Srebrnom medaljom u ženskoj štafeti 4×100 metara na Svjetskom atletskom prvenstvu završena je još jedna sjajna sportska karijera – ona Shelly-Ann Fraser-Pryce. Ova jamajčanska džepna raketa osvojila je 28 medalja na svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, od čega trinaest zlatnih medalja, koje su često prolazile ispod radara zbog uspjeha njezinog sunarodnjaka Usaina Bolta.

Rođena 27. prosinca 1986. u Waterhouseu, siromašnoj četvrti Kingstona na Jamajci, Shelly-Ann je odrasla u skromnim uvjetima, uz majku Maxine, koja je radila kao prodavačica na ulici i sama odgajala kćer i dvojicu sinova. U formativnim godinama nije imala ni tenisice za trening sve do srednje škole već je trčala bosa na školskim natjecanjima. Upravo ta skromnost i odlučnost oblikovale su njezin karakter i probudile borbeni duh.

Već u osnovnoj školi pokazivala je izniman talent za sprint, a ozbiljnije se atletikom počela baviti tijekom školovanja na Wolmer’s High School for Girls. Njezini nastupi ubrzo su privukli pažnju trenera Stephena Francisa, koji je u to vrijeme trenirao Asafu Powella, na Sveučilištu u Kingstonu, koji će kasnije odigrati ključnu ulogu u njezinoj karijeri.

Sa samo 20 godina debitirala je na velikoj sceni nakon što je bila peta na jamajčanskim kvalifikacijama kako bi prikupila iskustvo za budućnost. Ipak, kao zamjena za štafetu, osvojila je svoju prvu medalju na Svjetskom prvenstvu u Osaki – srebro, jer je trčala u polufinalu.

Godine 2008. eksplodirala je na svjetskoj sceni. Na Olimpijskim igrama u Pekingu, kao 21-godišnja debitantica, osvojila je zlato na 100 metara i time postala prva Jamajčanka u povijesti koja je osvojila olimpijsko zlato u toj disciplini. Svijet je bio šokiran brzinom i lakoćom kojom je trčala, a mediji su je ubrzo prozvali “Pocket Rocket” (džepna raketa) zbog njezine male visine (samo 152 cm) i nevjerojatne eksplozivnosti. Nakon Pekinga, njezina dominacija se nastavila zlatom u Londonu 2012., brojnim naslovima svjetske prvakinje i stalnom prisutnošću u samom vrhu sprinta.

Njezina lista uspjeha uistinu je impresivna, a njezin osobni rekord na 100 m od 10,60 sekundi ju čini trećom najbržom ženom u povijesti. Gotovo 20 godina dominacije u atletici, što je iznimno rijetko, čini ju prepoznatljivom po dugovječnosti, a zbog njezinih perika u upečatljivim bojama mnogi su je prepoznali na stazi.

Čak i kada se 2011. udala za Jasona Prycea, 2017. rodila sina Zyona i diplomirala u području dječjeg i adolescentskog razvoja i magistrirala psihologiju, njezina karijera nije stala. Kada su mnogi mislili da je njezina karijera gotova nakon što je postala majka, Fraser-Pryce je napravila nevjerojatan povratak. Već 2019. osvojila je zlato na Svjetskom prvenstvu u Dohi, postavši prva majka nakon više od 20 godina koja je trijumfirala na 100 metara.

Osim na stazi, Fraser-Pryce se posvetila i humanitarnom radu. Vodi zakladu za pomoć siromašnoj djeci na Jamajci i promiče obrazovanje kao ključ izlaska iz siromaštva, a otvorila je i svoj frizerski salon Chic Hair Ja. Također je inspiracija mnogim mladim sportašima, pogotovo djevojčicama iz marginaliziranih sredina.

Srebrom u štafeti završila je jedna uistinu veličanstvena karijera koja je ostavila važan pečat u povijesti atletike. Sada će se u potpunosti posvetiti obitelji, ali planira ostati aktivna u sportu i humanitarnom radu, kao mentorica novim generacijama jamajčanskih sprinterica.

Objava Jamajčanska džepna raketa završila svoju bbogatu karijeru pojavila se prvi puta na Republika.

Prema stručnim procjenama, ova vježba u samo sat vremena može sagorjeti i do tisuću kalorija, što ga svrstava na sam vrh ljestvice kada je riječ o potrošnji energije.

Za usporedbu, trčanje po stepenicama potrošit će 800 kalorija, trčanje umjerenim tempom oko 700 kalorija, dok će sat vremena plivanja ili vožnje biciklom sagorjeti između 400 i 800 kalorija – ovisno o intenzitetu.
Drugim riječima, preskakanje užeta može biti učinkovitije od mnogih popularnih oblika kardio treninga.

Zašto troši toliko kalorija?
Ova vježba podiže puls vrlo brzo, angažira noge, ruke, središnji dio tijela i leđa te zahtijeva koordinaciju i izdržljivost. Osim što aktivira cijelo tijelo, radi se o visoko intenzivnoj aerobnoj aktivnosti koja uključuje i anaerobne elemente – što znači da vaše tijelo nastavlja trošiti kalorije i satima nakon što ste završili s treningom.

Prednosti za tijelo i um
Brza potrošnja kalorija – odličan izbor ako imate malo vremena, a želite maksimalne rezultate.
Razvija koordinaciju i ravnotežu – jer stalno radite na ritmu i usklađivanju pokreta.
Poboljšava kondiciju i snagu – posebno u donjem dijelu tijela.
Pristupačno i praktično – sve što trebate je uže i malo prostora.

Kako započeti?
Ako niste dugo preskakali uže, krenite postupno. Već pet do 10 minuta preskakanja u intervalima može biti sjajan dodatak treningu. S vremenom produžujte trajanje i kombinirajte različite stilove skakanja (na jednoj nozi, dvostruki skok, cross).

Tjedni plan za inspiraciju

• Ponedjeljak: 10 minuta preskakanja užeta + 20 minuta laganog hodanja.
• Srijeda: 15 minuta preskakanja užeta u intervalima (1 min skakanja, 30 s odmora).
• Petak: Kombinacija – 5 minuta zagrijavanja s užetom, zatim 20 minuta vježbi snage (čučnjevi, sklekovi, plank), završite s još 5 minuta užeta.

Objava Ovo je vježba koja troši najviše kalorija! pojavila se prvi puta na Republika.

Bez obzira na razinu sportske aktivnosti, radilo se o treningu ili natjecanju na otvorenom u vrućim uvjetima (temperaturama iznad 30-35 stupnjeva), to predstavlja stvarne izazove u smislu termoregulacije, hidratacije i konačno sportske izvedbe, objašnjavaju stručnjaci s Nacionalnog instituta za sport (INSEP), Instituta za biomedicinska istraživanja i epidemiologiju sporta (IRMES), zavoda za javno zdravstvo Francuske i Sveučilišta u Montpellieru.

Takvi uvjeti mogu, u ekstremnim slučajevima, imati dramatične posljedice ako se intenzitet i/ili trajanje vježbanja održe, dodaju.

Globalno zatopljenje u kombinaciji sa sve većom popularnošću sportskih aktivnosti na otvorenom zahtijevaju da se prida još veća pažnja ovom pitanju.

Kada je moguće, opetovano izlaganje toplinskom stresu (npr. 60 do 90 minuta na 35-40 stupnjeva Celzija i 40 posto relativne vlažnosti) tijekom 7 do 14 dana omogućuje tijelu da se aklimatizira na toplinu, napominju istraživači.

Upravo iz tog razloga, prije Igara u Tokiju u ljeto 2021., sportaši su prošli treninge u takvim specifičnim uvjetima kako bi se prilagodili na visoke temperature i vlagu.

No za rekreativce, kada je prevruće, bolje je zamijeniti vježbe na otvorenom onima u zatvorenom prostoru, ako tamo ima svježeg zraka, te planirati izlaske u svježijim dijelovima dana.

Hidracija također igra bitnu ulogu u nadoknadi gubitka vode putem znoja čija se količina povećava u vrućim okruženjima, što pomaže raspršiti višak topline koju proizvode mišići, naglašava ova studija.

Mnogi pojedinačni čimbenici kao što su tip tijela, sportska oprema ili menstrualni ciklus ometaju termoregulaciju i povećavaju rizik od toplinskog udara koji potencijalno može biti i smrtonosan, ističu istraživači.

Iako vrhunski sportaši bolje podnose toplinski stres od rekreativaca, preporuke ostaju iste … fokusiraju se na prilagodbu tjelesne i sportske aktivnosti na manje intenzivnu razinu, te modificiranje vremena i mjesta vježbanja, naglašavaju, također preporučujući produljenje razdoblja oporavka – ne vježbati dva dana zaredom i osigurati dodatan unos minerala.

Objava Liječnici: Sportske aktivnosti na otvorenom treba prilagoditi za vrijeme vrućina pojavila se prvi puta na Republika.