U govoru u Senatu uoči samita EU-a talijanska premijerka pozvala je na nastavak podrške Ukrajini te upozorila da njezina kapitulacija neće donijeti mir, već će, naprotiv, dovesti do okupacije i povratka sovjetskog imperijalizma, prenosi Dnevnik.hr.

U govoru je Meloni pozvala na nastavak podrške Ukrajini upozoravajući da njezina kapitulacija neće donijeti mir, već će, naprotiv, dovesti do okupacije i povratka sovjetskog imperijalizma. U govoru je oštro napala i ruskog predsjednika Vladimira Putina te rekla da ga se treba prisiliti da sjedne za pregovarački stol.

“Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid”, rekla je Meloni i izazvala oduševljenje u Senatu.

U nastavku se osvrnula na cijene energije i visoke račune građana, ali i na položaj Italije u Europi. Dodala je i da podrška Ukrajini omogućuje mir u Europi, izvješćuje Secolo d’Italia.

“Da se Ukrajina prestane braniti”, kaže Meloni, “razgovarali bismo o okupaciji europske nacije i povratku imperijalizma sovjetskog tipa koji Europa poznaje već pola stoljeća”.

“Osobno mi ne nedostaju te godine, ne nedostaju mi ​​ruski tenkovi koji su ugušili ustanke u Pragu i Budimpešti. Ne nedostaje mi Berlinski zid. I nitko me neće uvjeriti da se predaja onih koji brane svoju slobodu može nazvati mirom. Mir koji želimo i na kojem radimo, čak i po cijenu u smislu konsenzusa, jest pravedan mir. Jer samo pravedan mir može trajati, samo pravedan mir štiti Europu i naše interese. Stoga stav Vlade ostaje nepromijenjen. Podrška Kijevu, s posebnom pažnjom prema civilnom stanovništvu, pritisak na Moskvu i euroatlantsko jedinstvo ostaju stupovi našeg djelovanja”, zaključila je.

Giorgia Meloni osudila je rusko hibridno ratovanje i napade diljem Europe. Kaže da Putin provocira Europu jer treba odvratiti pozornost od načina na koji se sukob odvija na bojnom polju, od rata u Ukrajini. Uvjerena je da Kremlj traži novog neprijatelja, a to bi mogla bi biti Europa.

Objava Meloni dobila opći pljesak u Senatu: “Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid…” pojavila se prvi puta na Republika.

“Ograničenje napada na rafinerije više ne vrijedi. Gotovo je s tim”, rekao je Zelenski za britanski list.

Kritizirao je spremnost Washingtona na sklapanje poslovnih dogovora s Moskvom i očito divljenje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, objavio je Financial Times.

Na pitanje bi li Ukrajina pristala obustaviti napade na energetsku infrastrukturu kako bi popravila odnose s Bijelom kućom, Zelenski je odgovorio da bi na to mogao pristati jedino u zamjenu za dodatne američke presretačke projektile za sustave protuzračne obrane Patriot. Takvu je isporuku nazvao minimumom koji bi bio prihvatljiv za Ukrajinu.

Zelenski je za Financial Times rekao da su ukrajinske snage ostale bez američkih sustava ranog upozoravanja na nadolazeće balističke projektile. Istodobno je diljem zemlje usporena satelitska komunikacijska usluga Starlink, u vlasništvu Elona Muska, što je otežalo operacije na bojišnici i napade srednjeg dometa na ruske vojne ciljeve.

Ukrajinski vojni dužnosnici od američkih su kolega dobili upozorenje da će im, ako ne zaustave napade na energetsku infrastrukturu, biti uskraćeni obavještajni podaci, rekao je Zelenski. Dodao je da je Kijevu poslije predstavljeno objašnjenje kako je riječ o tehničkom problemu. Odbacio je mogućnost da su poteškoće sa satelitskim sustavom Starlink bile posljedica tehničkog kvara.

“Nije bio tehnički problem, bila je to stvar volje”, rekao je Zelenski za Financial Times.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump, nakon što je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku dizela za američko tržište, upozorio je Ukrajinu da se napada ruske rafinerije i poručio kako “Ukrajina treba izabrati novog predsjednika”.

Zelenski izjavio je u intervjuu u srijedu da je bilo “bolno” kada je Donald Trump zauzeo drugu stranu u ratu Ukrajine protiv Rusije, nakon što je američki predsjednik rekao da bi Zelenski trebao biti zamijenjen.

Zelenski je za emisiju “Piers Morgan Uncensored” rekao: “Bolno je kada predsjednik Trump odabere jednu stranu, koja nije naša strana.”

Također je rekao da mu ne smeta ako je Trump u sredini između Ukrajine i Rusije, ali je dodao: “Ako ste u sredini, morate ostati u sredini.”

“Rusija želi da on (Trump) bude slab”, dodao je. “Njih nije briga za izbore u SAD-u”.

Na pitanje smatra li da ga je Trump izdao, s obzirom na to da je američki predsjednik tijekom vikenda, nakon što je pristao ukinuti sankcije na izvoz ruskog dizela, zatražio da Ukrajina dobije novog predsjednika, Zelenski je odgovorio: “Iskreno, da… ali to je ipak malo složenije od samo mojih emocija ili mojih osjećaja.”

“Šteta je što gubimo jakog partnera”, dodao je.

Zelenski je također poručio: “Mi ne prodajemo svoju zemlju… za nas to nije pitanje posla, to je jednostavno naš život i ovo je naša zemlja.”

Kako piše CNN, prenoseći izjave Zelenskog za Financial Times, Trumpova administracija upozorila je Ukrajinu i saveznike u Europi da bi SAD mogao obustaviti razmjenu obavještajnih podataka i europsku kupnju američkog oružja za Kijev ako ne zaustavi duboke napade na ruska energetska postrojenja.

Razmjena informacija neprocjenjiva je za ukrajinske obrambene napore protiv ruskih napada balističkim projektilima dajući lokacije raketnih bacača zajedno s podacima o tome gdje se napadi usmjeravaju i kada.

U danima koji su uslijedili, dužnosnici Trumpove administracije, uključujući predsjednika, inzistirali su na nastavku takve razmjene obavještajnih podataka. Ali što je objasnilo nedostatak raketnih upozorenja?

Na pitanje Kijeva za objašnjenje, američki dužnosnici okrivili su vrijeme. No, ukrajinski dužnosnici sumnjaju da je to bilo namjerno. “Amerika kaže da je to bio neuspjeh”, rekao je jedan europski dužnosnik za CNN. “Ali to ne može biti istina.”

To će Rusima dati stvarnu prednost na prvoj crti bojišnice u vrijeme kada smo učinkovito zaustavili njihov napredak i deokupirali teritorije”, rekao je ukrajinski dužnosnik za CNN.

“Ljudi će umrijeti”

CNN piše kako je taj informacijski deficit dodatno pogoršao Starlink Elona Muska koji je smanjio neke internetske usluge u Ukrajini. Ukrajinske vlasti priopćile su da su ih zatekla ograničenja na vojnu verziju Starlinka Elona Muska, nazvanu Starshield.

Zelenski je tvrdio da ruske snage pokušavaju iskoristiti poremećaj Starlinka pokretanjem teških napada tijekom noći, rekavši Morganu da ukrajinske snage koriste softver za obranu od moskovskih bespilotnih letjelica Shahed.

“To je velika pogreška”, rekao je u intervjuu u srijedu. “Ova odluka će donijeti mnogo ljudskih gubitaka… Ljudi će umrijeti”, rekao je Zelenski. “Moja poruka (Musku) je apsolutno jasna. Nadam se da je to greška, veliki tehnički problem. Tražimo od njega da ga uključi”.

Zelenski je proveo prošli tjedan pokušavajući pojačati potporu među europskim čelnicima. U srijedu se sastao s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom i kraljem Charlesom tijekom dva odvojena sastanka u Londonu – upravo nakon što su ruske snage napale ukrajinske energetska postrojenja i ostavile više od 600.000 ljudi u Ukrajini bez struje.

/Desk/

Objava NOVA RAZINA Zelenski kaže kako će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, a ima i uvjet za Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski je predsjednik pri dolasku u sjedište britanske vlade dočekan uz počasnu stražu, koja mu je priređena prvi put, sastavljenu od pripadnika pukovnije Irske garde, i to u trenucima koje je Burnham opisao kao “mračne i teške dane” za njegovu zemlju.

Burnham Zelenskom je izrazio svoju podršku.

“Vidjeli ste solidarnost i potporu koju dobivate od svih ovdje u Britaniji. Stojimo uz vas i to se neće promijeniti”, poručio mu je.

Zelenski zahvalio kralju Charlesu na nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osobno se u srijedu, tijekom susreta u Buckinghamskoj palači, zahvalio britanskom kralju Charlesu III. na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije.

Kralj Charles ugostio je Zelenskog u Kineskoj blagovaonici kraljevske rezidencije u središtu Londona.

Zelenski je nakon toga objavio na platformi X: “Zahvaljujem Njegovom Veličanstvu kralju Charlesu III. na audijenciji.”

“Važno mi je imati priliku osobno mu zahvaliti na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini. Cijenimo svu pomoć koju pruža Ujedinjeno Kraljevstvo”, dodao je.

“Bolno je bilo kada je Trump zauzeo drugu stranu”

Zelenski je u intervjuu u srijedu rekao kako je bilo “bolno” kada je Donald Trump zauzeo drugu stranu u ratu Ukrajine protiv Rusije, nakon što je američki predsjednik rekao da bi Zelenski trebao biti zamijenjen.

Zelenski je za emisiju “Piers Morgan Uncensored” rekao: “Bolno je kada predsjednik Trump odabere jednu stranu, koja nije naša strana.”

Također je rekao da mu ne smeta ako je Trump u sredini između Ukrajine i Rusije, ali je dodao: “Ako ste u sredini, morate ostati u sredini.”

Na pitanje smatra li da ga je Trump izdao, s obzirom na to da je američki predsjednik tijekom vikenda, nakon što je pristao ukinuti sankcije na izvoz ruskog dizela, zatražio da Ukrajina dobije novog predsjednika, Zelenski je odgovorio: “Iskreno, da… ali to je ipak malo složenije od samo mojih emocija ili mojih osjećaja.”

“Šteta je što gubimo jakog partnera”, dodao je.

Zelenski je također poručio: “Mi ne prodajemo svoju zemlju… za nas to nije pitanje posla, to je jednostavno naš život i ovo je naša zemlja.”

Musk: “O ograničenjima Starshielda odlučuje Trump”

Vlasnik SpaceX-a Elon Musk odgovorio je bivšem ukrajinskom ministru obrane Mihajlu Fedorovu nakon njegova poziva da se ukine ograničenje brzine za sustav Starshield, vojnu inačicu sustava Starlink. Civilni sustav Starlink počeo se vraćati u funkciju, ali Musk je naglasio kako o Starshieldu ne odlučuje SpaceX nego američka vlada.

“Sustavi Starshield u vlasništvu su i pod kontrolom američke vlade. O svim ograničenjima brzine ili uporabe odlučuje američka vojska, a u konačnici predsjednik SAD-a”, objavio je Musk.

Dodao je da je Starlink komercijalna usluga SpaceX-a te da je njegova uporaba ograničena na civilne i obrambene aktivnosti. Prema Musku, Starlink se ne smije koristiti za ofenzivne vojne operacije.

Multimilijarder je naglasio razliku između Starshielda, koji Ukrajina koristi za komunikacije na bojišnici, te Starlinka, ograničenog na civilnu upotrebu. Oba satelitska sustava dizajnirala je Muskova tvrtka SpaceX.

Ukrajina je noć prije izvijestila o usporavanju mreže koje je omelo velik dio djelovanja dronova i protuzračne obrane Kijeva, ključne u ratu protiv Rusije.

Zelenski je zatražio od Muska ponovno uspostavljanje satelitske usluge, čiji je prekid po njemu bio velika pogreška.

Problemi s mrežom događaju se nedugo nakon što je vlada Donalda Trumpa, pogođena rastom cijena goriva nekoliko tjedana uoči izbora na sredini mandata, vršila pritisak na Ukrajinu da prestane napadati rusku energetsku infrastrukturu. Trump je ranije objavio sporazum s Moskvom o isporuci dizela.

Visoki ukrajinski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, u srijedu je agenciji France Presse rekao da je SAD zaprijetio prekidom razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom ako ona ne obustavi te napade.

Demokratska oporba u Kongresu osudila je ograničenja pristupa satelitskim mrežama.

“Nedopustivo je ograničavati pristup Ukrajine Starlinku i Starshieldu u trenutku kada balistički projektili i dronovi napadaju zemlju. Trump donosi odluku koji izravno pomaže Putinu u masakriranju ukrajinskih civila”, objavio je na X-u korisnički profil demokrata iz Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Bivši ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov objavio je da se ukrajinskoj vojsci ponovno omogućuje korištenje Starlinka pri brzinama do 160 km/h, ali je upozorio da je za ukrajinsku obranu ključno potpuno uklanjanje ograničenja brzine vojne inačice Starlinka – sustava Starshield. Zahvalio je Elonu Musku i izrazio nadu da će vlasnik SpaceX-a nastaviti podupirati Ukrajinu.

Fedorov se oglasio nakon što su ukrajinski dužnosnici izvijestili da su nova ograničenja Starlinka poremetila rad sustava koji se upotrebljavaju na bespilotnim letjelicama. Prema ukrajinskim vojnim izvorima, terminali su pri brzinama većim od približno 160 kilometara na sat povremeno gubili vezu, što je otežavalo upravljanje dronovima i dovelo do otkazivanja pojedinih misija.

“Starlinkova veza pri brzinama do 160 kilometara na sat ponovno se uspostavlja. Potpuno uklanjanje Starshieldova ograničenja brzine sada je ključno za obranu Ukrajine. Hvala ti, Elone. Nadamo se tvojoj daljnjoj potpori”, objavio je Fedorov.

Fedorov je jedan od ukrajinskih dužnosnika koji su od početka rata imali najizravniji odnos s Muskom. Još u veljači 2022., kao ministar digitalne transformacije, javno je zatražio od Muska da Ukrajini omogući pristup Starlinku. SpaceX je ubrzo aktivirao uslugu i poslao prve terminale, a Fedorov je poslije potvrdio da je s Muskom izravno razgovarao o nastavku rada sustava.

Fedorov je u siječnju ove godine postao ministar obrane, ali je smijenjen u srpnju nakon samo šest mjeseci na dužnosti. Njegov tehnološki i podatkovno usmjeren pristup reformi vojske doveo ga je u sukob s dijelom vojnog vrha, posebno tadašnjim zapovjednikom Oleksandrom Sirskim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski njegovu je smjenu obrazložio problemima u suradnji između Ministarstva obrane i vojnog zapovjedništva te nedostatkom jedinstva. Fedorov je nakon odlaska odbio druge funkcije koje mu je Zelenski ponudio i poručio da bi se u vladu vratio jedino kao ministar obrane.

Njegova smjena izazvala je i rijetke ratne prosvjede u Ukrajini. Fedorov je nakon izlaska iz vlade najavio osnivanje fonda za ulaganje u ukrajinske obrambene start-upove i analitičkog centra, a krajem kolovoza prihvatio je i dužnost savjetnika za inovacije u talijanskom Ministarstvu obrane.

/Desk/

Objava Zelenski u Londonu – Zahvalio se kralju Charlesu i Burnhamu na podršci, a za Trumpa izjavio: “Bolno je bilo kada je zauzeo drugu stranu” pojavila se prvi puta na Republika.

“Mir se nikada ne postiže slabošću. Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Nekoliko sati poslije, uslijedio je Trumpova izjava novinarima, uz opasku kako je došlo vrijeme da Ukrajina dobije novoga predsjednika. Trump je Zelenskog optužio zbog napada na ruske rafinerije te ga drži odgovornim zbog, kako je rekao, “oskudice s dizel gorivom”.

Trump je također ustvrdio kako rat između Rusije i Ukrajine nikada ne bi ni započeo da je on 2022. godine bio predsjednik, kazavši kako nije postojala nikakva potreba za izbijanjem sukoba između Ukrajine i Rusije te da je do njega došlo isključivo zbog nesposobnosti.

Govoreći o posljedicama sukoba, Trump je istaknuo da je Zelenski izgubio trideset posto teritorija svoje zemlje te da je s obje strane poginulo više od dva milijuna ljudi.

“Zelenski je puno puta mogao završiti taj rat. I on je odlučio to ne uraditi. Vrlo teško. To je rat koji nikada nije trebao početi. Da sam ja predsjednik, da izbori nisu bili namješteni bio bih predsjednik (izbori za američkog predsjednika 2020. godine kada je Trump izgubio izbore od Joe Bidena op.au.)), i taj rat nikada ne bi počeo. Ali on je mogao puno puta to riješiti i odlučio je ne. Rekli smo da može raditi Rusiji što god želi, ali ne napadajte rafinerije jer je to svjetski problem koji je izazvan.

I on želi praviti probleme za svijet. Želi praviti probleme našim farmerima, stočarima s dizel gorivom jer Rusija opskrbljuje veliki dio dizel gorivom diljem svijeta. Rekli smo mu ‘radi što god želiš’, dizel gorivo jer postoji veliki problem i oskudica.

I što on radi – ide i napada dizel gorivo. Može raditi što god želi, ali to ne može raditi jer imamo svjetski problem, a problem je izazvan nedostatkom rafinerija za dizel gorivo. On neće utjecati na naše stočae i neće utjecati na ostatak svijeta. Dakle, bolje da prestane. Predlažem da dobiju novog vođu koji može napraviti dogovor jer je mogao napraviti puno dogovora, a iz nekog razloga nikada ne uspije. I dozvolite mi da odem korak dalje. Da sam ja bio predsjednik nikada ne biste imali taj rat.

Taj rat nikada ne bi počeo. Nije bilo razloga da taj Rat između Ukrajine i Rusije počne. Počeo je zbog nesposobnosti. Ne biste izgubili već 30 posto svoje zemlje i imate više od milijun ubijenih. Između njih, više od dva milijuna ubijenih. To je rat koji nikada nije trebao početi i mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump.

Inače, invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. veljače 2022. godine, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak “specijalne vojne operacije”, nakon čega su ruske snage pokrenule opsežan napad na Ukrajinu s kopna, mora i zraka.

/Republika/

Objava Nakon što je Zelenski za Trumpov sporazum s Putinom o uvozu ruskog dizela kazao “znak slabosti i nastavak rata i ubijanja”, Trump odgovorio: “Izgubljeno 30% zemlje i milijun ubijenih, vrijeme je da Ukrajina dobije novog predsjednika” pojavila se prvi puta na Republika.

Sporazum, koji ovisi o odobrenju američke vlade i Kremlja, uključuje razgranatu mrežu naftnih polja, rafinerija i benzinskih crpki diljem svijeta u vlasništvu ruske energetske grupe Lukoil, navodi se u izvješću.

Bijela kuća, Ministarstvo financija SAD-a i Lukoil nisu odgovorili na upite za komentar izvan redovnog radnog vremena.

Skupina koja nastoji sklopiti posao uključuje američkog investitora i milijardera Todda Boehlyja, dvije grupe Bliskog istoka koje su poslovale s Kushnerom ili obitelji Witkoff te ogranak američke vlade, pišu novine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo je taj posao tijekom sastanka s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju 5. rujna, objavio je NYT pozivajući se na osobe upoznate sa sastankom.

Putin je predložio dovršetak posla kako bi Rusima pokazao da mogu poslovati sa Sjedinjenim Državama, rekla je jedna od tih osoba, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Pregovori Rusije i Trumpovih izaslanika o kraju rata u Ukrajini uključuje i biznis s naftom vrijedan milijarde pojavila se prvi puta na Republika.

Putin je izbore nazvao “zajedničkim doprinosom pobjedi Rusije protiv Ukrajine”.

Dakle, ruski diktator se uopće ne brine što će se događati sljedeća tri dana, ali za razliku od njega, brojni Rusi itekako strahuju zbog onoga što slijedi. Naravno, radi se o potencijalnoj masovnoj mobilizaciji.

Otvaranje računa i prebacivanje imovine

U Kremlju posljednjih mjeseci žestoko demantiraju navode da se namjerava krenuti s novom mobilizacijom, ali brojne europske sigurnosne službe su uvjerene da Putin do kraja godine u rat namjerava poslati čak 300.000 ljudi. Da u toj priči ipak ipak ima nečega potvrđuju i navodi uglednog Bloomberga koji piše da se veliki strah proširio i u samom Kremlju, pa čak i među zaposlenicima vojnih regrutacijskih centara. U prilog toj tvrdnji idu dokazi da se posljednjih mjeseci masovno otvaraju bankovni računi u inozemstvu, ali i da se imovina prebacuje iz Rusije.

Visoki dužnosnici iz Kremlja potiču prijatelje i rodbinu da što prije napuste zemlju – pokazuju dokumenti do kojih je došao Bloomberg News.

Međutim, u Rusiji očito pod svaku cijenu žele izbjeći scene koje su se dogodile 2022. kada je nakon Putinove najave uslijedio egzodus. Zato je napravljen plan – potajno su izgradili digitalnu platformu za pozivanje građana u vojsku, istodobno zatvarajući potencijalne izlazne pravce iz zemlje.

Dok se mobilizacija 2022. temeljila na uručenju papirnatih poziva ročnicima, danas je ‘Jedinstveni registar vojnih obveznika‘ automatski povezan s poreznim službama, policijskim bazama podataka, medicinskim evidencijama, registrima imovine i graničnom kontrolom.

Prema izmijenjenim propisima, elektronički poziv smatra se pravomoćno uručenim sedam dana nakon što bude objavljen na portalu, bez obzira na to je li ga primatelj otvorio. Istodobno se na graničnim prijelazima automatski aktivira zabrana izlaska iz zemlje, čime se osobama kojima je poziv uručen onemogućuje napuštanje Rusije.

Broj poginulih u Ukrajini

Onima koji se u roku od 20 dana ne odazovu pozivu u regrutni centar automatski se mogu uvesti dodatne sankcije. One uključuju ograničavanje pristupa javnim uslugama – među ostalim registraciji vozila, transakcijama s nekretninama, kreditima…

Novinari Bloomberga stupili su u kontakt s osobom koja je upoznata sa situacijom u Moskvi. Prema njegovim riječima, oko 1.000 ruskih vojnika gine u Ukrajini na tjednoj bazi. To su brojke koje ruska vojska ne može podnijeti, a kad se tu pridodaju neiskusni i nekvalitetni novaci, onda je jasno da je agresorska vojska u ozbiljnom problemu.

“Situacija na ratištu jasno govori kako Rusija nema dovoljno vojnih kapaciteta za napredovanje. Drugim riječima, mobilizacija bi bila nužna ako je cilj osvojiti Donbas u roku od šest mjeseci”, rekao je Kiril Rogov, čelnik istraživačke skupine ‘Re: Russia‘ sa sjedištem u Beču, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Rusi strahuju od masovne mobilizacije pojavila se prvi puta na Republika.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je to dva dana nakon što je ruska bespilotna letjelica pogodila putnički vlak na pruzi kojom je samo nekoliko minuta ranije prošao drugi vlak s grupom u kojoj su bili bivši britanski premijer Boris Johnson i bivši švedski premijer Carl Bildt.

Zaharova je poručila da su željeznička čvorišta i prometna infrastruktura koji služe ukrajinskoj vojsci legitimni ciljevi te da je Rusija još u svibnju upozorila strane diplomate da napuste Kijev zbog ruskih napada na ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

/Desk/

Objava Rusija zapadne lidere želi odvratiti od puta u Ukrajinu: “Trezveno procijenite rizike” pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski pomorski dron potopio je ruski dron u sukobu za koji Kijev tvrdi da je bio prvi takve vrste u povijesti. Ukrajinska ratna mornarica objavila je u subotu da je izviđanje uočilo rusko bespilotno plovilo na području Crnog mora.

“prvu pomorsku bitku” između bespilotnih brodova.

Operacija je izvedena zajedno s ukrajinskom vojnom obavještajnom agencijom (HUR), čije su jedinice otkrile bespilotni ruski brod, priopćila je mornarica u rujnu. 12.

Ruski dron uništio je ukrajinski bespilotni brod Sargan-3000, opremljen udaljenom oružanom postajom Protector od 12,7 mm, prema mornarici. Susret s bespilotnim letjelicama označio je prvo povijesno.

“Ovo je prva borba između bespilotnih mornaričkih brodova”, rekla je mornarica.

Ova zajednička operacija predstavlja pomak od napada pomorskih dronova na konvencionalne brodove prema pomorskom sukobu u kojem se dronovi sukobljavaju s dronovima. I Ukrajina i Rusija sve se više okreću bespilotnom ratovanju na moru.

Ukrajina je znatno proširila operacije pomorskih dronova u Crnom i Azovskom moru, pogodivši ovog ljeta desetke ruskih plovila i ciljeva pomorske logistike, pri čemu je samo u kampanji u Azovskom moru pogodila 105 ruskih plovila.

Rusija također razvija i raspoređuje više bespilotnih površinskih sustava. Nedavne satelitske snimke ukazale su na to da Moskva na okupiranom Krimu gradi postrojenje koje izgleda kao njezina prva namjenska luka za pomorske dronove.

Ukrajinski Sargan-3000 pomorski je bespilotni sustav koji je u travnju 2026. prošao borbena ispitivanja. Prema navodima Ratne mornarice, riječ je o višenamjenskoj platformi koja je „iznimno pokretljiva i sposobna za izvršavanje napadnih misija”.

/Desk/

Objava Ukrajina nastavlja ispisivati povijest ratovanja: Prva pomorska bitka dronova pojavila se prvi puta na Republika.

Oko 15 ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je u ovoj zemlji vođeno vojnom huntom u regiji Sahel kako bi pomogli lokalnim pobunjeničkim snagama koje se bore protiv ruskih trupa — što je dio misije Kijeva da oslabi svog neprijatelja gdje god on djelovao. Kijev se također proširio i na druga ratišta, koristeći svoje teško stečeno iskustvo u ratovanju dronovima za stvaranje novih proturuskih partnerstava.

U razgovoru s ukrajinskim vojnicima i časnicima uključenima u operacije u Maliju i Libiji, CNN po prvi put otkriva razmjere tih operacija na drugim kontinentima. Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe (DIU) koji ima saznanja o operacijama rekao je za CNN da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka stacionirano i u Sudanu, te da su vojnici iz Čada, Nigera i Burkina Fase ranije putovali u Mali kako bi od ukrajinskih vojnika prošli obuku za upravljanje dronovima.

Kada je Iran ranije ove godine počeo izvoditi udare na američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja u toj regiji. Proveli su nekoliko tjedana podučavajući lokalne snage kako srušiti dronove Shahed iranske proizvodnje, koje Rusija već nekoliko godina koristi za teroriziranje Ukrajine. Jedan ukrajinski vojnik koji je bio raspoređen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je za CNN da su djelovali u mješovitim timovima s lokalnim trupama koje su vozile uz njih i preslikavale svaki njihov potez.

U zamjenu za dijeljenje svog znanja i iskustva, Kijev je dobio niz sporazuma o sigurnosnoj suradnji i obećanja o isporuci streljiva.

U Sahelu, prostranoj polusušnoj regiji južno od pustinje Sahare, situacija je kompliciranija.

Rusija se pokušava nametnuti kao ključni igrač u Africi, posebno u Sahelu — regiji bogatoj mineralima i sklonoj državnim udarima. Pokušala je popuniti sigurnosni vakuum nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga posljednjih godina, pružajući potporu lokalnim vlastima u zamjenu za novac i unosna rudarska prava.

U početku je Kremlj te operacije prepuštao skupini Wagner, privatnoj vojnoj tvrtki u vlasništvu poduzetnog gospodara rata Jevgenija Prigožina. Nakon Prigožinove smrti koja je uslijedila poslije njegovog pokušaja državnog udara 2023. godine, Moskva je preostale dijelove Wagnera spojila sa svojom redovnom vojskom, stvorivši Afrički korpus (Africa Corps), koji se raspoređuje kao potpora lokalnim saveznicima Moskve.

„Ozbiljna prilagodba“

Ukrajinska skupina u Maliju djeluje u sklopu separatističke skupine koja se naziva Fronta za oslobođenje Azawada, a čine je uglavnom tuareški pobunjenici sa sjevera. Oni nisu izravno uključeni u borbe na prvoj crti, već pobunjenicima pružaju potporu, obuku i operativnu pomoć, rekla su za CNN dvojica tamo raspoređenih Ukrajinaca.

„Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal s njihovog drona dolazi do mene putem interneta i ja im odmah putem radio-veze govorim što da rade i kamo da lete“, rekao je za CNN jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutno nalazi u Maliju.

„Oni odlaze na misije, zatim se vraćaju k meni i prolazimo kroz svaki detalj njihovih akcija. Sam ne idem na prvu crtu — to je bilo izravno naređenje mojih nadređenih“, rekao je.

Rusija je ranije optuživala Ukrajinu za sudjelovanje u masakrima nad civilima u Maliju – optužbu koju je Kijev odbacio. Zasebno, organizacija za ljudska prava Human Rights Watch objavila je tijekom ljeta dva izvješća u kojima optužuje ruske trupe u Maliju za ubojstva civila, te još jedno izvješće u kojem navodi da su „sve strane“ izravno uključene u sukob nezakonito napadale civile tijekom eskalacije nasilja u travnju. To izvješće nije spominjalo Ukrajinu.

Upitan o tim optužbama prošlog mjeseca, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima da Afrički korpus „djeluje strogo u okvirima zakonitosti“ i „kao odgovor na službene zahtjeve legitimnih vlada afričkih država“.

Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je za CNN da je svrha prekomorskih angažmana vršenje pritiska na Rusiju i podrivanje ideje da Moskva može biti pouzdan saveznik. „Naše iskustvo na području dronova pretvaramo u vanjskopolitički alat“, rekao je izvor.

No, dodao je da je misija korisna i za Ukrajince jer im daje priliku da testiraju svoju opremu i vještine u potpuno drugačijem okruženju – te da pokažu partnerima da njihove metode funkcioniraju posvuda.

„Prašina i vrućina uzrokuju brže otkazivanje opreme. Filteri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije… sve radi drugačije i zahtijeva ozbiljnu prilagodbu“, rekao je, dodajući da se čak i način vođenja rata znatno razlikuje.

„U Ukrajini je to visoki intenzitet, masovni udari, stalni pritisak. Ovdje se radi o manevarskom ratu na velikim područjima, zasjedama, kontroli ruta, radu u malim skupinama i ovisnosti o poznavanju terena.“

Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagodbu s obje strane, rekao je, dodavši: „Mi njih učimo taktici; oni nas uče kako preživjeti i boriti se.“

Rusija također koristi svoje operacije u Africi za širenje i prilagodbu svoje vojne tehnologije. Baš ovog tjedna, državni izvoznik oružja Rosoboronexport predstavio je nove rakete i dronove na međunarodnom zrakoplovnom sajmu El Alamein u Egiptu, pri čemu je šef agencije za rusku državnu novinsku agenciju TASS rekao da su ta oružja „dokazana“ za borbu u Africi i na Bliskom istoku.

Rastuće samopouzdanje

Ukrajinski kontingenti su mali, ali su znak rastućeg samopouzdanja Ukrajine da je njena stručnost u području dronova podigla njen globalni status.

Héni Nsaibia, viši analitičar za zapadnu Afriku u organizaciji ACLED (nezavisni promatrač sukoba), rekao je za CNN da je Mali jedna od zemalja u kojima Rusija sada igra ključnu ulogu.

„Oni pružaju ključni spasonosni oslonac režimu“, rekao je, dodajući da su snage Afričkog korpusa bile „presudne u sprječavanju dubljeg kolapsa, pa potencijalno i pada samog režima.“

„Ali Rusi također trebaju ovaj vojni režim na vlasti kako bi mogli ostati u Maliju“, dodao je Nsaibia.

Prve optužbe da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se 2024. godine. U srpnju te godine, pobunjenici su iz zasjede napali i ubili desetke Wagnerovih boraca i malijskih vojnika u blizini grada Tinzaouaten, na granici s Alžirom.

Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je tada da su pobunjenici dobili „potrebne informacije“ za borbu protiv Rusa. Iako je Ukrajina kasnije zanijekala bilo kakvu znatniju suradnju s pobunjenicima, Jusovljeva izjava izazvala je oštru reakciju vojnih hunti Malija, Nigera i Burkina Fase, koje su podnijele službenu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a, optužujući Ukrajinu za sponzoriranje terorista.

CNN je zatražio komentar od vojne obavještajne službe za ovaj članak, ali su upućeni na ranije izjave dužnosnika.

Operater drona rekao je za CNN da su Ukrajinci također pomogli pobunjenicima u zauzimanju strateškog grada Kidala na sjeveru Malija ranije ove godine. Tuareški pobunjenici i militanti povezani s Al-Qaidom pokrenuli su istovremene napade na ruske trupe, prisilivši ih na povlačenje. Rusko ministarstvo obrane optužilo je Kijev za ulogu u napadu, navodeći u priopćenju da su „ukrajinski i europski plaćenički instruktori“ obučavali pobunjenike prije samog napada.

Nsaibia je rekao da je zauzimanje Kidala označilo ključni poraz za malijski režim – i ruske trupe koje ga podupiru.

„Bio je to velik udarac to što su izgubili Kidal i morali pregovarati o sigurnom prolazu kako bi se mogli povući“, rekao je za CNN. Međutim, dodao je da je situacija za malijski režim mogla biti puno gora da nije bilo pomoći ruskog Afričkog korpusa.

„Napadnuti od strane istih idiota“

Napad u Kidalu istaknuo je koliku razliku dronovi mogu učiniti na bojnom polju u Maliju i drugdje u Sahelu, gdje se rat još uvijek uglavnom vodi na tradicionalniji način, koristeći pješačke trupe opremljene osnovnim naoružanjem.

Ukrajinci u Maliju rekli su za CNN da je partnerstvo s Tuarezima stvar interesa, a ne nužno uvjerenja.

„Kultura i religija su drugačije, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan“, rekao je izvor iz vojne obavještajne službe.

Operater drona rekao je za CNN da su njegova osobna mišljenja i osjećaji nevažni. Opisao je neke od pobunjenika kao „radikale“ koji su skloni nasumičnom pucanju u zrak i „ometajućem ponašanju“.

„Ponekad je emotivno teško ignorirati određene stvari. Spletom okolnosti sada smo na istoj strani barikada… ako ti dečki nastave uspješno pobjeđivati Ruse, bit ćemo više nego sretni obučavati ih“, rekao je za CNN.

Vjeruje da svaka operacija koja slabi Ruse može pomoći Ukrajini da napravi korak bliže pobjedi kod kuće. „To vrši pritisak na njih. Cijela ova priča ima i psihološke i stvarne rezultate“, rekao je za CNN.

Ruska flota „iz sjene“ i odbjegli ukrajinski pomorski dron

Ranije ove godine, skupina grčkih ribara uočila je tajanstveno crno plovilo kako pluta u blizini otoka Lefkada na zapadu zemlje.

Ispostavilo se da se radi o ukrajinskom pomorskom dronu napunjenom eksplozivom. Grčka je uputila službeni diplomatski prosvjed Ukrajini, a Kijev se službeno ispričao za incident, ali je okrivio Rusiju za stvaranje takve situacije napadima na Ukrajinu i korištenjem flote tankera „iz sjene“. Ta flota omogućuje Rusiji prodaju nafte unatoč međunarodnim sankcijama, čime financira rat.

Dron je pobjegao ukrajinskim operaterima raspoređenima u sjeverozapadnoj Libiji, gdje su stacionirani od kraja 2025. godine, rekao je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe za CNN.

Njihovu prisutnost tamo prvi je u proljeće objavio francuski javni servis RFI, i iako to ukrajinska vlada nikada nije službeno potvrdila, danas je javna tajna. Jedan ukrajinski operater pomorskih dronova raspoređen u Libiji rekao je za CNN da je njegova jedinica koristila međunarodnu vojnu bazu u Misrati kao lansirnu ramps za napade na rusku flotu iz sjene u zamjenu za obuku lokalnih snaga.

Kao i operater zračnih dronova u Maliju, i njega je ranije ove godine regrutirala ukrajinska vojna obavještajna služba izravno s njegovog prethodnog položaja u Ukrajini.

Ukrajina – koja je prije ruske invazije punog opsega bila dugogodišnji sudionik u mirovnim misijama UN-a u sjevernoj i središnjoj Africi – nije skrivala svoju želju da postane drugačiji igrač na tom kontinentu.

Kyrylo Budanov, bivši šef ukrajinske obavještajne službe koji je sada na čelu ureda predsjednika Zelenskog, rekao je 2023. godine da je cilj Ukrajine „nastaviti ubijati Ruse bilo gdje na svijetu do potpune pobjede Ukrajine.“

To je stav koji dijele svi ukrajinski vojnici koji su razgovarali s CNN-om.

U ponedjeljak je Budanov ponovno ukazao na rastući globalni otisak Ukrajine, objavivši izjavu na društvenim mrežama u kojoj je pohvalio vojnu obavještajnu službu za zaštitu interesa zemlje diljem svijeta, od „Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj odori.“

Objava Ukrajina se bori protiv Rusije gdje god može – čak i u pustinjama Afrike pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija i Ukrajina tijekom razgovora s američkim izaslanstvom pristale su obustaviti zračne napade.

Prvi razgovori u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili su “vrlo značajni”, izjavio je u nedjelju Steve Witkoff, jedan od dva američka izaslanika koji su, po riječima Donalda Trumpa, donijeli prijedlog za okončanje sukoba s Rusijom.

“Nadamo se da ćemo to nastaviti onoliko dugo koliko bude potrebno”, rekao je Witkoff, govoreći novinarima nakon prvog kruga pregovora s predsjednikom Zelenskim.

“Nadajmo se da je ovo putovanje omogućilo otvaranje novih puteva za napredak. Mislim da smo mnogo naučili”, izjavio je sa svoje strane Jared Kushner, prema novinaru AFP-a s terena.

Održan je uz to još jedan krug pregovora u kojem su sudjelovali dva američka izaslanika, ukrajinsko izaslanstvo i europski savjetnici – Nijemac Günter Sautter, Britanac Jonathan Powell i Francuz Emmanuel Bonne.

“Vjerujem da nas svaki od ovih ključnih susreta približava miru”, rekao je Zelenski novinarima. “Zahvaljujemo Sjedinjenim Državama na podršci, kao i predsjedniku Trumpu što je američkom izaslanstvu dao priliku da bude ovdje”, dodao je. Kako izvješćuje Kyiv Independent, čini se da razgovori nisu donijeli veliki napredak – ukrajinski predsjednik Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao kako “očekuje da će se rat nastaviti u zimskim mjesecima”. Također je rekao kako “ne očekuje povećanje zaliha protuzračne obrane Patriot iz SAD-a do sljedeće godine”.

Očekuje se kako će predsjednik Donald Trump razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što ga njegovi predstavnici izvijestili o najnovijem krugu mirovnih pregovora u Kijevu i Moskvi, rekao je američki dužnosnik za Kyiv Independent.

Trump će se konzultirati sa svojim izaslanicima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, prije nego što nazove Putina, a potom će razgovarati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je dužnosnik. Pozivi će se vjerojatno održati danas.

Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev 6. rujna, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s njegovim timom dan nakon što su održali razgovore s Putinom u Moskvi. Nastojanje je unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.

Bijela kuća je izvijestila kako razgovori u Moskvi uključuju “bitne planove za sljedeće korake”, iako nijedna strana nije najavila konkretan napredak. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, Zelenski je naznačio da najnoviji mirovni pritisak neće dovesti do skorog završetka rata, dok je Kushner novinarima kazao kako se “SAD nada povratku trilateralnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom”.

Sastanak u Kijevu označio je Witkoffov i Kushnerov prvi posjet Ukrajini. Njihov dolazak uslijedio je nakon ponovljenih poziva iz Kijeva, a izaslanici su prethodno više puta putovali u Moskvu na sastanke s Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima.

Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečne zaustavljene diplomacije usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorij, sigurnosna jamstva i uvjete bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma uz vrlo malo ili nimalo postignutog napretka.

Trump je ranije izravno razgovarao s Putinom nakon sastanaka ruskog čelnika i američkih izaslanika. Trump je također održao razgovore s Putinom prije i nakon sastanka s ukrajinskim predstavnicima, uključujući njegov osobni sastanak sa Zelenskim u Mar-a-Lagu u prosincu 2025.

Problem su teritorijalna pitanja

Vrativši se iz Rusije preko Poljske, Steve Witkoff i Jared Kushner stigli su jučer prijepodne vlakom na glavni kolodvor u Kijevu. Pregovori zapinju uglavnom na teritorijalnom pitanju, pri čemu Moskva zahtijeva da se ukrajinska vojska potpuno povuče iz istočne regije Donjeck – što je njezin primarni cilj – a što Kijev kategorički odbija.

Vladimir Putin razgovarao je u subotu navečer tri sata s Witkoffom i Kushnerom, a taj je razgovor savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov opisao kao “konstruktivan, izuzetno otvoren i pun povjerenja”.

Po riječima Ušakova, američki izaslanici “predstavili su određeni broj ideja o mogućim putevima koji vode do rješenja”. Ruska strana “izrazila je uvjerenost u postizanje postavljenih ciljeva”, dodao je, ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ.

‘Situacija nije jednostavna’

Glasnogovornik Bijele kuće naknadno je izjavio za AFP da su dva izaslanika “raspravljala o supstancijalnim planovima za sljedeće korake, koji će biti objavljeni u tjednima koji dolaze”. “Situacija naravno nije jednostavna”, rekao je Putin američkim izaslanicima u prostranoj dvorani u Kremlju.

Američki predsjednik nije precizirao uključuje li prijedlog koji su prenijeli njegovi izaslanici ustupanje ukrajinskog teritorija, kao što je to ranije dao naslutiti. Samo je rekao: “Imamo ideju za mir”. Osim toga, rat koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022. godine pripisao je “problemu osobnosti” između Zelenskog i Putina.

U povodu ovih novih pregovora, Vladimir Putin naredio je obustavu napada na Kijev na tri dana, od subote do ponedjeljka. Zelenski je sa svoje strane najavio prekid napada na Moskvu u istom razdoblju.

Nastavak napada

Drugdje u Ukrajini i Rusiji neprijateljstva se nastavljaju. U noći sa subote na nedjelju, Moskva je napala Ukrajinu sa 108 dronova i raketa S8000 Banderol, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, dodajući da su većinu oborili. No 11 lokacija u zemlji ipak je bilo pogođeno.

Sa svoje strane, ruska vojska tvrdi da je neutralizirala 258 ukrajinskih dronova lansiranih na Rusiju tijekom protekle noći. Požar je zahvatio jednu tvrtku u gradu Rjazanju, jugoistočno od Moskve, prema riječima guvernera, a ruski medij ASTRA tvrdi da se radilo o rafineriji.

Kijev prosvjeduje protiv nove karte UN-a koja odvaja Krim od Ukrajine

Ukrajina nije mogla podržati rezoluciju UN-a o novoj karti svijeta, jer je prikazivala ruski okupirani Krimski poluotok kao odvojen od Ukrajine, rekla je zastupnica Kira Rudik 5. rujna. Naime, radi se o karti svijeta, projekciji Zemljine površine u 2D prikazu, a Ujedinjeni narodi (UN) su je usvojili 4. rujna 2026. Karta Krim prikazuje sivo, razlikujući ga od Ukrajine, kao i od Rusije, koja je ilegalno anektirala poluotok 2014.

“2026. UN ne bi trebalo podsjećati: Krim je Ukrajina. Sramota”, rekla je ukrajinska liberalna zastupnica na X, prenosi Kyiv Independent.

Ukrajina je bila jedna od samo sedam zemalja koje nisu glasale za novu kartu svijeta UN-a – osmišljenu da bolje odražava veličinu Afrike u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku – na glasovanju 4. rujna, i to zbog načina na koji nova karta tretira Krim.

Rezoluciju “Ispravi kartu” predložio je Togo, podržala Afrička unija, a usvojile su je 164 zemlje.

Usvojenom rezolucijom, UN će prestati koristiti tradicionalnu kartu svijeta u Mercatorovoj projekciji, koja zemlje sjevernije prikazuje većim nego što zapravo jesu, te će početi koristiti projekciju koja čuva stvarnu veličinu zemalja.

Ukrajina se suzdržala od glasovanja, zajedno s pet drugih zemalja. SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije.

Karta prikazuje ukrajinski Krim sivom bojom, različitom od nijanse zelene koja se koristi za ostatak zemlje.

Rusija je ilegalno okupirala i anektirala Krim 2014. godine, ali on ostaje ukrajinski teritorij u međunarodnom pravu.

Iako na karti Krim nije obojen kao područje Rusije, bojom sugerira kako je taj teritorij odvojen od Ukrajine.

Službeni prigovor Ukrajine registriran kod UN-a opisao je prikaz zemlje u projekciji Jednake Zemlje kao “potpuno neprihvatljiv”.

Pet drugih zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija i Srbija.

Izaslanstvo EU-a pri UN-u podržalo je rezoluciju, ali je u svom obrazloženju navelo: “Naglašavamo da se rezolucija ne bavi niti utječe na pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni status, razgraničenje ili međunarodno priznate granice država. Rezolucija ne podrazumijeva priznavanje, podršku ili pristanak na bilo kakav zahtjev koji se tiče spornih teritorija, promjena postojećih granica ili promjena pravnog statusa bilo kojeg teritorija”, stoji u izjavi.

SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv, ali ne zbog zabrinutosti oko granica. Američki predstavnik oštro je kritizirao kako je karta dio “radikalnog ideološkog projekta” koji nastoji promovirati reparacije.

/Republika/

Objava Nakon sastanka sa Putinom, Kushner i Witkoff sa Zelenskim u Kijevu: Rat se nastavlja, ali nada u mirovne pregovore ostaje pojavila se prvi puta na Republika.