A dok, nažalost, u Tuzlanskom kantonu brojimo ubojstva skoro pa i iz dana u dan, otvoreno je pitanje jesu li se mogla spriječiti, jesu li nadležni mogli preduprijediti ove, ali i ostale nesretne događaje. Njih sedam za samo devet mjeseci, piše Federalna.ba.

U dvorištu zgrade u tuzlanskom naselju Stupine u nedjelju navečer je pronađeno beživotno tijelo muškarca koji je počinio samoubojstvo skokom sa zgrade. Zbog zadobivenih ozljeda istražitelji nisu bili u mogućnosti odmah identificirati tijelo, a nakon što su u ponedjeljak stupili u kontakt s njegovim ocem, koji ih je odveo do stana u kojem je živio njegov sin s obitelji, zatekli su užasne prizore. U stanu su pronađena beživotna tijela njegove supruge i dvoje maloljetne djece.

Stravičan čin trostrukog ubojstva najvjerovatnije je počinjen sjekirom, koja je predmet vještačenja. Izdana je i naredba za obdukciju svih žrtava.

“Bit će izdate naredbe i za biološko vještačenje, za DNK analizu, kao i za sve druge potrebne istražne radnje i vještačenja, kako bi se utvrdile sve okolnosti koje se vezuju za ove događaje”, rekao je glasnogovornik Tužiteljstva TK-a Admir Arnautović.

Prijave za nasilje u ovoj obitelji nisu zabilježene, potvrđeno je za Federalna.ba u policiji, niti su bilo kakve indicije mogle upućivati da bi se stravičan zločin mogao dogoditi.

“Kad nemamo naznaka, da bi se moglo dogoditi, kad nemamo prijava, nemoguće je prevenirati ovakav događaj. Dakle, ukoliko nema nikakvih indicija koje upućuju da bi se moglo dogoditi, ne možete ni spriječiti”, ističe Hajrudin Mehanović, ministar unutarnjih poslova TK-a (SDA).

Srazmjer trostrukog ubojstva još je teži iz razloga što je onaj tko je trebao zaštititi tu obitelj, najvjerojatnije izvršio stravičan zločin, što je nedopustivo, smatraju sociolozi.

S druge strane, građani su se, izgleda, otuđili jedni od drugih.

“Da apsolutno nitko nije reagirao, nije čuo… Pa ako se i bojimo umiješati u neku situaciju, svi mi imamo telefone kraj sebe, moglo ih je makar petero pozvati 122 i kazati da se čuje galama i vriska”, navodi profesorica sociologije Smiljana Vovna.

Svi smo odgovorni za svoj život i moramo naučiti upravljati svojim emocijama, kako bismo preduprijedili negativne konotacije određenih pojava. Stoga se stručnjaci i pitaju gdje je nestala empatija.

“Empatija je ključ morala. Izgubili smo, generalno, moral, a kakvi smo kao društvo postali? Pa prvo smo postali nezadovoljni – nezadovoljstvo rađa nesreću, a nesreća rađa zlo”, ističe psihoterapeutkinja dr. sc. Vahida Djedović, piše Federalna.

Prema neslužbenim informacijama Dnevni avaz tužitelji i istražitelji vjeruju da bi motiv stravičnog ubojstva mogla biti ljubomora. No, za sada ova informacija nije službeno potvrđena.

Čičkušić se, kako je za Dnevni avaz potvrđeno, prije nekoliko dana vratio iz Njemačke, gdje je radio kao medicinski tehničar. On je bio uposlenik Kliničkog centra Univerziteta u Tuzli, kao i njegova supruga, ali je išao raditi u Njemačku.

Avaz saznaje da je Čičkušić, kako je do sada pokazala istraga, brutalni zločin isplanirao u detalje. On je, kako je potvrdio izvor sarajevskog portala, nekoliko dana prije zločina kupio sjekiru na tržnici kod Hemeta i njom je ubio članove obitelji.

U stanu je zatečen prizor koji ledi krv u žilama, a cijeli stan je bukvalno uništen i ispremještan. Supruga je, što je pokazala istraga, pokušala spasiti djecu, ali nije uspjela.

Ono što je šokiralo istražitelje je to da je Čičkušić nakon stravičnog zločina ostavio poruku na vratima stana. On je napisao imena pojedinih ljudi. Policija sada istražuje o kome se radi. Navodno, među imenima su imena pojedinih rođaka koji su mu pomogli da se zaposli u Njemačkoj, piše Dnevni avaz.

/Desk/

Objava ALARMANTNO – U TK-u sedam femicida za devet mjeseci – “Da apsolutno nitko nije reagirao.. moglo ih je makar petero pozvati 122” pojavila se prvi puta na Republika.

Afera GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanskog kantona, zasigurno postaje ozbiljan državni problem.

Naime, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH kao i Vladu Tuzlanskog kantona (TK) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL).

Podsjetimo, odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Novalićeva vlada i TK odbili sporazum Pravobraniteljstva BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je zahtjev za dostavu informacije o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramoda Mittala i drugih protiv BiH, kao i informacije o ranije potpisanim sporazumima iz zaključka Vijeća ministara BiH od 16. ožujka ove godine. Ozbiljnost situacije potvrđuje i vijest kako je Pravobraniteljstvo BiH zaduženo za žurno upozorenje na odgovornost Vlade FBiH kao i vlade TK na obveze koje proizlaze iz člana 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TK odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TK? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TK (67%) u zajedničkom projektu.
GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Zbog TK svi u problemu

Iz Vijeća ministara BiH istaknuli su kako Vlada FBiH i Vlada TK imaju obaveze prema arbitražnom postupku kao i odgovornost za sklapanje modificiranog prijedloga sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu GKIL d.o.o. Lukavac, tužitelja iz obitelji Mittal protiv tužene BiH.

O tome trebaju izvijestiti Vijeće ministara BiH, najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka.
“Pozivaju se Vlada FBiH i Vlada TK da se odmah aktivno uključe i hitno poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobraniteljstvom BiH u cilju rješavanja predmetnog arbitražnog postupka zbog zaštite pravnog i financijskog interesa, a imajući u vidu ozbiljnost eventualnih posljedica koje mogu proisteći iz predmetnog postupka za Vladu FBiH i TK”, upozoravaju iz Vijeća ministara BiH.

Kako su istaknuli, Pravobraniteljstvo BIH je zaduženo za dostavljanje detaljne informacije o rezultatu statusne konferencije koja je zakazana za 30. lipnja ove godine.

“Radi se o arbitražnom postupku koji su pokrenuli tužitelji Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene BiH, u svezi s ulaganjem tužitelja u preduzeće GIKIL d.o.o. Lukavac i radnjama nadležnih vlasti TK za koje tužitelji ističu da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Republike Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija”, navodi se.

Mittall uhićen pa pušten da napusti BiH nakon što je dao 12,5 milijuna eura

Međutim, u tužbi obitelji Mittal navodi se kako TK tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Naime, Tužiteljstvo TK, tužitelj Ćazim Serhatlić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Kantonalni sud TK-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Pramoda Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura kao depozit.

Obitelj Mittal, nadalje, u tužbi navode kako je protiv Pramoda Mittala „u tijeku nelegitiman i nepravedan kazneni postupak“, te kako je „očiti cilj ovog navodnog kaznenog postupka bila nanošenje štetu Pramodu Mittalu i drugim tužiteljima, kao i GSHL-u, u bilo kojoj pravnoj radnji koju su vjerojatno namjeravali pokrenuti u BiH zboh ispravljanja nedjela počinjenih protiv njih“.

Nevjerojatno je da je kao rezultat kaznenog postupka, Pramodu Mittalu također zabranjeno preduzimati bilo kakve radnje ili bavljenje poslovima GIKIL-a u svojoj ulozi predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, tako „pomažući Tuženom u postizanju njegovog cilja isključivanja Tužilaca i njihovih predstavnika iz uprave GIKIL-a“.

U tužbi također navode kako se sprega politike i Tužiteljstva TK jasno vidi u naredbi o proširenju istrage protiv Pramoda Mittala od 21. studenog 2019. gdje je tužitelj Serhatlić jasno stavio do znanja diskriminatornu, prikrivenu i nelegitimnu prirodu radnji tuženog navodeći da: „ … bilo je potrebno poduzeti i druge mjere kako bi se povratila kontrola nad poslovanjem i drugim procesima GIKIL-a”.

Nevjerojatan scenarij

Pramod Mittal je u srpnju 2019. morao položiti 11 milijuna eura kao depozit jer ga tužitelj Serhatlić tereti da je odgovoran, i to kao Predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a jer je na sjednici Nadzornog odbora 2006. jednoglasno donesena Odluka o angažiranju stručnjaka iz Indije u cilju poboljšanja proizvodnog procesa u GIKIL-u te jer je nakon toga između GSHL-a i GIKIL-a zaključen ugovor 18. listopada 2006. kojim se GSHL obvezao da će izvršiti angažiranje stručnjaka iz Indije, a čije će troškove snositi GIKIL. Sukladno tome, navedeni stručnjaci i jesu angažirani i bivali plaćani od GIKIL-a sve do 2015. godine. Ponovljeno, odluka o angažiranju stručnjaka zbog unaprijeđenja proizvodnje je donijeta jednoglasno na Nadzornom odboru. Ovaj potez u svakoj uspješnoj tvrtci koja želji ulagati u razvoj bio bi pozdravljen i dobro došao. No, „na sceni“ je nevjerojatan razlog za „odstranjivanje“ Mittala.

Dnevni list je još 2019. godine objavio, a objavljujemo i sada pisanu suglasnost predstavnika Vlade TK, v.d. direktora KHK d.d. Lukavac Zuhdije Hasanhodžića, drugog suosnivača GIKIL-a, gdje on daje svoju pisanu suglasnost na isplatu ovih troškova.

Isto tako, ovi troškovi su transparentno prikazivani u svim godišnjim izvješćima GIKL-a za svaku godinu, te ih je usvajala Vlada TK na sjednicama skupština. Nejasno je kako su troškovi s kojima su pismeno bili suglasni oba osnivača GIKIL-a, i GSHL i KHK d.d, i koje su jednoglasno usuglasili i dogovorili odjednom postali „sumnjivi“ Tužiteljstvu TK i kako sada za njih terete jedino Pramod Mittal, a ne i ostale sudionike, primjerice, predstavnike Vlade TK, menadžmenta i ostale iz tog perioda? Brojna su pitanja…

Kao i oko navedenih 11 milijuna eura od srpnja 2019. koji su položeni na bh banci, te se opravdano postavlja pitanje kolike će kamate biti na ovaj iznos i tko će ih morati platiti nakon okončanja ovog, očito interesno – politički montiranog postupka.

Još u rujnu 2018. godine na održanoj skupštini GIKIL-a, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Vlade TK, odvjetnik Faik Muhić, tadašnji predstavnik i oponumoćenik Pramoda Mittala upozorava: „Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz firme bez osnova. Ne može se vlasnik strane firme izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, ne može se prijetiti kaznenim prijavama itd.”.

Zbog svega navedenog indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TK-a dolazi na naplatu državi BiH.

Što je i kako „sumnjivo“?

Zuhdija Hasanhodžić, v.d. KHK-a d.d. Lukavac, u svojoj izjavi potvrdio je kako je upoznat s Ugovorom zaključenim sa GIKIL-om i tvrtkom GSHL 18. listopada 2006. u Tuzli kao i s njegovih šest Ankesa nastalih do 19. siječnja 2009. godine.
„Navedeni Ugovor s Aneksima se odnosi na pružanje usluga tehničkih, tržišnih i financijskih priprema za proizvodnju u GIKIL-u kao i usluga upravljanja kroz Centralnu grupu podrške, poslovne planove i izvedbu, informacijske tehnologije, upravne inicijative kao što su TPM i SIX Sigma, pružene od strane GSHL-a, a isti ugovor sa svojim dodacima je pravno valjan i knjižen u računovodstvu GIKIL-a te je po njemu vršeno fakturiranje navedenih usluga. Također izjavljujem da je takvo knjiženje faktura odobreni i prihvaćeno u GIKIL-u i jednoglasno odobreno od obje strane, osnivača KHK-a i GSHL-a kao suvlanika GIKIL-a, a ja nemam nikakvih prigovora na takav ugovor, njegovo knjiženje i realizaciju“, stoji u izjavi vršitelja dužnosti KHK-a Zuhdije Hasanhodžića.

Postavlja se pitanje, kako nakon toliko godina da je bilo sve uredno, a onda odjednom tužitelju budu sumnjivi troškovi za stručnjake za unaprjeđenje proizvodnje, da je isto odluka cjelokupnog menadžmenta, a samo za isto optužen Mittal, bez promišljanja kako se radi o cjelokupnom sustavu odlučivanja, izvješća i plaćanja usluga, a što je Vlada TK uredno usvajala godišnja izvješća sa svakim feningom utroška?

Objava AFERA GIKIL počinje tresti državu – Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH i TK na žurno djelovanje pojavila se prvi puta na Republika.