Proizvodnja kokaina porasla je na otprilike 4100 metričkih tona čistog proizvoda u 2024., posljednjoj rekordnoj godini, što je četverostruko povećanje u desetljeću, dok zapljene metamfetamina sugeriraju da proizvodnja raste 13 posto godišnje, priopćio je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) u svojem godišnjem svjetskom izvješću o drogama.

Svjedočimo neviđenom porastu novih vrsta droga na tržištu, a zabrinjavajuće je da su neke jače ili opasnije nego prije, rekla je izvršna direktorica UNODC-a Monica Juma u priopćenju.

Proizvodnja opijuma u Afganistanu, dugo dominantnom dobavljaču, naglo je pala 2023. godine nakon što su talibani preuzeli vlast i zabranili je, te se od tada nije oporavila, što je dovelo do pada ponude i upotrebe heroina, koji se iz njega dobiva.

No, 2024. godine zabilježen je nagli porast prijava novih sintetičkih opioida, poput fentanila ili još jačih nitazena, što bi moglo popuniti dio praznine nastale padom ponude heroina, posebno u Europi, rekao je UNODC.

Slučajevi novih psihoaktivnih tvari (NPS) sintetičkih opioida prijavljeni u sustavima ranog upozorenja povećali su se 2023. i 2024. godine u većini regija, ali najizraženije u Europi, Oceaniji i Africi, rekao je UNODC.

Sjeverna Amerika, gdje je fentanil uvelike zamijenio heroin, izvijestila je o porastu od oko 10% u broju novih psihoaktivnih supstancija identificiranih sintetičkih opioida u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, dok je taj broj porastao za više od 80% u Europi i za 150% u Oceaniji, navodi se.

Ponuda i teže procjenjiva potražnja za kokainom nastavile su snažno rasti, navodi se u izvješću. Također se navodi da se način konzumiranja kokaina promijenio, dok se čistoća povećala, a cijene pale.

Kvalitativno istraživanje provedeno 2024. upućuje na širenje upotrebe kokaina na društvena okruženja izvan noćnog života i njegovo uključivanje u svakodnevne rutine, zajedno s porastom upotrebe ‘crack’ kokaina među socioekonomski ugroženim skupinama i prelaskom s upotrebe heroina na upotrebu ‘crack’ kokaina, navodi se u izvješću.

Podaci o onima koji se liječe od upotrebe droga snažno sugeriraju porast upotrebe ‘crack’ kokaina u zapadnoj i srednjoj Europi počevši od 2015., dodaje se, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Snažan porast trgovine drogama – sve prisutnija i izvan noćnog života pojavila se prvi puta na Republika.

Elma Godinjak-Prusac ubijena je 1. svibnja hitcem iz pištolja u sarajevskom naselju Dobrinja, zbog čega je uhićen njen bivši partner, 49-godišnji Tarik Prusac.

U BiH nema službenih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova obitelji.

UN naglašava važnost brze, temeljite i nepristrane istrage, kao i pune odgovornosti u skladu sa zakonom, kao i potrebe sveobuhvatne zaštite i podrške članovima obitelji ubijene žene.

Ističu i da je ovaj slučaj podsjetnik kako nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljno i trajno kršenje ljudskih prava u BiH.

“Femicidi nisu izolirani činovi, već najekstremniji oblik kontinuiranog i često eskalirajućeg rodno zasnovanog nasilja, s razornim posljedicama po obitelji, zajednice i djecu. Izloženost takvom nasilju, bilo izravna ili neizravna, može imati duboke i dugoročne posljedice po sigurnost, dobrobit i razvoj djece”, naveo je UN.

Istaknuto je da i posljednji slučaj femicida naglašava potrebu za punom primjenom postojećih zakona i politika usmjerenih na prevenciju i odgovor na nasilje nad ženama, kao i na osiguravanje zaštite žena izloženih riziku.

To uključuje i nedavne izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, kao i djelotvornu primjenu relevantnih odredbi Kaznenog zakona BiH, radi osiguranja pravovremenog procesuiranja i odgovornosti počinitelja.

“Prevencija mora ići dalje od institucionalnih odgovora i uključivati ranu intervenciju, djelotvornu procjenu rizika te dostupne i kvalitetne usluge podrške”, naveli su iz UN-a.

Suočena s prosvjedima zbog rasta broja ubojstava žena, vlast u Federaciji BiH donijela je prošle godine zakon kojim je najavila učinkovitiju zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji stupio je na snagu u ožujku prošle godine, a uslijedile su izmjene Kaznenog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo.

Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja ima obvezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje zatraženo je na prosvjedima građana širom zemlje, nakon što je u kolovoza 2023. bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca.

Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubojstva žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom prosvjeda usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

/Desk/

Objava Nakon ubojstva u Sarajevu, UN poziva na žurnu zaštitu žena i djece pojavila se prvi puta na Republika.

Uskok je, ne navodeći identitet osumnjičenice, priopćio da je na temelju informacija zaprimljenih od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, proveo izvide protiv 60-godišnjakinje s odobrenim stalnim boravkom u SAD-u zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Kako ističe Uskok, nakon provedenih izvida u suradnji s predstavnicima Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, prikupljeni podaci podijeljeni su nadležnim tijelima SAD-a, koja su nakon provedene istrage pokrenula postupak protiv Supine Saltus.

Sumnja se da je Supina Saltus, od srpnja 2017. do studenog 2023., kao zaposlenica na ugovor o djelu Stalne misije RH pri UN-u, koristeći svoje ovlasti i mogućnost pristupa bankovnim računima Stalne misije, prebacivala novac na svoje osobne račune otvorene u jednoj američkoj banci, pribavivši sebi nezakonitu korist od 750.000 dolara.

Američko tužiteljstvo je preciziralo da je Supina Saltus ponekad vršila dvostruka plaćanja za određene račune, dok je u drugim slučajevima izrađivala lažne račune, ponekad od fiktivnih dobavljača, a koje je potom fakturirala Stalnoj misiji.

Zatim je te prijevarne uplate usmjeravala na svoje račune, dodalo je američko tužiteljstvo.

Prema navodima američkog tužiteljstva, Supina Saltus iz West Havena u Connecticutu je optužena po jednoj točki optužnice za prijevaru putem interneta, za koju je predviđena maksimalna kazna od 20 godina zatvora te dvije točke optužnice za pranje novca, za koje je predviđena najveća kazna od 10 godina zatvora.

Američko tužiteljstvo ističe da je potencijalne kazne u ovom slučaju propisao Kongres SAD-a, kao i da su one navedene samo u informativne svrhe, budući da će o izricanju presude optuženici odlučivati sudac.

Kako ističe Ministarstvo pravosuđa SAD-a, američki državni odvjetnik za Južni okrug New Yorka Jay Clayton zahvalio je Državnom odvjetništvu RH i Uskoku na suradnji, navodeći da je pomoć u slučaju pružio i regionalni stalni pravni savjetnik pri Uredu za razvoj, pomoć i obuku inozemnih tužitelja pri Ministarstvu pravosuđa u Hrvatskoj.

Objava Hrvatica zaposlena u UN-u osumnjičena za pronevjeru 750.000 dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Bilo je to prvi put da je supruga nekog aktualnog svjetskog čelnika predsjedala sastankom petnaest članog Vijeća sigurnosti, tijela UN-a zaduženog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, prenosi HRT.

Plan je najavljen prošlog tjedna, prije pokretanja američkih i izraelskih napada.

To dolazi nakon što su Sjedinjene Države preuzele mjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem, a bio je to još jedan znak kako je Trump personalizirao američku vanjsku politiku uključivanjem prijatelja i članova obitelji u važna pitanja.

Ured Melanie Trump priopćio je da joj je cilj bio istaknuti obrazovanje kao način promicanja tolerancije i svjetskog mira na sastanku pod nazivom “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu”.

“Sjedinjene Države stoje uz svu djecu diljem svijeta. Nadam se da će mir uskoro biti vaš”, kazala je u izjavi upućenoj Vijeću.

Iran je okrivio Izrael i SAD za napad na osnovnu školu za djevojčice u južnom iranskom gradu Minabu u subotu, u kojem je, prema riječima iranskog veleposlanika pri UN-u Amira Saeida Iravanija, poginulo 165 učenica. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te navode.

Iravani je rekao da je “duboko sramotno i licemjerno” da SAD saziva sastanak o zaštiti djece u oružanim sukobima “dok istodobno pokreće raketne napade na iranske gradove te bombardira škole i ubija djecu”.

U subotu je dječja agencija Ujedinjenih naroda, UNICEF, objavila priopćenje u kojem navodi iranske izvještaje te poručuje da vojna eskalacija na Bliskom istoku “predstavlja opasan trenutak za milijune djece u regiji”, ponovivši poziv glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa na hitan prekid neprijateljstava.

“Sjedinjene Države neće namjerno ciljati školu”, rekao je novinarima u ponedjeljak američki državni tajnik Marco Rubio.

Izraelski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je vidio različite izvještaje, uključujući i onaj prema kojem je Iranska revolucionarna garda ciljala školu, ali da Izrael žali zbog gubitka života bilo kojeg civila.

/Desk/

Objava U UN-u prvi put predsjedala supruga predsjednika – Melania Trump u Vijeću sigurnosti umjesto Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Rezolucija je prošla s 107 glasova za, 12 protiv i 51 suzdržanim. Rusija, Bjelorusija i Sudan glasali su protiv, dok su SAD i Kina bili suzdržani.

Skupina diplomata, držeći ukrajinsku zastavu, napustila je sastanak Konferencije o razoružanju tijekom govora ruskog veleposlanika Gatilova. A Rusija je svoje akcije u Ukrajini pravdala „demilitarizacijom” i odgovorom na širenje NATO-a na istok.

Objava Usvojena rezolucija u New Yorku: Većina država članica UN-a podržala Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je državama članicama da je organizacija u opasnosti od neizbježnog financijskog kolapsa, navevši pritom neplaćene naknade i proračunsko pravilo u skladu s kojim to globalno tijelo mora vratiti sav nepotrošeni novac, doznaje Reuters iz pisma u koje je imao uvid u petak.

“Kriza se produbljuje, prijeti realizaciji programa i dovodi nas u opasnost od financijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati”, napisao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu veleposlanicima od 28. siječnja.

UN se suočava s financijskom krizom jer je najveći donator toga globalnog tijela svjetskog tijela, SAD, smanjio dobrovoljno financiranje agencija UN-a, odbivši ispuniti obvezna plaćanja u redoviti i mirovni proračun UN-a.

U pismu je Guterres napisao da su “odluke o nepoštovanju procijenjenih doprinosa kojima se financira veći dio odobrenog redovitog proračuna, sada i formalno objavljene”.

“Ili sve države članice ispunjavaju svoje obveze plaćanja u cijelosti i na vrijeme – ili države članice moraju temeljito revidirati financijska pravila UN-a da bi se spriječio neizbježan financijski kolaps”, rekao je, upozorivši na to da bi novca moglo ponestati do srpnja.

Inače, Guterresu istječe mandat glavnog tajnika krajem godine i on je ponovno izrazio jasnu potporu ideji da ga na čelu Ujedinjenih naroda naslijedi žena.

“Mislim da je krajnje vrijeme da na čelu Ujedinjenih naroda bude žena”, rekao je Guterres na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare u New Yorku, dodavši da u to nimalo ne sumnja.

Portugalski diplomat vodi UN od 2017., a njegov drugi i posljednji mandat završava krajem 2026., dokad mora biti izabran nasljednik. U povijesti UN-a tu dužnost nikada nije obnašala žena.

“Vrijeme je da vidimo žene na vodećim pozicijama, bilo to u Ujedinjenim narodima ili u najmoćnijim državama svijeta”, poručio je Guterres.

/Desk/

Objava Nakon što je upozorio na financijski slom UN-a, Guterres kaže kako je “krajnje vrijeme” za ženu, glavnu tajnicu – valjda bi ona trebala riješiti “dubiozu” iz njegovog mandata? pojavila se prvi puta na Republika.

Policijske snage, zajedno sa službenicima Izraelske uprave za nekretnine, stigle su u kompleks s bagerima i inženjerskom opremom te započele rušenje lokacije, prema snimkama koje je dobio CNN. Izraelska uprava za nekretnine navela je u priopćenju da su snage reda „osigurale puni posjed nad imovinom i započele raščišćavanje prostorija“.

UNRWA je osudila ovaj potez kao „napad bez presedana na agenciju Ujedinjenih naroda i njezine prostorije“. Agencija je na platformi X objavila da ovo predstavlja „novu razinu otvorenog i namjernog prkošenja međunarodnom pravu od strane Države Izrael, uključujući privilegije i imunitete Ujedinjenih naroda“.

Konvencija UN-a o privilegijama i imunitetima, kojoj je Izrael pristupio 1949. godine, izričito navodi da su kompleksi i objekti UN-a „nepovredivi“ te „imuni na pretres, rekviziciju, konfiskaciju, eksproprijaciju i bilo koji drugi oblik uplitanja, bilo izvršnom, upravnom, sudskom ili zakonodavnom akcijom“.

Pitanje statusa Jeruzalema i međunarodno pravo

Izrael je zauzeo istočni Jeruzalem od Jordana u ratu 1967. godine i anektirao ga 1980. Međunarodno pravo i većina međunarodne zajednice smatraju taj teritorij okupiranim, a Palestinci ga žele kao glavni grad svoje buduće neovisne države. Izrael cijeli grad smatra svojom „vječnom prijestolnicom“.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je „Država Izrael vlasnik kompleksa u Jeruzalemu“, dodajući da je UNRWA već obustavila svoje operacije na ovoj lokaciji te da UN tamo više nema osoblje niti aktivnosti.

„Kompleks ne uživa nikakav imunitet, a njegovo zauzimanje provedeno je u skladu s izraelskim i međunarodnim pravom“, navelo je ministarstvo, nazivajući UNRWA-u „staklenikom za terorizam koji je odavno prestao biti humanitarna organizacija“.

Izrael ima dugogodišnje sporove s UNRWA-om, optužujući je za pomaganje Hamasu i pozivajući na njezino potpuno raspuštanje, što agencija uporno demantira. Nakon napada predvođenog Hamasom 7. listopada, vlada je intenzivirala kampanju protiv ove agencije UN-a, navodeći umiješanost nekih njezinih zaposlenika i korištenje njezinih objekata u Gazi za napade na Izrael i skrivanje talaca.

Zakonski okvir i reakcije

Krajem 2024. godine izraelski je parlament donio zakone kojima se zabranjuje rad UNRWA-e u Izraelu i priječi službeni kontakt s agencijom. Dodatni zakoni iz prosinca 2025. zabranili su opskrbu vodom i strujom objektima UNRWA-e i omogućili državi povrat zemljišta na kojima se nalaze kompleksi agencije u istočnom Jeruzalemu. Očekuje se da će još jedan posjed UNRWA-e, smješten u području Kfar ‘Aqab, uskoro proći kroz sličan proces.

Radikalno desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir, koji je stigao na lokaciju kako bi pratio policijsku evakuaciju i rušenje, izjavio je: „Ovo je povijesni dan, dan slavlja i važan dan za obnovu upravljanja u Jeruzalemu. Godinama su ovi podupiratelji terora djelovali ovdje, a danas se uklanjaju zajedno sa svime što su izgradili.“

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je rušenje. „Glavni tajnik poziva vladu Izraela da odmah prekine rušenje kompleksa UNRWA-e u Sheikh Jarrahu te da bez odgađanja vrati i obnovi taj i ostale prostore UNRWA-e Ujedinjenim narodima“, izjavio je njegov glasnogovornik u utorak.

Palestinska samouprava sa sjedištem u Ramallahu nazvala je rušenje „ozbiljnim kršenjem svih pravila i normi međunarodnog prava“ te je pozvala UN i države članice da poduzmu mjere kako bi zaustavile rušenja.

Objava Izrael započeo rušenje sjedišta UN-ove agencije u istočnom Jeruzalemu nakon zabrane rada pojavila se prvi puta na Republika.

Istodobno, SAD, Rusija i Kina složile su se da Ured visokog predstavnika u BiH više nema svoju svrhu. S time se nije složila Velika Britanija i EU. Što se krije iza ovakvih odluka UN-a i kako se to može odraziti na Daytonski sporazum i položaj Hrvata u BiH?

Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova, podsjetio je da je Daytonski sporazum zaustavio rat i doveo do mira. Naglasio je i kako je bitni dio Daytonskog sporazuma bio dogovor o reintegraciji okupiranih dijelova Hrvatske.

“Rijetka je situacija da je dio okupiranog teritorija jedne države, bez izgubljenog života, vraćen u legitminu kontrolu te države”, rekao je za HRT-ov “Studio 4” Miomir Žužul.

Komentirajući poruke Vijeća sigurnosti UN-a, Žužul je rekao kako su rezultat odluka Trumpove administracije. To je vidljivo i kroz ukidanje sankcija Dodiku, ali i preispitivanje uloge visokog predstavnika.

“Trideset godina nakon Daytona još postoji čovjek koji odlučuje o svemu u BiH. Odluka o visokom predstavniku je donesena u Daytonu, ali je ideja bila da će to trajati kratko, da bi se pomoglo u uspostavi potpunog funkcioniranja BiH. Sada imamo situaciju da je jedan čovjek iznad institucija BiH”, rekao je Žužul.

Rekao je kako se ulazi u novu fazu koja donosi nove pregovore o tome kako će se odnosi između tri konstitutivna naroda regulirati.

Eksplicitno stajalište SAD-a je da se odluke moraju donositi između tri naroda. Međutim, Žužul je istaknuo kako se ne treba zavaravati da pritom neće biti aktivna uloga SAD-a.

“Upravo obrnuto, ona će biti aktivnija nego što je bila posljednjih 20-ak godina”, rekao je.

Poručio je da je američka odluka o Dodiku i republici RS donesena kako bi se spriječila dublja kriza u BiH.

“SAD u ovom trenutku ne želi i ne podržava nikakvo odcjepljenje i to je jasno iz te odluke, ali isto tako potpuno je jasno da podržavaju redefiniranje odnosa, odnosno povratak na izvorni Dayton, onako kako je on i zamišljen, da su to tri konstitutivna i jednakopravna naroda i da se to vidi i kroz institucije i kroz realni život i funkcioniranje države”, zaključio je Žužul za HRT.

/Desk/

Objava Žužul o BiH: SAD je protiv bilo kakvog odcjepljenja, ali je za povratak izvornom Daytonu pojavila se prvi puta na Republika.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je jednoglasno na godinu dana produžilo mandat vojnoj misiji ‘Althea’ Europske unije u Bosni i Hercegovini, no među članicama tog tijela ponovno nije bilo pune suglasnosti o uzrocima problema u BiH i krize kroz koju je zemlja prolazila u proteklih pola godine.

Dugogodišnje malverzacije oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gdje na tu dužnost bude izabrana osoba s velikom većinom glasova Bošnjaka, egzaktan je primjer političkog terora nad jednim konstitutivnim narodom. No, političke ciljeve i retoriku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika ne mogu se dovesti u isti kontest. Iako je nužno da se pred Vijećem sigurnosti UN-a čuje i raspravlja po ovom pitanju, Hrvati ne smiju biti smokvin list ili korisne budale koje će, prvenstveno ruski dužnosnici čija država vodi agresorski rat protiv druge države, koristiti u svojim političkim obračunima protiv visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Ma koliko to “milovalo uši” kada se o hrvatskom pitanju govori na svjetskim govornicama, najmanje što Hrvatima treba je rusko zastupanje njihovih interesa. Spominjanjem i hrvatskog političkog problema, želi se dati dodatnu težinu i opravdanost argumentacije za političke stavove koje zastupa predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik. No, položaj Srba u BiH i položaj Hrvata ne može se usporediti niti po jednom parametru. Stoga, hrvatski političari ne trebaju prihvaćati (ili tražiti) da njihove stavove zastupaju ruski političari. Hrvatske stavove trebaju zastupati hrvatski političari, a o istom ozbiljno razmisliti Bruxelles. (V.S.H.)

Vijeće sigurnosti UN-a od 1996. razmatra stanje u BiH na temelju redovitih šestomjesečnih izvješća visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Visoki predstavnik Christian Schmidt u izvješću je naveo da je najveća politička kriza u BiH od Daytona bila rezultat neustavnih i separatističkih postupaka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Bosna i Hercegovina stoga se našla u strukturalnoj krizi koja je imala geopolitičke reperkusije, napisao je visoki predstavnik uz konstataciju da zbog svega najviše trpe reforme i europski put BiH.

“Pokušaji potkopavanja Daytonskog sporazuma neće pomoći integraciji u EU niti pomoći državi da postane funkcionalna i otporna na prijetnje, ali hoće uključiv dijalog i odgovorno upravljanje”, konstatirao je Schmidt.

Predstavnici uvjerljive većine država članica Vijeća sigurnosti istaknuli su važnost poštovanja Daytonskog sporazuma i očuvanja mira te dali potporu djelovanju visokog predstavnika iskazujući zabrinutost zbog separatističkih prijetnji iz Republike Srpske te su pozvali na nastavak reformi koje bi BiH približile članstvu u Europskoj uniji.

Veleposlanica SAD pri UN-u Dorothy Shea rekla je da je njezina zemlja opredijeljena za očuvanje stabilnosti na Balkanu i posvećena Daytonskom sporazumu odnosno demokratskoj i naprednoj BiH dodajući da je za administraciju Donalda Trumpa u toj zemlji prioritet “deeskalacija i stabilnost”.

Objasnila je kako je SAD u proteklim mjesecima “diskretno radio” upravo na deeskalaciji, što je rezultiralo ukidanjem spornih zakona u RS-u, a to je onda dovelo i do uklanjanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima.

Rusija iskoristila predsjedavanje i “demokratski” spriječila Schmidta da osobno predstavi izvješće

Rusija je iskoristila činjenicu da trenutačno predsjeda Vijećem sigurnosti pa nije dopustila da na sjednici u petak Schmidt osobno predstavi izvješće, a njezin je veleposlanik Vasilij Nebenzja pokušao plasirati dokument o stanju u BiH koji je sastavila vlada RS-a optužujući aktualnog visokog predstavnika za krizu i tražeći hitno zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).

Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a podržao je produženje misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini, ali je oštro kritizirao zapadne zemlje zbog, kako je rekao, ”miješanja u unutarnje poslove BiH i antisrpske pristranosti”.

Nebenzja je istaknuo da Rusija očekuje da će EUFOR-ova misija biti provedena u skladu s mandatom koji joj je dodijeljen te naglasio da je ključno poštovati Daytonski mirovni sporazum. Upozorio je kako zapadne politike, prema njegovim riječima, ”žrtvuju stabilnost BiH radi vlastitih interesa”, dodavši da se ”manipulira tragedijom u Srebrenici” i odgovornost za krizu pokušava prebaciti isključivo na Republiku Srpsku.

Osvrnuo na položaj Hrvata, poručivši kako se ”njihova prava poriču, što dodatno šteti državi i potkopava ustavni poredak”.

”Vidimo ozbiljna kršenja mira i Ustava, odluke donose predstavnici samo jednog od tri konstitutivna naroda, a to služi isključivo zapadnim interesima. Potrebno je odmaknuti se od antisrpske retorike i poštovati prava svih naroda”, rekao je Nebenzja.

“Postoji nejednakost za Hrvate u BiH koji nemaju mogućnost da izaberu svog legitimnog predstavnika u tijelima vlade pod krinkom ‘izgradnje države'”, rekao je Nebenzja.

Oštro je kritizirao i visokog predstavnika Christiana Schmidta, nazvavši ga ”stranim državljaninom bez legitimiteta”, te ponovio da Rusija ne priznaje njegov mandat, jer nije potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

”Schmidt pokušava opravdati svoje prisustvo u BiH namećući rješenja koja nisu u skladu s voljom naroda. Njegov rad izaziva stanje bezakonja i stvara lažnu sliku o situaciji u zemlji”, izjavio je ruski veleposlanik.

Nebenzja je zaključio da je ”ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR)” i ”dosljedno provođenje Daytonskog sporazuma” jedini put prema miru i stabilnosti u BiH.

Na kraju je ponovio svoje kritike prema akterima europskih zemalja, kao i ponovio tvrdnju o “antisrpskim osjećajima” unutar zemlje, govoreći pri tome da su “predstavnici Bošnjaka prijetili i oružanim sukobima” tijekom ovogodišnje političke i ustavne krize u zemlji, kao i da su vlasti u RS-u pokazivale spremnost da budu konstruktivni.”

”Rusija, kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma, spremna je aktivno sudjelovati u postkonfliktnom rješenju koje će poštovati suverenitet BiH”, poručio je.

“Trenutačna situacija u BiH uvelike je posljedica nekih aktivnosti zapadnih zemalja”, rekao je Nebenzja koji je Schmidta optužio da je eksponent “neokolonijalne politike”.

Tvrdi kako je jedino RS strana koja brani Dayton i jedina koja se racionalno ponaša.

Sjednici je nazočio Željko Komšić iskoristivši pravo koje pripada dužnosnicima država o kojima se raspravlja pa je s pozicije predsjedatelja Predsjedništva BiH na Vijeću sigurnosti konstatirao kako se “Republika Srpska pokušala odcijepiti”.

/Desk/

Objava Ruski veleposlanik u UN-u oštro napao na Schmidta, a u zastupanju Dodikovih interesa koristio hrvatsko pitanje kao smokvin list – najmanje što Hrvatima treba je rusko zastupanje njihovih interesa pojavila se prvi puta na Republika.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je kako će Rusija iskoristiti svoje predstojeće predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN kako bi “preispitala” Daytonski sporazum iz 1995. godine.

Kako navodi ISW, ovdje se vjerojatno radi o “pokušaju destabilizacije Balkana te podjele i skretanja pozornosti Europe”. Rusko predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN počinje 1. listopada, a Rusija, kao stalna članica, ima pravo veta na svaku odluku.

Lavrov je 28. rujna izjavio kako će “preispitati implementaciju Daytonskog sporazuma”, tvrdeći kako će sporazum vjerojatno “kolabirati” jer zadire u “prava srpskog naroda”.

Lavrov je dalje tvrdio da postoje “očita kršenja Daytonskog sporazuma” te da je priznavanje neovisnosti Kosova od strane Zapada postalo napad na državnost Srbije. Optužio je Zapad za pokušaj dezintegriranja državnost Bosne i Hercegovine te ustvrdio kako postoji napad na “vitalne interese srpskog naroda”, uključujući i napad na srpsko pravoslavlje, i na Kosovu i u BiH.

Kako navodi ISW, Kremlj održava bliske odnose s bh. entitetom Republikom Srpskom “i ranije je koristio taj odnos kako bi dodatno utjecao na Balkan, sijao podjele u Europi i podrivao Daytonski sporazum, koji podržavaju SAD, s ciljem guranja Balkana u previranja”, prenosi N1 BiH.

/Desk/

Objava Američki ISW: Nakon preuzimanja predsjedanjaVijećem sigurnosti UN-a od 1. listopada, Rusija će pokušati destabilizirati Balkan pojavila se prvi puta na Republika.