Cijene energije poskočit će ove godine za 24 posto i dosegnuti najvišu razinu od 2022. godine i početka rata u Ukrajini u uvjetima snažnih šokova koji potresaju svjetska tržišta sirovina zbog rata na Bliskom istoku, navodi Svjetska Banka u najnovijoj prognozi.

Cijene sirovina u cjelini poskočit će ove godine za 16 posto, izračunali su u Svjetskoj banci, izdvojivši skok cijena energije i umjetnih gnojiva i rekordno visoke cijene pojedinih strateških metala.

Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u pomorskom prometu u Hormuškom tjesnacu, kojim inače prolazi 35 posto svjetske nafte u pomorskoj trgovini, pokrenuli su najveći šok u opskrbi naftom otkad se prate podaci, stoji u priopćenju SB-a.

U takvim bi uvjetima prosječna cijena nafte marke Brent na londonskom tržištu mogla ove godine dosegnuti 86 dolara po barelu, procjenjuju u Svjetskoj banci. U 2025. iznosila je u prosjeku 69 dolara po barelu, pokazuju izračuni SB-a.

Prognoza se temelji na pretpostavci da će najteži poremećaji završiti u svibnju i da će se isporuke kroz Hormuški tjesnac postupno vratiti na predratnu razinu do listopada, napominju u banci.

Davor Štern o ratu i cijenama nafte: ‘Ovo je ludi rave party. Stvorio se čep kakav ne pamtim‘

Ugrožena opskrba hranom

Cijene umjetnih gnojiva poskočit će pak u 2026. godini za 31 posto, prognozira Svjetska banka, uz napomenu da će motor biti 60‑postotni rast cijena uree.

Time će cjenovna pristupačnost umjetnog gnojiva pasti na najnižu razinu od 2022. godine, što znači pad prihoda poljoprivrednika i prijetnju budućem urodu, objašnjavaju u SB-u.

Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, smanjena opskrba hranom i njezino poskupljenje mogli bi povećati broj ljudi koji pate zbog akutne nesigurnosti opskrbe hranom za 45 milijuna, navodi Svjetska banka podatke Svjetskog programa za hranu (WFP), specijalizirane humanitarne agencije Ujedinjenih naroda.

Skok cijena metala

Cijene temeljnih metala, uključujući aluminij, bakar i kositar također bi ove godine trebale dosegnuti najviše razine otkada Svjetska banka objavljuje procjene, stoji u priopćenju.

Skok cijena tih metala odražava snažnu potražnju iz industrije, objašnjavaju, navodeći osobito podatkovne centre, proizvodnju električnih vozila te sektor obnovljivih izvora energije.

U uvjetima geopolitičke nestabilnosti rast će i potražnja za “sigurnom” imovinom, prognoziraju u SB-u, što će pak snažno podići cijene plemenitih metala.

Prema prognozama Svjetske banke, plemeniti metali nastavit će obarati cjenovne rekorde i dosadašnje razine oscilacija, uz očekivani skok prosječnih cijena za 42 posto u 2026. godini.

Mračniji scenarij

Cijene sirovina mogle bi poskočiti još i snažnije ako sukobi eskaliraju ili pak ako poremećaji u opskrbi zbog rata potraju duže no što se trenutno predviđa, upozoravaju iz Svjetske banke.

Hormuz bi se mogao u značajnijoj mjeri otvoriti za tranzit tek nakon drugog tromjesečja ove godine, bilo zbog rasplamsavanja sukoba bilo zbog logističkih izazova ili oba faktora.

Problemi u prijevozu mogli bi nakon toga zakočiti normalizaciju izvoza iz regije Perzijskog zaljeva sve do zadnjih mjeseci ove odnosno prvih mjeseci iduće godine.

Rasplamsavanje neprijateljstava moglo bi pak dodatno oštetiti ključna naftna i plinska postrojenja i smanjiti svjetske kapacitete za opskrbu naftom na srednji rok i do četiri posto u odnosu na predratna očekivanja.

U takvim bi uvjetima prosječna cijena nafte u Londonu mogla ove godine dosegnuti čak 115 dolara po barelu, pokazuju prognoze SB-a.

To bi pak moglo dovesti do domino učinka na cijene umjetnih gnojiva i alternativnih izvora energije, poput biogoriva, upozoravaju u banci.

Objava Skok cijena energije u 2026. godini bit će 24 posto, ali postoji i puno crnji scenarij pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka se odnosi na uvoz novoproizvedenih automobila u Bosnu i Hercegovinu koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

Dvostruki cilj

Vlada ovim potezom nastavlja poticati širenje tržišta vozila s alternativnim pogonom, uz dvostruki cilj: smanjenje emisija i povećanje sigurnosti na cestama, u skladu s regionalnim klimatskim obvezama.

Podaci ukazuju na to da mjera već daje rezultate. Od 2022. godine, kada se počela primjenjivati Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila, bescarinski uvoz porastao je sa 133 na 857 u 2024. godini. Paralelno, prihodi povezani s ovim segmentom tržišta porasli su za gotovo 650.000 KM u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, dok su u 2024. godini prihodi porasli za 230.000 KM u odnosu na godinu ranije.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, uvoz električnih vozila u 2025. godini zabilježio je pad u odnosu na prošlu godinu, dok je istovremeno uvoz hibridnih vozila značajno porastao.

Koje su se marke uvozile

Prema podacima koji su obuhvatili razdoblje prvih deset mjeseci godine, najskuplji uvezeni električni automobili su Volvo EX90 Twin, čija je cijena 237.590 KM, i Lucid Air Grand Touring od 220.469 KM.

U tom je razdoblju uvezeno 161 električno vozilo, ukupne vrijednosti 7,64 milijuna maraka, za koje je naplaćeno 1,40 milijuna KM davanja. Istovremeno, u zemlju je uvezeno 3.014 hibridnih automobila, ukupne vrijednosti 173,49 milijuna KM, za koje su naplaćena davanja u iznosu od 37,61 milijun KM. Omjer novih i rabljenih vozila ove vrste gotovo je ujednačen – uvezeno je oko 200 novih automobila više u odnosu na rabljene (1.618 naspram 1.396).

Objava BiH nastavlja s ekološkim poticajima: Nema carine na električna vozila do kraja godine pojavila se prvi puta na Republika.

Indeks Dow Jones zaključio je trgovanje s padom od 167 bodova, odnosno 0,34%, nakon što je tijekom dana gubio i do 575 bodova. Širi indeks S&P 500 pao je za 0,84%, dok je tehnološki Nasdaq izgubio 1,43%. S&P 500 i Nasdaq zabilježili su najgori dan u posljednja dva tjedna, a pad su predvodile tehnološke i softverske dionice.

Bitcoin je ranije tijekom dana pao za gotovo sedam posto i spustio se ispod 73.000 dolara, što je njegova najniža razina od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima. Nakon toga se djelomično oporavio i trgovalo se oko 76.800 dolara. U odnosu na rekord iz listopada, kada je premašio 126.000 dolara, bitcoin je izgubio oko 40% vrijednosti.

Plemeniti metali u porastu

Dok su dionice i kriptovalute bile u padu, cijene zlata i srebra su rasle:

• Zlato: Terminski ugovori porasli su za 6,7%, na 4.965 dolara po unci.
• Srebro: Terminski ugovori skočili su za oko 10%, na približno 85 dolara po unci.

Prema podacima FactSeta, zlato je u posljednjih pet godina ostvarilo bolji učinak od bitcoina.

Utjecaj umjetne inteligencije i geopolitike

Pad dionica djelomično je povezan s novim zabrinutostima oko umjetne inteligencije. Startup Anthropic predstavio je nove mogućnosti svog chatbota Claude, uključujući alate za pravne poslove, što je izazvalo strah od poremećaja poslovnih modela softverskih kompanija. Dionice Salesforcea pale su za 6,85%, dok su Microsoft, Amazon i Nvidia zabilježili pad između 1,79% i 2,87%.

Na tržišta je dodatno utjecala geopolitička situacija nakon izvješća da su Sjedinjene Američke Države oborile iransku bespilotnu letjelicu koja se približavala američkom nosaču zrakoplova. Indeks volatilnosti VIX porastao je za 10% i nakratko dosegnuo razinu od 20 bodova. CNN-ov indeks “straha i pohlepe” pao je s razine „pohlepe“ na „strah“.

Energenti i valute

Cijene nafte su porasle uslijed rasta napetosti između SAD-a i Irana:

• Brent nafta: Poskupjela za 1,6% na 67,33 dolara po barelu.
• WTI nafta (SAD): Porasla za 1,7% na 63,21 dolar po barelu.
• Indeks američkog dolara: Pao za 0,28%.

Objava Zabrinutost na tržištima: Dionice tonu, bitcoin pao na najnižu razinu u 2026. godini pojavila se prvi puta na Republika.

No, prošle je godine samo TAG Heuer obnovio svoju liniju proizvoda. A ostali? Čini se da su se – odspojili.

“Rat je gotov”, napisao je u e-mailu Oliver R. Müller, osnivač konzultantske tvrtke LuxeConsult iz Švicarske. “To je nišno, gubitaško poslovanje bez emocionalnog konteksta i perspektive. Vlak je napustio stanicu i sada je izvan dohvata.”

Ipak, za Antoinea Pina, koji je do nedavno bio glavni izvršni direktor TAG Heuera, u ovoj kategoriji i u njihovom modelu Connected ima još mnogo života. (LVMH, matična tvrtka TAG Heuera, objavila je 16. siječnja da je g. Pin napustio tvrtku.)

“Connected nam je pružio priliku da se obratimo klijenteli koja nužno ne bi odabrala tradicionalne satove”, rekao je Pin. “Što se tiče veličine poslovanja, to je jednoznamenkasti postotak, nije značajan, ali je stvaran doprinos. To je alat za regrutaciju koji dovodi kupce u naše trgovine.”

Brojke i tržišna realnost

Većina brendova strogo čuva prodajne podatke, pa je kategoriju luksuznih pametnih satova teško kvantificirati. No, vjerojatno čini tek mali djelić ukupne globalne prodaje švicarske industrije luksuznih satova, koja je 2024. procijenjena na oko 50 milijardi švicarskih franaka, prenosi nytimes.

Nasuprot tome, globalna prodaja pametnih satova (svih proizvođača) iznosila je 53,2 milijarde dolara u 2024. godini, uz predviđanja da će dosegnuti gotovo 219 milijardi dolara do 2033. godine, potaknuta interesom za praćenje zdravlja i prodajom kineskih brendova poput Huaweija i Xiaomija.

Unatoč tome, Müller smatra da bi se luksuzni urari trebali kloniti ove kategorije: “Profitabilnost ne postoji jer je životni ciklus bilo kojeg povezanog proizvoda mnogo kraći od onog kod konvencionalnog sata. Stalno ste u potjeri za novitetima zbog tehničkih inovacija koje klijenti žele.”

Prethodni luksuzni pametni satovi, poput modela Louis Vuitton Tambour Horizon Light Up i Hublot Big Bang e, sada su povučeni iz prodaje, dok Montblancov Summit nije ažuriran od 2022. godine.

Pad ulaznih modela

Jasno je kakav su utjecaj pametni uređaji imali na tradicionalne urare. Godine 2015. švicarski su proizvođači izvezli 18,6 milijuna satova vrijednosti manje od 500 franaka. Do 2024. taj je broj pao na 10,7 milijuna.

Uzmimo za primjer Tissot. Njihov model T-Touch nudi pametne funkcije i košta između 1.150 i 1.350 dolara, ali se ne smatra da značajno pridonosi prihodima. Prema procjenama banke Morgan Stanley, prihodi Tissota pali su za gotovo 25% u razdoblju od 2020. do 2024. godine.

“Prodaja pametnih satova uništila je ulazni nivo švicarske industrije satova i pogodila brendove srednje cijene”, napisao je Müller.

“Veliki korak naprijed” za TAG Heuer

U listopadu je TAG Heuer predstavio Connected E5, svoju petu generaciju luksuznog pametnog sata. Ovisno o specifikacijama, košta od 1.600 do 2.400 dolara. Za usporedbu, Apple Watch Series 11 kreće od 399 dolara.

E5 je prvi model koji pokreće vlastiti softver tvrtke TAG Heuer, što ukazuje na predanost brenda. Švicarski mediji izvještavaju da je brend od 2015. u ovaj projekt uložio između 200 i 250 milijuna eura.

“Deset godina je potrebno da izgradite stručnost u novim tehnologijama”, rekao je Pin. “Ovo nam daje neovisnost. To je velik ulog, ali i oblik zrelosti.”

Komentatori iz industrije kažu da novi sat izgleda više kao “pravi sat”, a manje kao tehnološki uređaj. TAG Heuer je također izdao ograničenu seriju od 3.000 komada u suradnji s brendom New Balance.

Ipak, izazovi ostaju. Pin je priznao da pametni satovi nisu profitabilni kao tradicionalni: “Nismo tamo gdje bismo željeli biti.” Unatoč tome, planiraju ostati na tom putu.

“Imućni ljudi ne žele isti povezani sat kao i svi ostali”, zaključio je Pin. “Želimo donijeti emocionalnu stranu luksuza u pametni sat. Alat, ali aspiracijski alat.”

Objava Jesu li luksuzni pametni satovi stvar prošlosti? pojavila se prvi puta na Republika.

Terminske cijene sirove nafte tipa Brent pale su za 29 centi, odnosno 0,4%, na 65,59 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate pojeftinila za 44 centa, ili 0,7%, te je iznosila 60,63 dolara. Oba su mjerila prethodno zabilježila tjedni rast od 2,7%, zaključivši trgovanje u petak na najvišim razinama još od 14. siječnja.

Analitičari i trgovci procjenjuju da su američki proizvođači tijekom vikenda izgubili do 2 milijuna barela dnevno, što je otprilike 15% nacionalne proizvodnje, uslijed zimskog nevremena koje je opteretilo energetsku infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu. Prema procjenama konzultantske kuće Energy Aspects, prekidi u proizvodnji dosegli su vrhunac u subotu, pri čemu je bazen Permian pretrpio najveći pad od oko 1,5 milijuna barela dnevno. Gubici su se počeli smanjivati u ponedjeljak, a očekuje se da će proizvodnja biti u potpunosti uspostavljena do 30. siječnja.

Iako su zabilježeni izvještaji o poremećajima u postrojenjima za preradu prirodnog plina u Teksasu, analitičari iz TACenergyja ističu kako je situacija znatno povoljnija u usporedbi s razornom zimskom olujom iz 2021. godine. U međuvremenu, Kazahstan se priprema za nastavak proizvodnje na svom najvećem naftnom polju, no izvori iz industrije navode da su količine i dalje niske te da je viša sila na izvoz mješavine CPC i dalje na snazi. Kaspijski naftovodni konzorcij potvrdio je da je terminal na Crnom moru vraćen u puni kapacitet nakon završetka radova na održavanju.

Trgovci su također oprezni zbog geopolitičkih rizika. Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna izjavio kako SAD šalje “armadu” prema Iranu, uz nadu da je neće morati upotrijebiti, ali i ponovio upozorenja Teheranu protiv nuklearnog programa. S druge strane, visoki iranski dužnosnik poručio je da će Iran svaki napad tretirati kao opći rat.

Dennis Kissler, viši potpredsjednik u tvrtki BOK Financial, smatra kako će tržište sirove nafte ostati u stanju čekanja dok ne postane jasnije kako će se Trumpova administracija postaviti prema Iranu. Dodao je kako pritisak na cijene vrše i tekući mirovni pregovori između Ukrajine, Rusije i SAD-a, kao i najave OPEC-a o zadržavanju trenutne razine proizvodnje. Očekuje se da će OPEC+ na sastanku u nedjelju zadržati pauzu u povećanju proizvodnje za ožujak. Istovremeno, izvršni direktor tvrtke Rystad Energy, Jarand Rystad, upozorava da bi američka proizvodnja iz škriljevca mogla pasti za 400.000 barela dnevno u 2026. godini ako zemlje OPEC-a pokušaju povećati tržišni udio, što bi moglo srušiti cijene nafte na 40 dolara po barelu.

Objava Cijene nafte pale dok trgovci procjenjuju utjecaj zimske oluje na proizvodnju pojavila se prvi puta na Republika.

Zaključno s 30. studenim, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH registrirano je 314.870 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje od 608 osoba u odnosu na listopad, odnosno pad od 0,19 posto.

Još je ohrabrujući pogled na godišnjoj razini. U usporedbi sa studenim prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 7.042 osobe ili 2,19 posto, što ukazuje na postupan, ali kontinuiran oporavak tržišta rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je u svim administrativnim jedinicama, pri čemu je Republika Srpska imala relativno najveće smanjenje u postocima, dok su Federacija BiH i Brčko distrikt također zabilježili pozitivan pomak.

Dinamika i nestabilnost

Dinamika zapošljavanja tijekom studenog pokazuje da je tržište rada istovremeno i aktivno i nestabilno. S evidencija nezaposlenih brisano je oko 11.000 osoba, a gotovo 60 posto njih posao je pronašlo upravo u tom mjesecu. Istovremeno, više od 7.700 građana ostalo je bez radnog odnosa i ponovno se prijavilo na burzu, što potvrđuje da zapošljavanje i gubitak posla u BiH i dalje idu ruku pod ruku, bez snažnog i trajnog zamaha.

Rodni jaz i strukturni problemi

Posebno zabrinjava činjenica da žene i dalje nose najveći teret nezaposlenosti. One čine gotovo 60 posto ukupnog broja nezaposlenih, odnosno više od 187.000 osoba. Iako je zabilježen blagi rast zaposlenosti žena, rodni jaz ostaje izražen, osobito među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom. Paradoks tržišta rada ogleda se upravo u podatku da među nezaposlenima s fakultetskom diplomom žene čine uvjerljivu većinu, što ukazuje na strukturne probleme i nedovoljno vrednovanje ženskog rada i obrazovanja.

Obrazovna struktura nezaposlenih dodatno oslikava složenost situacije. Najveći broj osoba na burzi čine kvalificirani i nekvalificirani radnici, kao i osobe sa srednjom stručnom spremom, dok visokoobrazovani čine manji, ali i dalje značajan dio nezaposlenih. Ovakva struktura istovremeno predstavlja izazov za poslodavce koji se žale na nedostatak radne snage sa specifičnim vještinama, ali i za obrazovni sustav koji očito ne prati u potpunosti potrebe tržišta.

Siva ekonomija i zapošljavanje mladih

Važan kontekst daje i razlika između administrativne i anketne nezaposlenosti. Prema Anketi o radnoj snazi za treće tromjesečje 2025. godine, stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 11,2 posto, što je znatno niže od podataka koji se dobivaju preko evidencija burze. Ovaj raskorak ukazuje na to da dio građana, iako formalno nezaposlen, radi u sivoj ekonomiji ili povremeno, izvan službenih tokova.

Ohrabrujući signal dolazi i iz segmenta zapošljavanja mladih. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala je na 33,5 posto, što je smanjenje u odnosu na prethodno tromjesečje i znak da mjere aktivne politike zapošljavanja ipak daju određene rezultate. Ukupan broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini u listopadu 2025. godine iznosio je 855.280 osoba, što potvrđuje da se tržište rada polako, ali oprezno stabilizira.

Iako brojke ne ostavljaju prostor za euforiju, one jasno pokazuju da se tržište rada u BiH kreće u pozitivnom smjeru. Pravi izazov ostaje pretvoriti ove blage pomake u dugoročni trend koji će donijeti kvalitetnija radna mjesta, manju nesigurnost i pravednije prilike za sve građane.

Objava Pomaci na tržištu rada u BiH: Mladi lakše do posla, ali žene i dalje najteže pogođene pojavila se prvi puta na Republika.

Europsko tržište baterijskih električnih vozila (BEV) moglo bi se oporaviti i to ponajprije zahvaljujući kupcima dubljeg džepa, koji razmatraju kupovinu high-end, premium plus i luksuznih vozila skupljih od 80 tisuća eura, ali će prije kupovine morati riješiti neke nedoumice, pokazuje istraživanje Boston Consulting Group (BCG).

Istraživanje provedeno među pet tisuća ispitanika u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj pokazalo je kako 38 posto kupaca spremnih potrošiti više od 80 tisuća eura na automobil, razmatra kupovinu automobila na baterijski električni pogon. Gotovo dvije trećine (64 posto) od njih kupilo bi vozilo na električni pogon prije nego vozilo s unutarnjim izgaranjem u slučaju da nudi iste specifikacije.

No, kako stoji u BCG-ovom istraživanju Europe’s High-End Buyers Rethink EV Ownership, proizvođači električnih vozila višeg cjenovnog razreda moraju bolje odgovoriti na neke nedoumice koje muče kupce veće kupovne moći.

Među glavnim nedoumicama koje muče potencijalne nove kupce luksuznih električnih vozila (46 posto) su vrijeme punjenja i dostupnost brzih punjača, dugo vrijeme čekanja i trošak postavljanja kućnih punjača. Za 44 posto ispitanika bitno je pitanje dosega automobila, zatim predvidivosti kapaciteta baterija, posebno u hladnim uvjetima. Ipak, iznimno je važno naglasiti da je riječ o strahovima vozača koji ranije nisu vozili baterijska električna vozila. Oni koji imaju prethodno iskustvo korištenja baterijskih električnih vozila su puno manje zabrinuti i za pitanje vremena punjenja i za doseg.

Proizvođači električnih automobila imaju jedinstvenu priliku privući novu generaciju bogatih potrošača, kaže suautorica izvješća Kathrin Pannier, partnerica i direktorica u BCG-u i dodaje kako će proizvođačima za uspjeh biti potrebno ponuditi vozila s dobrim specifikacijama i performansama, po kompetitivnim cijenama.

Riječ je o potrošačima koji su spremni istražiti tržište električnih vozila, ali su i digitalno pismeni i traže vrijednost za novac, rekla je Pannier.

Prema BCG-ovoj anketi, 70 posto potencijalnih kupaca električnih vozila pripada generacijama milenijalaca i Z generaciji, a jednak je omjer žena i muškaraca: 50-50. Tri četvrtine njih su tech entuzijasti i vole isprobavati nove stvari, a za 75 posto prioritet je sigurnost.

Dinamičnu vožnju voli 65 posto anketiranih, a 64 posto bi odabralo baterijsko električno vozilo prije nego automobil s unutarnjim izgaranjem. Bez čekanja na nove tehnološke napretke, 60 posto njih odmah bi kupilo baterijsko električno vozilo, a isti postotak otvoren je prema kupovini električnih automobila kineskih proizvođača.

(izvor: Hina)

Objava Europsko tržište električnih automobila moglo bi se oporaviti zahvaljujući zainteresiranosti bogatijih kupaca pojavila se prvi puta na Republika.

Taj oštar zaokret dolazi u vrijeme kada se Tesla suočava sa žestokom konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila, koji preplavljuju tržište automobilima čija je cijena samo deset tisuća dolara. Tesla će, kako se doznaje, nastaviti razvijati autonomni robotaksi, prenijela je agencija HINA.

Takva poslovna odluka predstavlja odustajanje od dugogodišnjeg Teslinog cilja razvoja pristupačnog električnog automobila, što je osnivač tvrtke Elon Musk često karakterizirao kao svoju osnovnu misiju.

Prema ciljevima objavljenima još 2006. godine, dobit ostvarena od prodaje luksuznih modela upotrijebila bi se za financiranje niskobudžetnog obiteljskog električnog automobila.

Musk je od tada više puta obećao takvo vozilo investitorima i potrošačima.

Još u siječnju ove godine Musk je poručio ulagačima da Tesla u drugoj polovici 2025. godine planira pokrenuti proizvodnju pristupačnog modela.

Očekivalo se da početna cijena sada već nepostojećeg osnovnog vozila, Modela 2, iznositi oko 25.000 dolara.

Trenutačni najjeftiniji Teslin model, Model 3 sedan, prodaje se u SAD-u za oko 39.000 dolara.

Musk tvrdi da Reuters “laže”

Tesla nije odgovorio na zahtjeve za komentar. Nakon što je priča objavljena, Musk je na društvenoj mreži X objavio da Reuters opet laže”, ali nije naveo na što se to točno odnosi.

Nakon Reutersove vijesti dionice Tesle pale su više od šest posto, ali su povratile dio gubitka nakon Muskove objave.

Otkazivanje projekta pristupačnih automobila dolazi u trenutku kada su Tesla i drugi etablirani proizvođači automobila uzdrmani usporavanjem rasta potražnje za električnim vozilima u Sjedinjenim Državama i Europi te oštrom konkurencijom u Kini.

Da je Tesla nastavio s razvojem jeftinog automobila, prema procjeni tvrtke on ne bi stigao na tržište prije druge polovice 2025. godine, ali ta tržišna niša već je dobrano ispunjena kvalitetnim modelima BYD-a i mnogih drugih kineskih marki.

Analitičari ocjenjuju da Tesla kasni djelomično zbog ključne Muskove odluke iz 2020. godine, nakon što je lansirao svoj hit crossover, Model Y, da se usredotoči na vrlo eksperimentalni Cybertruck umjesto na pristupačan automobil.

Musk je, naime, 2019. predstavio prototip električnog kamiona i predvidio početnu cijenu od oko 40.000 dolara. Vozilo je konačno stiglo prošle godine, ali verzija kamiona s najnižom cijenom neće biti dostupna do 2025., po cijeni od oko 61.000 dolara.

Tvrtka se također borila s problemima u proizvodnji, posebice s pionirskom tehnologijom baterija za kamione.

Kasnije je Musk priznao da si je tvrtka s Cybertruckom “iskopala vlastiti grob”.

U međuvremenu, BYD je ostvario porast prodaje električnih vozila u Kini, s oko 130.000 na više od 1,5 milijuna, ne uključujući njegov uspješan posao u plug-in hibridima i njegov brzorastući izvoz.

BYD već nudi mnoštvo modela niske i srednje klase, uključujući Seagull hatchback za manje od 10.000 dolara.

Kineski proizvođač automobila planira izvoziti taj automobil za više nego dvostruko veću cijenu, ali još uvijek nižu od cilja za jeftini automobil koji je Tesla planirao proizvesti.

/Desk/

Objava Tesla prekida razvoj jeftinog električnog automobila – kineski su daleko jeftiniji i preplavili su tržište pojavila se prvi puta na Republika.

Cijena barela na londonskom tržištu palana 75,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio na 71,34 dolara, analizira Energypress.

To je već treći tjedan zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od lanjskog studenoga, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže razine od kraja 2001. godine.

Posljedica je to zabrinutosti trgovaca u vezi potražnje, s obzirom da su prošloga tjedna američka i europska središnja banka ponovno povećale kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Tim zaoštravanjem monetarne politike, koje traje od početka prošle godine, središnje banke pokušavaju suzbiti inflaciju, što znači usporiti rast potražnje i gospodarstva.

A to, pak, znači i slabljenje potražnje za naftom.

Zabrinutosti za potražnju posljedica su, također, krize nekoliko regionalnih američkih banaka, čija bi propast negativno utjecala na najveće svjetsko gospodarstvo.

Trgovci su se nadali da će oporavak kineskog gospodarstva, nakon ukidanja restriktivnih covid mjera, potaknuti potražnju za naftom.

No, to se samo djelomice ostvarilo jer oporavak nije tako snažan kao što se očekivalo.

Podršku tržištu pružaju, pak, špekulacije o mogućem daljnjem smanjenju proizvodnje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica kako bi se uravnotežilo tržište i podržale cijene.

Nakon pada tri tjedna zaredom, cijene su nafte u znatnom minusu od početka godine. Na londonskom je tržištu cijena barela u odnosu na početak godine pala oko 12, a na američkom oko 11 posto.

Objava Cijene nafte najniže u posljednju godinu i pol pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka udruga rizičara pozvala je članove da ne ‘potcjenjuju trenutnu situaciju‘, nakon što je švicarska banka Credit Suisse sredinom tjedna osigurala 50 milijardi franaka od središnje banke kako bi obnovila likvidnost i povjerenje ulagača.

Problemi u švicarskoj banci nadovezali su se na slom američkog Silicon Valley Banka (SVB) krajem prošlog tjedna zbog masovnog povlačenja pologa koji je potaknuo neuspješni bančin pokušaj da ‘pokrije‘ nerealizirane gubitke na vrijednosti portfelja državnih obveznica.

Europska središnja banka (ECB) ustvrdila je na jučerašnjoj redovnoj sjednici o monetarnoj politici da europske banke imaju dobre kapitalne pozicije, ali je danas sazvala izvanredni sastanak nadzornog odbora kako bi razmotrila utjecaj previranja na financijskim tržištima.

– Brzina i opseg takvih kriznih događaja na tržištu kapitala uvijek su izvanredni – rekao je za Reuters voditelj odjela za upravljanje rizicima njemačkog udruženja rizničara Carsten Linker.

Treba pozornije pratiti njihove potencijalne posljedice ili širenje, rekao je Linker, aludirajući na na međusobnu povezanost tržišta koja bi u kratkom roku mogla izazvati probleme i u Europi.

Njemačka špediterska skupina Hapag-Lloyd priopćila je da ‘pažljivo prati situaciju‘, a na oprezu je i kemijski div BASF.

– Globalizacija je prekrasna, ali otvara i kanale za širenje negativnih posljedica. Osim toga, jednostavno još ne znamo u kojoj mjeri bi posljedice mogle utjecati na europske banke – rekao je partner u bečkoj konzultantskoj kući Schwabe, Ley & Greiner Utz Greiner.

– Očekivao bih da će korporacije poduzeti mjere opreza – kazao je Greiner, sugerirajući da prebacuju gotovinske depozite na tržišta novca.

Također je savjetovao da se kompanije oslanjaju na više banaka i da organiziraju nove kreditne linije, priznavši ujedno da bi te dvije opcije zahtijevale više mjeseci.

Procijenio je da je samo 20 do 30 posto njemačkih malih poduzeća u trenucima tržišnih previranja provodi najbolju praksu u rizničkim poslovima.

Previranja na tržištu koja je izazvao slom SVB-a vjerojatno će tek umjereno utjecati na bankovno i tržište kapitala u Njemačkoj, smatraju u njemačkoj udruzi rizničara.

– Ipak, rizničari ne bi trebali potcijeniti trenutnu situaciju, čak i ako na njih ne utječe ni izravno ni neizravno – poručuju.

/Desk/

Objava Europske tvrtke i rizničari na oprezu zbog problema u bankovnom sektoru pojavila se prvi puta na Republika.