Novinar HRT-a Gordan Žvanović kazao je u Dnevniku kako je pred premijerom Plenkovićem danas gust raspored u New Yorku. Trebao bi sudjelovati na sastanku na vrhu Krimske platforme, zatim na summitu zaštite oceana, održati bilateralne sastanke s premijerima Sjeverne Makedonije i Bangladeša, kao i s predsjednikom Čilea.

“Očekuje ga i okrugli stol posvećen zaštiti od nasilja nad ženama posredstvom tehnologije”, rekao je.

Podsjetio je kako je sinoć premijer održao govor u Općoj skupštini UN-a te predstavio iskustvo Hrvatske kao zemlje koja je u jednoj generaciji prošla okupaciju, obranila svoju slobodu i obranila se.

“Za male zemlje poput Hrvatske, rekao je kako međunarodno pravo znači liniju između suvereniteta i vladavine sile”, kazao je Žvanović.

Dodaje kako je premijer kazao da Hrvatska stoga nastavlja davati potporu Ukrajini protiv podržava mirovno rješenje koje je utemeljeno na ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Žvanović naglašava kako se Plenković osvrnuo i na rat na Bliskom Istoku za koji je rekao da se zbog prelijevanje energetske krize, njegove posljedice osjećaju.

“Premijer se osvrnuo na iskazivanje vojnih i državnih počasti osuđenom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji i rekao kako takva praksa nije u skladu s vrijednostima EU kojoj se Srbija želi pridružiti. Upozorio je i na situaciju u BiH, gdje se Hrvatima, kao konstitutivnom narodu, uskraćuje mogućnost da budu legitimno zastupljeni”, zaključio je Žvanović.

Ruska agresija na Ukrajinu, napetosti na Bliskom istoku, baš kao i američki sukob s Iranom, samo su neke od tema o kojima je govorio premijer Plenković. Ponovio je da Hrvatska poštuje međunarodno pravo, da se zauzima za multilateralizam i suradnju na globalnoj razini, ali dotaknuo se i pitanja proširenja Europske unije kazavši da jugoistok Europe ostaje nedovršeni dio europskog projekta. Europska transformacija zahtijeva iskrenost kada je riječ o prošlosti, a to se posebno odnosi na Srbiju i na nedavni pokop ratnog zločinca Ratka Mladića.

“Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke. To znači poštovanje žrtava i poštovanje povijesnih činjenica, a ne slavljenje zločinaca. Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Europi nakon holokausta. Zato su vojne i službene počasti na njegovu ispraćaju bile uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Govorio je premijer Plenković i o skorim izborima u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je predanost jednakosti i reformama u toj zemlji, ali upozorio na to da se Hrvatima i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost u Predsjedništvu, što je u suprotnosti s Daytonskom sporazumom.

“Rješenja nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pozorno osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući osnovno načelo legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda. Hrvatska se neće nikada umoriti u objašnjavanju zašto su te reforme tako važne i nećemo se nikada umoriti u suprotstavljanju onim političkim snagama koje u svojoj kratkovidnosti ugrožavaju prava konstitutivnog naroda”, naglasio je.

Posljednje je ovo zasjedanje kojim predsjeda glavni tajnik Guterres. Pred Ujedinjenim narodima novi su izazovi i velike reforme.

“Iako od sljedeće godine neću biti glavni tajnik, uvjeren sam da će ova organizacija i djelovati i ustrajati na tome da je mir moguć, da su ljudska prava univerzalna vrijednost. Upravo to mora pobijediti pravo jačeg nad slabijim i omogućiti budućnost za koju se vrijedi boriti”, naglasio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Slično razmišlja i francuski predsjednik, koji je uvjeren da se ovaj svijet može promijeniti, da postoji šansa da pravda na kraju pobijedi.

“Moramo se ponovno posvetiti pronalaženju konkretnih rješenja za izgradnju mira. Međunarodnom pravu cilj je osigurati da, u slučaju neslaganja, sila ne bude jedina opcija koja nam je na raspolaganju – te da čak i u ratu neprijatelj ostaje ljudsko biće. To su pouke 20. stoljeća. Oni koji su te pouke zaboravili čine i moralnu i političku pogrešku”, istaknuo je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Kao i uvijek poseban ton raspravi dao je američki predsjednik koji je govornicu UN-a iskoristio za nabrajanje osobnih uspjeha. Iako ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje, Trump ima ekskluzivne vijesti – mir je dogovoren.

“Radimo na tome, u suradnji s vođama Rusije i Ukrajine, i to će biti uskoro dogovoreno. To će se dogoditi, i to brzo. Tako brzo da ljudi neće ni shvatiti kako smo dogovorili mir i prekid sukoba”, rekao je Donald Trump, predsjednik SAD-a.

No zasad o tome nema konkretnih potvrda, samo poruka ukrajinskog predsjednika da se nada miru prije početka još jedne hladne zime, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Opća skupština UN-a u vremenu ratova i novih geopolitičkih podjela pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je na samom početku istaknuo gospodarske i sigurnosne rezultate, ustvrdivši da SAD predvodi svijet praktički u svemu te da pod njegovim vodstvom bilježe pad nasilnog kriminala, rast burzi i zaposlenosti uz opsežnu deregulaciju i smanjenje poreza.

Između ostalog, pred okupljenim čelnicima naveo je da je njegova administracija osigurala čak 21 bilijun dolara novih investicija iz cijelog svijeta, uspoređujući to s manje od jednog bilijuna u prethodnoj administraciji, iako službeni podaci Bijele kuće spominju iznos od 11,2 bilijuna.

Dotaknuvši se vanjske politike, pred dvoranom se pohvalio da je u drugom mandatu okončao osam ratova, naglašavajući kako pod njegovim vodstvom Amerika stvara mir dok drugi o njemu samo govore.

Dok drugi govore o miru, ja stvaram mir. Dok drugi ignoriraju prijetnje, ja im se suprotstavljam, poručio je Trump.

Govoreći o sukobu s Iranom, Teheran opisuje kao najvećeg sponzora terorizma te podsjeća na vojni napad kojim je, kako navodi, uništen iranski nuklearni program.

Predsjednik SAD-a poručio je da pred sobom ima veliku odluku hoće li s Iranom sklopiti sporazum ili ga potpuno uništiti i poslati u pakao, dodajući kako očekuje dogovor odmah nakon američkih izbora u studenome, što bi po njegovim riječima trebalo dovesti i do drastičnog pada cijena nafte.

– Ispred mene je velika odluka – ili sporazum ili ću ih potpuno uništiti i poslati u pakao..

Ujedno je spomenuo i svoj Odbor za mir kao tijelo koje je pomoglo okončati rat u Gazi.

Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, najavio je njegov brzi završetak i poručio da ne želi više gledati teške slike s bojišta, uz napomenu da je potpisao zakonske ovlasti za uvođenje novih snažnih tarifa i sankcija Rusiji ako to bude potrebno.

Ujedno je javno zahvalio svojoj supruzi Melaniji na angažmanu oko povratka raseljene djece u Ukrajinu.

Nakon toga spomenuo je i Kubu nazvavši je potpuno propalom državom te najavljujući fundamentalne promjene na tom otoku. Otkrio je da njegov državni tajnik Marco Rubio već vodi pregovore.

– Komunizam nikada neće doći u Ameriku, ali sloboda ubrzo stiže na Kubu, rekao je, a kubanska je delegacija nakon toga napustila sjednicu.

Kartele je opisao kao ISIS zapadnog svijeta te naglasio da je riječ o lošim ljudima koje treba pozatvarati ili eliminirati. Ujedno je napao Međunarodni kazneni sud u Haagu.

Trump se dotaknuo i umjetne inteligencije, uspoređujući kritike na račun AI-ja s ranijim upozorenjima o klimatskim promjanama. Američki predsjednik želi da se AI ubuduće naziva ‘super inteligencija‘ jer to po njemu zvuči puno bolje i točnije, dodajući kako svaka nova tehnologija sa sobom nosi izazove, ali da ovaj sektor i dalje uživa njegovu punu podršku.

– Isti ljudi koji su tvrdili da ćemo svi biti mrtvi za 12 godina zbog globalnog zatopljenja, sada govore da će nas umjetna inteligencija sve ubiti i da će nas roboti napasti. Super inteligencija pobjeđuje i Amerika tu uvjerljivo vodi – poručio je Trump, naglasivši da ne namjerava kočiti razvoj nečega što će biti veće od industrijske revolucije ili samog interneta.

U nastavku obraćanja i uoči same ceremonije potpisivanja, Trump je posebno naglasio i ‘neviđeni sporazum‘ s Danskom i Grenlandom, kojim Sjedinjene Države dobivaju trajna sigurnosna prava i kontrolu nad tim teritorijem. Istaknuo je da je dogovor dugo pripreman te da je to velika stvar za Europu i Sjedinjene Države.

– Nijednom američkom protivniku više neće biti dopušteno uspostavljanje vojne prisutnosti na Grenlandu niti osjetljiva ulaganja bez izričitog pisanog odobrenja, naglasio je Trump, najavivši da odmah započinje proces razvoja velike vojne prisutnosti na odgovarajućim lokacijama. Uz postojeću svemirsku bazu Pituffik, dogovor otvara dvije nove vojne lokacije: Narsarsuaq i Mestersvig.

Uoči samog potpisivanja sporazuma obratila se i danska premijerka Mette Frederiksen, koja je prešla preko ranijih nesuglasica između dvije zemlje oko Grenlanda i poručila da su SAD saveznik na kojeg su se uvijek mogli osloniti.

– Danas potpisujemo još veći i bolji sporazum, dogovor koji može trajati zauvijek, naglasila je Frederiksen, čime se službeno stavlja točka na dugotrajna geopolitička nadmetanja oko tog strateški važnog i mineralima bogatog otoka, zaključuje Sky News.

Rubio: Sporazum o Grenlandu predstavlja zaštitu od kineskog utjecaja

Američki državni tajnik Marco Rubio je nedavno najavljeni sporazum s Danskom o budućnosti Grenlanda u utorak opisao kao zaštitu od rastućeg kineskog utjecaja na strateškim važnom arktičkom otoku.

Govoreći za televiziju Fox News u utorak, Rubio ga je nazvao ‘fantastičnim sporazumom‘ koji ‘nema roka trajanja‘.

– On nam omogućuje da uspostavimo koliko god vojnih baza trebamo, rekao je.

Sporazum također omogućava da Sjedinjene Američke Države i Danska zajednički provjeravaju buduća strana ulaganja.

Rubio je kazao da je svrha tog dijela sporazuma da se izbjegne situacija u kojoj će jednog dana shvatiti da ‘tamo (možda) nema kineske vojske, ali njihove tvrtke posjeduju sve luke, njihove tvrtke posjeduju sva zemljišta‘.

Kineski predsjednik Xi Jinping će u srijedu doći u Washington radi višednevnog posjeta i susreta s američkim kolegom Donaldom Trumpom. Dogovor o Grenlandu mogao bi zasjeniti njihov sastanak, piše Reuters.

Sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda bi mogao biti potpisan već u utorak na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Tekst i pojedinosti sporazuma još nisu objavljeni. Danska televizija je izvijestila da Washington možda planira uspostaviti dvije nove vojne baze na Grenlandu.

SAD trenutno upravlja jedino svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu otoka, koja ima važnu ulogu u proturaketnoj obrani i radarskom nadzoru.

Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. Washingtonu već pruža znatan vojni utjecaj na Grenlandu. Rubio kaže da je novi sporazum ‘modernizirao‘ dosadašnji dogovor.

Trump je počeo polagati pravo na Grenland, autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, navodeći kao razlog američku nacionalnu sigurnost.

Njegove ranije prijetnje da će anektirati Grenland su razbjesnile mnoge europske zemlje i saveznike unutar NATO-a, što je pogoršalo odnose unutar transatlantskog saveza.

Objava Trump na UN summitu kaže da je pred odlukom o Iranu: postići dogovor ili „uništiti“ zemlju pojavila se prvi puta na Republika.

Svijet sada mora pronaći način kako temperature ponovno spustiti ispod opasne granice i vratiti ih na sigurniju razinu, poručuju dužnosnici, piše The Associated Press The Associated Press (AP).

Zemlja će uskoro premašiti sigurnu temperaturnu granicu oko koje se svijet usuglasio Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. zbog zagrijavanja izazvanog izgaranjem ugljena, nafte i plina, navodi se u sumornom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), prvom takve vrste, objavljenom u srijedu, prenosi N1.

Umjesto odustajanja, znanstvenici i dužnosnici UN-a preporučuju da se pokuša ograničiti prekomjerno zagrijavanje, a zatim temperaturu ponovno spustiti na dogovorenu granicu. No to će i dalje značiti desetljeća sve češćih vremenskih katastrofa, podizanja razine mora, izumiranja vrsta te otapanja leda i ledenjaka.

„Čovječanstvo velikom brzinom prelazi granicu iza koje više nije moguće izbjeći klimatsku katastrofu“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Nakon razdoblja zagrijavanja iznad dogovorene granice, nova strategija predviđa povratak ispod nje prestankom korištenja fosilnih goriva i razvojem neke vrste tehnologije kojom bi se ugljikov dioksid koji ispušta industrija uklanjao iz atmosfere.

„Ovo je suočavanje sa stvarnošću. Moramo živjeti u ovom toplijem svijetu“, rekao je Richard Betts, klimatolog sa Sveučilišta u Exeteru i jedan od autora izvješća. „Ali još uvijek možemo učiniti mnogo toga kako bismo ograničili zagrijavanje.“

Prelazak dugogodišnje granice zagrijavanja

Nakon Pariškog klimatskog sporazuma Ujedinjeni narodi zadužili su svoje znanstveno tijelo za klimatske promjene da prouči različite granice zagrijavanja. Cilj ograničavanja porasta temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad razine iz sredine 19. stoljeća postao je općeprihvaćen nakon što su znanstvenici utvrdili da zagrijavanje od dva stupnja ima dramatične posljedice za ljude i planet koje se pri zagrijavanju od 1,5 stupnjeva mogu izbjeći.

Prema izračunima nekih znanstvenika, svijet je sada 1,4 Celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijskom razdoblju. Ta se vrijednost temelji na 20-godišnjem prosjeku, a ne na temperaturama tijekom samo jedne godine.

Unatoč tvrdnjama stručnjaka da više nije moguće ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, dužnosnici UN-a dugo su ustrajali na tome da mogućnost ostvarenja tog cilja još postoji. U izvješću objavljenom u srijedu konačno je priznato da će svijet granicu od 1,5 stupnjeva prijeći „u sljedećih nekoliko godina“.

Prema najoptimističnijem scenariju iz izvješća, zagrijavanje bi sredinom stoljeća moglo dosegnuti vrhunac od 1,8 Celzijevih stupnjeva ako države budu provodile ambiciozne klimatske ciljeve. Međutim, uz trenutačne politike vlada, temperatura bi do 2100. trebala porasti za 2,6 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu.

Umjesto sprječavanja zagrijavanja iznad 1,5 stupnjeva, UN sada želi da se donositelji politika „pripreme za budućnost i snađu se u njoj“, odnosno u svijetu koji će prijeći tu granicu, a zatim promijeniti smjer i ponovno sniziti temperaturu.

Izvješće predviđa da će globalna temperatura „u sljedećih nekoliko godina“ prijeći granicu od 1,5 stupnjeva, potom nastaviti rasti, dosegnuti vrhunac te se postupno početi smanjivati kako bi se, u idealnom slučaju do kraja stoljeća, ponovno spustila ispod 1,5 stupnjeva. Izvješće i stručnjaci takav scenarij nazivaju „prekoračenjem“ temperaturne granice.

„Budimo sasvim jasni: cilj od 1,5 stupnjeva i dalje ostaje cilj. Ali sada mu moramo pristupiti drukčije – odozgo“, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Granica od 1,5 stupnjeva nije „neka čarobna klimatska litica“ nakon koje je sve izgubljeno, rekao je klimatolog sa Sveučilišta Victoria Andrew Weaver, koji nije sudjelovao u izradi izvješća. „Svaka desetinka stupnja koju uspijemo izbjeći i dalje znači manje štete.“

Ključno je ograničiti koliko ćemo premašiti temperaturnu granicu

Najvažnije je najprije ograničiti novu najvišu temperaturu, a zatim skratiti vrijeme tijekom kojeg će zagrijavanje ostati iznad 1,5 stupnjeva, rekla je Andersen.

No svijet će se u razdoblju prekoračenja vjerojatno nalaziti „mnogo, mnogo desetljeća“, rekao je Betts.

Svakih pet godina odgode smanjenja emisija povećava vrhunac zagrijavanja za najmanje desetinku stupnja, rekao je Joeri Rogelj, klimatolog s Imperial Collegea u Londonu i jedan od autora izvješća.

„Ako djelujemo sada, možemo ograničiti prekoračenje“, navodi se u izvješću. „To neće biti siguran svijet, ali bit će sigurniji nego da dugoročno ostanemo iznad“ granice od 1,5 stupnjeva.

„Ovo je jedno od najsumornijih UN-ovih izvješća o klimi koje sam pročitao. Iz njega nedvosmisleno progovaraju očaj, frustracija i hitnost – ali ne i rezignacija“, rekao je Weaver.

Klimatolog Bill Hare, izvršni direktor organizacije Climate Analytics, rekao je da „iako UNEP dobro opisuje rupu koju smo sami sebi iskopali, mnogo lošije pokazuje da iz nje postoji izlaz“.

Prilagodba smrtonosnijem svijetu s više gladi i žeđi

Vlade moraju pojačati napore za prilagodbu sve težim posljedicama zagrijavanja, koje najviše pogađaju siromašne, „jer se neke posljedice jednostavno više ne mogu izbjeći“, rekla je Andersen.

Izvješće tu fazu naziva „suočavanjem i obuzdavanjem“.

Tijekom razdoblja prekoračenja više će ljudi umirati ili obolijevati zbog pogoršanja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava, navodi se u izvješću. Proizvodnja hrane smanjit će se, glad će rasti, nestašice vode pogoršavat će se, gospodarstva će trpjeti štetu, a vrste poput koralja izumirat će.

Iako su uzroci nedavnih smrtonosnih poplava u Nepalu, povezanih s odvajanjem dijela himalajskog ledenjaka, složeni, Betts je rekao da „nažalost možemo očekivati sve više takvih događaja i upravo zato moramo ograničiti vrhunac zagrijavanja“.

Izvješće upozorava i na „prijelomne točke“ koje bi mogle izazvati nepovratne i lančane posljedice, među kojima su nestanak ledenih pokrova zapadne Antarktike i Grenlanda, nestanak amazonske prašume te zaustavljanje sustava atlantske oceanske cirkulacije koji velik dio Europe održava toplim.

„Neka bi područja mogla postati gotovo ili potpuno neosigurljiva, pa čak i nenastanjiva“, navodi se u izvješću.

/Desk/

Objava Znanstvenici očajnički upozoravaju na posljedice globalnog zatopljavanja: Više će ljudi umirati, hrane će biti sve manje… pojavila se prvi puta na Republika.

U izjavi objavljenoj u povodu 30. kolovoza koji se obilježava kao međunarodni dan nestalih osoba iz misije UN-a u Sarajevu podsjetili su kako je BiH tijekom ratova vođenih 90-ih godina prošlog stoljeća bila teško pogođena stradanjima što uključuje i prijavljeni nestanak 31.500 njenih građana.

Unatoč svim poduzetim mjerama i naporima koji su dali značajne rezultate i doveli do pronalaska tijela više od 24 tisuće nestalih do danas se ne zna što se dogodilo s tisućama drugih jer njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.

“Za više od 7500 muškaraca, žena i djece se još uvijek traga. Njihove obitelji i dalje traže informacije o svojim najmilijima koji se vode kao nestali živeći istodobno s trajnom patnjom zbog njihovog gubitka. Kako vrijeme prolazi, potraga postaje sve teža, a informacije i dokazi koji bi mogli pomoći u pronalasku i identifikaciji nestalih mogu biti izgubljeni. Svaki riješeni slučaj predstavlja ne samo važan korak ka utvrđivanju istine već i ka ostvarenju prava žrtava i njihovih obitelji”, stoji u izjavi.

Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini stoga pozivaju na nastavak napora na pronalasku i identifikaciji osoba koje se još uvijek vode kao nestale. Ističu kako je utvrđivanje okolnosti nestanka i sudbine nestalih osoba od ključnog značaja za ostvarivanje prava žrtava i njihovih obitelji na istinu, pravdu, pravne lijekove i reparaciju a ujedno važan dio kontinuiranih napora Bosne i Hercegovine na suočavanju s naslijeđem sukoba te izgradnji trajnog mira i pomirenja.

/Desk/

Objava UN u BiH: Apel za pronalazak 7.500 nestalih pojavila se prvi puta na Republika.

Proizvodnja kokaina porasla je na otprilike 4100 metričkih tona čistog proizvoda u 2024., posljednjoj rekordnoj godini, što je četverostruko povećanje u desetljeću, dok zapljene metamfetamina sugeriraju da proizvodnja raste 13 posto godišnje, priopćio je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) u svojem godišnjem svjetskom izvješću o drogama.

Svjedočimo neviđenom porastu novih vrsta droga na tržištu, a zabrinjavajuće je da su neke jače ili opasnije nego prije, rekla je izvršna direktorica UNODC-a Monica Juma u priopćenju.

Proizvodnja opijuma u Afganistanu, dugo dominantnom dobavljaču, naglo je pala 2023. godine nakon što su talibani preuzeli vlast i zabranili je, te se od tada nije oporavila, što je dovelo do pada ponude i upotrebe heroina, koji se iz njega dobiva.

No, 2024. godine zabilježen je nagli porast prijava novih sintetičkih opioida, poput fentanila ili još jačih nitazena, što bi moglo popuniti dio praznine nastale padom ponude heroina, posebno u Europi, rekao je UNODC.

Slučajevi novih psihoaktivnih tvari (NPS) sintetičkih opioida prijavljeni u sustavima ranog upozorenja povećali su se 2023. i 2024. godine u većini regija, ali najizraženije u Europi, Oceaniji i Africi, rekao je UNODC.

Sjeverna Amerika, gdje je fentanil uvelike zamijenio heroin, izvijestila je o porastu od oko 10% u broju novih psihoaktivnih supstancija identificiranih sintetičkih opioida u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, dok je taj broj porastao za više od 80% u Europi i za 150% u Oceaniji, navodi se.

Ponuda i teže procjenjiva potražnja za kokainom nastavile su snažno rasti, navodi se u izvješću. Također se navodi da se način konzumiranja kokaina promijenio, dok se čistoća povećala, a cijene pale.

Kvalitativno istraživanje provedeno 2024. upućuje na širenje upotrebe kokaina na društvena okruženja izvan noćnog života i njegovo uključivanje u svakodnevne rutine, zajedno s porastom upotrebe ‘crack’ kokaina među socioekonomski ugroženim skupinama i prelaskom s upotrebe heroina na upotrebu ‘crack’ kokaina, navodi se u izvješću.

Podaci o onima koji se liječe od upotrebe droga snažno sugeriraju porast upotrebe ‘crack’ kokaina u zapadnoj i srednjoj Europi počevši od 2015., dodaje se, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Snažan porast trgovine drogama – sve prisutnija i izvan noćnog života pojavila se prvi puta na Republika.

Elma Godinjak-Prusac ubijena je 1. svibnja hitcem iz pištolja u sarajevskom naselju Dobrinja, zbog čega je uhićen njen bivši partner, 49-godišnji Tarik Prusac.

U BiH nema službenih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova obitelji.

UN naglašava važnost brze, temeljite i nepristrane istrage, kao i pune odgovornosti u skladu sa zakonom, kao i potrebe sveobuhvatne zaštite i podrške članovima obitelji ubijene žene.

Ističu i da je ovaj slučaj podsjetnik kako nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljno i trajno kršenje ljudskih prava u BiH.

“Femicidi nisu izolirani činovi, već najekstremniji oblik kontinuiranog i često eskalirajućeg rodno zasnovanog nasilja, s razornim posljedicama po obitelji, zajednice i djecu. Izloženost takvom nasilju, bilo izravna ili neizravna, može imati duboke i dugoročne posljedice po sigurnost, dobrobit i razvoj djece”, naveo je UN.

Istaknuto je da i posljednji slučaj femicida naglašava potrebu za punom primjenom postojećih zakona i politika usmjerenih na prevenciju i odgovor na nasilje nad ženama, kao i na osiguravanje zaštite žena izloženih riziku.

To uključuje i nedavne izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, kao i djelotvornu primjenu relevantnih odredbi Kaznenog zakona BiH, radi osiguranja pravovremenog procesuiranja i odgovornosti počinitelja.

“Prevencija mora ići dalje od institucionalnih odgovora i uključivati ranu intervenciju, djelotvornu procjenu rizika te dostupne i kvalitetne usluge podrške”, naveli su iz UN-a.

Suočena s prosvjedima zbog rasta broja ubojstava žena, vlast u Federaciji BiH donijela je prošle godine zakon kojim je najavila učinkovitiju zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji stupio je na snagu u ožujku prošle godine, a uslijedile su izmjene Kaznenog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo.

Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja ima obvezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje zatraženo je na prosvjedima građana širom zemlje, nakon što je u kolovoza 2023. bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca.

Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubojstva žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom prosvjeda usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

/Desk/

Objava Nakon ubojstva u Sarajevu, UN poziva na žurnu zaštitu žena i djece pojavila se prvi puta na Republika.

Uskok je, ne navodeći identitet osumnjičenice, priopćio da je na temelju informacija zaprimljenih od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, proveo izvide protiv 60-godišnjakinje s odobrenim stalnim boravkom u SAD-u zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Kako ističe Uskok, nakon provedenih izvida u suradnji s predstavnicima Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, prikupljeni podaci podijeljeni su nadležnim tijelima SAD-a, koja su nakon provedene istrage pokrenula postupak protiv Supine Saltus.

Sumnja se da je Supina Saltus, od srpnja 2017. do studenog 2023., kao zaposlenica na ugovor o djelu Stalne misije RH pri UN-u, koristeći svoje ovlasti i mogućnost pristupa bankovnim računima Stalne misije, prebacivala novac na svoje osobne račune otvorene u jednoj američkoj banci, pribavivši sebi nezakonitu korist od 750.000 dolara.

Američko tužiteljstvo je preciziralo da je Supina Saltus ponekad vršila dvostruka plaćanja za određene račune, dok je u drugim slučajevima izrađivala lažne račune, ponekad od fiktivnih dobavljača, a koje je potom fakturirala Stalnoj misiji.

Zatim je te prijevarne uplate usmjeravala na svoje račune, dodalo je američko tužiteljstvo.

Prema navodima američkog tužiteljstva, Supina Saltus iz West Havena u Connecticutu je optužena po jednoj točki optužnice za prijevaru putem interneta, za koju je predviđena maksimalna kazna od 20 godina zatvora te dvije točke optužnice za pranje novca, za koje je predviđena najveća kazna od 10 godina zatvora.

Američko tužiteljstvo ističe da je potencijalne kazne u ovom slučaju propisao Kongres SAD-a, kao i da su one navedene samo u informativne svrhe, budući da će o izricanju presude optuženici odlučivati sudac.

Kako ističe Ministarstvo pravosuđa SAD-a, američki državni odvjetnik za Južni okrug New Yorka Jay Clayton zahvalio je Državnom odvjetništvu RH i Uskoku na suradnji, navodeći da je pomoć u slučaju pružio i regionalni stalni pravni savjetnik pri Uredu za razvoj, pomoć i obuku inozemnih tužitelja pri Ministarstvu pravosuđa u Hrvatskoj.

Objava Hrvatica zaposlena u UN-u osumnjičena za pronevjeru 750.000 dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Bilo je to prvi put da je supruga nekog aktualnog svjetskog čelnika predsjedala sastankom petnaest članog Vijeća sigurnosti, tijela UN-a zaduženog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, prenosi HRT.

Plan je najavljen prošlog tjedna, prije pokretanja američkih i izraelskih napada.

To dolazi nakon što su Sjedinjene Države preuzele mjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem, a bio je to još jedan znak kako je Trump personalizirao američku vanjsku politiku uključivanjem prijatelja i članova obitelji u važna pitanja.

Ured Melanie Trump priopćio je da joj je cilj bio istaknuti obrazovanje kao način promicanja tolerancije i svjetskog mira na sastanku pod nazivom “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu”.

“Sjedinjene Države stoje uz svu djecu diljem svijeta. Nadam se da će mir uskoro biti vaš”, kazala je u izjavi upućenoj Vijeću.

Iran je okrivio Izrael i SAD za napad na osnovnu školu za djevojčice u južnom iranskom gradu Minabu u subotu, u kojem je, prema riječima iranskog veleposlanika pri UN-u Amira Saeida Iravanija, poginulo 165 učenica. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te navode.

Iravani je rekao da je “duboko sramotno i licemjerno” da SAD saziva sastanak o zaštiti djece u oružanim sukobima “dok istodobno pokreće raketne napade na iranske gradove te bombardira škole i ubija djecu”.

U subotu je dječja agencija Ujedinjenih naroda, UNICEF, objavila priopćenje u kojem navodi iranske izvještaje te poručuje da vojna eskalacija na Bliskom istoku “predstavlja opasan trenutak za milijune djece u regiji”, ponovivši poziv glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa na hitan prekid neprijateljstava.

“Sjedinjene Države neće namjerno ciljati školu”, rekao je novinarima u ponedjeljak američki državni tajnik Marco Rubio.

Izraelski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je vidio različite izvještaje, uključujući i onaj prema kojem je Iranska revolucionarna garda ciljala školu, ali da Izrael žali zbog gubitka života bilo kojeg civila.

/Desk/

Objava U UN-u prvi put predsjedala supruga predsjednika – Melania Trump u Vijeću sigurnosti umjesto Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Rezolucija je prošla s 107 glasova za, 12 protiv i 51 suzdržanim. Rusija, Bjelorusija i Sudan glasali su protiv, dok su SAD i Kina bili suzdržani.

Skupina diplomata, držeći ukrajinsku zastavu, napustila je sastanak Konferencije o razoružanju tijekom govora ruskog veleposlanika Gatilova. A Rusija je svoje akcije u Ukrajini pravdala „demilitarizacijom” i odgovorom na širenje NATO-a na istok.

Objava Usvojena rezolucija u New Yorku: Većina država članica UN-a podržala Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je državama članicama da je organizacija u opasnosti od neizbježnog financijskog kolapsa, navevši pritom neplaćene naknade i proračunsko pravilo u skladu s kojim to globalno tijelo mora vratiti sav nepotrošeni novac, doznaje Reuters iz pisma u koje je imao uvid u petak.

“Kriza se produbljuje, prijeti realizaciji programa i dovodi nas u opasnost od financijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati”, napisao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu veleposlanicima od 28. siječnja.

UN se suočava s financijskom krizom jer je najveći donator toga globalnog tijela svjetskog tijela, SAD, smanjio dobrovoljno financiranje agencija UN-a, odbivši ispuniti obvezna plaćanja u redoviti i mirovni proračun UN-a.

U pismu je Guterres napisao da su “odluke o nepoštovanju procijenjenih doprinosa kojima se financira veći dio odobrenog redovitog proračuna, sada i formalno objavljene”.

“Ili sve države članice ispunjavaju svoje obveze plaćanja u cijelosti i na vrijeme – ili države članice moraju temeljito revidirati financijska pravila UN-a da bi se spriječio neizbježan financijski kolaps”, rekao je, upozorivši na to da bi novca moglo ponestati do srpnja.

Inače, Guterresu istječe mandat glavnog tajnika krajem godine i on je ponovno izrazio jasnu potporu ideji da ga na čelu Ujedinjenih naroda naslijedi žena.

“Mislim da je krajnje vrijeme da na čelu Ujedinjenih naroda bude žena”, rekao je Guterres na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare u New Yorku, dodavši da u to nimalo ne sumnja.

Portugalski diplomat vodi UN od 2017., a njegov drugi i posljednji mandat završava krajem 2026., dokad mora biti izabran nasljednik. U povijesti UN-a tu dužnost nikada nije obnašala žena.

“Vrijeme je da vidimo žene na vodećim pozicijama, bilo to u Ujedinjenim narodima ili u najmoćnijim državama svijeta”, poručio je Guterres.

/Desk/

Objava Nakon što je upozorio na financijski slom UN-a, Guterres kaže kako je “krajnje vrijeme” za ženu, glavnu tajnicu – valjda bi ona trebala riješiti “dubiozu” iz njegovog mandata? pojavila se prvi puta na Republika.