Kako je navedeno, projektil su na vrijeme detektirali i uništili elementi zračne i raketne obrane NATO, raspoređeni u istočnom Mediteranu.

U priopćenju se precizira kako je dio streljiva koji je pao u distriktu Dörtyol, u provinciji Hatay, zapravo pripadao projektilu protuzračne obrane korištenom tijekom presretanja i uništavanja prijetnje u zraku.

“Nije bilo smrtno stradalih niti povrijeđenih u ovom incidentu”, navodi se u priopćenju.

Iz turskog Ministarstva obrane poručili su kako će svi potrebni koraci za zaštitu teritorije i zračnog prostora biti poduzeti odlučno i bez oklijevanja.

“Podsjećamo kako zadržavamo pravo na odgovor na svaku neprijateljsku akciju usmjerenu protiv naše zemlje”, istaknuto je.

Na kraju su upozorili sve strane da se suzdrže od poteza koji bi mogli dodatno proširiti sukob u regiji, dodajući da će Turska nastaviti konsultacije s NATO-om i drugim saveznicima, prenosi Klix.ba.

/Desk/

Objava NATO intervenirao – Oboren iranski projektil koji se kretao prema Turskoj koja je upozorila da ima pravo na odgovor pojavila se prvi puta na Republika.

Eurozastupnici u objedinjenoj rezoluciji nekoliko političkih grupacija, usvojenoj s 502 glasa za, dva protiv i 59 suzdržanih, upozoravaju da je proteklih godina “najmanje 300 stranih kršćanskih pastora, misionara i članova njihovih obitelji deportirano iz Turske i odbijen ponovni ulazak na temelju administrativnih mjera ‘N-82’ i ‘G-87’, kojima ih se bez dokaza, suđenja ili učinkovitih pravnih sredstava označava kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, piše HINA.

Deportacije bez dokaza, suđenja i žalbe

Također izražavaju zabrinutost što stranim novinarima prijeti deportacija i traže od turskih vlasti da “odmah obustave postupak deportacije Kaveha Taherija i svih drugih stranih novinara” te zahtijevaju “obustavu svih sudskih postupaka protiv švedskog novinara Joakima Medina i svih novinara koji su osuđeni jer su radili svoj posao”.

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ), jedan od autora rezolucije ispred Europske pučke stranke, rekao je u srijedu na raspravi da su kršćani deportirani iz Turske “bez dokaza, bez suđenja i bez stvarne mogućnosti žalbe”.

“Ciljana deportacija kršćana u Turskoj pod izlikom nacionalne sigurnosti još su jedan u nizu sustavnih napada na kršćane koji su danas najprogonjenija vjerska zajednica na svijetu. Dok se u Nigeriji svake godine ubijaju tisuće kršćana i uništavaju stotine crkava, u drugim dijelovima svijeta oni se suočavaju s drugačijim, ali jednako ozbiljnim oblicima progona”, rekao je Sokol.

Prema organizaciji “Open Doors” za pomoć progonjenim kršćanima više od 360 milijuna kršćana živi u zemljama u kojima su izloženi progonu i diskriminaciji, s Nigerijom kao najopasnijom zemljom za kršćane.

Radikalna islamizacija

Sokol dodaje da je “radikalna islamizacija društva koja se godinama provodi na štetu kršćana postala zabrinjavajući trend”. “Europska unija ne može govoriti o ljudskim pravima, a istovremeno ostati tiha kada se kršćani suočavaju s nasiljem u Africi ili administrativnim progonima u našem neposrednom susjedstvu”, dodao je Sokol te poručio da je vrijeme da EU imenuje posebnog izaslanika za zaštitu progonjenih kršćana u svijetu kako bi se osiguralo sustavno praćenje njihovog progona.

Švedska eurozastupnica iz redova socijalista i demokrata Evin Incir rekla je u srijedu kako je “ova situacija rezultat toga što je Europska unija godinama bila preblaga prema (turskom predsjedniku) Erdoganu”. Incir je prozvala EU da se bavila postizanjem kratkoročnih ciljeva, aludirajući na vrhunac migrantske krize i sporazum o migracijama između EU-a i Turske potpisan 2016. godine, “nemajući na umu poštovanje demokratskih načela” u toj zemlji.

Zastupnici Ljevice htjeli su u rezoluciju uvrstiti i “žaljenje zbog činjenice da EU, unatoč deportacijama stranih novinara i stranih kršćana, kao i kontinuiranim i dobro dokumentiranim kršenjima ljudskih prava, nastavlja blisku suradnju s Turskom, posebno u okviru sporazuma o migracijama između EU-a i Turske”, ali njihov amandman je odbijen.

Turska je od 1999. godine kandidatkinja za članstvo u EU, ali su pregovori o članstvu obustavljeni već osam godina zbog stanja vladavine prava i slobode medija u zemlji.

/Desk/

Objava Europski parlament izglasao rezoluciju: Turska mora prestati s deportacijom kršćana pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar Ali Yerlikaya izjavio je kako su vlasti provele racije u 21 provinciji širom zemlje.

“Baš kao što nikada nismo dali priliku onima koji pokušavaju baciti ovu zemlju na koljena terorizmom, tako im nećemo dati priliku ni u budućnosti”, poručio je Yerlikaya na platformi X.

Ranije je Tužiteljstvo u Istanbulu priopćilo kako je policija izvršila pretres 114 adresa u Istanbulu i još dvije provincije, te da su zaplijenjeni različiti digitalni materijali i dokumenti.

Policija se u ponedjeljak sukobila s militantima tijekom osmosatne opsade jedne kuće u gradu Yalova, na obali Mramornog mora, južno od Istanbula, tjedan nakon što je više od 100 osumnjičenih pripadnika IS-a privedeno zbog navodnih planova za izvođenje napada tijekom božićnih i novogodišnjih praznika.

Tijekom racije na tom objektu ranjeno je osam policajaca i još jedan pripadnik sigurnosnih snaga. Ta lokacija bila je jedna od više od 100 adresa koje su vlasti ciljale u ponedjeljak.

Turska je ove godine intenzivirala operacije protiv osumnjičenih pripadnika IS-a, u trenutku kada ta grupa ponovo jača svoju globalnu prisutnost.

Sjedinjene Američke Države pšriopćile su kako su prošli tjedan izvele napad na pripadnike te grupe na sjeverozapadu Nigerije, dok su dvojica napadača koji su ovog mjeseca napali događaj povodom Hanuke na plaži Bondi u Sydneyju, prema navodima australske policije, bili inspirirani IS-om. Američka vojska je 19. prosinca izvela zračne udare na desetine ciljeva IS-a u Siriji, kao odmazdu za napad na američko osoblje.

Prije gotovo deset godina, džihadistička grupa bila je odgovorna za niz napada na civilne ciljeve u Turskoj, uključujući oružani napad na noćni klub u Istanbulu i napad na glavni gradski aerodrom, u kojima su poginule desetine ljudi. Turska je tada bila ključna tranzitna točka za strane borce, uključujući pripadnike IS-a, koji su tijekom rata u Siriji ulazili i izlazili iz te zemlje.

Policija je u godinama nakon toga redovito provodila operacije protiv ove grupe, a od valova nasilja između 2015. i 2017. godine zabilježen je mali broj napada.

/Desk/

Objava Turska u borbi protiv terorista ISIS-a – privedeno 357 osumnjičenih pojavila se prvi puta na Republika.

Povod za odluku crnogorske vlade da ukine bezvizni režim s Turskom bio je incident koji se dogodio 25. listopada u podgoričkom naselju Zabjelo, kada je nožem ranjen Podgoričanin M. J. (25).

Iako je policija prvotno tvrdila da su u ranjavanju sudjelovali državljani Turske i Azerbajdžana, kasnije se ispostavilo da su Podgoričanina navodno ranila dva državljana Azerbajdžana.

Uslijedili su prosvjedi desnice, a tijekom njih zapaljeno je i nekoliko prodavaonica čiji su vlasnici Turci.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore dnevniku Vijesti priopćeno je da je, od 27. listopada, kada je crnogorska vlada uvela vize turskim državljanima, 8.935 državljana Turske napustilo Crnu Goru.

Značajno je smanjen broj posjeta Crnoj Gori iz Turske, dok je crnogorski portal Bankar objavio da je u posljednjih mjesec dana ugašeno više od 30 turskih tvrtki, što znači da je u prosjeku svakog dana zatvorena po jedna.

Prema podacima koje je taj portal dobio od crnogorske Porezne uprave, državljani Turske registrirali su u Crnoj Gori 2.140 pravnih osoba, a najčešće djelatnosti u kojima posluju turske tvrtke su trgovina na veliko, građevinarstvo, ugostiteljstvo, konzultantske usluge te iznajmljivanje ili leasing automobila.

Broj turskih tvrtki koje su u posljednjih mjesec dana izbrisane iz Središnjeg registra je 31, a od početka 2025. godine 234, kazali su iz Porezne uprave za portal.

To, kako zaključuje taj portal, jasno ukazuje na to da bi incidenti u Podgorici i uvođenje viza državljanima Turske mogli imati mjerljiv učinak na tržište, te je vidljivo da dio investitora preispituje daljnji ostanak u Crnoj Gori.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nedavno je rekao kako vjeruje da će turski državljani uskoro biti oslobođeni viza, te je istaknuo da su nakon nedavnog incidenta sigurnosne službe dviju država intenzivirale suradnju.

Vjerujem da ćemo brzo osloboditi turske državljane viza, rekao je Ibrahimović.

/Desk/

Objava Ekonomske posljedice – Nakon što je Crna Gora uvela vize Turcima, 9.000 ih napustilo zemlju, ugašena 31 tvrtka i značajno smanjen broj posjeta pojavila se prvi puta na Republika.

Među 37 osumnjičenih na popisu su izraelski ministar obrane Israel Katz, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i načelnik glavnog stožera vojske general-pukovnik Eyal Zamir, navodi se u priopćenju istanbulskog tužiteljstva, koje nije objavilo kompletan popis.
Turska je optužila izraelske dužnosnike za “genocid i zločine protiv čovječnosti” koje je Izrael “sustavno počinio” u Gazi.
U priopćenju se također spominje “bolnica tursko-palestinskog prijateljstva”, koju je Turska izgradila u Pojasu Gaze, a Izrael bombardirao u ožujku.

Izrael je osudio nalog kao “PR trik”. Gideon Saar, ministar vanjskih poslova, izjavio je na mreži X:
“Izrael odlučno i s prijezirom odbacuje najnoviji PR trik tiranina [predsjednika Recepa Tayyipa] Erdoğana”.

Turska se prošle godine pridružila tužbi Južne Afrike u kojoj se Izrael optužuje za genocid pred Međunarodnim sudom pravde .

Na razorenoj palestinskoj teritoriji od 10. listopada na snazi ​​je krhko primirje kao dio regionalnog mirovnog plana Donalda Trumpa.

/Desk/

Objava Turska izdala nalog za uhićenje Netanyahua pojavila se prvi puta na Republika.

U priopćenju se navodi da je Vlada u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene suglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se uvodi privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske.

“Obustava bezviznog režima za državljane Turske stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Republike Turske koji se nalaze na njenoj teritoriji, te će poduzeti sve potrebne korake kako bi njihov boravak bio nesmetan i u skladu sa zakonom. Također, važno je istaći da će Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u suradnji sa nadležnim institucijama, osigurati ubrzanu proceduru izdavanja viza svim državljanima Republike Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, tako da se negativni efekti prelaznog razdoblja svedu na minimum”, ističe se u priopćenju.

Iz Vlade su dodali da “u konačnom, a imajući u vidu pojedinačne sigurnosne incidente zabilježene u prethodnom razdobljuu, prilikom donošenja ove odluke Vlada Crne Gore polazi prvenstveno od potrebe očuvanja javnog reda i sigurnosti svih građana”.

“Ovakva odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, jasna je poruka Vlade Crne Gore da se zakoni moraju poštovati te da u tom smislu neće i ne mogu postojati izuzeci. U maniru dobrog domaćina Crna Gora će ovu odluku provoditi uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva državljana Republike Turske. Ovom prilikom pozivamo javnost na uzdržanost i povjerenje u institucije sustava, koje će odgovorno i transparentno upravljati svim procesima od značaja za očuvanje mira i sigurnosti”, stoji u priopćenju.

/Desk/

Objava Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim s Turskom nakon što je skupina turskih mladića napala Pogoričane pojavila se prvi puta na Republika.

Sultan Bajazid II znao je što radi kada je krajem 15. stoljeća naredio izgradnju velikog Koza Hana, karavan-saraja (velike gostionice i skladišta za trgovce svilom i njihovu robu) u Bursi, tadašnjoj prijestolnici Osmanskog Carstva. Koza Han postao je glavno mjesto okupljanja trgovaca, mjesto gdje se prodavala, skladištila i razmjenjivala svila, a Bursa je postala središte svilarske industrije Osmanskog Carstva.

Han i danas postoji. U njegovu se dvorištu posjetitelji goste halvom od krupice sa sladoledom, a galerije su prepune trgovina koje nude svilene marame. No, sektor radi kojeg je Han nastao, danas je u dubokoj krizi. Iako je Turska i dalje među najvećim svjetskim dobavljačima tekstila, njezin udio na svjetskom tržištu pao je ispod 3 %, što je najniže u više od tri desetljeća. Izvoz odjeće iz Bangladeša i Vijetnama, nekih od najvećih konkurenata Turske, porastao je dvoznamenkastim stopama u prvoj polovici 2025. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Turski izvoz pao je za 6,9 %.

Izvoz opada već treću godinu zaredom; s vrhunca od 22 milijarde dolara u 2022. na 17 milijardi koliko se predviđa ove godine, što iznosi pad od 23 %. Procjenjuje se da je više od 310.000 radnika u tekstilnoj i odjevnoj industriji ostalo bez posla, a zatvorilo se oko 6.000 tvrtki. Stotine drugih preselile su se, većinom u Egipat.

Tržište kredita je na rubu. Sve podsjeća na 2007.

Glavni razlog je opće stanje turskog gospodarstva. Premda su ekstremno visoke kamatne stope i precijenjena valuta snizile inflaciju, koja je prije tri godine bila blizu troznamenkastih vrijednosti, ona i dalje iznosi visokih 33 %. No ta kombinacija mjera protiv inflacije je ujedno povećala troškove rada i proizvodnje, čime je ozbiljno narušena konkurentnost sektora. Od početka 2022. minimalna plaća u Turskoj porasla je s 383 na 620 dolara, što je povećanje veće od 60 %. Izvoznici, koji su ranije profitirali od niskih kamata, sada su pod pritiskom. Turski proizvodi oduvijek su bili skuplji od onih iz Kine ili Indije, kaže Mustafa Gültepe, predsjednik Turske izvozne skupštine, ali su kvalitetom nadoknađivali razliku u cijeni. Danas to više ne vrijedi.

“Europski kupci su nas birali i kad smo bili 15 ili 20 posto skuplji,” kaže Gültepe. “Ali ne i danas, kad je razlika 50 posto.”Zbog toga se strane narudžbe preusmjeravaju u Aziju. Izvoz iz Kine u EU, koja je već najveći kineski kupac tekstila i odjeće, skočio je za 20 % u prvoj polovici godine.

Tijekom posljednjeg desetljeća dijelovi sektora oslanjali su se na radnu snagu migranata i izbjeglica. No i tu se stvari mijenjaju. Procjenjuje se da je između 250.000 i 400.000 Sirijaca, mnogi od njih potplaćeni, radilo u turskim radionicama i tvornicama. No od završetka krvavog građanskog rata u Siriji i kolapsa Assadovog režima u prosincu prošle godine, čak 20 % njih se vratilo kući, procjenjuje Muzaffer Cevizli, voditelj Giyimkenta, veleprodajnog centra u Turskoj.

Zašto su mladi diljem svijeta toliko očajni?

Kriza nije bezazlena. Čak i kada Turska napokon uhvati ritam nakon godina inflacije i lošeg gospodarskog upravljanja, industriji će biti teško vratiti se na nekadašnje staze. Radna snaga postaje sve skuplja, no istovremeno i sve rjeđa. Turske tekstilne kompanije imaju problema s pronalaskom radnika, čak i kada nude konkurentne plaće, kaže Muzaffer Cevizli. “Razumljivo je da mladi danas radije biraju uredski posao nego rad u tvornici,” dodaje The Economist.

Masovna proizvodnja možda će morati postati stvar prošlosti, a fokus bi se trebao prebaciti na brendiranje, dizajn, brze isporuke i specijalizirane (nišne) proizvode. Kako je nedavno rekao jedan izvor iz industrije: “Turska mora prestati pokušavati postati ‘Kina Europe”.

Premještanje proizvodnje u inozemstvo moglo bi također biti jedno od rješenja. Neki od najpoznatijih turskih brendova, uključujući Eroğlu i LC Waikiki, već su dio proizvodnje preselili u Egipat. Moguće je da će i drugi morati slijediti njihov primjer. Sektor i dalje ima potencijal za oporavak i rast, ali najprije će se morati iznova osmisliti.

Objava Slavna turska tekstilna industrija na rubu katastrofe pojavila se prvi puta na Republika.

Kamionskim prijevoznicima iz država zapadnog Balkana i Turske obećano je da će do početka listopada biti riješeni problemi koje imaju unutar Europske unije vezano za status vozača i pravo na rad, potvrdili su iz konzorcija “Logistika BiH” koji je početkom tjedna zbog toga organizirao prosvjede i blokade.

Vozače kamiona s Balkana i Turske, kada prevoze teret unutar EU-a, propisi Unije tretiraju kao i sve druge državljane trećih zemalja. To znači da oni tamo mogu boraviti najviše do 90 dana unutar šest mjeseci.

Ukoliko prekorače to ograničenje riskiraju uhićenja ili izgon uz zabranu povratka na teritorij EU-a, a to se odnosi na vozače koji diljem Europe svakodnevno voze 3,5 milijuna kamiona prevozeći 60 milijuna tona tereta.

Upravo je taj problem koji postoji već godinama bio glavni razlog da prijevozničke tvrtke u BiH na njega upozore i zatraže rješenje. U ponedjeljak i utorak blokirali su carinske terminale u BiH i pristupne prometnice.

Prosvjed je okončan u utorak navečer nakon što su od vlasti u BiH dobili jamstva da će poduzeti mjere kako bi se olakšalo njihovo poslovanje u zemlji, a čelnik konzorcija “Logistika” Velibor Peulić sada je potvrdio kako postoje naznake da bi mogao biti riješen i glavni problem na kojega su ukazivali.

Za 10. rujna najavio je sastanak koji će se održati u Beogradu i na kojemu će prijevoznici zajedno s predstavnicima Europske komisije te vlada država regije i Turske definirati novi način provedbe Europskog sporazuma o radu posada u međunarodnom cestovnom prometu (AETR).

“Po svim signalima koje imamo, uvažit će se pravilo AETR sporazuma. Znači, vozači iz BiH bi po tom sporazumu mogli boraviti 2160 sati u EU u smislu boravka i odmora i nama je to dovoljno jer ne prelazimo tisuću sati u šest mjeseci. Očekujemo da primjena počne od listopada, da se zna da je vozač zaposleni radnik u transportnoj tvrtki iz BiH, a nije turist ili terorist”, kazao je Peulić kako ga u petak citiraju banjalučke “Nezavisne novine”.

Peulić tvrdi kako su dobili najave da će provedba novih pravila kada budu potvrđena na sastanku u Beogradu početi od 1. listopada.

/Desk/

Objava EU uskoro ukida ograničenja za vozače kamiona iz Turske i Balkana pojavila se prvi puta na Republika.

U ovoj izjavi turskog ministra dvije su kontradiktornosi – poziva se na islamski ummet, a istodobno osuđuje “pokušaje etničkih podjela”

Fidan je u uvodnom obraćanju na 51. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu poručio kako ova organizacija okuplja muslimanske zemlje koje čine četvrtinu svjetske populacije i koje moraju predvoditi izgradnju pravednijeg globalnog sustava.

Na ovom događaju sudjelovao je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji se, prema priopćenju njegovog ureda za odnose s javnošću, na marginama događaja, imao priliku kratko susresti s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom, kao i sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Hakanom Fidanom.

Naglasio je kako je “Turska spremna učiniti sve što je u njenoj moći za očuvanje mira i stabilnosti u regiji i svijetu, uključujući i Balkan”. Istaknuo je kako je “Balkan integralni dio islamske civilizacije koji nosi duboke tragove povijesnih veza i zajedničke civilizacije i bratstva.

“Naša muslimanska braća koja žive na ovim prostorima, prošla su kroz mnoga iskušenja u prošlosti, a i danas se odlučno bore protiv opasnosti od podjela“, rekao je.

“Naša je zajednička dužnost pokazati da nisu sami, da islamski svijet podržava našu bosansku braću“, dodao je Fidan,

Oštro je osudio diskriminatorske, separatističke i mržnjom zasnovane diskurse, vjerske i etničke revizionističke pristupe u Bosni i Hercegovini i regiji, a osudio je i napade izraela na Iran.
“Izrael sada napada našeg susjeda Iran, gurajući regiju na rub potpune katastrofe“, rekao je.

“Pitanje tekuće izraelske agresije nije ni problem Palestine, niti Libanona, Sirije, Jemena, ni Irana. Ovo pitanje je očito problem Izraela“, zaključio je turski ministar vanjskih poslova.

/Desk/

Objava Turski ministar poručio: “Islamski svijet podržava našu bosansku braću“ pojavila se prvi puta na Republika.

Sedam osoba ranjeno je, a tri su u teškom stanju, u napadu na noćni klub u Istanbulu na koji su noćas bačene bombe.

Bombaški napad se dogodio oko 1:30 u dijelu grada Kaghitan, a iza njega stoje nepoznate osobe na motociklu bez registracijskih oznaka i u tijeku je potraga za njima.

Bila su dva napadača. Policija je pregledala snimke sa sigurnosnih kamera u okolici kluba kako bi identificirala napadače.

Objava Na noćni klub u Istanbulu bačene bombe pojavila se prvi puta na Republika.