“Nedopustivo je da se u proračunu županije i općina osiguravaju skupocjeni automobili za ministre, gradonačelnike, načelnike i ostale dužnosnike, dok roditelji širom naše županije i Federacije vode svakodnevnu borbu da djeci osiguraju osnovne udžbenike, školski pribor i opremu za početak školske godine. Ako ima za luksuz političkih elita, mora biti i za učenike”, ističu u svojoj reakciji iz HSP BiH

Poručuju da se Vlada HNŽ ugleda na susjednu Županiju Zapadnohercegovačku i njezine općine kada je riječ o brizi za djecu.

“HSP BiH posebno poziva Federalnu vladu da, pored osiguranja besplatnih knjiga, donese odluku o jednokratnoj pomoći za sve osnovnoškolce u visini od 200 KM. Taj iznos bi značio ogromnu pomoć roditeljima, a još važnije – bio bi jasan znak da vlasti prepoznaju teško socijalno stanje u kojem se nalazi većina obitelji. Ako se Federalna vlada može zadužiti na Londonskoj burzi za 350 milijuna eura, tada mora imati snage i volje da od toga novca izdvoji sredstva za ono što je najvrijednije – našu djecu”, stoji u priopćenju HSP BiH koje potpisuje predsjednik sttrsnke Nikola Raguž.

Naglašavaju kako “djeca i obitelj nisu samo lijepe riječi u političkim govorima, već temelj opstanka našeg naroda i društva”.

“Ako izgubimo osjećaj za njih, izgubit ćemo i svoje dostojanstvo i budućnost. Upravo zato danas tražimo da se prestane s praksom u kojoj se političke privilegije stavljaju ispred potreba običnog čovjeka”, stav je HSP BiH.

“Pozivamo vlasti na razum i solidarnost – da konačno pokažu kako narod i njegova djeca vrijede više od skupocjenih automobila, luksuznih ureda i političkog prestiža. Vrijeme je da se vrati povjerenje ljudi u institucije, a to je moguće jedino ako vlast dokaže da joj je stalo do onih najmlađih i najranjivijih među nama”, zaključili su iz HSP-a BiH.

/Desk/

Objava HSP BiH: Vlastima djeca moraju biti prioritet, a ne skupocjeni automobili za ministre pojavila se prvi puta na Republika.

Odsustvo kvalifikacije zločina za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i nekadašnjeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića nije novost u udžbenicima povijesti u ovom entitetu. Haške presude i kvalifikacija genocida u Srebrenicinisu nisu do sada izučavane, ali je reakciju u javnosti ove godine izazvao prošireni Nastavni plan i program za deveti razred u udžbeniku povijesti. Područje koje se obrađuje nalazi se na kraju udžbenika pod nazivom „Obrambeno – otadžbinski rat” i proširena je sa nekoliko nastavnih jedinica.

Pojmovi koji se navode kao poseban dio prilikom obrade nastavne jedinice, odnose se na Radovana Karadžića i Ratka Mladića nakon čijih imena je kao pojam navedeno „heroji rata“. Prvi je reagirao potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji je pozvao Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine na reakciju.

Pukovnik, psihijatar, prohitlerovac…

„Imamo i bošnjačku i hrvatsku djecu u obrazovnom sustavu RS, zašto nametati povijesne tvrnje koje nisu istinite? Imamo jasne presude ovim zločincima koji su presuđeni“, rekao je Duraković, navodeći da će djeca učiti i o posljedicama rata gdje se neće obrađivati genocid, etničko čišćenje i ostali zločini.

U aktualnom udžbeniku pored Karadžića i Mladića, nalazi se i Alija Izetbegović, a svu trojicu prati kratak opis.

„Kao pukovnik Jugoslovenske narodne armije, imao je važnu ulogu u obrani Srba u Hrvatskoj 1991. godine. Kao general, bio je od 1992. do 1996. godine načelnik Glavnog štaba VRS. Vlasti Srbije su ga 2011. godine izručile Međunarodnom krivičnom sudu u Haagu“, navedeno je u opisu Mladića.

„Psihijatar, pjesnik i političar. Kao osnivač i vođa SDS-a imao je izuzetno važnu ulogu u stvaranju Republike Srpske, čiji je bio prvi predsjednik. Vlasti Srbije su ga 2008. godine izručile Međunarodnom sudu u Haagu, koji ga je 2019. osudio na doživotni zatvor“, opis je Karadžića.

Za Aliju Izetbegovića, navedeno je da se radi o pravniku, islamskom teologu i političaru. „U mladosti je bio aktivan u prohitlerovskoj organizaciji ‘Mladi muslimani’, zbog čega je robijao poslije Drugog svjetskog rata. Napisao je Islamsku deklaraciju u kojoj se založio za državu zasnovanu na Kuranu, zbog čega su ga komunističke vlasti ponovo osudile. Bio je vođa SDA i predsjednik Predsjedništva BiH”.

„Nema ništa sporno”

Iz Izaslanstva EU-a u BiH napominju da izmjene nastavnog plana i programa na ovakav način predstavljaju primjer nekonstruktivne politizacije obrazovanja u BiH. Međutim, profesor iz Sarajeva Enver Kazaz kaže da je to narativ koji koriste svi u BiH i da udžbenici predstavljaju ideološki instrument svih naroda.

„U njima se ciljano provodi retraumatizacija novih generacija, gdje su rat, ratni zločinici a potom i žrtve, ideološki upotrijebljene u cilju stvaranja mentalnog kazamata iz kojeg mladi ne mogu izaći“, smatra Kazaz, koji kao primjere navodi izlete mladih u okviru obrazovnih sustava u oba entiteta, u kojima posjećuju spomenike pripadnicima jednoj od tri vojske u BiH.

„Karadžić i Mladić, kao ratni zločinci, nametnuti učenicima kao idoli, trebaju poslužiti postojećoj vlasti za odgoj budućih generacija kako bi se nacionalizam kapilarno proširio društvenim poljem i postavila maska kroz koju se ne vidi socijalna i ekonomska stvarnost zemlje“, kategoričan je Kazaz.

Reagirali su i iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske koje je zaduženo za nastavni plan i program ali i iz resornog ministarstva koje ih odobrava. Prvi kažu da su iste teme obrađivane i u prethodnoj školskoj godini te da su nove izmjene rezultat zahtjeva nastavnika.

Nešto konkretniji bili su u Ministarstvu obrazovanja, priopćivši da osobe poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i drugih, predstavljaju osobe koje su u razdoblju koji se izučava obavljali značajne dužnosti u vojnom i političkom životu Republike Srpske.

„Zbog toga se ne mogu izostaviti prilikom predstavljanja događaja koji se odnose na nastanak Republike Srpske i Obrambeno-otadžbinski rat“, kažu iz ministarstva, navodeći i da „svaka predložena promjena ima svoju znanstvenu utemeljenost i potkrijepljena je mišljenjem stručnih članova koji su radili na izradi tog nastavnog plana i programa“.

Empatija samo prema svom narodu

Reagirali su i iz OHR-a, naglasivši kako se obrazovni sustav i dalje zloupotrebljava za dalje stvaranje nepovjerenja.

„Etnocentrične perspektive i dalje dominiraju udžbenicima povijesti i vidimo nove planove. Ide se i korak dalje u iskrivljavanju činjenica o ratnim zločinima počinjenim tijekom devedesetih i pojedincima odgovornim za te zločine. Kvalitetno obrazovanje mora uključivati i europske vrijednosti, uključujući toleranciju“, naveli su iz OHR-a.

Na njihovu adresu se obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je tražio smjenu ministrice Željke Stojičić, kao i nalog o zabrani upotrebe novih nastavnih programa.

Zanimljivo, izvješće Misije OSCE-a u BiH iz prošle godine obrađuje ovu tematiku, u kojem se navodi kako se u osnovnim školama ratne devedesete promatraju iz perspektive vlastitog naroda kao žrtve i gdje se promovira empatija samo prema svom narodu.

„U svim analiziranim udžbenicima u kojima je prikazano razdoblje 1992. do 1995. godine u BiH, uočen je jednostrani prikaz u kojem se nalaze tri isključive povijesti“, navedeno je u izvješću.

Misija OSCE-a izdala je pet preporuka koje se odnose na unaprijeđenje i uzajamno razumijevanje, kako bi se ojačalo pomirenje i promovirao održivi mir u BiH, a među kojima je izrada posebnih nastavnih planova koji bi bili „rasterećeni“ dosadašnjim učenjem predmeta povijesti. U izvještaju OSCE-a koji potpisuje autorica Heike Karge, profesorica sa Univerziteta u Regensburgu, navedeno je da se 30 godina nakon rata povijest koristi za promoviranje jednostranih narativa.

„Zaključak je da je došlo vrijeme za suočavanje s proteklim ratom. Od njega je prošlo 30 godina i sada je vrijeme da se tom temom pozabavimo u udžbenicima povijesti”, navedeno je u izvještaju iz prošle godine. Ipak, za sada je ostalo samo na preporukama, kao i na početku revizije udžbenika u BiH.

Revizija udžbenika

Proces revizije udžbenika u Bosni i Hercegovini pokrenut je početkom 1998. godine, na osnovu Sporazuma o reviziji udžbenika za „nacionalnu grupu predmeta”. Uspostavljena je Međuentitetska komisija za udžbenike tbog utvrđivanja eventualno uvrjedljivog sadržaja u udžbenicima. Proces je trajao do 2006. godine kada su donesene „Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole u BiH”.

Ranije su u Republici Srpskoj korišteni udžbenici povijesti koji su se oslanjali uglavnom na beogradska izdanja s izdavaštvom u Istočnom Sarajevu, u kantonima s hrvatskom većinom na udžbenike iz Zagreba s izdavaštvom u Mostaru, dok su za kantone s većinski bošnjačkim stanovništvom tiskana izdanja sa sadržajem koji su se uglavnom odnosili na povijest bošnjačkog naroda.

Nakon uspostavljanja „Smjernica za pisanje”, na osnovu kojih je u razdoblju od skoro osam godina trajalo izbacivanje uvredljivog i sadržaja koji nije u skladu sa europskim standardima, kvaliteta udžbenika je značajno poboljšana, iako se i dalje većina njih oslanja samo na svoje viđenje povijesti.

„Zloupotreba obrazovanog sustava kao ideološkog aparata vlasti, dovodi to toga da što se više odmičemo od rata kao traumatičnog događaja, sve više raste trauma u obrazovnom sustavu odnosno u društvu. To je put u propalo društvo, zbog čega ono postaje sve više agresivno, uključujući i demografsku katastrofu jer je tu psihološku traumu nemoguće izdržati“, zaključuje profesor iz Sarajeva Enver Kazaz za DW.

/Desk/

Objava Udžbenici u BiH kao ideološki instrumenti s tri isključive povijesti pojavila se prvi puta na Republika.

Bursać ističe da će se tako na kraju osnovne škole tijekom više od mjesec dana učiti izmaštana i fabricirana povijest o velikosrpskim “herojima” devedesetih, od kojih je većina osuđena za ratne zločine.

U tabličnom prikazu se vidi što će se u tom predmetu učiti.

U lijevoj koloni nalaze se “ishodi znanja”, tj. što učenici trebaju usvojiti, u srednjoj koloni nalaze se nastavne jedinice i pojmovi koji se moraju obraditi, a u desnoj koloni korelacija s drugim nastavnim predmetima, prenosi Slobodna Dalmacija Bursaća, koji kaže da u tom gradivu nema ni riječi o genocidu, silovanjima, spaljivanjima ljudi, opsadi Sarajeva, Bihaća, logorima, masovnim grobnicama i ostalim strahotama koje je i sud u Haagu klasificirao kao ratne zločine.

Bursać ističe da se u gradivu obrađuje i dječak Spomenko Gostić, dijete bez skrbi, koje je uz vojsku RS nemarom otjerano u rat i smrt, a njegova se pogibija predstavlja kao herojski čin.

Također, Ratko Mladić i njegovi generali predstavljeni su kao heroji, a Radovan Karadžić i političko rukovodstvo kao ‘očevi države‘.

Bursać za Al Jazeeru podsjeća da je u BiH protuzakonito negirati genocid i veličati ratne zločince te se pita hoće li za ovakve nastavne jedinice netko odgovarati.

/Desk/

Objava U RS-u djeca uče povijest: Karadžić je “otac države”, Mladić i ostali generali – heroji pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada je u sklopu nastavka rasprave o Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2022. godinu i Proračunu HNŽ za 2023. godinu raspravljala i o odobravanju jednokratne novčane pomoći zaposlenicima proračunskih korisnika u HNŽ-u, kao vidu dodatne potpore uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Vlada će odluku o iznosu koji će biti uplaćen korisnicima Proračuna donijeti u skladu s raspoloživim sredstvima na sljedećoj sjednici kada će biti usvojen konačan prijedlog Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2022. godinu.

Vlada je na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa usvojila Informaciju o zaključenim ugovorima s izabranim ponuđačima te Odluku o odobravanju i utrošku dijela novčanih sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2022. godinu s pozicije ”Grant školama za nabavu udžbenika” u iznosu od 2.594.772,10 KM.

Vlada je usvojila Odluku o utvrđivanju uvjeta i načinu plaćanja zdravstvenoga osiguranja vjerskih službenika. Pravo na zdravstveno osiguranje imat će svi vjerski službenici koji nisu osigurani po drugoj osnovi, a najduže do navršenih 65 godina života.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja branitelja i članova njihovog obiteljskog kućanstva u iznosu od 1.500,00 KM.

Također, Vlada je na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojila Izvješće o žetvi strnih žita u 2022. godini u kojemu je navedeno da je ukupni prinos bio 2.571 tona zrna žita.

/Desk/

Objava Vlada HNŽ-a za školske udžbenike izdvaja skoro 2,6 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Proces nabave provest će Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa na način da će financijska sredstva dostaviti školama, prema utvrđenim specifikacijama i popisima – za svaku školu posebno – a školske će uprave osigurati raspodjelu tih udžbenika školarcima u rujnu, odnosno na početku nove 2022./23. školske godine.

Pored redovitih novčanih potpora visokoobrazovnim institucijama u HNŽ, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 600.000,00 KM za financiranje rada Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar.

Razmotrena je  i prihvaćena Odluka o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 550.000,00 KM za HNK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar, a sredstva su namijenjena za financiranje potpune rekonstrukcije glavnih terena na stadionima.

Također, Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 70.000,00 KM za financijsku potporu u radu Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar i Narodnom pozorištu Mostar.

Nastavljajući provedbu Projekta „Energetske učinkovitosti u BiH“ u HNŽ, Vlada je usvojila Odluku kojom je odobrila novčana sredstva potrebita za nastavak obnove i utopljavanja zgrade  Županijskog suda Mostar, te realizaciju projekata na objektima Doma zdravlja Čitluk i Narodnog univerziteta Konjic.

/Desk/

Objava Vlada HNŽ-a odobrila 2,9 milijuna KM za nabavku udžbenika za osnovnoškolce pojavila se prvi puta na Republika.

Radi se o brojci od oko 1.000 djece za čije je udžbenike Grad Mostar u svom proračunu izdvojio oko 100 tisuća KM, a koji će biti distribuirani po školama. ”Konkretno, sa današnjim danom znamo da se radi o broju od oko 950 djece koji su podnijeli zahtjev za upis. No, to još nije konačno, te će se brojke mijenjati do sredina rujna ove godine”, rekao je Ćorić.

Načelnik odjela za društvene djelatnosti je istaknuo kako je prvenstveno ideja bila da se ide s besplatnim udžebnicima za osam razreda osnovnih škola, no ovu godinu nažalost to nisu uspjeli realizirati. ”Odlučili smo s toga izdvojiti sredstva za prve razrede, a sljedećih godina se nadamo da ćemo biti u mogućnosti uključiti i više djece. U prosjeku oko 80 KM stoje udžbenici za djecu što izvode nastavni plan po Hrvatskom jeziku, dok je za djecu koja izvode nastavu po Bosanskom jeziku taj iznos 85 KM”, dodao je. Grad će doznačiti financijska sredstva svakoj školi i iste će nabaviti udžbenike i distribuirati ih roditeljima na početku školske godine.

Ravnatelji su zatim prilikom upisa djece u prve razrede osnovnih škola, dužni obavijestiti roditelje o ovoj informaciji. Prema instrukciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ škole trebaju obaviti sve pripreme za upis učenika u I razred osnovne škole. Podsjećamo, prvi razred školske 2021./22. godine će se upisati djeca koja do 1. ožujka 2021. navršavaju pet i pol godina.

Nadležno općinsko tijelo uprave, uz pismeni zahtjev roditelja/staratelja djeteta i procjenu Povjerenstva za upis učenika u prve razrede , može dopustiti da obvezno školovanje počne godinu ranije ili kasnije, ako je to u najboljem interesu djeteta. O terminima dostavljanja ostale dokumentacije kako i točnim datumom provođenja ostale aktivnosti predviđenih za upis u prvi razred skladno Zakonu, škola je obvezna pravodobno putem web stranice, e-maila, telefonski, poštom i sl., prenosi Bljesak.

/Republikainfo.com/

Objava Svim prvašićima u Mostaru besplatni udžbenici pojavila se prvi puta na Republika.