Ovaj sporazum nudi oštar kontrast pojačanoj agresiji koju je ovaj tjedan pokazala Trumpova administracija. Dok je Europa radila na proširenju ere gospodarske suradnje, Sjedinjene Države, njezin nekada bliski saveznik, pokazale su da preferiraju prisilu umjesto suradnje.

Svijet bez Amerike

Dok su u Bruxellesu europski čelnici pregovarali i revidirali pravila kako bi postigli dogovor, s druge strane Atlantika predsjednik Trump odobrio je vojne racije za svrgavanje predsjednika Venezuele i zapljenu tankera s naftom vrijednom milijarde dolara. Dodatno je pojačao prijetnje Kolumbiji, Kubi i Grenlandu.

Konfrontacijski pristup Donalda Trumpa i prihvaćanje trgovinskih ratova paradoksalno su pomogli da se, nakon četvrt stoljeća zastoja, konačno zaključi dogovor između 27 članica EU-a i bloka Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj).

Robert Z. Lawrence, profesor međunarodne trgovine na Harvardu, ističe kako Trumpova politika pomaže u “stvaranju svijeta bez Amerike”. Druge zemlje nastavljaju održavati sastanke skupine G20 te summite o zdravstvu i klimi čak i kada Sjedinjene Države u njima ne sudjeluju.

Otpor poljoprivrednika i talijanski preokret

Sporazum su dugo kočili poljoprivredni interesi i ekolozi u Europi. Kritičari tvrde da južnoamerički proizvođači ne ispunjavaju europske standarde o pesticidima, krčenju šuma i pravima radnika. Francuski poljoprivrednici su čak i ovog četvrtka traktorima blokirali prometnice oko Slavoluka pobjede u Parizu, prosvjedujući protiv uvoza jeftine govedine i piletine.

S druge strane, europski proizvođači automobila i lijekova, posebice iz Njemačke i Španjolske, žude za pristupom golemom tržištu Mercosura. Ključni trenutak dogodio se kada je Ursula von der Leyen ponudila Italiji i drugim skepticima ustupke, uključujući rani pristup pomoći od 45 milijardi eura za poljoprivredu. To je osiguralo potporu talijanske premijerke Giorgije Meloni i potrebnu većinu, unatoč protivljenju Francuske, Poljske, Mađarske, Irske i Austrije.

“Donroeova doktrina” i kineski utjecaj

Zanimljivo je da će sporazum potpisati vlade na čijem su čelu bliski Trumpov saveznik Javier Milei (Argentina) i Trumpov antagonist Luiz Inácio Lula da Silva (Brazil). Washington regiju Južne Amerike smatra svojim “dvorištem”, a Trumpova nova politika, prozvana “Donroeova doktrina” (nadogradnja Monroeove doktrine iz 1823.), usmjerena je na suzbijanje vanjskog utjecaja u regiji.

Trump je najavio da će SAD “upravljati Venezuelom” i preuzeti kontrolu nad njezinim naftnim resursima. Međutim, Kina je trenutačno najveći trgovinski partner Južne Amerike, financirajući mostove, luke i energetsku infrastrukturu kroz inicijativu “Pojas i put”.

Ipak, analitičari poput Jacoba Kirkegaarda smatraju da Kina, baš kao i SAD pod Trumpom, više nije zainteresirana za poštivanje međunarodnih pravila slobodne trgovine. Za zemlje poput Brazila, koje žele partnerstva temeljena na otvorenim tržištima i pravnim okvirima, Europa je postala “jedina opcija na tržištu”.

Objava EU i Južna Amerika stvaraju zonu slobodne trgovine za 700 milijuna ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Poljoprivrednici, investicioni fondovi i općine sada se mogu zaštititi protiv – ili se kladiti na – buduću dostupnost vode u Kaliforniji, najvećem američkom poljoprivrednom tržištu i petoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, prenosi Bloomberg.

Ugovor CME Group Inc., kompanije na globalnom tržištu, iz siječnja 2021., povezan s kalifornijskim tržištem vode od 1,1 milijarde dolara, posljednji je put trgovao u ponedjeljak sa 496 indeksnih bodova, što iznosi 496 dolara po hektaru.

“Klimatske promjene, suše, rast stanovništva i zagađenje vjerojatno će učiniti nestašicu vode i cijene top temama u godinama koje dolaze”, rekao je direktor i analitičar RBC Capital Marketsa Deane Dray. “Definitivno ćemo pratiti kako se razvijaju ove nove financijske ročnice”.

Ujedinjeni narodi već dugo upozoravaju da klimatske promjene na koje utječe čovjek dovode do ozbiljnih suša i sve većih poplava, čineći dostupnost vode sve manje predvidljivom. U Kaliforniji se najnovija akutna suha sezona protezala od prosinca 2011. do ožujka prošle godine, prema američkom Drought Monitoru. Najteže posljedice su viđene u srpnju 2014. godine, s 58% državnog zemljišta koje je pogođeno “iznimnom sušom”, što je dovelo do uništavanja usjeva i pašnjaka kao i drugih vanrednih situacija vezanih s vodom.

Financijske ročnice su vezane uz Nasdaq Veles California Water Index, koji je pokrenut prije dvije godine i mjeri prosječno ponderiranu cijenu vode. Ugovor za vodu iz siječnja 2021., koji je objavljen u ponedjeljak, imao je dvije trgovine.

Nestašica vode

Dvije milijarde ljudi trenutno živi u zemljama koje se bore s problemima s vodom, a gotovo dvije trećine svijeta moglo bi se suočiti s nestašicom vode za samo četiri godine, rekao je u intervjuu Tim McCourt, globalni šef indeksa kapitala i alternativnih investicijskih proizvoda u CME. “Ideja upravljanja rizicima povezanih s vodom zasigurno postaje sve važnija.”

Trenutno, ako poljoprivrednik želi znati koliko će voda koštati u Kaliforniji za šest mjeseci, to je neka vrsta “najbolje pretpostavke”, rekao je u intervjuu Patrick Wolf, viši menadžer i voditelj razvoja proizvoda u Nasdaqu.

Budućnosti će učesnicima na tržištu omogućiti da vide “što je svačija najbolja pretpostavka”, rekao je.

Barton “Buzz” Thompson, profesor zakona o prirodnim resursima na Univerzitetu Stanford, rekao je da, iako “nema pojma” hoće li financijske ročnice biti uspješne, on to ne doživljava kao transformaciju tržišta vode.

“Ne mislim da same ročnice stvarno mijenjaju tržište vode”, rekao je Thompson. “Niti se mijenja rizik po kojem će vode u budućnosti u nekom trenutku biti manje, radi se jednostavno o odgovoru na te stvari.”

CME je odbio označiti potencijalne sudionike na tržištu, osim što je napomenuo da su na burzi javili kalifornijski poljoprivredni proizvođači, javne agencije za vodu, ustanove za komunalne usluge, kao i institucionalni investitori, piše N1.

/Republikainfo.com/

Objava Vodom se trguje kao i zlatnom, naftom… pojavila se prvi puta na Republika.