Ponekad nam upravo izgovaranje frustracija pomaže da se rasteretimo i osjećamo bolje. Međutim, kada žaljenje postane svakodnevna navika i glavni način komunikacije, ono počinje imati suprotan učinak. Umjesto da nam olakša, stalno fokusiranje na probleme može nas učiniti tjeskobnijima, umornijima i izoliranijima.

Stručnjaci ističu da žaljenje stvara začarani krug: što se više fokusiramo na ono što ne valja, to nam mozak češće nudi iste obrasce negativnih misli.

Dugoročno, to može dovesti do pesimizma, smanjene motivacije i čak fizičkog stresa u tijelu. Osim toga, stalni prigovori nisu laki ni za ljude oko nas: prijatelji i kolege mogu početi izbjegavati naše društvo jer ih iscrpljuje konstantno negativan ton.

Objava Kako stalno žaljenje utječe na naše zdravlje? pojavila se prvi puta na Republika.

Nalazi se temelje na studiji koja je uključivala 1.401 stariju odraslu osobu, pokazujući da dok se drijemanje općenito povećava s godinama, Alzheimerova bolest više nego udvostručuje godišnje povećanje učestalosti i trajanja drijemanja.

Studija sugerira da bi produljeno drijemanje moglo biti povezano s pogoršanjem kognitivnih sposobnosti godinu dana kasnije. Istraživanje naglašava da samo drijemanje ne uzrokuje izravno Alzheimerovu bolest, ali može biti čimbenik rizika, kao što je pokazao podatak da 66 % veću vjerojatnost kognitivnog oštećenja imaju osobe koje dnevno drijemaju 120 minuta ili više.

Trajanje drijemanja ističe se kao ključni čimbenik, a kraće drijemanje (manje od 30 minuta) potencijalno ima neutralne ili čak pozitivne učinke na kognitivni pad. Međutim, čini se da je duže drijemanje povezano s negativnim učincima, iako razlozi ostaju nejasni.

Znanstvenici napominju da se količina drijemanja povećava s godinama i na temelju studija o drijemanju i kognitivnom padu kraće drijemanje moglo biti korisnije.
Što se tiče preporuka za spavanje za pacijente s demencijom, znanstvenici tvrde da je, kao i većini odraslih, potrebno 7 – 9 sati sna po noći.

Preporuke za spavanje
Što se tiče preporuka za spavanje za pacijente s demencijom, znanstvenici tvrde da je, kao i većini odraslih, potrebno 7 – 9 sati sna po noći. Međutim, priznaju da se rasporedi spavanja mogu razlikovati za osobe s Alzheimerovom bolešću, nudeći savjete Nacionalnog instituta za zdravlje za poboljšanje kvalitete sna za osobe s tim stanjem, kao što su povećana fizička aktivnost, smanjenje unosa kofeina, ograničavanje drijemanja, uredan raspored spavanja i sl.

Objava Drijemate preko dana? Znanstvenici su uočili povezanost između prekomjernog dnevnog spavanja i teške neurodegenerativne bolesti pojavila se prvi puta na Republika.

Srčani udar nastaje kada iznenadna blokada spriječi krv da stigne do našeg vitalnog organa. To može uzrokovati oštru bol u prsima koja se ponekad širi preko čeljusti, a onda i niz lijevu ruku. Godinama se ističe kako je pušenje najviše povećava rizik od ovog stanja. Međutim, nova studija pokazuje da sjedilački način života može biti jednako loš.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Cardiology ponovno je dokazalo da su sjedenje i sjedilački način života opasni za zdravlje. Općenito govoreći, neaktivnost je uzrok mnogih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolest, duboku vensku trombozu i metabolički sindrom. Nova studija je to potvrdila nakon što je provela anketu na više od 100.000 ljudi u 21 zemlji.

Studija je pratila svakog sudionika u prosjeku 11 godina, a time su željeli utvrditi kako njihovo ponašanje određuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Sudionici koji su sjedili šest do osam sati na dan su imali 12-13% veći rizik od rane smrti ili srčanih bolesti, a oni koji su sjedili više od osam sati su imali 20% veći rizik. Zanimljivo otkriće koje je proizašlo iz studije je da, iako je sjedenje bilo problematično u svim zemljama, najviše problema je izazvalo u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom. To je navelo autore da zaključuje kako je u zemljama s višim dohotkom sjedenje obično povezano s višim socioekonomskim statusom i bolje plaćenim poslovima.

Istraživanje je također dodalo niz dokaza da sjedenje uzrokuje visoku stopu srčanih bolesti na Zapadu.

– Poruka je da se sjedenje treba svesti na minimum. Ako morate sjediti, pojačajte tjelovježbu u drugo doba dana kad ne morate sjediti – rekao je profesor Scott Lear sa Sveučilišta Fraser.

Također, istraživači su uočili da male promjene životnog stila mogu smanjiti šanse za ranu smrt i srčane bolesti.

– Naša studija je pokazala da je kombinacija sjedenja i neaktivnosti uzrok 8,8 posto svih smrtnih slučajeva, što je brojka koja je blizu pušenja. To je globalni problem koji se može riješiti vrlo jednostavno. Odličan početak je zakazivanje vremena za ustajanje – dodao je profesor Lear.

Čak i mala količina tjelovježbe može imati značajne učinke na zdravlje, bez obzira na to gubi li se težina ili ne u tom procesu.

10 najčešćih znakova srčanog udara

Stezanje i bol u prsima ili rukama koja se može širiti u vrat i leđa
Probavne smetnje, mučnina, bol u trbuhu, povraćanje
Uporni kašalj
Kratki dah
Hladni znoj
Oticanje nogu
Opća slabost
Tjeskoba
Umor i teškoće sa snom
Vrtoglavica

Može li se prevenirati srčani udar?

Najvažnija stvar koju svatko može učiniti kako bi smanjio svoj rizik za srčani udar jest da vodi zdrav život. Za bolje zdravlje srca najvažnije je da prestanete pušiti. Naime, pušači imaju dvostruko veći rizik da umru od srčanog udara u usporedbi s nepušačima.

Rizik za srčani udar možete smanjiti i redovitom tjelovježbom, zdravom prehranom i ograničenim unosom alkohola. S obzirom na to da sve više ljudi živi sjedilačkim načinom života, poseban je naglasak na vježbanju u sprječavanju srčanog udara.

Objava Nažalost, svakodnevno to radite! Stručnjaci ovu naviku smatraju jednako lošom kao pušenje kad je u pitanju srčani udar pojavila se prvi puta na Republika.