Ovaj tjedan, znaci potpunog sloma bili su vidljivi na svakom koraku. Željezničke mreže diljem zapadne Europe paralizirane su nakon što je ekstremna vrućina zaprijetila savijanjem tračnica. Nekoliko nuklearnih reaktora u Francuskoj privremeno je zatvoreno ili je smanjilo kapacitet jer je riječna voda, koju koriste za hlađenje i potom vraćaju u tokove, postala prevruća. Muzeji su skratili radno vrijeme jer više nisu mogli kontrolirati temperaturu u prostorijama.

U jednoj francuskoj tvornici automobila sindikalni su čelnici pozvali na štrajk, ističući kako su uvjeti u proizvodnim pogonima postali neizdrživi. Istovremeno, masovni prekidi u opskrbi električnom energijom ostavili su stotine tisuća kućanstava u Francuskoj i Italiji u mraku.

Vrućina se uvukla i kroz debele zidove stambenih zgrada, pretvarajući gradove u užarene kutije koje se ni noću nisu uspijevale rashladiti. Nenaspavani Europljani poslije ponoći su tražili spas u parkovima, panično kupovali prijenosne klima-uređaje ili pak bježali u klimatizirane hotele.

„Svi se pitaju – zašto nismo spremni?“, izjavio je François Gemenne, profesor i stručnjak za okolišnu politiku na poslovnoj školi HEC Paris. „Postajemo svjesni vlastite ranjivosti.“

Stari kontinent u novoj klimatskoj stvarnosti

Toplinski val, koji drži Europu u stisku već gotovo tjedan dana, srušio je temperaturne rekorde u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Francuskoj. On je ujedno ubrzao bolnu spoznaju: Europa nije spremna za ono što donosi intenziviranje toplinskih valova potaknuto emisijama stakleničkih plinova. Najbrže zagrijavajući kontinent na svijetu prepun je zgrada i infrastrukture projektiranih za klimu koja je stvar prošlosti.

Zbog toga su ovakva ekstremna razdoblja visokih temperatura znatno destruktivnija u Europi nego u dijelovima svijeta koji su navikli na slične uvjete. Nedavno izvješće njemačke financijske i osiguravateljske kuće Allianz izdvojilo je Italiju, Francusku, Njemačku i Španjolsku kao ekonomije koje su najizloženije gospodarskim gubicima uzrokovanim vrućinama.

Slabo pripremljena infrastruktura ima i kobne posljedice. Francuska je podigla zdravstveni sustav na najvišu razinu uzbune, a ministrica zdravstva Stéphanie Rist opisala je četverostruki porast slučajeva srčanih udara. Podaci iz Španjolske također pokazuju skok u stopi smrtnosti.

Iako su ovo tek prve naznake potencijalno znatno većeg danka, one se podudaraju s ranijim istraživanjima. Studija iz 2023. godine analizirala je 800 gradova i stopu rasta smrtnosti s porastom temperatura. Dok u gradovima poput Houstona ili Tokija vrućina jedva utječe na rizik od smrti, u gradovima Francuske, Španjolske i Italije ona uzrokuje dramatične i nagle skokove u smrtnosti.

Zgrade koje „zarobljavaju“ toplinu

Ograničen pristup klima-uređajima samo je dio problema. U sjevernoj i zapadnoj Europi, zgrade građene prije nekoliko desetljeća ili čak stoljeća projektirane su s izolacijskim materijalima koji zadržavaju toplinu. Uz to, rijetko posjeduju vanjske rolete ili kapke – što je jedan od najjednostavnijih načina za blokiranje sunčevog zračenja i sprječavanje rasta unutarnje temperature.

„Te zgrade jednostavno nisu rađene da izdrže ovakve razine ekstremne vrućine“, objašnjava Anna Mavrogianni, stručnjakinja za izgrađeni okoliš s koledža University College London.

Političari već godinama govore o energetskoj obnovi zgrada i prilagodbi infrastrukture novoj eri. Francuska je prošle godine predstavila plan prilagodbe na 388 stranica s 52 konkretne mjere. London je ovog tjedna pokrenuo vlastiti strategijski plan koji poziva na masovnu obnovu domova i nadogradnju javnih zgrada, navodeći da je više od 1.300 škola, 60 bolnica i 351 dom za starije u zoni visokog rizika.

Međutim, provedba ovih ciljeva iznimno je skupa, pa ih je dosad bilo znatno lakše staviti na papir nego za njih osigurati stvarni novac. Europska agencija za okoliš (EEA) napomenula je prošle godine da sve zemlje Europske unije imaju planove prilagodbe, ali je kao zajedničku prepreku istaknula „nedostatak dugoročnog financiranja“.

„To je tragedija horizonta“, ističe dr. Gemenne. „Morate uložiti ogroman novac odmah kako biste izbjegli astronomske troškove u budućnosti.“

Energetski i prometni kolaps

Na konferenciji za novinare, francuski predsjednik Emmanuel Macron branio je državnu strategiju u borbi protiv globalnog zatopljenja, ali je priznao da Francuska prolazi kroz „potpuno nezapamćen trenutak“.

Vrućina je dosegnula točku u kojoj je elektroenergetska tvrtka EDF morala privremeno zaustaviti ili smanjiti rad reaktora u četirima nuklearnim elektranama. U normalnim uvjetima, elektrane hlade reaktore riječnom vodom koju potom topliju vraćaju u prirodu. No, ekološki propisi strogo zabranjuju ispuštanje pretoplo onečišćene vode kako bi se zaštitili riječni ekosustavi.

Glasnogovornica EDF-a, Laura Mandin, izjavila je da tvrtka intenzivno investira kako bi pogone učinila otpornijima na toplinske valove. U nuklearki Civaux već se testira sustav koji dodatno rashlađuje vodu prije nego što se ona vrati u riječni tok.

Europa se u prosjeku zagrijava brzinom od 0,55 stupnjeva Celzija (1 stupanj Fahrenheita) po desetljeću. To znači da je infrastruktura danas pod pritiscima koji su u vrijeme njezine izgradnje bili potpuno nezamislivi. Željezničke tračnice posebno su ugrožene jer se pod utjecajem ekstremnih temperatura šire i savijaju, što je dovelo do otkazivanja linija u Njemačkoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. U Francuskoj su pak brojne rute otkazane jer sami vlakovi nemaju ugrađene klima-uređaje ili im ugrađeni elektronički sustavi jednostavno nisu izdržali toplinsko preopterećenje.

Objava Klimatski šok u Europi: Vlakovi, nuklearke i tvornice pucaju pod naletom nezapamćenih vrućina pojavila se prvi puta na Republika.

Mjesecima tvrtke i dužnosnici diljem Azije čekaju da predsjednik Trump odgovori na pitanje koje zadire u srž njegovih disruptivnih planova za globalnu trgovinu: Kako će odrediti podrijetlo robe u svijetu u kojem gotovo svi proizvodi, od računala i telefona do sofa i automobila, sadrže dijelove koji dolaze iz različitih zemalja?

Odgovor na to pitanje ključan je za Trumpov cilj smanjenja dominantne uloge Kine kao polazišne točke za mnoge svjetske industrijske proizvode.

“To je prikriveni problem (sleeper issue),” rekla je Wendy Cutler za The New York Times, viša potpredsjednica u Asia Society Policy Institute. “Ljudi pokušavaju sami sebe uvjeriti da je to samo tehničko pitanje, ali ako se odmaknete, shvatit ćete da će se sve temeljiti na tome.”

Jugoistočna Azija najizloženija

Nijedna regija nije izloženija Trumpovoj akciji kao Jugoistočna Azija. Milijarde dolara sirovina, strojeva i gotovih proizvoda godišnje prolaze iz Kine kroz Vijetnam, Tajland, Maleziju i druge zemlje regije.

Odluka Trumpove administracije o takozvanom pravilu o podrijetlu (rule of origin) mogla bi uništiti mukotrpno pregovorene sporazume. Naime, ako se proizvod šalje iz jedne zemlje, ali ne ispunjava kriterije podrijetla, bit će pogođen posebnom, visokom carinom za koju je Trump upozorio da će iznositi 40 posto.

Prag od 30 posto stvara dilemu

Trumpova administracija glasno je govorila o postavljanju jednog ciljanog pravila o podrijetlu za regiju, fokusirajući se na 30 posto. To bi značilo da bi se svaki proizvod koji sadrži više od 30 posto inozemnih dijelova ili sadržaja slan u Sjedinjene Države suočio s posebnom carinom za pretovar.

Iako su rasprave fluidne, jedna je stvar jasna: za veći dio Jugoistočne Azije tako nizak postotak bit će teško ispuniti.

Čak i ako administracija pojasni konačni broj, za mnoge tvrtke i vlade ostaju brojna pitanja: Što se točno računa kao inozemni sadržaj? Uključuje li to strano ulaganje u tvornicu? Stroj strane marke? Strani radnici?

Opasnost povratka prvobitnih carina

Vlade jugoistočne Azije suočavaju se s dilemom. Dobivanje jasnoće o broju pravila o podrijetlu ključno je prije potpisivanja širih trgovinskih sporazuma jer mnogi proizvodi koje izvoze možda neće moći ispuniti novu definiciju lokalnog proizvoda.

Međutim, ako uskoro ne potpišu nešto konkretnije od početnih trgovinskih sporazuma sa Sjedinjenim Državama, suočavaju se s prijetnjom prvotnih strmoglavih carina kojima je Trump prijetio ranije.

“To je duboko uznemirujuće s ekonomske točke gledišta, jer ako bi se carine vratile na te izvorne razine, to bi bilo razorno”, rekao je Daniel Kritenbrink, bivši američki diplomatski dužnosnik u Aziji.

Zemlje su u teškoj poziciji. Malezija, čiji je najveći trgovinski partner Kina, ali čija industrija poluvodiča uvelike ovisi o američkom tržištu, nalazi se “između čekića i nakovnja”.

“Bez obzira na to koliki utjecaj imate, i dalje ste puno manji od SAD-a ili Kine”, zaključila je Deborah Elms, voditeljica trgovinske politike u Hinrich Foundation.

Sve se to događa uoči očekivanog susreta Trumpa s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem tjedna, gdje će razgovarati o brojnim ekonomskim i političkim pitanjima koja dijele svjetske supersile.

Objava ‘Prikriveni problem’ u središtu Trumpovog trgovinskog rata s Kinom pojavila se prvi puta na Republika.