrinutost raste.

Zaseban je problem što demokrati, republikanci, struje u obje stranke i administracija američkog predsjednika istodobno vode nekoliko različitih sukoba oko fiskalnih pitanja te još, k tome, komuniciraju niz dilema s izrazito snažnom lobističkom industrijom. Nejasno je da li se u svim silnim milijardama i interesima još mogu koncentrirati na bitni detalj kao što je limit zaduživanja, ili je i on postao samo poluga u ostalim krupnim političkim igrama.

Primjerice, prema podacima Open Secretsa više od 4000 lobista trenutačno radi na pitanjima proračunske potrošnje. Deset vodećih industrija potrošilo je oko 700 milijuna dolara samo na to da ti lobisti opsjedaju kongresnike i senatore. Samo je, recimo, Američka trgovinska komora potrošila 30 milijuna dolara na lobističke aktivnosti s ciljem sprečavanja dizanja poreza. Farmaceutska industrija potrošila je pak 15-ak milijuna dolara na to da spriječi donošenje akta koji bi srezao izrazito visoke cijene lijekova u Sjedinjenim državama. S druge strane, grupa pod nazivom Building Back Together, formirana za podršku Bidenovim planovima, obvezala se potrošiti 150 milijuna dolara na reklame.

Ako, dakle, samo farmaceutska industrija ima angažirana po tri lobista na jednog kongresnika te ako uz to troši milijun dolara na TV oglašavanje kako bi održali cijene lijekova, stignu li se uz takav pritisak američki zakonodavci fokusirati na nešto tako trivijalno kao što je plaćanje računa?

(izvor: jutarnji.hr)

Objava SAD na dva tjedna od bankrota, recesija prijeti i planetu, Biden: ‘Meteor se približava našoj ekonomiji‘ pojavila se prvi puta na Republika.