Hrvatska Stranka Prava BiH predlaže da se generalu HOS-a Blažu Kraljeviću dodjeli ulica u njegovom rodnom Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu. HSP BiH smatra da je general Blaž Kraljević, kako ističu, najljepša, najpravednija ali i najtragičnija priča proteklog Domovinskog rata.

“Povijest je pokazala da je pobjedila vizija Blaža Kraljevića ne bi bilo besmislenog rata između Hrvata i Bošnjaka, ne bi bilo stotine ubijenih sa obje strane, ne bi bilo genocida u Srebrenici niti tzv.Republike Srpske, entiteta nastalog na zločinu i etničkom čišćenju. Da je tadašnja politika imala mudrosti slijediti njegov put, tisuće života bi bilo sačuvano, a Bosna i Hercegovina bi danas bila pravedna, sigurna i bolja zemlja za sve njene narode. Danas, kad je njegova vizija potrebnija nego ikada, HSP BiH predlaže da u čast i zahvalnost Blažu Kraljeviću ulice u Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu nose njegovo ime”, navodi se u priopćenju HSP-a BiH koje potpisuje predsjednik ove stranke Nikola Raguž.

U ovoj stranci smatraju kako bi u Ljubuškom, gradu u kojem je Kraljević rođen, ovakvo priznanje bilo izraz poštovanja prema sinu svoga kraja koji je život dao za slobodu svoga naroda i jednakost svih u BiH.
Također, u Mostaru, gradu koji je centar Hercegovine, u kojem gotovo podjednako živi Hrvata i Bošnjaka i u kojem je Blaž Kraljević ostavio svoj život. Dodjela ulice u Mostaru bila bi trajni podsjetnik na ideju zajedništva i suradnje Hrvata i Bošnjaka u koju je vjerovao naš Blaž i za koju se borio do posljednjeg daha.
U Sarajevu, glavnom gradu države Bosne i Hercegovine za koju se Blaž Kraljević borio i u koju je vjerovao, posebno u savezništvo Hrvata i Bošnjaka protiv velikosrpske agresije.

“Ovakva odluka bila bi više od simboličkog čina, bila bi snažan poticaj izgradnji boljih odnosa u Bosni i Hercegovini, osobito između Hrvata i Bošnjaka te poruka da istinska hrabrost, ljubav prema svojoj zemlji i vizija pomirenja nikad ne smiju biti zaboravljeni. Ime Blaža Kraljevića živjeti će vječno u srcima svih onih koji vjeruju u pravednu, slobodnu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih, jednakopravnih naroda i svih onih poštenih ljudi koji vole ovu zemlju i zovu je svojim domom”, navode iz HSP BiH.

/Desk/

Objava HSP BiH: Po generalu HOS-a Blažu Kraljeviću imenovati ulicu u Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, nisu se samo u Mostaru nakon posljednjeg rata ulice preimenovavale povisokim ustaškim dužnosnicima. To je radilo i Sarajevo imenujući ih po muslimanskim dužnosnicima i simpatizerima Pavelićeve NDH.

No, nije ‘ostala dužna’ ni Banja Luka gdje su brojne ulice dobile ime po istaknutim četnicima, a vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću daje se poseban pijetet, piše Dnevni list.

Poziv međunarodne zajednice

Dok su u Mostaru imena ulicama po ustaškim dužnoaniscima davali HDZ-ovci, u Sarajevu su to činili pod vlašću SDA. S druge strane, u Banja Luci je vrlo specifično stanje – brojne ulice preimenovane su u nekadšnje visoke četničke dužnosnike i to u vrijeme vladavine SDS-a, ali to isto je, popuslistički, nastavio i SNSD Milorada Dodika, stranka koja se zove ‘Savez nezavisnih socijaldemokrata’. Njihovu „pažnju“ i pijetet ima četnički vođa Draža Mihailović.

Da se povijest zna često i poigrati svjedoči činjenica da su Mostaru ‘ustaške ulice’ preimenovali oni koji su ih prvobitno tako i nazvali – vijećnici HDZ-a uz podršku SDA i jedinog srpskog vijećnika SNSD-a.

Kako će se ovaj problem riješiti u Sarajevu, gdje vladajuća trojka SDP-Naša stranka-NiP (Narod i pravda) imaju kapacitet o tome odlučiti, a posebno nakon poziva iz kruga međunarodne zajednice u BIH, pa i visokog predstavnika Christiana Schmidta da to isto učine.

Ovo će za ‘Trojku’, koja je karakterizira kao proeuropska, bivi veliki izazov, posebice u predizborno vrijeme kada bi ovi potezi mogli oduzeti određen broj glasova tzv. sarajevskoj ljevici. No, podsjetimo da je sarajevska ljevica  organizirala prosvjede protiv mise za bleiburške žrtve u Sarajevu, ali sličnih prosvjeda pod plaštom antifašizma zbog sarajevskih ustaških ulica za sada nema.

Hitlerovi i Pavelićevi sarajevski simpatizeri

Međutim, ‘praksa’ imenovanja spornim imenima nastavlja se i u novije vrijeme. Podsjetimo na kontrovezno imenovanje jedne sarajevske osnovne škole po Mustafi Busuladžiću koje je dobilo i karakter pojačanih međunarodnih tenzija.

Riječ je o muslimanskom intelektualcu kojeg znatan dio povjesničara opisuje kao suradnika fašističkih snaga, filozofa koji je, kako se navodilo, veličao Hitlerove ideje, a brojni kritičari predstavljaju ga i kao istaknutog suradnika ustaških snaga. No, za značajan dio bošnjačke elite Busuladžić je bio mučenik i intelektualac, ubijen nakon II. Svjetskog rata bez suđenja zbog verbalnog delikta.

On je bio i predsjednik organizacije ‘Mladi muslimani’, kojoj se 1940. priključio i Alija Izetbegović, nekadašnji predsjednik RBiH i predsjednik SDA, također i pripadnik ustaške ‘Handžar divizije’, otac današnjeg predsjednika te stranke Bakira Izetbegovića.

Zanimljivo je da je i tada, kao i za najavu mise zadušnice za žrtve u Bleiburgu u sarajevskoj katedrali, reagiralo izraelsko veleposlanstvo tražeći da se “posebno obrati pozornost na imenovanje jedne od škola po kontroverznoj i antisemitskoj osobi.

Na ovu notu iz Školskog odbora navedene škole tada su odgovorili da “Izrael obustavi gradnju na okupiranoj palestinskoj zemlji” te je istaknuto kako je “izmišljotina da je Busuladžić bio antisemit jer se time pravda ubojstvo koje su izvršili njegovi ideološki protivnici”. I sada ova škola nosi Busuladžićevo ime.

Šetnja sarajevskim ulicama

Za razliku od razvikanog Mostara koji je konačno uspio skinuti anatem ustaštva, glavni grad BiH to tek čeka za nekoliko sarajevskih ulica. Ulica Envera Čolakovića, nekadašnjeg atašea za kulturu NDH u Mađarskoj nalazi s na desnoj strani Miljacke, u sjevernom dijelu Starog Grada, kao i ulica Sulejman Pačariza Hodže, nekadašnjeg pukovnika i zapovjednik SS muslimanske policije koja se smjestila pod Mojmilom.

Na Ilidži imamo Ulicu Huseina Đoze, bojnika 13. SS divizije, a po njegovom imenu nazvana je i jedna osnovna škola u Goraždu. Husein efendija Đozo, bio je imam u Handžar diviziji SS vojske koja je služila na Balkanu. Pojedine grupe i glasila Đozu zovu “najistaknutijim intelektualcom Bošnjakom 20. stoljeća koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Još veća groteska je u tome što se ova škola nalazi preko puta ulice Maršala Tita.

Jedna ulica na desnoj strani Miljacke u Novom Sarajevu zove se po Muhamedu ef. Pandži, za kojeg povjesničari kažu da je jedan od najvećih zagovornika osnivanja SS Handžar divizije i jedini hodža koji je sudjelovao u povorci okupatorskih sila kroz Sarajevo

Na Ilidži je i Ulica Osmana efendije Rastodera, pripadnika i aktiviste muslimanske policije kojeg su poslijeratne komunističke vlasti proglasile ratnim zločincem i ubijen je 1946. pod nerazjašnjenim okolnostma.

I u Crnoj Gori

Zanimljivo je da se po njemu prije pet godina nazvana i jedna ulica u Crnoj Gori, a još zanimljivija je zastupnička polemika u općini Petnjica u sjeveroistočnom dijelu te države.

Tada je predsjednik općinske skupštine u Petnjici Adnan Muhović (Bošnjačka stranka) rekao da se radi o „vrlo značajnoj osobi u nas Bošnjaka“. -On je vrlo uspješno branio Bihor od crnogorskih četnika i da njega nije bilo i mi bismo prošli kao Donji Bihor, izjavio je svojedobno Muhović za ‘Vijesti’.

Na pitanje zna li da je Rastoder proglašen ratnim zločincem, Muhović je odgovorio da „partizani sve do 1943. godine nijesu branili ovaj kraj, pa je Rastoderova uloga bila u tome da ga čuva i brani“.

U Sarajevu je i ulica nazvana po Reisu Fehimu Spahi, šestom po redu reis-ul-ulema u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske koj se izjašnjavao kao Hrvat islamske vjeroispovijesti.

On je 28. ožujka 1941. pozvao sve islamske vjerske službenike na vjernost Kraljevini Jugoslaviji, no već 26. travnja iste godine poziva muslimane na lojalnost novoj državi NDH. U Gazi Husrev-begovoj džamiji 11. svibnja Spaho je u obredu zahvale rekao: “Rodila se Nezavisna Država Hrvatska i otpočela je svoj život… Mi muslimani smo je od srca pozdravili, jer znamo, da se nijednom muslimanu neće i ne može dogoditi nikakva nepravda. Zato smo se sastali danas u ovoj velebnoj džamiji da u njoj zahvalimo Svemogućem na ostvarenju Nezavisne Države Hrvatske”.

U Sarajevu ustaše  – u Banja Luci četnici

Kako će se s ovim provlemo suočiti u Banja Luci i Republici Srpskoj. Naime, po svemu sudeći, pred Banja Lukom i RS-om su odluke o imenima ulica po sljedbenicima i ideolozima četničkog pokreta, Stevana Moljevića, četničkog vojvode Uroša Drenovića, Rade Radića, Dragiše Vasića, Draže Mihailovića itd.

Ali to nije i kraj – u Bijeljini je nedavno, u kolovozu 2021. godine, otkrivena spomen-bista Dragoljubu Draži Mihailoviću na trgu koji nosi njegovo ime. Spomen-bistu je svečano otkrio njegov unuk Vojislav Mihailović. Po Mihailoviću nosi ime i trg u tom gradu.

Mihailović je bio četničkog pokreta kojem se pripisuju mnogobrojni zločini u Drugom svjetskom ratu, a 1946. godine na suđenju u Beogradu proglašen je krivim i osuđen na smrt, da a bi ga nakon 69 godina beogradski Viši sud rehabilitirao te zaključio kako „nije imao fer i pravično suđenje“, ukinuvši  presudu i zaključivši da je presuda „donesena u nezakonitom procesu iz političko-ideoloških razloga“.

No, posebno je za podsjetiti da je predsjednik SNSD Milorad Dodik prvi počeo s ukidanjem spornih naziva po osuđenim ratnim zločincima. Tablu studentskog doma na Palama, nazvanog ‘Dr. Radovan Karadžić’, otkrio je sam Dodik 2016. godine, da bi pod upozorenjima tadašnjev visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka ista bila tajanstveno i bez pompe skinuta 2020. godine.

Dodik je iz svega namjeravao izaći ‘uzdignute glave’ jer je ovaj ‘vruć krumpir’ skidanja table dogodio nakon “zahtjeva“ za uklanjanjem od strane Karadžićeve kćeri Sonje Karadžić-Jovičević.

Jesmo li spremni „vidjeti same sebe“ kao što žele njemački biskupi?

Po svemu sudeći, mnoga i društva i mjesta u BiH ni danas ne žele se suočiti sa svojom prošlošću, želeći sebi priskrbiti ekskluzivitet antifašizma, uz koji stoji veliki znak upitnika. Međutim, podsjetimo na poruku njemačkih biskupa prije nekoliko godina, tijekom obilježavanja 75. godina završetka rata, gdje su otvoreno kritizirali svoje prethodnike u vrijeme II. Svjetskog rata.

Predsjednik Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj (EKD) biskup Heinrich Bedford-Strohm istaknuo je trajnu njemačku odgovornost za nebrojene žrtve II. svjetskoga rata.

-Bog ne zaboravlja, to su nas naučila naša židovska braća. Spominjemo se svih mrtvih jer ih i Bog vječno slavi. I 75 godina nakon završetka rata Njemačka je obilježena krivnjom. Nasuprot zaborava i svake relativizacije poručujemo: Da, bili smo krivi, donijeli smo bijedu cijeloj Europi i velikom dijelu svijeta. Ali, i zahvalno dodajemo – naša je priča nastavljena, poručio je biskup Bedford-Strohm, posebno zahvaljujući na ponovnom daru židovskoga prijateljstva.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije biskup Georg Bätzing tada je poručio kako je “samo onaj koji je spreman samoga sebe iskreno i cjelovito vidjeti, u stanju susresti drugoga i pridonijeti zajednici te da samo onaj koji vidi žrtve služi pomirenju”.

Iako i potez preimenovanja ulica u Mostaru oporba naziva politikanstvom, činjenica jest da je Mostar to – učinio. Jesu li na to spremni Sarajevo i Banja Luka?

Objava ULICAMA MOGA GRADA Ustaše još uvijek u Sarajevu, četnici u Banja Luci pojavila se prvi puta na Republika.

Odjel za održavanje parkova i zelenih nasada objašnjava da je kava dobra za okoliš, a usto i jeftinija od soli. Ta je odluka razveselila kako stanovnike tako i brojne kafiće koji sada ostatke kave ne moraju bacati u smeće.

Na svojoj web stranici odjel navodi još jedan dobar razlog u prilog kave: neškodljiva je za pse za razliku od soli koja nije dobra za pseće šapice.

Više od 50 kafića odazvalo se pozivu i kaveni talog isporučuju službi za posipavanje snježnih površina. Vlasti se k tome nadaju da će ohrabriti stanovnike da više kupuju kavu za van i tako pomognu ugostiteljima “u ovim teškim vremenima” pandemije koronavirusa.

Kafićima i restoranima u Poljskoj sada je dopušteno pripremati pića i obroke samo za van.

“To je krasna ideja. Moj pas se veseli”, kaže Bartek u šetnji sa svojim psom Furiom, australskim ovčarom.

Drugi prolaznik raduje se što se odustalo od uporabe “štetne soli”, a treći vjeruje da će “odluka potaknuti više ljudi da kupuju kavu za van”.

(Izvor: HINA)

Objava U Krakovu, umjesto solju, kavom posipaju snježne ulice pojavila se prvi puta na Republika.

Demonstracije u Washingtonu, glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država, na dan predsjedničkih izbora i u noći nakon bile su uglavnom mirne osim dva incidenta koji su rezultirali s tri uhićenja, piše NBC.

Jedna je osoba uhićena zbog opiranja uhićenju te remećenja javnog reda i mira na križanju 16. ulice i sjevernozapadnog dijela Ulice K, a još su dvije uhićene nakon nasilnog incidenta na križanju 16. ulice i sjeverozapadnog dijela Ulice I. Te dvije osobe tek trebaju doznati za što ih sve policija tereti.

Jedna skupina prosvjednika odjevena u crnu odjeću, s kacigama i gas maskama na glavama te s kišobranima u rukama marširala je oko 23 sata od prometnog križanja Thomas Circle do križanja 14. ulice i Ulice K. Netko je nešto kasnije na Trgu Black Lives Matter detonirao petarde.

Stotine prosvjednika okupilo se na Trgu Black Lives Matter te plesalo i molilo dok su čekali rezultate predsjedničkih izbora.

Mnogi su prosvjednici koji su se okupili u Washingtonu u utorak mahali su natpisima na kojima su davali potporu kandidatu Demokratske stranke Joeu Bidenu, a skandirali su antitrumpovske parole. Na ogradi kod Trga Lafayette zaljepljeni su posteri.

Kad je pala noć, prosvjednici su razvukli velike crne transparente na kojima je bijelim tiskanim slovima pisalo “Trump stalno laže” i “Uklonite Trumpa”.

NBC piše da su demonstracije djelovale kao živahni tulum s glazbom i plesom.

Atmosfera se promijenila oko 21 sat, odnosno kada su mediji počeli objavljivati prve rezultate predsjedničkih izbora.

USA Today piše da je u Washingtonu u jednom trenutku bačena dimna bomba te da je jedan Trumpov pristaša jednog od prosvjednika izazvao na dvoboj šakama. Taj je muškarac nakon toga udaren palicom, a vikao je da su “svi životi važni”. Slučajni su prolaznici prekinuli taj sukob.

Objava Nemile scene iz glavnog grada preslika su podijeljene Amerike, situacija je napeta pojavila se prvi puta na Republika.

Za usvajanje je glasalo 15 zastupnika, a 10 zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) bilo je suzdržano, dok u glasanju nisu sudjelovali zastupnici Naroda i pravde (NiP).

Šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Skupštini Sarajevske županije Igor Stojanović pokrenuo je inicijativu za promjenu naziva ulica i ustanova koje nose ime po osobama povezanim s fašističkim režimom.

U toj incijativi, kako je između ostalog naveo ovaj SDP-ov zastupnik, trebale bi se izmijeniti imena ulica: Mustafe Busuladžića, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja; Asafa Serdarevića jednog od osnivača organizacije ‘Mladi Muslimani’ koji priključio jedinici Muhameda efendije Pandže, bio uhićen te strijeljan od strane partizana u Vitezu 1944. godine; Muhameda efendije Pandže koji je jedini hodža u NDH povorci koja je u svibnju 1941. prošla kroz Sarajevo. Pandža je zagovarao je osnivanje SS Handžar divizije i bio glavni tvorac memoranduma Hitleru od 1. studenog 1942. Kasnije je promijenio stavove pa se nakratko priključio partizanima da bi ga nakon rata, sud časti kaznio na 10 godina zatvora; Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i “junaka iz Hrvatskog Sandžaka”; Huseina Đoze, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava; Osmana efendije Rastodera, koji je bio optužen za masakre nad civilima, osuđen i pogubljen kao ratni zločinac; Alije Nametaka, koji je bio direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH po kojem je ime dobile jedna od sarajevskih ulica, kao i škola;
Envera Čolakovića, NDH-ovog atašea za kulturu u Mađarskoj, kao i Pavelićevog bliskog suradnika po kojem je također jedna od sarajevskih ulica dobila ime.

No, nakon što je u sarajevskoj skupštini ova inicijativa propala, zanimljiv je razvoj situacije, bolje kazati prepiske, između predsjednika Demokratske fronte i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića čija stranka u Skupštini ima tri zastupnika i Elmedina Konakovića predsjednika Naroda i Pravde (NiP), čija stranka broji šest zastupnika. Jasno je da bi inicijativa uspjela da su NiP-ovci podigli ruku ‘ZA’.

Stoga su iz DF-a pisali veleposlanstvima SAD,a Velike Britanije, Izaslanstva EU i drugima gdje traže da preispitaju, kako DF tvrdi, antisemtisku politiku Naroda i pravde, ali istodobno nisu spominjali djelovanje svojih koalicijskih partnera SDA, “zahvaljujući” čijim glasovima je i propala inicijativa o promjeni imena ulica.

U tom DF-ovom pismu, između ostalog stoji:

“Pišemo vam kako bih vas, prije svega, obavijestili o zabrinjavajućem trendu toleriranja i čak promoviranja regresivnih, radikalnih snaga poput stranke Narod i pravda, od strane progresivnijih i liberalnih političkih partija, kao i građanski orijentiranih pojedinca koji utječu na javno mnijenje u Bosni i Hercegovini. Iako se prije par godina možda činilo nemogućim da bi liberalne i socijal-demokratske političke partije tako otvoreno favorizirale gore pomenutu partiju, poznatu po svojim konzervativnim, netolerantnim i agresivnim politikama, mi smo svejedno suočeni sa sve snažnijom saradnjom između njih…Činjenica da je State Department, u svom posljednjem izvještaju, zauzeo veoma snažan stav po pitanju antisemitizma i homofobije koji se kontinuirano provlače kroz politike i istupe članova Naroda i pravde, ne smije proći bez posljedica. Ne samo da bi političke partija povezane sa pokretom koji predvodi Elmedin Konaković trebale preispitate svoj saveze, već je neophodno i da međunarodna zajednica revidira svoj odnos prema ovoj desničarskoj partiji, i prestane i pružati svaku vrstu direktne ili indirektne pomoći. Stoga, pišemo vam u nadi da će međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini nastaviti da podržava lokalne partnere koji promoviraju i vjeruju u slobodu, sekularizam i prozapadne ideje, i da će ostati predani ideji jačanja suradnje između takvih političkih partija, umjesto onih koji stoje na suprotnoj strani od esencije liberalne demokratije”, tvrde iz DF-a.

Uslijedio je Konakovićev odgovor putem njegovog facebook profila:

“Već dugo me uopće ne mogu iznervirati nastupi i teorije Željka Komšića. Nova podla laž i optuživanje mene i Naroda i pravde za antisemitizam i fašizam, tužakanje međunarodnoj zajednici, razina su na koji se rijetko spusti netko od političara. Ja nekako ne mogu biti ljut, više sam tužan zbog onoga što sebi radi dobitnik najvećeg ratnog priznanja. Zapetljan u kaljuži svojih prijevara, ponižen od SDA više puta, a jučer finalno potpisanim sporazumom o ‘legitimnim predstavnicima naroda’, on mora negdje izbaciti svoju frustraciju. Logično mi je i da odabere nas jer je veliki broj razočaranih birača i članova upravo Narod i pravdu vidio kao alternativu politici koju je promovirao Komšić. Optuživao me čak i za neki narkokartel, kandidata za reisa kojeg je Islamska zajednica potvrdila nazivao nemoralnim, izmišljao različite laži, al’ sad se baš spustio na dno političke kaljuže. Tužno je to Željko, to heroji ne rade. Svima ćemo mi na crtu, dobit će što su zaslužili. Samo sam zbog Komšića iskreno tužan. Nema ANP-a, na NATO putu smo otišli nekoliko koraka, unazad, Bakir i Čović stavili potpis na sporazum o ‘legitimnim’, na Drini se čuju ruske pjesme, državna razina vlasti apsolutno kontroliraju Dodik i Čović. Paravan za smjenu Vlade KS je potpuno pao, i sad se, kao, ovako vadite. Al’ našli ste na kome ćete se vaditi”, poručio je Konaković.

/Republikainfo.com/

Objava U Sarajevu nije izglasana promjena naziva ulica po osobama iz fašističkog režima – Komšić je za to strancima “tužakao” NiP, a nije spomenuo SDA pojavila se prvi puta na Republika.