U nakladi HKD Napredak Glavna podružnica Mostar iz tiska je izišla knjiga ‘Milena’ – Milena Preindlsberger-Mrazović. Život i djelo.’, autora Ivice Petrovića.

Riječ je o knjizi u kojoj je obrađena književna građa i korespondencija Milene Mrazović, žene koja je po mnogo čemu obilježila vrijeme na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Premijerno predstavljanje knjige planirano je početkom studenog.

Razgovarao: M. Landeka

Povod je to za razgovor s autorom ove vrijedne knjige prof. dr. Ivicom Petrovićem i stoga na početku pitanje što ga je ponukalo da napiše knjigu o Mileni Mrazović, koja je u bh. javnosti ne tako poznata.

-Moj prvi susret s Milenom Preindlsberger-Mrazović bio je prije 15-ak godina, kada sam istražujući tekstove za doktorsku disertaciju naišao na njezino ime i jedan putopis o Bosni i Hercegovini. Iz njega se moglo iščitati da je riječ o osobi iznimne svestranosti i intelektualne širine, dok je s druge strane bilo teško pronaći više informacija o njenom liku i djelu. Kasnije istraživanje je pokazalo da se radi o osobi koja je svojim radom i djelovanjem obilježila jedno vrijeme u kulturnom i javnom životu Bosne i Hercegovine pa se rodila i ideja za pisanje knjige, kojom bih joj vratio zasluženo mjesto u kulturnoj povijesti BiH, a i šire.

Zašto se Milena Mrazović ubraja među najznačajnije žene u bosanskohercegovačkoj kulturnoj povijesti?

-Milena Mrazović je doista bila iznimna žena po mnogočemu. S uspostavom austrougarske uprave u BiH s obitelji se doselila u Sarajevo. Našavši se u sredini i javnom prostoru u kojemu su žene imale ograničene mogućnosti djelovanja, svojim je radom, znanjem, talentom i prednosti dokazala da se mogu prevladati brojne prepreke i biti uspješan, pomičući granice i razbijajući predrasude o ulozi žene u društvu. Dovoljno je samo spomenuti njezin pionirski rad u postavljanju temelja glazbene kulture zapadnoeuropskoga tipa na ovim prostorima, poučavanje francuskog jezika u školi Sestara milosrdnica u Sarajevu, etnografske priloge o zemlji i ljudima, bogat književni opus te važnu ulogu u društvenom i javnom životu toga vremena.

Ono što je zanimljivo jest da je ona bila ujedno prva novinarka u BiH, prva žena urednica u Europi.

-Ta činjenica iznimno je važna, jer pokazuje da je u BiH koncem 19. stoljeća živjela osoba koja je svojim radom išla ispred svoga vremena. Od samoga početka priključila se listu Bosnische Post, u kojem je najprije postala suvlasnicom, a od 1889. godine i samostalnom vlasnicom uključujući i tiskaru. Time je pokazala i dokazala da žene mogu ravnopravno sudjelovati u intelektualnom životu, a gledajući iz današnje perspektive, možemo je smatrati pionirkom ženskog glasa u medijima – i to ne samo u BiH, nego i na razini Europe.

U svom radu pisala je između ostaloga i o Mostaru i Hercegovini, ostavivši važan književni i kulturno-povijesni trag.

-Milena je bila neustrašiva žena iznimne energije. Gotovo da nema mjesta u BiH u kojem nije bila i o kojem nije pisala. Brojna su mjesta u njenom književnom opusu posvećena Mostaru i prostoru Hercegovine. Ti tekstovi svjedoče o bogatstvu i kulturnoj raznolikosti zemlje, donose informacije o ljudima, svakodnevnici, pričama i sudbinama, ali i o neizbježnim procesima modernizacije kroz koje je BiH u to vrijeme prolazila. Na osobit način je uspjela spojiti novinarsku objektivnost s književnim osjećajem za detalj i atmosferu. Budući da je isključivo pisala na njemačkom jeziku, u svojim je tekstovima nastupala i kao posrednica među kulturama. Koliko je u tome bila uspješna, pokazuju brojne pohvale u austrijskim i njemačkim listovima, nazivajući je najboljom poznavateljicom ovdašnjih ljudi i krajeva.

Zaslužuje li Milena da se po njoj nazove neka književna ili nagrada i da je i na taj način odamo priznanje za sve ono što je bila i radila?

-U svakom slučaju. Milena Preindlsberger-Mrazović pokazala je hrabrost biti drukčijim, a time i primjer budućim generacijama. Osnivanje književne ili novinarske nagrade koja bi nosila njeno ime bilo bi simbolično priznanje za sve što je činila i značila, ne samo kao novinarka i književnica, nego i u kontekstu sveukupnog javnog i kulturnog djelovanja. Time bi se ujedno ispravila nepravda i prekinula šutnja koja je gotovo cijelo stoljeće obavijala njeno ime i djelo.

Realizacija ovakvih projekata često zahtijeva puno truda i podrške. Tko je prepoznao značaj Vaše knjige i pomogao da ona ugleda svjetlo dana?

-Put od ideje od tiska nije bio jednostavan. Istraživanje je bilo dugotrajno, uključivalo rad u arhivima, prikupljanje tekstova, članaka i drugih dokumenata. Na tom putu su svojim savjetima i podrškom pomogle kolege iz akademske zajednice te drugi stručnjaci i pojedinci. Posebno sam zahvalan Glavnoj podružnici HKD Napredak Mostar i tiskari Suton Široki Brijeg, koji su prepoznali važnost teme i podržali realizaciju projekta, kao i Odjelu za kulturu grada Mostara, Ministarstvu financija županije Središnja Bosna te tvrtki FEAL d.o.o. Njihova potpora pokazuje da nije nestao senzibilitet za ovakve projekte.

Objava Knjiga Ivice Petrovića o prvoj ženi urednici i novinarki u BiH, ali i prvoj urednici u Europi – Mileni Preindlsberger-Mrazović pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon gotovo četiri desetljeća vladavine Anne Wintour, kultni američki Vogue ulazi u novu eru. Uredničku palicu preuzima Chloe Malle (39), dugogodišnja zaposlenica časopisa koja se posljednjih 14 godina uspinjala kroz redakcijske redove – od društvene urednice do glavne urednice Vogue.com i voditeljice podcasta ‘The Run Through’.

• Vogue je već oblikovao mene, a sada me uzbuđuje mogućnost da ja oblikujem Vogue – poručila je Malle u prvoj izjavi nakon imenovanja.

Wintour, koja je na čelu američkog izdanja bila nevjerojatnih 37 godina, povukla se s pozicije glavne urednice u lipnju, ali ostaje u tvrtki kao Condé Nastova glavna direktorica za sadržaj.

• Chloe je dokazala da zna pronaći ravnotežu između Vogueove bogate povijesti i njegove budućnosti. Veselim se što ću nastaviti raditi s njom – i kao mentorica, ali i kao učenica – naglasila je Wintour.

Malle se u Vogueu dokazala brojnim ekskluzivama. Između ostalog, zaslužna je za modni editorial s Naomi Biden povodom njezina vjenčanja u Bijeloj kući 2022., kao i intervju s Lauren Sanchez uoči udaje za Jeffa Bezosa.

Kći glumice Candice Bergen i francuskog redatelja Louisa Mallea odrasla je između Pariza i Los Angelesa. Nakon očeve smrti 1995. preselila se u SAD, a karijeru je započela kao novinarka za New York Observer. U Vogue je stigla 2011. godine, u dobi od 25, i od tada neprestano napredovala.

Iako je u početku tvrdila da moda nije među njezinim najvećim interesima, priznala je kako ju je ‘Vogueov stroj zaveo na prvu’.

Objava Smjena generacija u Vogueu: Chloe Malle preuzima uredničku palicu od Anne Wintour pojavila se prvi puta na Republika.

Nevladina organizacija OVD-Info, koja je predstavila ženu kao Marinu Ovsianikovu, zaposlenicu tog medija, objavila je da je ona uhićena i odvedena u policijsku postaju. Scena se odigrala tijekom večernje informativne emisije “Vremia” prvog kanala, koju svaki dan prate milijuni Rusa, prenose agencije..

❗️«Первый канал», программа «Время», и да, это правда показали в прямом эфире.
В кадр вышла, видимо, сотрудница канала. (Медуза) pic.twitter.com/IUQwzucmtq

— Українська правда ✌️ (@ukrpravda_news) March 14, 2022

Dok je poznata voditeljica Ekaterina Andrejeva čitala vijesti, Ovsianikova se pojavila iza nje s transparentnom na kojem je pisalo: “Ne ratu. Ne vjerujte propagandi. Ovdje vam lažu”. “Rusi su protiv rata”, moglo se još pročitati.

Voditeljica je nastavila čitati vijesti nekoliko sekundi, a potom je mreža brzo prešla na reportažu i prekinula izravni prijenos iz studija. “Interna istraga je otvorena o tom incidentu”, objavila je televizija.

Video snimka se poput požara proširila društvenim mrežama, a brojni korisnici opisuju “iznimnu hrabrost” žene u kontekstu brutalne represije u Rusiji protiv svakog oblika otpora.

Nedavno je u Rusiji donesen zakon koji teškim kaznama – i do 15 godina zatvora – kažnjava ono što vlast smatra “lažnim informacijama” o vojsci.

OVD-Info kaže da je više od 14.100 ljudi privedeno jer su izražavali neslaganje s ruskom odlukom da pokrene invaziju na Ukrajinu 24. veljače.

Kolumnistica The Daily Beasta Julia Davis objavila je na Twitteru detalje o ženi koja je hrabro s transparentom upala u kadar. Radi se o Marini Ovsjanikovoj koja je, inače, urednica na Prvom kanalu.

Ovsjanikova je ranije snimila i video na kojem je okrivila Putina za rat i ispričala se za rad ruske državne televizije.

– Ono što se događa u Ukrajini je zločin, Rusija je agresor. Odgovornost za ovu agresiju leži na jednom čovjeku: Vladimiru Putinu. Moj otac je Ukrajinac, moja majka je Ruskinja, i oni nikad nisu bili neprijatelji. Ova ogrlica pokazuje da Rusija mora zaustaviti ovaj braotubilački rat, rekla je.

– Nažalost, posljednjih nekoliko godina radim za Prvi kanal. Prenosila sam propagandu Kremlja i sramim se toga – sramim se što sam dopustila ljudima da lažu preko TV ekrana i što sam dopustila da se građane Rusije pretvori u zombije. Nismo rekli ništa 2014. godine kad je sve počelo. Nismo prosvjedovali kada je Kremlj otrovao Navaljnog. Samo smo tiho promatrali ovaj nehumani režim. Sada nam je cijeli svijet okrenuo leđa, a deset generacija naših potomaka neće sprati ljagu ovog bratoubilačkog rata, govori Ovsjanikova u videu koji su medijima ustupili njeni prijatelji, a na Twitteru ga je prenio i reporter FT-a Max Seddon.

God bless you, brave Marina. The Russian people are not the enemy, keep that in mind. Blame Putin and his willing collaborators. https://t.co/U39w8gwxBV pic.twitter.com/iAUAV7UlNu

— Julia Davis (@JuliaDavisNews) March 14, 2022

Seddon je na Twitteru napisao i da je Ovsjanikova odvedena u policijsku postaju. Terete je, prema prvim informacijama, za ‘diskreditaciju ruskih oružanih snaga’, odnosno za kazneno djelo koje je u zakon uvedeno nedugo nakon početka ruske invazije, a kojim se svima koji uopće rusku operaciju u Ukrajini nazovu ‘invazija’ prijeti drakonskim novčanim kaznama ili pak zatvorom u trajanju do 15 godina. Kako dobro upućeni u taj zakon tvrde, urednici vjerojatno ne prijeti najteža kazna jer je ovo prvi put da je prekršila taj zakon tako da je najvizvjesnija novčana kazna.

U priopćenju Prvog kanala kratko su naveli da istražuju incident.

/Republika/

Objava Urednica na Putinovoj televiziji upala u emisiju: “Ne vjerujte propagandi” – odmah su je zatvorili pojavila se prvi puta na Republika.