Pet godina nakon što je položen kamen temeljac za izgradnju, u Kruševu kod Mostara otvoreni su suvremeni pogoni tvornice za preradu voća i povrća Marinada d.o.o. Mostar. Očekuje se kako će ovo biti novi, značajan pokretač razvoju poljoprivrede hercegovačkog kraja, ali i sveukupnom gospodarstvu. Također, i lakšoj odluci za ostanak u rodnom kraju i kvaliteti života. Marinadu su svečano otvorili gradonačelnik Mostara Mario Kordić te vlasnici Marinade, direktorica Snježana Marušić sa suprugom Nikom, a uz nazočnost brojnih uzvanika, kao i predstavnika vlasti sa svih razina.

“Svladane zapreke i ostvaren san”

Istaknuto je kako Marinada nije samo tehnološka investicija, već i investicija u ljude – od lokalnih proizvođača otkupljivati će se domaće voće i povrće, zapošljavati domaći ljudi te stvarati lanac vrijednosti koji ostaje u Hercegovini te da projekt ima podršku i najpoznatijeg hrvatskog prehrambenog brenda, Podravke. Za Marinadu će proizvoditi mnogi hercegovački poljoprivrednici, ali i nekadašnji branitelji, putem svojih zadruga i OPG-ova.

“Prije pet godina ovdje, na ovom mjestu, tadašnjem kršu položen je kamen temeljac za izgradnju tvornice. Od tada, začetinici ove ideje kreću na neizvestan put, pun zapreka, a doba korone imalo je dodatni utjecaj na proces gradnje, blokada rada i divljanje tržišnih cijena ostavilo je traga, ali odustajanje nije bilo opcija”, kazala je u svom, vrlo emotivnom govoru pred prisutnima direktorica Snježana Marušić, kazavši kako je, unatoč značajnim poteškoćama, voditelj projekta, Niko Marušić sve osmislio i operativno provodio.

“Savladao je razne zapreke kako je znao i umio, ali je ostvario svoj san”, rekla je.

“Koliko smo god ponosni na ovu tvornicu, još smo više ponosni na našu ‘tvornicu u polju’, a to su naši kooperanti. Plodna polja Mostara, Širokog Brijega, Ljubuškog i Stoca – tamo sve počinje. Nevjerojatan trud i hrabrost, borba sa svim vremenskim i drugim neprilikama, oni stvaraju, a to je urod od više od 10.000 tona povrća u proteklih pet godina. Ove godine smo oborili rekort, 160 tona po jednom hektaru, što je iznad svjetskih razina. Naši kooperanti time nisu samo pokazali kako žele ostati na zemlji svojih djedova, nego i kako žele biti najbolje u svom poslu”, istaknula je Marušić.

Ona je zahvalila Podravci na podršci u uvođenju novih tehnologija u preradi voća i povrća koji su u Hercegovini novina, kao i na samoj tvornici koju su osmislili Podravkini inžinjeri.

“Podravka je to dala potpuno besplatno, poklonjeno”, kazala je, naglasivši kako je cjelokupna oprema i izvođači radova iz Hrvatske i BiH.

Marušić je zahvalila i HBOR-u, Razvojnoj banci FBiH, ali i potpredsjedniku Vlade RH i ministru branitelja Tomi Medvedu koji je pokrenuo inicijativu i projekt suradnje braniteljskih zadruga i Podravke, ali i posebno hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predjsedniku HDZ-a Draganu Čoviću, kao i gradonačelniku Mariju Kordiću.

Revitalizacija poljoprivredne proizvodnje

Antonio Ćorić, tehnički direktor Marinade d.o.o Mostar, istaknuo je kako je primarni cilj revitalizacija poljoprivredne proizvodnje, kao i da je otvaranje tvornice iznimno značajan korak za gospodarstvo Hercegovine.

“Otvorenjem tvornice proširuju se proizvodni kapaciteti Hercegovine. Do sada se proizvodilo za potrebe konzumnog tržišta, a proizvodnja za potrebe Marinade je proizvodnja za potrebe industrijske prerade. Marinada ima kapacitet od oko 15.000 toda, primarno rajčice, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda, što znači da je potrebno oko 300 hektara kako bi se odgovorilo na te potrebe tvornice tijekom jedne godine”, rekao je Ćorić.

Za sada u Marinadi rade oko 10-ak zaposlenika, a uskoro se planira zapošljavanja oko 30-ak, ali nakon što proizvodnja krene u punom kapacitetu zahtijevati će još zaposlenih. Kako se moglo čuti, ambicija je 150 zaposlenih.

“No, Marinada veže i jako puno kooperanata, što su također radna mjesta. To su ljudi koji rade unutar vlastitih obrta za naše poitrebe i imaju uspješne proizvodnje i dobro posluju. Marinada svojim kooperantima nudi ugovor o proizvodnji s fiksnom cijenom, avansnim otkupnim blokovima za potrebe financiranja inputa u proizvodnji, tako da je to jedan kumulativ novca koji daje novu vrijednost gospodarstvu Hercegovine”, istaknuo je tehnički direktor Marinade d.o.o Mostar.

Kako je kazao Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprav HBOR-a, u izgradnji tvornice sudjelovao je i HBOR, razvojna i izvozna banka te izvozno-kreditna agencija RH, s kreditom o 4,3 milijuna eura za financiranje proizvodne linije, dok je izgradnju dvorane financirala je Razvojna banka FBiH.

“HBOR je sudjelovao u financiranju ovog vrijednog projekta i suvremene proizvodne opreme koju je izrađivala tvrtka iz Hrvatske Sinitech Industries, što je zapravo hrvatski izvozni proizvod. Zadatak i uloga naše banke je poticanje hrvatskog izvoza, a zapravo najveća vrijednost ove cijele investicije je da tvornica omogući našim ljudima da ostanu na svojoj djedovini, bave se svojim poslom i žive od svog rada. Upravo to su i najveća očekivanja od ove tvornice. Nama, ispred HBOR-a je čast što smo mogli sudjelovati u ovom projektu”, kazao je Čuvalo.

Kordić: Podrška investitorima

“Kada su nam bila puna usta kako trebamo privući investitore na ulaganje u BiH, ja i tada, a i danas ne znam koliko je ovo teška, izazovna i slojevita država, i na koncu, pravno nesigurna. Kada sam počeo tražiti te potencijalne investitore, ne bi li našem narodu privukao investicije i osigurali opstojnost, vrlo brozo sam shvatio kako nema puno zainteresiranosti za ulaganja u zemlju u kojoj su sudske odluke danas ovakve, sutra onakve”, rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji je kazao da nijednom nije dvojio hoće li doći na otvaranje tvornice, iako je, kako jew rekao “bilo pitanja treba li doći na otvorenje”.

On se osvrnuo i na brojne probleme koji su pratili ovu investiciju, ali i uopće probleme s kojim se suočavaju investitori u BiH.

“Gdje postoje međunarodni dužnosnici koji ovom zemljom upravljaju u svom interesu, a ne u interesu naroda BiH i postoje ljudi koji su iznad zakona. Sve te činjenice su nama pravile problem. Shvatili smo da oni ljudi, koji se odluče investirati, su šampioni, da založe svoj novac, ugled i obitelj kako bi ispunili svoju viziju i cilj. Upravo ovaj projekt, kao malo koji, je trpio pod tom činjenicom. Prisjetit ćete se svi koji pratite portale da su se neki svojski trudili da ovaj projekt stavi u neko drugo svjetlu, neku aferu, ali smo naglašavali da je to projekt kojeg svi podržavamo”, kazao je gradonačelnik mostara Mario Kordić, uz obećanje kako će podržavati ovakve i slične razvojne projekte i investicije u budućnosti.

On se na koncu osvrnuo i na aktualne izazove, vezane uz pitanje, kako je rekao “famozne državne imovine o kojoj svi pričaju, a niko ne razumije”.

“To je jedna vrlo jednostavna tema. Nema tu ništa sporno. Radimo uz pozitivne zakonske propise. Međutim, ima ljudi kojima nije stalo ili nije drago da napravimo dodatni iskorak i oni se trude da to sve skupa nekako pobrkaju. Odgovorno tvrdim da, i nakon sastanaka od prije nekoliko dana u Sarajevu kako oni neće uspjeti jer smo na tragu istine i želje da pomognemo narodu i to nikada nije pogrešno”, rekao je Kordić.

/Desk/

Objava Kod Mostara otvorena Marinada, tvornica za preradu voća i povrća – nada za revitalizaciju poljoprivrede u Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.

Većinski vlasnik Pretisa je vlada Federacije BiH, a nešto više od 40 posto dionica te tvornice 2024. godine kupila je američka tvrtka Regulus.

Jedina tvornica topničkog streljiva u Bosni i Hercegovini pred kolapsom je zbog lošeg upravljanja, a deseci milijuna dolara koje su u nju investirali američki suvlasnici potrošeni su nenamjenski, zbog čega iz SAD-a stižu prijetnje tužbama protiv vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika.

Tvornica Pretis iz Vogošće kod Sarajeva bila je važnom sastavnicom vojne industrije bivše Jugoslavije i među rijetkima je koja je uspjela očuvati proizvodnju i nakon njezina raspada, te svoje proizvode plasirati na brojna inozemna tržišta, uključujući američko.

Tajna uspjeha Pretisa bila je u proizvodnji traženih minobacačkih, topničkih i tenkovskih granata promjera 155 milimetara, koje je proizvodila prema NATO standardima.

Kako podsjećaju lokalni mediji u BiH, cijena samo jedne takve granate sada doseže i do šest tisuća dolara, a očekuje se njen rast nakon što su se članice NATO-a na samitu u Den Haagu usuglasile povećati izdvajanja za obranu do pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prilike za vojnu industriju

Krize diljem svijeta i povećana izdvajanja za naoružanje stvorile su zlatnu priliku za vojnu industriju pa tako i za onu u BiH, no u slučaju Pretisa ispostavilo se kako to neće biti jednostavno iskoristiti.

Većinski vlasnik Pretisa je vlada Federacije BiH, a nešto više od 40 posto dionica te tvornice 2024. godine kupila je američka tvrtka Regulus koja je otkupila oko 25 posto vlasničkog udjela u tvornici Binas iz Bugojna koja proizvodi eksplozive.

Kako bi potaknuli proizvodnju u Pretisu, Amerikanci su joj osigurali 100 milijuna dolara kroz ugovor o isporuci streljiva s jednom američkom tvrtkom.

Od te prošlogodišnje narudžbe Pretis je do sad realizirao tek 25 posto pa su se Amerikanci naljutili i pismom upozorili federalnog ministra industrije Vedrana Lakića da je sve to rezultat lošeg upravljanja i da tako više ne može.

Čelnik Regulusa Will Somerindyke u pismu ministru Lakiću je upozorio kako je čak 40 ugovora o isporuci streljiva ‘na čekanju‘, iako su naručitelji dio novca unaprijed uplatili.

“Tvornice (Pretis i Binas) su u katastrofalnom stanju u trenutku kada bi trebale ostvarivati najbolje rezultate. Razlozi, prema informacijama koje imamo, su kombinacija potpune nesposobnosti i korupcije”, stoji u pismu čelnika Regulusa.

Loše upravljanje

Za loše upravljanje izravno su optužili bivšu direktoricu Pretisa Almu Zulić koja je kao kadar Stranke demokratske akcije (SDA) tvornicu vodila punih deset godina, a smijenjena je u svibnju i to na inzistiranje Amerikanaca. No, ni novi direktor Ajdin Kupus nije uspio bitno promijeniti stanje.

Revizija je utvrdila da Pretis na računu ima tek nešto više od 500 tisuća eura dok je dužan više od 188 milijuna.

Pritom je utvrđeno kako je novac koji je Pretis avansno naplatio za isporuku granata nestao, odnosno uglavnom potrošen na izdvajanja koja nemaju nikakve veze s proizvodnjom.

Iz SAD je federalnom premijeru Nerminu Nikšiću stiglo još jedno pismo i to iz odvjetničke kuće Torridon koja zastupa Regulus, a potpisali su ga partner William Barr i Mike Pompeo, bivši direktor CIA-e koji sada radi za tu odvjetničku tvrtku.

U pismu su istaknuli zabrinutost zbog lošeg upravljanja koje šteti poslovanju Pretisa, u trenutku kada SAD i saveznici imaju hitnu potrebu za topničkim streljivom.

“Ova pitanja imaju strateške i komercijalne posljedice za odnose između Bosne i Hercegovine i SAD”, naveli su u pismu.

Iz vlade Federacije BiH nisu se očitovali o stanju u Pretisu niti su komentirali upozorenja iz SAD. U međuvremenu je američki predsjednik Donald Trump odlučio uvesti carine od 30 posto na sve proizvode koje BiH izvozi u SAD, što će dodatno zakomplicirati stanje, prenosi HINA.

/Desk/

Objava JOŠ JEDNA “KOMBINACIJA NESPOSOBNOSTI I KORUPCIJE”: Jedina tvornica topničkog streljiva pred kolapsom zbog lošeg upravljanja – Američki partneri Vladi FBiH prijete tužbom pojavila se prvi puta na Republika.

Sve počelo s 52 radnika u Travniku

Vlasnica tvornice Snježana Köpruner zahvalila je svima koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji ove tvornice, kao i svojoj obitelji koja ju je pratila na ovom pothvatu. Radnici tvornice su oni koji su omogućili izgradnju ove tvornice, mišljenja je Köprunerova. Kratko se prisjetila svojih početaka u BiH, kada je uz pomoć 52 radnika iscrpljenih ratom i poraćem stvorila veliko industrijsko carstvo. Upravo tih 52 svojim je trudom i zalaganjem omogućilo novih 580 radnih mjesta. Nakon prvih ugovora kupci su počeli sami dolaziti u BiH, a Köpruner je danas posebno pozdravila predstavnike firmi Liebherr, Kramer i Grom, izvješćuje Ramski vjesnik.

Poslovna zona “Ulaz”

“Naši radnici ovdje imaju jedan veliki zadatak. Da rade kao i do sada, odano i vrijedno, da privuku sve te kupce i da omoguće da se njihovi prijatelji, braća i sestre vrate iz inostranstva, a da djeca koja su sada ovdje u školi nađu radna mjesta. S tim u vezi bih preporučila Općinskom vijeću da ovo mjesto koje se zove Poslovna zona ‘Izlaz’ preimenuje u Poslovna zona ‘Ulaz’. Ovo bi trebao biti ulaz za sve one koji se žele vratiti”, poručila je Köpruner.

“U prošlom životu sigurno bila Ramkinja”

Snježani Köpruner ovom je prigodom Delfa Iličić darovala ramski peškir, a upravo na temu Rame kratko se osvrnula i sama Köpruner rekavši: “Otkad radim ovdje sam počela vjerovati da postoji neki život prije života. Meni nitko nije iz Rame i ovdje nisam imala nikoga, prošla sam možda dva puta prije nego smo počeli pričati o ovoj tvornici. Kada me ja jedvitu muku don Željko iz KŠC u Travniku doveo ovdje i upoznao s načelnikom. Kad vidim ove narodne nošnje počne mi se grlo stezati, kad čujem tu glazbu. Mislim ako postoji neki život prije života da sam ga sigurno provela ovdje.”

“Ja od početka svog političkog djelovanja nisam htio biti političar. Imao sam jednostavnu želju i zamisao da treba pomoći narodu, urediti naša naselja, ulice i ceste, piti čistu vodu. Sanjao sam kako bi bilo dobro imati neku tvornicu po ugledu na njemačke tvornice u kojima će raditi naši radnici, raditi i biti zadovoljni svojim plaćama i uvjetima rada. Znao sam i naglas iznositi svoj san, pa mi je valjda i to pomoglo da me neki plemeniti ljudi početkom 2022. godine povežu sa Snježanom Kopruner. Danas sam jako zahvalan tim ljudima”, kazao je okupljenima načelnik Ivančević te dodao: “Ovo svoje obraćanje želim posvetiti ramskom čovjeku, ramskim obiteljima, očevima, majkama i djeci, posebno onima koji su već odavno morali poći u svijet trbuhom za kruhom. Napuštali su lijepe, ugodne krajolike, svoje kuće i okućnice, svoju rodbinu i prijatelje, svoje najdraže.”

“O ovoj tvornici, pa i drugim tvornicama ovih dana, često pričamo kroz brojke, kroz milijune uloženih eura ili maraka, kroz tisuće kvadrata površine, kroz priče o novim suvremenim strojevima. Sve to jeste tako. Međutim, meni je najveća vrijednost ove tvornice njenih 250 novih radnih mjesta, 250 obitelji koje će ostati u svojim domovima, neki se čak vratiti iz inozemstva. Kad gledamo kroz ta radna mjesta, vrijednost ove tvornice je ogromna, čak nemjerljiva”, govori Ivančević u obraćanju okupljenim gostima.

“Zato mogu reći: ‘Uspjeli smo!’ Ova nova radna mjesta omogućavaju opstanak naše općine, a to je ona zadaća koju sam sam sebi zadao prije petnaestak godina. Hvala svima na ovom današnjem događaju. Najviše hvala gospođi Snježani Köpruner što je prihvatila našu pruženu ruku i našu iskrenost te tvornicu izgradila upravo ovdje, a ne u nekim jačim centrima, kako je bilo pokušaja. Hvala mojim suradnicima iz općine i drugih institucija, kao i suradnicima gospođe Köpruner, koji su pomagali realizaciju projekta. Hvala općinskim vijećnicima koji su podržavali projekt ‘GS-RAMA’, hvala izvođačima radova. Posebno hvala radnicima koji su već dvije godine podnosili svakodnevnu vožnju iz Rame do Travnika kako bi se obučili za rad u ovoj tvornici. Hvala i svima vama koji danas sudjelujete u ovoj svečanosti. Nismo htjeli proslavu zatvoriti za malu grupu odabranih ili za političare, već smo odlučili radost današnjeg dana podijeliti sa svim stanovnicima ove općine, s našim dragim gostima i prijateljima”, zaključio je Ivančević.

“Drago nam je što danas možemo biti prisutni danas na ovom svečanom otvorenju Prozor-Rami. Ovo je bio jedan izazov za sve nas, a drago je i Liebherru, kao što je drago i ‘GS-TMT’. Dugogodišnja suradnja Liebherra i ‘GS-TMT’ bazirana je prvenstveno na povjerenju i dobroj poslovnoj suradnji. Nova proizvodna hala je zaista rezultat suradnje svih nas, omogućit će nam bolju produktivnosti i uspjeh. Želim čestitati i zahvaliti svim radnicima GS-TMT i GS-RAMA. Uradili ste velike stvari ovdje i želimo vam čestitati na tome”, poručio je danas Helmuth Kaindl,predstavnik tvrtke Liebherr.

Okupljenima se kratko obratio i Jozo Jeličić, predstavnik oko 70 radnika koji su trenutno uposleni u “GS-RAMA” u Poslovnoj zoni Izlaz.

“Povratak domu, u mjesto korijena i uspomena”

“Danas mi je velika čast obratiti se u ime svih nas koji smo dio ovog projekta i izraziti koliko nam znači što smo konačno dobili priliku raditi i doprinositi našoj zajednici, ovdje gdje pripadamo. Obraćam se ispred svih zaposlenika kako bih izrazio našu zajedničku zahvalnost i ponos povodom ovog značajnog trenutka – otvaranja nove tvornice koja nam daje priliku ne samo za rad, već i za povratak u kraj koji je za mnoge od nas dom, mjesto naših korijena i uspomena. Nakon godina provedenih daleko, sada konačno imamo priliku raditi ovdje, blizu svojih obitelji i u zajednici koja nam mnogo znači. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ostvarenju ovog projekta, a posebno našoj direktorici Snježani Köpruner i načelniku Jozi Ivančeviću, bez čije podrške i vizije ovo ne bi bilo moguće. Živjeli”, kazao je Jeličić.

Svečanost koja je započela u podne u Poslovnoj zoni Izlaz otvorili su članovi baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. Koreografija je nastala spajanjem ramskog kulturnog naslijeđa s teatarskom umjetnošću plesa i glazbe te tehnološkim mogućnostima tvornice “GS-RAMA”.

Također su nastupali i Vokalna skupina “Arabella” te Folklorno društvo “Ramska tradicija”. Nakon svečanog presijecanja vrpce okupljeni su mogli razgledati tvorničko postrojenje, a uz prigodni domjenak nakon razgledavanja bio je hrvatski tamburaški sastav „Zlatni Dukati“.

“GS-RAMA” je tvornica koja će proizvoditi zavarene metalne konstrukcije, sa mašinskom obradom i antikorozivnom zaštitom za svjetski poznate tvrtke. Gradnja je započela polaganjem kamena temeljca krajem 2022. godine. Do sada je uloženo 20 milijuna KM, a do kraja izgradnje investicija će iznositi 40 milijuna KM. Trenutno je zaposleno 70 radnika, a kroz nekoliko godina tvornica bi trebala dosegnuto svoj puni kapacitet od 250 do 300 radnika.

Kako izvješćuje Ramski vjesnik, organizatori su ovom prigodom istaknuli kako će sredstva namijenjena za poklone uzvanicima biti preusmjerena za poplavljena područja u susjednoj općini Jablanica.

Fotografije sa svečanog otvaranja tvornice možete pogledati: OVDJE

/Desk/

Objava U Prozor-Rami otvorena nova tvornica – GS-Rama zapošljavati će 300 radnika pojavila se prvi puta na Republika.

Za ovu austrijsku tvrtku u ovoj općini, već za oko godinu dana, proizvoditi će se dijelovi za električna bicikla i vozila, utovarivače itd. Ovo je već drugi, veliki projekt poduzetnice Köpruner u Bosni i Hercegovini – u Travniku već je realiziran uspješan projekt s GS – Tvornica mašina Travnik koja upošljava skoro 500 ljudi s prihodom od oko 30 milijuna eura i 100-postotnim izvozom na tržište EU i Švicarske.

Tek nekoliko mjeseci nakon polaganja kamena temeljca, radovi na tvornici napreduju, unatoč vremenskim neprilikama.

Gradit će se i vodovod

Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević i Snježana Köpruner, direktorica “GS-Tvornica mašina Travnik”, jučer su održali radni sastanak sa suradnicima. Ovom je prigodom u Općini Prozor-Rama potpisan ugovor o izgradnji vodovoda za tvornicu koja se gradi u gospodarskoj zoni “Izlaz”.

Ugovor je sklopljen između Općine Prozor-Rama kao naručitelja i Javnog komunalnog poduzeća “Vodograd”, a potpisali su ga načelnik dr. Jozo Ivančević i Branko Burić, direktor JKP “Vodograd”. Ugovorom se uređuju prava i obveze ugovorenih strana o izgradnji vodovoda u gospodarskoj zoni “Izlaz” prema odluci Načelnika.

Radi se o izvođenju radova izgradnje vodospreme zapremine 100 m3, transportnog cjevovoda dužine 960 metara te crpne stanice. Ugovorena cijena je 451.422,60 KM (bez PDV), s uračunatim nepredviđenim radovima od 5% iznosi 473.993,73 KM, odnosno 554.572,66 KM s PDV. Rok za izvođenje radova je 80 kalendarskih dana od potpisivanja Ugovora.

Nakon potpisivanja Ugovora načelnik općine dr. Jozo Ivančević i Snježana Köpruner su zajedno sa suradnicima obišli gradilište buduće tvornice.

Köpruner je za Ramski vjesnik kazala: “Iznimno sam zadovoljna kako naš generalni izvođač radova “Komotin” radi. Vremenske neprilike su ih malo omele, ali mislim da sve ide u najboljem redu i nadam se do kraja godine da će naši radnici početi raditi u ovoj tvornici. Radnici iz Rame koji rade kod nas su iznimni kvalitetni. Svi naši rukovoditelji u proizvodnji i drugim sektorima kažu da daju sve najbolje i daju im najbolje ocjene. To me posebno raduje. Još nemamo dovoljno radnika, neki od njih još nije spremno putovati na posao. Nadamo se da će se do kraja ljeta ta slika iskristalizirati.”

Novi poslovni projekt vrijedan 25 milijuna eura

Tvornica “GS-TMT” upravo je ovih dana dogovorila novi poslovni projekt s austrijskim gigantom “Ruff Cycles” u vrijednosti od 25 milijuna eura

“U našem projektu na izradi električnih bicikala, promatramo dvije lokacije koje su aktualne. Jedna je u Novom Travniku, a druga lokacija koja se nudi jest upravo ova ovdje u Rami. Vidjet ćemo što će od toga biti ostvareno, ali sam sigurna da će se jedan dio proizvodne hale koristiti za proizvodnju, za sada, električnih bicikala. Za vozila sada još neko vrijeme moramo biti strpljivi”, dodala je Köpruner.

Köprunerova je uvjerena kako se puno ljudi želi vratiti nazad iz Europe, jer ni tamo nije kao što je nekada bilo, uzimajući u obzir kvalitetu života i poskupljenje.

Ove godine planira se završetak građevinskih radova

“U planu je u ovoj godini završiti građevinske radove na novoj tvornici ‘GS-Rama’ te da se stavi u funkciju. U razgovoru s gospođom Köpruner smo dogovorili dinamiku radova, uzimajući u obzir otežavajuće uvjete za rad u zimskom periodu. Prema riječima inženjera i voditelja radova već sutra se nastavlja s radovima, a očekuje se da će tvornica biti u funkciji na jesen. Zadovoljstvo mi je što će u izgradnji sudjelovati i naše domaće firme, kao što je ‘Komgrad’ koji je već izveo neke građevinske radove te se pripremaju za nove. Također su započeli i radovi na izgradnji vodovodne mreže. To je na jedan način vid suradnje s Općinom Prozor-Rama. Rekao bih da je to naš zajednički projekt, svih nas”, izrazio je zadovoljstvo zbog gradnje tvornice načelnik dr. Jozo Ivančević.

Ivančević je uvjeren u dobre standarde firme “GS-TMT”, koja uz pristojnu plaću i doprinose može radnicima omogućiti pristojan život. “Mislim da nema nigdje ljepše nego biti kući, ako je radnik zadovoljan s plaćom i ostalim sadržajima. Ovaj će projekt zasigurno biti spajanje ugodnog s korisnim, raditi i živjeti ovdje. Osim ove tvornice planiramo realizirati još jedan pogon, o čemu će više informacija biti drugom prilikom”, dodao je Ivančević.

Kako Ramski vjesnik doznaje od izvođača radova tvornice “Komotin” d.o.o. radovi se odvijaju dobrom dinamikom unatoč lošijim vremenskim uvjetima, odnosno obilnom snijegu.

Voditelj gradilišta Marijo Bilogrević je kazao: “Trenutno smo u pauzi od radova nakon drugog snijega. Iako, u međuvremenu smo ipak uspjeli dovesti sve glavne nosače na gradilište. Ostalo nam je još pet za montažu od ukupno 19. Polako se stvaraju uvjeti da postavimo sve stupove i nosače kroz idući tjedan, kada ne bi trebalo biti većih snježnih padalina. Tako da će se radovi odvijati nešto ubrzanijom dinamikom. Također će se povećati broj radnika na monolitnim radovima. Prvi zid je pri kraju, otvoreni su radovi na drugom i imamo dilataciju na spoju same proizvodne hale i upravne zgrade. Dovest ćemo tri ekipe koje će paralelno raditi na monolitnim radovima, a paralelno tome će se završavati i radovi na montažnoj konstrukciji na proizvodnoj hali. U narednih 15 dana bismo trebali imati završenu montažnu konstrukciju proizvodne hale, a također će se kraju privesti i monolitni radovi na hali te započeti radovi na upravnoj zgradi.”

Radovi koji se izvode na licu mjesta, poput spomenutih monolitnih, zapravo oduzimaju najviše vremena. Montažni dio koji slijedi je nešto jednostavniji, jer se radovi odrade u proizvodnom pogonu, a elementi se dovoze na gradilište. Na upravnoj zgradi je također veliki dio monolitnih radova, koji uključuju izgradnju stepenica za vertikalnu komunikaciju, okna za liftove itd., izvješćuje Ramski vjesnik.

/Desk/

Objava U Prozor-Rami niče tvornica – Načelnik Ivančević i investitorica Köpruner na gradilištu pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, za ovu austrijsku tvrtku u ovoj općini, već za oko godinu dana, proizvoditi će se dijelovi za električna bicikla i vozila, utovarivače itd. Ovo je već drugi, veliki projekt poduzetnice Köpruner u Bosni i Hercegovini – u Travniku već je realiziran uspješan projekt s GS – Tvornica mašina Travnik koja upošljava skoro 500 ljudi s prihodom od oko 30 milijuna eura i 100-postotnim izvozom na tržište EU i Švicarske.

“Molitva ramskih majki koje su htjele zaustaviti biološko istrebljenje iz ovih krajeva i svoju djecu zaštititi od nepoznate i surove tuđine”

Međutim, tvornica u Rami nije samo čisti biznis i to svojim djelovanjem i posvećenošću kao i ljubavlju za ovim krajevima i ljudima, potvrđuje i sama direktorica obiteljske tvrtke-investitora Snježana Köpruner, kojoj su tijekom svog emotivnog obaćanja prisutnima, i spominjući ramske majke čija su djeca morala iseliti u potrazi za boljim životom, suze na nekoliko trenutaka prekinule govor.

Obraćajući se prisutnima te pozdravljajući i predstavnike austrijske tvrtke Liebherr iz Bischofshofena, koja je već više od desetljeća jedna od najvjernijih kupaca i s čijim proizvodima će se i krenuti u pokretanje proizvodnje, Helmuta Kaindla i Hannesa Riesera, Köpruner je također kazala:

“Zahvaljujem se arhitektu Josipu Lediću koji je napravio je prekrasno djelo na kojeg ćemo svi biti ponosni. Zahvaljujem i načelniku koji se sa svojim timom hrabro bori za dobrobit svih građana Rame. Zahvalila bi se don Željku Mariću koji me doveo u ovaj kraj i vidio potencijal naše tvrtke da se može ovdje podići tvornica. Brojni okupljeni na polaganju kamena temeljca znak je da ova ideja ima puno pristalica i da u realizaciji ovog zahtjevnog projekta nećemo biti sami”, kazala je ona.

Dajući ovom projektu dodatnu dimenziju, u emotivnom obraćanju Köpruner je rekla:

“Kada kažem ideja, ne mislim samo na tvornicu, već na ideju davanja mogućnosti za ostanak i povratak u ove naše krajeve. Znam da se mnogi od vas pitaju zašto ovdje, u ovom mjestu u kraju gotovo pustom, podižemo ovako tehnološki kompleksnu tvornicu. I ja sam se ponekad pitala i često vagala. Međutim, ovi mladi ljudi koji su početkom ove godine kod nas u Travniku raditi, uvjerili su me da je to ispravna odluka i da su to zaslužili. Sigurna sam da je Rama puna vrijednih i odgovornih ljudi koji žele ostati u svom rodnom kraju i razvijati ga, a mislim da je još više onih koji se žele vratiti na ognjišta svojih pradjedova. Jedan od prijatelja, kada je čuo da pokrećemo ovaj projekt je rekao: ‘Mora da se netko u Rami dobro Bogu molio da se odlučite na ovu investiciju’. Može biti da je tako i bilo, a ako jest, mislim da su to bile ramske majke koje su htjele zaustaviti biološko istrebljenje iz ovih krajeva i svoju djecu zaštititi od nepoznate i surove tuđine. Nadam se da će ovo sjeme nade niknuti u život”.

No, od ove tvornice i nade za nova radna mjesta, opstanak i napredak teško da bi bilo realizacije bez podrške lokalne zajednice. Naime, ovom projektu prethodili su brojni koraci, a općina Prozor-Rama obvezala se i na financijsku potporu projektu u iznosu od 2 milijuna KM, ustupiti uređeno zemljište površine 20.000 metara četvornih, financirati učeničke stipendije, prijevoz budućih radnika na stručne obuke za rad, blagovremene dozvole itd., dok se investitor obvezao izgraditi i pustiti u rad tvornički kompleks u kojem će se proizvoditi metalski proizvodi.

“Gospođi Köpruner želim reći: Hvala ti na povjerenju koji si ukazala općini Prozor-Rama, hvala na povjerenju koji si iskazala i meni kao načelniku ove općine. Hvala ti na nadi koju si, svojom odlukom da novu tvornicu gradiš upravo ovdje, u Prozoru-Rami, dala ramskom narodu, svima onima koji pokušavaju da svoju budućnost grade blizu svojih domova. Hvala ti u moje ime, u ime mojih suradnika, hvala ti u ime svih žitelja općine Prozor-Rama”, kazao je Ivančević.

“Nitko od nas nije vjerovao…ali moguće je biti na vašoj strani i pomagati u vašem uspjehu”

“Zaista je lijepo vidjeti ovoliko ljudi na jednom ovakvom mjestu, i naravno. Vidimo koliko je bitan ovaj trenutak za sve vas koji živite u ovom okruženju. Kada smo prije 15 godina dobili poziv od pokojnog Kurta Köprunera (suprug Snježane Köpruner op.au.) i došli ovdje u BiH da vidimo jedno, tada malo poduzeće, sigurno nitko od nas nije vjerovao da će to poduzeće postići jedan ovoliki uspjeh. I naravno, jako nam je drago što smo tada donijeli pravu odluku, što smo započeli suradnju s tom tvrtkom i što smo sada dio ovog uspjeha. Ovo je moguće samo sa suradnicima koji su motivirani – biti na vašoj strani i pomagati vam u vašem uspjehu. Velika nam je čast što smo danas ovdje”, kazao je Helmut Kaindl ispred tvrtke Liebherr.

Nakon svečanog potpisivanja Povelje, kamen temeljac za novu tvornicu zajednički su položili Snježana Köpruner ispred investitora, načelnik Jozo Ivančević i Helmut Kaindl, predstavnik tvrtke austrijske tvrtke Liebherr, dok je metalnu kapsulu s Povlejom položila mlada ramska djevojčica u tradicionalnoj, narodnoj nošnji ovoga kraja.

“U Povelji za kamen temeljac ove tvornice smo napisali: Osim stručnog osposobljavanja, osim kvalitetnih proizvoda, ova tvornica ima također za cilj stvarati zdravo ozračje i poticati na odvažnost ulaganja i izgradnje svoga zavičaja i zemlje i onda kada za to situacija i uvjeti nisu naklonjeni. Tvornica je znak da zajednički rad humanizira prirodu i kultivira čovjeka i njegove odnose“, osvrnuo se Ivančević na Povelju ugrađenu u temelje nove tvornice ‘GS-Rama’.

“Nakon 40 godina kamen temeljac za novu tvornicu”

“Situacija i uvjeti doista nisu naklonjeni ulaganjima u nove tvornice. Sveopća kriza koja već nekoliko godina narušava trendove prosperiteta, koja je danas kroz poremećene tokove kretanja sirovina, roba, novca i ljudi, pred čovječanstvo postavlja neke druge prioritete. Zato izgradnja novog tvorničkog kompleksa za šire okruženje, posebno za nas u Prozoru-Rami, predstavlja jedan iskorak iz razmišljanja o krizi i daje nadu da se i u ovim teškim vremenima možemo nadati razvoju i opstanku. Siguran sam da je danas otpočelo novo razdoblje razvoja naše općine. Za narod Prozora-Rame otpočelo je razdoblje izgradnje, stvaranja novih vrijednosti, razdoblje rada i života u blizini svojih ramskih domova. Prvi puta, nakon 40 godina, polaže se kamen temeljac za suvremeni proizvodni pogon, i to nam daje pravo da budemo i radosni, sretni, pa i emotivni. Podržavati ću ovaj projekt i pomoći ću da se do kraja razvije, te na podršku pozivam i sve vas okupljene, kao i cijelu općinu, županiju i državu, jer od projekta s pravom očekujemo opću dobrobit svom ramskom puku, pa i šire”, zaključio je Ivančević tijekom današnjeg obraćanja na temeljima tvornice.

Kraj velikog događaja za ramski kraj obilježila je razmjena darova domaćina i gostiju iz Austrije i investitorice koji su dobili umjetničke slike Rame, a načelnik Ivančević od Helmuta Kaindla iz tvrtke Liebherr – maketu utovarivača za kojeg će se u novoj tvornici raditi dijelovi.

Na polaganju temeljca, između ostalih, nazočili su i brojni ramski gospodarstvenici te budući zaposlenici tvornice kao i generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru dr. Marko Babić, dok je tekst Povelje napisao prof.dr.sc.Ivan Šarčević.

/Republika/

Objava NAKON 40 GODINA U Prozor-Rami položen kamen temeljac za novu tvornicu – nada ramskog naroda u ostanak i napredak pojavila se prvi puta na Republika.

Samo dva mjeseca nakon lansiranja, iz Toyote su objavili kako povlače 2700 električnih automobila bZ4X i to zbog prilično bizarnog razloga – tijekom vožnje mogu im ispasti kotači. Naime, pokazalo se kako se već nakon malog broja prijeđenih kilometara vijci na kotačima mogu olabaviti i to do točke u kojoj bi se kotači mogli odvojiti u vožnji.

Velika kriza autoindustrije: Najveći svjetski proizvođač automobila smanjuje proizvodnju vozila za čak 40 posto
Naravno, ne treba niti naglašavati kolika je opasnost takvog problema, a nakon povlačenja gotovo svih do sada proizvedenih modela, Toyota je pokrenula istragu. Osim Toyote, koja je najveći proizvođač automobila na svijetu, povlačenje automobila najavio je i Subaru, kompanija u kojoj Toyota ima 20 posto udjela.

Povučeno je oko 2600 komada modela Subaru Solterra, njihova prvog električnog automobila koji je razvijen u suradnji s Toyotom i s čijim modelom bZ4X dijeli većinu komponenata.

Christopher Richter, analitičar u CLSA, ovu je situaciju nazvao sramotnom. Podsjetio je kako su svi jako dugo vremena očekivali da Toyota predstavio električni automobil za globalno tržište, a kada su ga napokon predstavili, odmah ga moraju povući.

Ovo je samo još jedan u nizu problema s kojima se Toyota suočava u posljednje vrijeme, a koji uključuju smanjenje proizvodnje zbog nestašice čipova i kašnjenja globalnih lanaca nabave te zbog pritisaka investitora upravo zbog kašnjenja s planom elektrifikacije zbog čega kompanija prilično kaska za konkurencijom.

Ono što je ipak pozitivno u cijeloj priči s povlačenjem vozila je što nije riječ o nekom problemu sa sustavom za električna vozila, već je riječ o mehaničkom kvaru čiji popravak vjerojatno neće biti skup, prenijeli su na Reutersu razmišljanje Richtera. Također, dobra je vijest što do sada nije zabilježen niti jedan slučaj nesreće zbog problema s kotačima.

Objava Kakva sramota: Povlače nove automobile jer bi im u vožnji mogli ispasti kotači pojavila se prvi puta na Republika.

Već do kraja ove godine očekuje zapošljavanje 57 radnika, dok bi prosječna plaća majstora bila 1.500 KM, no predviđena su radna mjesta i do 250 radnika. Ovo je druga tvornica u BiH njemačkog investitora.

Naime, tvornica GS koja godinama uspješno posluje u Travniku, uskoro kreće s gradnjom tvornice u Prozor-Rami. Ova investicija ojačat će gospodarski pojas ramskog kraja te mnogima biti prvo zapošljenje umjesto autobusne karte za neku od germanskih zemalja. O samoj tvrtki, kao i novom poslovnom pothvatu nismo mogli imati boljeg od sugovornika/icu od vlasnice Snježane Köpruner. Svoju životnu, ali i poduzetničku priču za Hercegovina.info podijelila je na dan potpisivanja ugovora o realizaciji ovog vrijednog projekta.

Dalmatinka s velikim iskustvom njemačkog poduzetništva.

“Ja sam Zadranka. Diplomirani sam inženjer strojarstva i magistar tehničkih znanosti u Zagrebu. Radila sam 10 godina u tvornici Bagat (šivaći strojevi) kao konzultor specijalnih strojeva, a potom 90ih pred rat otišla u Njemačku. Tamo sam radila 10 godina kao konzultant njemačkim tvrtkama pri analizi tržišta i analizi troškova i onda mi se 2002. godina ukazala se jedna mogućnost, ali na jedan čudan način…”, započinje svoj životni put ova poduzetnica koju je život neočekivano odveo u grad u kojem nikad prije nije bila.

Nije mogla ostati imuna na vapaje napaćenih ljudi iz naših krajeva.

“Naši ljudi iz Bosne su me zvali jer sam eto kao ‘nešto’ u Njemačkoj i jer smo naši da im nađem posao. Toliko su dugo zvali, da sam na kraju uspjela zaposliti ih u Messeru. Nisam nikad bila ranije u Bosni i Hercegovini, a kamoli u Travniku. Bilo mi je žao gledati sudbine tih ljudi i kako se grčevito bore za rad, jer našim ljudima u Njemačkoj, a ni kod nas nije nimalo laka. Kad je krenula privatizacija mene su zamolili da ih povežem s Messerom kako bi kupili napuštenu tvornicu za 1€. Kad je došla odluka od ovdašnjih vlasti da možemo krenuti u taj proces, onda je došao signal iz Njemačke da se zaustave ulaganja jer je preriskantno. Onda su ti ljudi opet ostali bez ičega. Ja tada nisam bila ništa ni vlasnik ni direktor, ali sam počela nagovarati ostale da dadnu jamstva i da krenemo u privatizaciju, jamčili smo cijelom našom nepokretnom imovinom. Na kraju sam postala sam vlasnik 48 posto tvrtke jer su bivši vlasnici vratili svoje udjele koje sam ja kupila”, osvrće se na poduzetnički dio ove pustolovine.

“Moj suprug je 2005. ušao u europski parlament, ali nije bio zadovoljan stanjem i razočarao se pa je došao odmah na zimu ovdje kao direktor u tvrtku. Pazite, nije bilo lako s mentalitetom ljudi. Trebali smo uletjeti iz socijalističkog razmišljanja i gospodarstva u jedan liberalni kapitalizam. Ljudi se jednostavno nisu snalazili, nisu znali kako i što treba raditi, nemaju takva iskustva. Kad je došla recesija i kriza 2009. godine, supruga je sve iscrpilo to i odustao je jednostavno od tog posla, a onda sam ja došla za direktoricu tvrtke”, nastavlja.

Veliki broj zaposlenih su moralna i društvena odgovornost, no prema poslovnim planovima i ambicijama to im ne djeluje kao prepreka.

“Trenutačno imamo 462 radnika u tvornici u Travniku. Mi imamo manju dobit nego drugo jer nam je cilj imati zadovoljne ljude. Moj suprug je rekao radnicima ‘moj jedini cilj je da ovdje dolazite s osmijehom na posao’. Htjeli bi razviti još značajnije stvari za ovaj kraj kao npr. vrtić u sklopu tvornice, zasaditi voćnjake, putovanja za radnike. Obnovili smo kuću Ive Andrića i na to potrošili milijun maraka, ali to je ništa u odnosu na ono kad dođete i vidite kako to sve izgleda”, ponosno barata ovim podacima gospođa Snježana.

Što možemo očekivati od nove tvornice na sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije…

“U Rami sukladno prostornim kapacitetima možemo zaposliti 200-250 ljudi. Naravno, ispočetka će to biti manji broj ljudi koji će raditi u smjenama. Moramo paziti na energetsku neovisnost, okoliš u okruženju, otpadne vode… To su bitne stavke u našem poslovanju. Bosna i Hercegovina je što se tiče poslovne klime ‘za uhvatiti se za glavu’. Država poskupi struju četiri puta na početku godine, pa onda hoće da je minimalna plaća 1000 maraka. To su nestabilnosti, to je odraz nestabilne države. Kod nas je prosječna neto plaća 1400 maraka i trudit ćemo se držati taj pozitivni trend rasta plaća bez obzira na političke i društvene trzavice”, ističe o stanju u našoj državi.

Nije puno dvojila kad je ukazivala na mane Bosne i Hercegovine u odnosu na Njemačku ili druge zapadne zemlje.

“Velike su razlike u pravnoj državi. Mi smo ovdje imali tri procesa s Upravom za neizravno oporezivanje, dva smo dobili, a na treći čekamo odluku. Neuređenost je velika, školstvo je loše, a korupcija izrazito dominantna. Mi smo stavili zid ispred svih takvih anomalija i onda nemamo problem s tim jer nam ne prilaze takvi. Ovdje nije problem samo za poslodavce nego i radnike koji dođu raditi jer ljudi nemaju nadu. Ne ide nitko iz države nedostatak posla, djeca nemaju nikakvu nadu i moraju je probuditi, ali za to se moraju mladi izboriti. Nije Nijemcima nitko ništa poklonio, nisu došli Amerikanci i pravili državu, sami se moramo izboriti za pravnu i pravednu državu, a naglasak je na ljudima koji su bili vani, vidjeli europske standarde i razvili radne navike koje mogu poboljšati ovo društvo i zajednicu”, zaključuje ova poduzetnica pred kojom je, izgleda, još mnogo nedovršenog posla u Bosni i Hercegovini.

Načelnik općine Prozor-Rama potvrdio je da će ova tvrtka moći računati na svesrdnu pomoć lokalnih vlasti u svojim namjerama.

“Mi smo zahvaljujući gospođi Snježani i zajedničkom jeziku napravili ovaj uspjeh. Treba konkretno raditi, biti transparentan u svojim naumima. Mi smo sretni da možemo napraviti nešto ovako u našoj općini, a kao domaćini ćemo dati maksimalnu podršku ovoj tvornici i vlasnicima. Želimo da tu rade najbolji kadrovi iz općine, vidite kako su počeli u Travniku s 30 ljudi pa sada imaju skoro 500 zaposlenih. To je put koji ćemo slijediti i biti na usluzi za dobrobit naših sugrađana i razvitka općine Prozor-Rama”, istaknuo je Jozo Ivančević, načelnik općine.

Poduzeće GS – TMT u Bosni i Hercegovini ima desetljeća dugo iskustvo u proizvodnji elemenata strojeva, kao i kompletnih strojeva i komponenata. Svoju tradiciju šire i na područje Rame, gdje će se uskoro nalaziti novoprojektirana hala, zajedno sa svim pratećim sadržajima i infrastrukturom, te će ukupno zauzeti površinu od oko 30.000 m2 od raspoloživih 100.000 m2, gdje novoprojektirana hala zauzima 5945 m2, solarna elektrana 7000 m2, a ostatak čini prostor za stacionarni promet te pristupne sekvence, piše Hercegovina.info.

/Republika/

Objava U Prozor-Rami niče još jedna tvornica njemačkog investitora – Hrvatica podrijetlom iz Zadra, a s njemačkom adresom, prepoznala bh potencijal pojavila se prvi puta na Republika.

Kamen temeljac za izgradnju nove Podravkine ”Tvornice za preradu rajčica”, postavili su hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović već početkom lipnja 2020. godine, a najavljen je otkup 10.000 tona rajčice i otvaranje novih radnih mjesta, u svemu se hvalila uloga mjesnog svećenika, državnoh tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonke Milasa itd.

Na žalost, iza ovog hvale vrijednog projekta, krije se ozbiljan skandal koji još uvijek nema epilog, a čini se da su od istog odustali i iz Podravke.

Zanimljivo istraživanje portala Hercegovina.info i zašto je tomu tako,  pročitaje OVDJE. Čeka se sudski epilog jedne od najvećih malvrzacija koja sa sobom veže i ostale dotoke novca iz proračuna sa skoro svih razina.

/Republika/

Objava Tvornica za preradu rajčica u Kruševu ili – ‘Ko je jamio – jamio pojavila se prvi puta na Republika.

Na predstavljanju su sudjelovali načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević sa suradnicima i Snježana Köpruner, direktorice GS Holding GmbH Regensburg sa suradnicima.

Na samom početku Info dana, prisutnima se obratio načelnik općine dr. Jozo Ivančević te kazao: “Maksimalno smo se uključili da ovakav jedan pogon dođe kod nas. Iako smo pogon htjeli otvoriti u bivšim prostorijama Viteksa, došlo je do izmjene. Danas smo trebali službeno potpisati Ugovor, prema kojem sve dalje stoji isto, s tim što će samo otvaranje novog pogona biti prolongirano za nekoliko mjeseci, jer se odustalo od trenutne lokacije u neposrednoj blizini novog vrtića. Radi se o jednoj novoj lokaciji u Varvari.”

S direktoricom tvornice Snježanom Köpruner bili su njezini najbliži suradnici, dipl. ing. Senad Beganović izvršni direktor te Samir Alić, zadužen za kadrovsko-pravne poslove. Köpruner je sve prisutne upoznala s procesom rada u tvornici u Travniku, kroz kratki film svi zainteresirani su mogli vidjeti izradu metalnih dijelova za tvrtku “Liebherr”, kao i finalni produkt električni bicikl “Ruffian”. Kratki prikaz pogona je posebno mogao biti zanimljiv za inženjere strojarstva, strojarske tehničare, varioce ili CNC operatere, koji su iz prve ruke mogli vidjeti kroz koje se sve faze prolazi da bi se došlo do krajnjeg proizvoda.

“Najprije bih vas sve pozdravila, drago mi je da smo se okupili u ovolikom broju. Pogotovo mi je drago da vidim dosta mladih ljudi što znači da ima nade za ovaj kraj. Firma GS “Tvornica mašina Travnik” je privatizirana 2004. godine, tada je imala 52 radnika koji su prihodovali 400 tisuća eura prihoda, danas je to firma s preko 500 zaposlenih, a ove godine bismo trebali napraviti oko 20 milijuna eura prihoda. Mislim da su to neki pokazatelji, usprkos svim krizama, da smo se uspjeli izboriti i napravili jednu firmu za koju se bore kupci i vodeće firme u cijeloj Europi. Kada se pogleda portfolio naših kupaca, onda je to tehnološki vrh. Izuzetno smo ponosni na to, ne dolazimo u Ramu širiti se jer smo loši, nego zato što smo izvrsni”, kazala je Snježana Köpruner.

Sistematizacija radnih mjesta GS “Rama” d.o.o.

Köpruner je svima prisutnima predstavila i sistematizaciju radnih mjesta, a prema predstavljenom planu, buduća radna mjesta i pozicije u Prozor-Rami su: Direktor, Asistent direktora, Voditelj kontrole, Pomoćni kontrolor, Kontrolor AKZ, Kadrovsko-pravni poslovi i zaštita na radu, Kuhinja, Čišćenje kancelarija, Računovodstvo, Komercijala i Vozač (C).

Kada je u pitanju Tehnologija, logistika i proizvodnja, neka od radnih mjesta su: Voditelj, Tehnolog, Voditelj logistike, Planovi rezanja, skladišta i proizvodnje, Rezanje cijevi i profili, Rezanje plazme-limovi, Pomoćni radnik i Dispečer. Proizvodnja će također trebati nekoliko Bravara (8+2 pomoćna), Zavarivača (12+2 pomoćna), na strojnoj obradi tri CNC operatera (Glodar), Tokar i Bohrwerk (3). Tri uposlena bi vršila pripremu za farbanje, dva farbanje, jedna osoba pjeskarenje, kao i Pakiranje i vizualnu kontrolu. Firma će tražiti i jednog Elektro-strojara, kao i usluge čišćenja samog pogona.

Svi zainteresirani budući radnici mogli su upućivati pitanja, a ona su se odnosila uglavnom na plaću, radno vrijeme i prekvalifikaciju. Jedno od pitanja je glasilo, postoji li mogućnost upošljavanja radnika iz susjednih općina, a direktorica Köpruner je kazala da će naravno prioritet biti stručni i ostali kadar iz općine Prozor-Rama, ali naravno ukoliko određeno radno mjesto ne bude popunjeno, aplikacije će se uredno zaprimiti iz bilo kojeg drugog mjesta.

Poslovanje uz strogo poštivanje prava radnika

Svi prisutni su mogli popuniti anketni listić i ostaviti kontakt podatke, nakon čega će proći kroz razgovor i različite testove prema kojima bi im moglo biti ponuđeno određeno radno mjesto, a za koje bi eventualno prošli kroz prekvalifikaciju uz potpisivanje ugovora kojim bi se obvezali u tvornici raditi sljedećih npr. četiri godine.

Prisutne je zanimala i nova lokacija u Varvari, imovinsko-pravni odnosi za samu parcelu, a načelnik općine dr. Jozo Ivančević je kazao da je lokacija odabrana. Jedan dio zemljišta je državni, jedan u privatnom vlasništvu, ali su pregovori već započeli, kao i planovi o izgradnji infrastrukture za sami pogon. Kada je u pitanju radno vrijeme i prava radnika, ona su u skladu sa svim zakonskim odredbama u našoj zemlji. Klasična smjena je od 07:00-15:00 sati, radi se u tri smjene, dok je rad noću i prekovremeni rad prema kolektivnom ugovoru plaćen 40 posto više. Najniža satnica za obično osoblje u ovoj tvrtki je 4,30KM, dok za majstore najviša satnica iznosi do 11,50KM.

Uprava očekuje otvaranje novog pogona GS “Rama” do kraja 2022. godine

Za sve koji apliciranju na posao u Rami, postoji privremena mogućnost upošljavanja u tvornici u Travniku. Prijavni list možete preuzeti u nastavku te isti dostaviti na Protokolu u Općini Prozor-Rama ili na službeni mail: info@prozor-rama.org:

PRIJAVNI LIST GS RAMA DOO

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 10.000.000,00 KM, a od ukupne vrijednosti projekta Općina Prozor-Rama će sudjelovati novčanom potporom u iznosu od 1.950.000,00 KM.

Prema Ugovoru općina Prozor-Rama će se obvezati:

• Uplaćivati Investitoru novčanu potporu na sljedeći način:
• 500.000,00, u roku od 30 dana nakon što Investitor registrira firmu
• Ostatak novčanih financijskih sredstava sukladno fazama izgradnje i opremanja nove tvorničke hale, o čemu će sa Investitorom zaključivati poseban protokol.
• Osigurati infrastrukturu potrebnu za Projekt “GS – RAMA” i to:
• izgraditi pristupni asfaltni puta širine 6 metara i plato oko tvornice
• Omogućiti priključak tehničke i pitke vode, odvod kanalizacije i oborinskih voda
• Osigurati sve dozvole koje su na nivou općine
• Pomagati pri angažiranju kvalitetnih radnika na poslovima u tvornici, uz kontinuiranu aktivnost potpore Srednjoj školi u Prozoru za zanimanja u metalskoj struci, te potpori drugim oblicima doobuka majstorskog kadra potrebnog za rad po Projektu
• Staviti na raspolaganje Investitoru, uz dopuštenje za upis hipoteke, imovinu koja je iznajmljena/kupljena za potrebe Projekta:
• prizemnu etažu hale „Rama-Tex“ površine cca 2000 m², uz mjesečni najam u visini od ukupno 1,00 (jedna) KM, na rok od osam (8) godina od dana početka proizvodnje
• Kupiti zemljište uz halu površine cca 6000 m², koje će prodati Investitoru nakon što Investitor registrira firmu i otpočne sa radom. Općina će osigurati svu neophodnu dokumentaciju za prijenos navedene imovine sa općine na Investitora
• Osloboditi Investitora općinske komunalne naknade za proizvodne prostore u trajanju od pet (5) godine od dana početka proizvodnje
• Osloboditi plaćanja i osigurati Investitoru sve neophodne dozvole za novu halu koje su u nadležnosti Općine

Investitor se obvezuje:

• Izvršiti registraciju svoje firme kod nadležnog suda, Porezne uprave i Zavoda za statistiku
• Nabaviti opremu i zaposliti određen broj radnika prema kapacitetima proizvodnog prostora, 57 radnika do kraja 2022. godine
• Izgraditi novi proizvodni objekt na lokaciji koju će Investitor kupiti od Općine
• Obučavati i pripremati radnike za posao, te zaposliti ukupno do 120 radnika kroz razdoblje od četiri (4) godine od dana početka proizvodnje
• Održati zaposlenost najmanje do 120 radnika kroz razdoblje od osam (8) godina za svakog uposlenika, od dana početka proizvodnje
• Uposlenicima isplaćivati plaće koje će biti u skladu sa Kolektivnim ugovorom u GS-Rama d.o.o., pri čemu se prosječna plaća majstora procjenjuje u visini 1.500,00 KM uz uvjet realizacije postavljenih planova
• Investitor će u narednih 5 godina od početka rada novoosnovane firme, svu dobit iz poslovanja po poslovnim godinama reinvestirati u nove tehnologije, obuke radnika ili stimulacije radnicima
• Dati Općini odgovarajuću garanciju na ulaganja Općine, u obliku bankarske garancije i založnog prava na imovinu osnivača
• U poslovanju se pridržavati svih zakonskih normi i propisa

/Republikainfo.com/

Objava GS Holding i Općina Prozor-Rama u novu tvornicu ulažu 10 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić i komercijalni direktor Simtecha Stephan Simanowski potpisali su ugovor o kupnji zemljišta u poslovnoj zoni Zvirovići gdje bi već za dva tjedna trebala početi gradnja tvornice u kojoj bi se trebalo zaposliti više desetaka radnika.

Riječ je o 4.000 metara četvornih prostora na kojem se planiraju značajna ulaganja njemačke kompanije koja proizvodi elektroničke dijelove i uređaje za tvrtke iz prometnog sektora, strojarstva, akustike i informatičke industrije, prenosi HINA.

“Ovdje vidim potencijal, jer ljudi ove struke odavde odlaze u inozemstvo. To smatram velikom prilikom i drago mi je što sam ovdje i što mogu nešto napraviti”, rekao je Simanowski.

Dodao je kako podržava gradsku administraciju u nastojanjima da zadržati ljude u tom dijelu Hercegovine.

Njemačka kompanija ponudila je suradnju Sveučilištu u Mostaru, Elektrotehničkom fakultetu i Srednjoj strukovnoj školi, koja ima mehatronički smjer.

Gradonačelnik Markotić izjavio je kako se investicija uklapa u strateške ciljeve gradske administracije u stvaranju okružja za investicije, te zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi.

/Republikainfo.com/

Objava Njemački Simtech u Ljubuškom će graditi tvornicu elektronike pojavila se prvi puta na Republika.