Ugovore s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja ukupne vrijednosti 1.948.000 KM, uz gradonačelnika Stoca Stjepana Boškovića, potpisali su i predstavnici Grada Mostara, Širokog Brijega i Ljubuškog, te Općina Grude, Posušje, Ravno, Čitluk i Neum,  i Župe svetog Mihovila Arkanđela Drinovci, a potpisivanju je nazočio i federalni ministar financija Toni Kraljević.

Ukupno 21 ugovor za deset hercegovačkih općina i gradova.

Sredstva su iz Proračuna Federacije BiH dodijeljena za sljedeće transfere: „Kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sudjelovanje Vlade FBiH u sufinanciranju županijskih i lokalnih zajednica – zaštita nacionalnih spomenika“, “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za projekt utopljavanja zgrada radi uštede energije” i “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta”.

Ministar Nedić čestitao je potpisnicima ugovora na uspješno podnesenim prijavama za financijska sredstva i izrazio nadu kako će projekti za koje su dodijeljena sredstva uskoro biti realizirani. “Želim da se postupci koji slijede, u smislu odabira izvođača i u konačnici izvođenja samih građevinskih radova, čim prije realiziraju kako bi svi ovi projekti bili na korist stanovnicima Hercegovine i jednako tako i cijele Federacije BiH” poručio je Nedić.

Među dodijeljenim sredstvima su i dva projekta za koje je Grad Stolac dobio 170.000 KM i to za projekte “Stabilizacija stijenske mase na istočnim padinama naselja Stolac – dionica Kukavac” u iznosu od 120.000 KM i “Izrada projektno-tehničke dokumentacije konzervacije, restauracije, rekonstrukcije, sanacije i revitalizacije donjeg dijela Starog grada Stolac” u iznosu od 50.000 KM.

/Desk/

Objava Potpisani ugovori za projekte u Hercegovini vrijedni gotovo dva milijuna maraka pojavila se prvi puta na Republika.

Banja Luka: Nepoznati detalji kineskih investicija u BiH

Kineska tvrtka „Shandong Hi-Speed International“ (SDHS) koja je 2018. godine potpisala ugovor o koncesiji za gradnju auto ceste Banja Luka-Prijedor, do sada je osigurala građevinsku dozvolu za svega 15,7 kilometara, što je tek nešto više od trećine planirane trase. Nagađa se kako bi Republika Srpska morala platiti do 200 milijuna KM kineskim koncesionarima ukokliko do 1. listopada ove godine ne budu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

Što je od svega točno, nije poznato, jer se financijski detalji još uvijek kriju od javnosti.

“Mi smo u slučaju autoceste Banja Luka-Prijedor dobili tri presude, ugovor o koncesiji nam još nije dostavljen na uvid, a i druge organizacije i pojedinci vodili su paralelne sporove. Dio ugovora je objavljen u javnosti, međutim nije objavljen financijski model. Ne zna se pod kojim je uvjetima sklopljen taj projekt i koliko će država morati garantirati isplativost tog projekta. “, rekao je Srđan Traljić iz Transparency Internationala za Glas Amerike.

Izuzev tvrdnji da je sve u skladu s dogovorenom dinamikom poslova, predstavnici Vlade RS-a se ne oglašavaju o detaljima ovog projekta, baš kao i o mogućoj izgradnji puta od Foče ka Šćepan polju i granice sa Crnom Gorom.

“Zanimljivo je da je premijer Republike Srpske priznao da zapravo favorizira kineske tvrtke, kako neće raspisivati natječaj i kako je već unaprijed vidio Kineze kao partnera, što je, zapravo, ozbiljno kršenje zakona o javnim nabavkama, da je unaprijed određeno tko će to izvoditi. Postavlja se pitanje kako sada dajete Kinezima taj projekt, a s druge strane aplicirali ste kod EU da oni rade. Zašto je taj posao znatno skuplji nego da se projekt radi u suradnji s EU. Tu je puno nepoznanica”, za Glas Amerike rekao je Siniša Vukelić, urednik banjalučkog portala Capital.ba.

Kineske tvrtke realiziraju još neke projekte u BiH, ali se financijski detalji uglavnom kriju od javnosti, zaključuje Glas Amerike.

Tajni ugovor FBiH i Kine o nabavci cjepiva

U ovom kontekstu, između ostaloga, podsjetimo i na skandalozan način nabavke kineskog cjepiva protiv Corona virusa tijekom pandemije, kada je u uvjetu nabavke kineski proizvođač od FBiH tražio 10 godina tajnost za potpisani ugovor. Ove podatke otkrio je Ured za reviziju institucija FBiH, čije izvješće je objavljeno 2022. godine – tajnim ugovorom o nabavci pola milijuna doza kineskog cjepiva za 12,516 milijuna KM.

“Vlada FBiH je 11. 4. 2021. godine odobrila potpisivanje Međunarodnog sporazuma o povjerljivosti s Kompanijom Kineske nacionalne Biotec Grupe (proizvođač) i Kina Sinopharm International Korporacijom (prodavač). Po ovlaštenju Vlade FBiH, v. d. direktora Zavoda je 9. 6. 2021. godine potpisao Ugovor o direktnoj nabavci 500.000 doza cjepiva Sinopharm od China National Biotec Group Company Limited (CNBG) i proizvođačem Beijing Institute of Biological Products Co, Ltd (oboje kao isporučioci) i Sinopharm International Hongkong Limited (kao prodavac). Sredstva za nabavku cjepiva, kao i prijevoz, uvoz i skladištenje osigurani su Odlukom Vlade o preraspodjeli sredstava (12.000.000 KM) i iz sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH (2.140.200 KM), koja su odobrena u operativnom proračunu Zavoda na poziciji nabavka lijekova. Iz navedenih sredstava izvršena je nabavka cjepiva iznosu od 12.516.000 KM”, izvijestio je Ured za reviziju u svom revizorskom izvješću.

Javnost nije mogla doznati odredbe ugovora o nabavci i to je potvrdio Ured za reviziju institucija FBiH, no direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Siniša Skočibušić tvrdio je kako je objavom ovih podataka „narušen kredibilitet Zavoda, ali i povjerenje kineskog proizvođača”.

“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, naglasio je u izjavi za agenciju FENA.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić, kako je rekao za agenciju FENA, razočaran je zbog uvjetne ocjene Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ugovor o nabavci cjepiva protiv Covid-19, koji je ranije zaključen s kineskim dobavljačem Sinopharm.

“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, komentirao je tada Skokčibušić, očito razočaran objavom ugovora o nabavci cjepiva, plaćenog novcem poreznih obveznika Federacije BiH.

Kako je rekao Skočibušić, 26. studenog 2021. godine zatraženo je od proizvođača Sinopharm odustanak od ugovorne obveze, ali da su kineski proizvođači “jasno rekli kako ne žele odustati i da traže deset godina tajnosti ugovora”. Čini se da je ovakav način rada uvriježen u komunističkom sustavu ove ekonomske velesile te da se tako postupanje traži i od partnera u BiH.

Na Sveučilištu u Mostaru otvoren prvi Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije u Europi

Dok Zapad preispituje i upozorava i na kineski utjecaj i netransparentnost koja često prati “poslovne aranžmane”, u BiH jača suradnja s Kinom i na drugim poljima – obrazovnim i kulturnim. Podsjetimo da je već prije, krajem 2018. godine, na Filozofskom fakultetu otvoren Kabinet za ruski jezik kao “simbol suradnje i prijateljstva između ruskih sveučilišta i SUM-a”, a čemu je nazočio i tadašnji veleposlanik Ruske Federacije u BiH Peter Ivancov.

Oko ovoga nema dvojbi na Sveučilištu u Mostaru (SUM) gdje je službeno otvoren i kako su se pohvalili, prvi u Europi, a četvrti izvan Narodne Republike Kine – Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije. Čini se da je mostarsko sveučilište, za razliku od renomiranih svjetskih sveučilišta, prepoznalo značaj otvaranja centra za konfucijanske studije u Hercegovini.

Naime, a kako je priopćeno, visoko izaslanstvo iz Narodne Republike Kine, predvođena Guo Chengyan, zamjenicom direktora Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije, glavnom tajnicom Kineske konfucijanske fondacije i zamjenicom predsjednika iste fondacije, posjetila je Sveučilište u Mostaru te je tom prilikom održan radni sastanak.

Sastanku su nazočili i Miao Dake, otpravnik poslova Veleposlanstva Narodne Republike Kine u BiH, a u ime Sveučilišta, prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, prorektorica za međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj, prof. dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Dražen Barbarić, dekan Filozofskoga fakulteta, Inja Stojkić, voditeljica Ureda za međunarodne odnose, i Tonina Ibrulj, voditeljica Ureda za međunarodni rang Sveučilišta. Tijekom sastanka dogovorena je institucionalna podrška kroz razmjenu akademskoga osoblja zainteresirana za konfucijanizam te formiranje predmeta koji se bave orijentalnom filozofijom.

“Uručenjem plakete Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije službeno je otvoren ovaj centar na Sveučilištu u Mostaru, prvi takve vrste ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Europi, te četvrti izvan Narodne Republike Kine, koji će biti lociran na Filozofskome fakultetu. Otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije na Sveučilištu u Mostaru ne samo da obogaćuje akademsku ponudu nego i potvrđuje izrazito prijateljski odnos s institucijama Narodne Republike Kine. Centar će omogućiti intenzivniju kulturnu i obrazovnu suradnju između naših zemalja, čime se stvaraju nove mogućnosti za studente i istraživače. Održan radni sastanak te otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije predstavlja još jedan korak u jačanju prijateljskih odnosa s kineskim institucijama”, izvijestili su iz Sveučilišta u Mostaru. Koliko će ovaj projekt stajati, tko će isti i u kojem omjeru financirati, te koji su pokazatelji istraživanja o zanimanju budućih studenata za konfucijanske studije, javnost za sada nije upoznata, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Bh vlasti pristaju na tajnost o kineskim investicijama – Porezni obveznici ne znaju što i koliko plaćaju pojavila se prvi puta na Republika.

U akademskoj 2022./23. godini Središnja uprava HKD Napredak je donijela odluku da se stipendira ukupno 119 studenata i studentica. Ukupno će se za stipendije i potpore izdvojiti više od 75.000 EUR.

Svečanosti potpisivanja Ugovora bili su nazočni predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča, dopredsjednici Josip Križanović, Miroslav Landeka i prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu dr. sc. Damir Krešić, član Upravnog odbora NKC-a Goran Štrbac i predsjednica HKD Napredak podružnica Vitez Gordana Mišković.

Na samom početku stipendisti su imali priliku čuti Napretkovu himnu u novom aranžmanu koji su uradili prof. Josip Popović (aranžman za orkestar) i profesorice Gordana Mišković i Ljliljana Marić (aranžman za zbor). U snimanju himne sudjelovali su: puhački orkestar Limena glazba Lašva Nova Bila, zbor Viteški akordi iz Viteza (voditeljica Olga Krezić, prof.), ženski vokalni sastav Lašvanske dive iz Nove Bile (voditeljica Nanarela Bajo, prof.), Magdalena Marić, Tomislav Čorić, Luka Popović i Ivan Andrijašević.

Nakon toga prikazan je film 120 godina HKD Napredak koji je radio „Studio Bonk“ iz Mostara, a koji je premijerno prikazan na Svečanoj akademiji u Sarajevu. Narator filma je glumac HNK Mostar Robert Pehar, a u njemu se pojavljuje i njegov kolega Miro Barnjak. Autor teksta je Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, dok je koordinator projekta Darijo Đopa, djelatnik Napretkove knjižnice Mijo Poljak.

Prije samoga svečanog čina potpisivanja stipendija, u ime SU HKD Napredak skupu su se obratili dopredsjednici Miroslav Landeka i Josip Križanović, te predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča.

Dopredsjednik Križanović, koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za stipendije, istaknuo je kako je iza Povjerenstva i cijeloga Društva veliki trud i rad kako bi se osigurala sredstva za stipendije. Dodao je kako osim financijske pomoći Napretkova stipendije predstavlja čast i trebala bi motivirati studente na još aktivniji angažman u svojoj lokalnoj zajednici.

Dopredsjednik Landeka je kazao studentima kako je osim izvrsnosti i uspješnosti u životu prije svega vrlo važno biti dobar čovjek, što HKD Napredak kroz stipendiranje svakako želi istaknuti i u tom smjeru odgojiti nove naraštaje. Dodao je kako je broj stipendija koje Napredak godišnje podijeli i financijski iznos koji dadne za stipendije kudikamo je veći od iznosa koje pojedine općine u BiH izdvoje za istu namjenu, što je za svaku pohvalu i što se mora respektirati.

Na koncu je predsjednik Čiča čestitao svim na dobivenoj stipendiji i poželio uspjeh stipendistima u daljnjem studiranju i budućima karijerama, te je dodao kako je obrazovanja jedan od temelja svakoga društva. Rekao je da Napredak pruža velike mogućnosti i da se nada kako će Napretkove stipendije biti jedan od kotačića koje će im olakšati da izrastu u buduće znanstvenike, te važne i društveno korisne ljude. Na koncu je zaključio kako je niz primjera, a posebno u današnjem globaliziranom svijetu, u kojemu „mali narodi, jedino čime se mogu istaknuti je znanje.

U ime stipendista i stipendistica zahvalila je Matea Topić Crnoja.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak je osnovano davne 1902. godine s plemenitim ciljem pomoći đaka i studenata u njihovom školovanju. Još je tada otvaranjem konvikta za smještaj siromašne djece započela njegova plemenita zadaća. Napredak je do zabrane 1949. godine školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić, Ismet Mujezinović, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe.

Nekoliko godina nakon obnove rada Napretka, točnije 1995. godine, uvidjela se potreba za osnivanjem Fonda za stipendiranje kako bi se i u onim novim vremenima pomoglo vrijednoj mladeži.

Fond je dobio ime po dvojici napretkovih stipendista Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu. Od 1990. godine do danas, HKD Napredak je kroz natječaje Središnje uprave, osigurao više od 3200 stipendija, a osim toga Napretkove podružnice su kroz svoje natječaje podijelile više od 1000 stipendija.

Sredstva za Fond Ivo Andrić-Vladimir Prelog, Napredak osigurava iz vlastitih sredstava ali i putem donacija i dobrih ljudi, koji žele podržati ovu misiju HKD Napredak.

Potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija završava naredni vikend, odnosno 1. travnja 2023. godine u Mostaru.

Objava Napredak stipendira – Za 119 studenata 75.000 eura – potpisani ugovori i u Zagrebu pojavila se prvi puta na Republika.