Vlada navodi kako će ovaj dogovor ojačati energetsku sigurnost nudeći bijeg od onoga što naziva “vrtuljkom fosilnih goriva”.

Po prvi put, neke od novih vjetroelektrana bit će povezane s više zemalja putem podmorskih kabela poznatih kao interkonektori, za koje zagovornici tvrde da bi trebali sniziti cijene diljem regije.

Međutim, to bi se moglo pokazati kontroverznim jer bi operateri vjetroelektrana mogli birati između zemalja i prodavati energiju onome tko ponudi najviše – što potencijalno može dovesti do rasta cijena električne energije kada je opskrba ograničena.

Ministar energetike Ed Miliband potpisat će deklaraciju u ponedjeljak na sastanku o budućnosti Sjevernog mora u njemačkom gradu Hamburgu, obvezujući se na dovršetak projekta do 2050. godine.

Jane Cooper, zamjenica izvršnog direktora industrijskog tijela RenewableUK, izjavila je da će ovaj dogovor “smanjiti troškove za platiše računa” te značajno povećati “energetsku sigurnost UK-a i cijele regije Sjevernog mora”.

S druge strane, Claire Coutinho, ministrica energetike u sjeni, upozorila je: “Ne možemo pobjeći od činjenice da jurnjava u izgradnju vjetroelektrana vrtoglavom brzinom podiže svačije račune za energiju.”

Kako funkcioniraju interkonektori?

Mreža podmorskih kabela već povezuje električne mreže europskih zemalja – UK ima 10 takvih kabela – ali izravno povezivanje vjetroelektrana s više zemalja bit će novost.

Većina energetskih ekonomista slaže se da bi više veza između UK-a i drugih europskih mreža trebalo smanjiti troškove i poboljšati sigurnost opskrbe.

Britanski National Grid objavio je rad ranije ovog mjeseca u kojem sugerira da bi takav aranžman mogao smanjiti takozvana plaćanja ograničenja (constraint payments), koja se isplaćuju vjetroelektranama kada se od njih traži da ne proizvode energiju jer je električna mreža preopterećena.

Zasebno izvješće navodi da su potrošači u UK-u od 2023. godine uštedjeli 1,6 milijardi funti zahvaljujući devet postojećih podmorskih kabela koji povezuju UK s Europom. National Grid navodi da kabeli pomažu u ublažavanju skokova cijena jer se, zahvaljujući razlikama u vremenskim zonama, višak energije proizveden izvan vršnih opterećenja negdje drugdje može jeftino prodati UK-u.

No, interkonektori su se pokazali kontroverznima u Norveškoj, gdje postoji zabrinutost da bi prodaja energije stranim zemljama mogla smanjiti zalihe za norveške kupce i time povećati cijenu koju plaćaju. Kako bi to spriječila, tamošnja je vlada uvela nova pravila za ograničavanje izvoza električne energije kada bi domaća opskrba mogla biti ugrožena. Norveška je također odbila dopuštenje za novi interkonektor prema Škotskoj.

Sigurnost i geopolitika

NATO i Europska komisija također sudjeluju na samitu, koji bi trebao uključivati obećanja o jačanju sigurnosti energetske infrastrukture na moru zbog rastuće zabrinutosti oko sabotaža i nesigurnih pomorskih aktivnosti.

Ovaj sporazum naglašava kontinuiranu predanost Europe energiji vjetra, unatoč ponovnim kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovno napao ono što on naziva “vjetrenjačama” tijekom govora na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Zemlje Sjevernog mora obvezale su se prije tri godine razviti 300 gigavata (GW) kapaciteta vjetroelektrana na moru. Ovaj novi dogovor znači da će se 100 GW od ukupnog iznosa graditi zajednički. Očekuje se da će 20 GW od toga biti u procesu realizacije do 2030. godine.

Kina trenutno predvodi svijet u vjetroelektranama na moru s 43 GW instaliranog kapaciteta, dok je UK na drugom mjestu s gotovo 16 GW u pogonu. Britanska vlada dodijelila je ugovore za dodatnih 20 GW, uključujući 8,4 GW dogovorenih u rekordnom krugu natječaja ranije ovog mjeseca.

I dok oporbene stranke i različite političke struje u UK-u imaju oprečna mišljenja o brzini i troškovima prijelaza na “net zero”, podrška širenju obnovljivih izvora energije ostaje ključna točka strategije za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje zelenih radnih mjesta.

Objava UK se pridružuje velikom projektu vjetroelektrana s devet europskih zemalja pojavila se prvi puta na Republika.

“Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?” upitao je američki predsjednik, prije nego što je kratko predstavio premijera Keira Starmera, nazvavši ga svojim prijateljem.

No odmah nakon toga, Trump mu je okrenuo leđa, nastavljajući govor o tome kako je upravo on donio mir na Bliski istok, ne dopustivši britanskom premijeru da izgovori ni riječ.

Snimke s konferencije brzo su obišle svijet, a kritičari su ih protumačili kao dokaz da je Britanija tek promatrač, dok o sudbini Gaze odlučuju SAD, Izrael i arapske zemlje.

Dan ranije, američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee nazvao je britansku ministricu obrazovanja da “živi u iluziji” nakon njezine izjave da je Ujedinjeno Kraljevstvo igralo ključnu ulogu u pregovorima o prekidu vatre.

Iz Downing Streeta poručuju da je Ujedinjeno Kraljevstvo ipak imalo važnu ulogu iza kulisa. Pozivaju se na komentare Stevea Witkoffa, Trumpovog izaslanika za Bliski istok, koji je na platformi X pohvalio doprinos Jonathana Powella, savjetnika za nacionalnu sigurnost premijera Starmera.

Britanski dužnosnici ističu iskustvo Powella i bivšeg premijera Tonyja Blaira u vođenju mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj, koje je, tvrde, bilo dragocjeno u dovođenju Izraela i Hamasa za pregovarački stol.

Neki dijelovi sporazuma, poput točke 13 koja se odnosi na demilitarizaciju Gaze i točke 18 koja predviđa međuvjerski dijalog, prema izvorima, inspirirani su modelom Sporazuma na Veliki petak kojim su završeni tridesetogodišnji sukobi u Sjevernoj Irskoj.

Ipak, stručnjaci su podijeljeni. Bronwen Maddox iz think tanka Chatham House upozorava da je sporazum u osnovi isti onaj koji je Biden promovirao prije dolaska laburista na vlast, te da ima vrlo malo veze s mirovnim procesom iz Belfasta, piše Guardian.

Premijer Keir Starmer proveo je veći dio ponedjeljka u Sharm el-Sheikhu, razgovarajući s čelnicima poput Emmanuela Macrona i jordanskog kralja Abdullaha. Prema izjavama iz Downing Streeta, Velika Britanija je spremna preuzeti vodeću ulogu u obnovi Gaze, posebice u praćenju procesa razoružanja Hamasa.

Objava Trump ponizio britanskog premijera pred kamerama: “Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?” pojavila se prvi puta na Republika.

Princ Harry, koji je zajedno sa suprugom Meghan odstupio s kraljevskih dužnosti, izgubio je žalbeni postupak na odluku britanske vlade iz 2020. godine o ukidanju policijske zaštite.

U pitanju je bio sudski spor između 40-godišnjeg odbjeglog sina kralja Charlesa i britanskog Ministarstva unutarnjih poslova koji su smatrali kako britanski porezni obveznici ne trebaju plaćati Harryju i njegovoj obitelji zaštitu jer nisu radni članovi britanske kraljevske obitelji.

Prvobitnu odluku je dobio sud u Londonu prošle godine, a ovo je bila posljednja stepenica prije pravorijeka. Harry je svoju žalbu temeljio na tvrdnji kako mu je teroristička organizacija Al-Qaeda prijetila nakon što je u svojoj knjizi “Zamjena” otkrio kako je ubijao ljude tijekom služenja u Afganistanu te kako je na povlačenje bio prisiljen jer nije bio štićen od strane institucije te da ga je njegova obitelj odlučila iskoristiti kao primjer u medijima.

Kako je u službenom rješenju napisao sir Geoffrey Vos, predsjednik Žalbenog suda, odluke Ministarstva su bile razumljiva i moguće predvidljiva reakcija na činjenicu da je tužitelj odstupio od kraljevskih dužnosti i napustio Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi uglavnom živio u inozemstvu.

“To su bili snažni i dirljivi argumenti, i jasno je da se vojvoda od Sussexa osjećao loše zbog postupanja sustava. No nakon što sam detaljno proučio slučaj, zaključio sam da osjećaj nepravde koji vojvoda osjeća ne predstavlja pravno utemeljen argument za osporavanje odluke”, napisao je Vos, dodavši kako Harry griješi griješi kada uspoređuje sebe s drugim osobama osobama od interesa, koristeći površne analogije koje nisu ništa nije doprinijele pravnoj osnovi slučaja.

Osim što će morati podnijeti sam troškove tjelohranitelja kad god dođe u UK za sebe i obitelj, Harry će morati platiti i oko 1,5 milijuna funti sudskih troškova.

Reakcija Harryja na presudu još uvijek nije poznata.

Objava Princ Harry izgubio sudski spor protiv britanske vlade pojavila se prvi puta na Republika.

Prije nekoliko dana Franić je imao zanimljivu objavu o ruskom utjecaju na zemlje zapadnog Balkana.

“Putin želi da Zapadni Balkan bude njegova sljedeća ‘platforma’ – Dok je pozornost Europe usmjerena na Ukrajinu, napetosti na Zapadnom Balkanu rastu, a Putin bi mogao iskoristiti trenutak da dodatno produbi podjele u bivšoj Jugoslaviji”, napisao je.

Podsjećajući kako zapadni Balkan britanska vlada opisuje kao “još jednu vruću točku”, Franić navodi izjavu britanskog ministra vanjskih poslova David Lemmyja koji je rekao da, “kako situacija eskalira, UK se zalaže da se svih šest država u regiji pridruži EU-u kako bi se suprotstavilo ruskom utjecaju”.

“Putinovi interesi ovdje su održati regiju destabiliziranom. U njegovom je interesu da zemlje koje čine zapadni Balkan drže na rubu, imaju destabilizirano stanovništvo i vode cyber i hibridni rat.Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboke etničke i vjerske napetosti kako bi potaknuo daljnje nemire na Balkanu, učvršćujući vlastite interese Rusije i stvarajući još više problema u južnoj EU”, napisao je Franić.

Potom citira riječi jednog britanskog dužnosnika:”Sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko igralište”.

/Republika/

Objava Zapadni Balkan: Ili EU ili rusko igralište pojavila se prvi puta na Republika.