Primjenom zakona sustav fiskalizacije bit će reguliran u skladu s novim suvremenim tehničko-tehnološkim rješenjima, a mogućnost za zloupotrebe, poput poreznih prijevara i utaje poreza, smanjena na minimum. Njegovim stupanjem na snagu osigurat će se obuhvatnost podataka te omogućiti da fiskalizacija postane pouzdan izvor informacija o makroekonomskim kretanjima i trendovima

Donošenjem Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, kao najvažnijeg fiskalnog zakona, Vlada Federacije BiH nastavlja započetu fiskalnu reformu i suzbijanje neformalne ekonomije u cilju jačanja fiskalne stabilnosti i održivog ekonomskog razvoja ovog bh. entiteta, piše Večernji list BiH. Prijedlog ovog zakona predstavljen je na jučerašnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, a novine koje donosi obrazložio je federalni dopremijer i ministar financija Toni Kraljević. Inače, riječ je o reformskom zakonu koji se donosi nakon 16 godina.

Suzbijanje “sive ekonomije”

Primjenom ovog zakona sustav fiskalizacije bit će reguliran u skladu s novim suvremenim tehničko-tehnološkim rješenjima, a mogućnost za zloupotrebe, poput poreznih prijevara i utaje poreza, smanjena na minimum. Njegovim stupanjem na snagu osigurat će se obuhvatnost podataka te omogućiti da fiskalizacija postane pouzdan izvor informacija o makroekonomskim kretanjima i trendovima, piše Večernji list BiH.

Prema riječima dopremijera Kraljevića, svrha novog Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH je uspostavljanje sveobuhvatnog sustava izvještavanja Porezne uprave o poslovnim transakcijama, pružanje besplatnih aplikacija za male obveznike fiskalizacije, smanjenje porezne evazije kroz unakrsnu provjeru podataka u Poreznoj upravi, zatim usklađivanje s europskim smjernicama i modernizacija poreznog sustava, povećanje učinkovitosti naplate poreza i suzbijanje “sive ekonomije”. Navedenim se postižu dva cilja – precizno utvrđivanje iznosa PDV-a koji se prikuplja unutar Federacije te točno određivanje drugih poreznih obveza koje proizlaze iz tih transakcija.

Uspostavljanjem ovog sustava nadzora nad transakcijama osigurava se viša razina fiskalne stabilnosti javnih financija jer se povećava učinkovitost u naplati i neizravnih i izravnih poreza, čime se smanjuje prostor za poreznu evaziju i neformalnu ekonomiju, što pak doprinosi stabilnijem i pravednijem poreznom sustavu.

Kraljević ističe kako Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH postavlja pravila i obveze za sve sudionike u poslovnim transakcijama, čime se smanjuju pravne praznine i mogućnosti za zloupotrebe. – Novim zakonom predlaže se da svaka transakcija mora biti dokumentirana ili putem računa ili faktura, a o svim transakcijama trebalo bi izvještavati Poreznu upravu. Ovim zakonom uspostavlja se sustav elektroničkog izvještavanja o poslovnim transakcijama između obveznika fiskalizacije i Porezne uprave FBiH – navodi Kraljević.

Dodaje kako sustav precizno definira tko su obveznici izvještavanja, odnosno subjekti koji su dužni prijavljivati svoje transakcije, kao i funkcije informacijskih sustava koje ti obveznici koriste za evidentiranje i slanje podataka.

Javna rasprava od 128 dana

U odnosu na trenutačni zakon donesen 2009. godine, ovim prijedlogom Zakona o fiskalizaciji transakcija uređuje se fiskalizacija svih računa u krajnjoj potrošnji u B2C segmentu, izdavanje i fiskalizacija e-faktura između poreznih obveznika u B2B segmentu te fiskalizacija računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela u B2G segmentu. Inače, izradi prijedloga Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH prethodila je javna rasprava na nacrt zakona u razdoblju od 1. siječnja do 8. svibnja 2025. godine. U navedenoj javnoj raspravi u trajanju od 128 dana sudjelovalo je ukupno 60 subjekata, i to 14 zastupnika i izaslanika oba doma Parlamenta Federacije BiH, 22 fizičke osobe, 16 udruga, agencija, zaklada i tijela uprave te 8 gospodarskih društava.

Kao rezultat ove objedinjene i kvalitetne rasprave, prijedlog zakona sada sadrži 90 članaka, što je povećanje u odnosu na prethodni nacrt koji je imao 72 članka. Svaki članak zakona doživio je reviziju i unaprjeđenje, čime je postignut inovativan i kvalitetniji zakon prilagođen potrebama i izazovima fiskalizacije u FBiH, naveli su iz Ministarstva financija FBiH te zahvalili svim sudionicima javne rasprave na značajnom doprinosu u procesu unaprjeđenja zakonskog rješenja.

/Desk/

Objava Novim Zakonom o fiskalizaciji transakcija u FBiH protiv poreznih utaja i sive ekonomije pojavila se prvi puta na Republika.

Inače, danas usvojeni Zakon dio je fiskalne reforme koju je započela Vlada Federacije BiH donošenjem Odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu u visini od 1000 KM.

“Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predstavlja stvarni prelazak iz sfere fiskalnih intervencija u sferu fiskalnih reformi”, kazao je dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH obrazlažući navedeni zakon kojem je predlagač Federalno ministarstvo financija.

Naglasio je kako se ovim zakonskim rješenjem nakon gotovo dva desetljeća u Federaciji BiH zbirna stopa doprinosa smanjuje za 13,25 posto, odnosno za pet i pol indeksnih bodova.

„Eppur si mouve (ipak se kreće)“, zaključio je Kraljević na kraju svog izlaganja, prenosi FENA.

Tom prilikom dopremijer Kraljević je naglasio kako treba imati na umu da povećanje najniže plaće nije i neće biti izolirani potez već dio sveobuhvatne strategije reforme fiskalnog sustava u kojem kontekstu treba promatrati ovu odluku Vlade FBiH.

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima FBiH, te činjenica da je u završnoj fazi rasprave još jedan iz seta fiskalnih zakona koje je pripremilo Ministarstvo financija FBiH – Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH potvrđuje opredijeljenost Vlade FBiH za rasterećenje gospodarstva i povećanje konkurentnosti.

/Desk/

Objava Dom naroda FBiH usvojio prijedlog ministra Kraljevića: Doprinosi umjesto sadašnjih 41,5% ubuduće smanjeni na 36% pojavila se prvi puta na Republika.

Tako udio duga Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na BDP trenutno bilježi rekordno mali iznos. Kako je za Fenu objasnio dopredsjednik Vlade Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević, ukupan udio duga Federacije Bosne i Hercegovine na dan 30.9.2024. godine iznosio je 7,17%, a samo u prvih jedanaest mjeseci ove godine otplaćeno je 1,083 milijarde KM.

Dodaje kako je navedeno smanjenje duga rezultat odgovorne fiskalne politike i pravovremenog servisiranja duga, što govori o efikasnom upravljanju javnim financijama i posvećenosti Vlade FBiH na očuvanju stabilnosti. Vrijedi podsjetiti da je okvir zaduženja Federacije Bosne i Hercegovine definiran Proračunom za 2024. godinu, kao i sama namjena korištenja tih sredstava te tu nema mjesta nikakvim iznenađenjima posebno imajući u vidu proces donošenja proračuna koji je javan i transparentan.

Analizirajući pojedinačne stavke Proračuna za 2024. godinu evidentno je da veliki udio ukupnog proračuna odlazi na različite vrste zagarantiranih i socijalnih davanja ostvarenih posebnim zakonima. Uvažavajući opredjeljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da dodatno jača sve razine vlasti u Federaciji BiH, vidljivo je da je proračunom planirano izdvajanje za kapitalne i tekuće transfere te se u narednim danima očekuje usvajanje odluke o transferu kantonima/županijama u iznosu od 200 milijuna KM.

-Svjesni smo socioekonomskih izazova sa kojima se suočavaju sve razine vlasti te u tom duhu nastavljamo pružati podršku općinama i županijama kako bi osigurali stabilnost i održivost pružanja javnih usluga, zaključio je ministar Kraljević.

/Desk/

Objava Ministar Kraljević: Dug Federacije smanjen za 511 milijuna KM – sada je dužna 2,28 milijardi KM pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izbješćuje FTV, kao i proračun, oba Doma su većinom glasova odobrili i prateći akt, Zakon o izvršenju proračuna FBiH za 2024. godinu.

Također su dali suglasnost na financijske ovogodišnje planove Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje i Zavoda za zapošljavanje, kao i na procjene planova navedenog drugog federalnog zavoda za 2025. i 2026. godine.

Federalni ministar financija Toni Kraljević, podsjećajući da je ukupni ovogodišnji proračunski iznos 7.474.800.209 KM, navodi i da je ovo najviši proračun ikada u Federaciji, za pola milijarde KM viši u odnosu na prošlogodišnji.

– Prvi put su izdvojena sredstva za novorođenčad u Federaciji. To je novi transfer Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u ukupnom iznosu od 16 milijuna KM, koji se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć za svako novorođeno dijete. Nadamo se da će u budućim godinama ovaj broj imati trend rasta, rekao je ministar Kraljević.

U stavci predviđenoj za Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, deset milijuna KM namijenjeno je za pomoć parovima bez djece za postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Po ministrovim riječima, predviđeno je više novca i za usklađivanje mirovina u skladu sa zakonskim propisima.

– Naknade za braniteljske kategorije, po različitim osnovama su uvećane za 9,6 milijuna KM, kao i za neratne invalide, civilne žrtve rata, za projekte namijenjene ovim kategorijama, tako da je za ove kategorije ukupni rast izdvajanja 57,7 milijuna KM, naglasio je Kraljević.

Kreditna linija putem Razvojne banke uvećana je za pet milijuna KM za stambeno zbrinjavanje mladih te sad ukupno iznosi 20 milijuna KM.

Na području poduzetništva, ministar napominje da su u parlamentarnoj proceduri dva zakona – o poduzetničkoj infrastrukturi i o poticaju razvoju malog gospodarstva. Te dvije stavke su značajno uvećane, za 18,4 milijuna KM, čime će biti značajno povećana konkurentnost obrta u FBiH te malih i srednjih poduzeća.

– Kapitalni transferi prema općinama, gradovima i lokalnim zajednicama su uvećani za 50 milijuna KM. To je ujedno i prilika da se za značajan dio infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave osiguraju i dodatni izvori financiranja. Za izgradnju sportske infrastrukture planirali smo 18 milijuna KM i sve jedinice lokalne samouprave imat će pojednako prava aplicirati za ta sredstva kada bude objavljen javni poziv, naveo je Kraljević.

Za Fond solidarnosti, kako je izvijestio, planirano je 50 milijuna KM. To je dosad najveći iznos za ovaj fond, uvećan u odnosu na prošlogodišnje izdvajanje za 16,5 milijuna KM.

Transferi za podršku poljoprivredi su povećani za 11 milijuna KM u odnosu na 2023.

Zatim ukupni transferi Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije veći su za 13,2 milijuna KM, kao i tekući transferi Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za 18,4 milijuna KM, obrazložio je ministar Kraljević.

Izuzev izvanredne sjednice na kojoj je odobren proračun i drugi akti, Dom naroda je danas održao i redovitu, te je usvojen federalni zakon koji je odranije kolokvijalno u javnosti nazvan ‘zakonom o registraciji osuđenih pedofila’.

Puni naziv ovog akta je Zakon o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Propisuje formiranje policijskog registra o počiniteljima kaznenih djela ove vrste, obvezu školama i drugim institucijama u čijem je djelokrugu rad s djecom i maloljetnicima da prije upošljavanja novih kadrova provjere jesu li imena kandidata u ovom registru. Također Zakon podrazumijeva da osuđeni počinitelji ne mogu prilaziti školama ili manifesatijama gdje se okupljaju djeca i maloljetni, kao i da se moraju javljati policiji ako mijenjanju boravište, a ako putuju izvan mjesta boravka, moraju naznačiti gdje idu i koliko se namjeravaju zadržati.

Kritike oporbe

Brojna pitanja nizala su se iz oporbenog tabora u Domu naroda. Ni kritika adresiranih na račun Vlade Federacije nije manjkalo. U vrhu liste spornog manjka vremena za razmatranje proračuna. Najavljena povećanja mirovina i naknada okarakterizirali su kao paravan. A na račun Trojke ponovo su upućene stare optužbe. Njihovi potezi, kako smatra oporba, vode samo ka jednom – ispunjavanja želja HDZ-a BiH.

“Ovo je proračun kreiran da se udovolji HDZ komponenti i ne može se ništa drugo uraditi nego tako”, kazao je DF-ov parlamentarac Žarko Vujović.

“Sve je to sad skraćeno, ubrzano, reducirano. Skraćeni su rokovi i teško je bilo sagledati jedan ovakav dokument. To je svezana vreća i na toj vreći ima nekoliko prozora i kroz te prozore imamo ono što vlast želi da vidimo u prvom planu, povećanje 5-6-7 stavki”, kazao je SDA-ov Muamer Zukić.

Ni značajna povećanja pojednih stavki nisu bila dovoljna za sprječavanje salve kritika iz oporbenih redova. Održavanje sjednice, dnevni red i sve što je usvojeno, sporno je za oporbu – kao i materijal za najavljeno podnošenje apelacija Ustavnom sudu Federacije BiH. No, čini se, iako sporno, ne i presudno da izostane glas za proračun.

“Ali je meni drago da je i oporba podržala proračun – ne svi, ali dobar dio. To najbolje govori i zorno prikazuje da je proračun dobar, da ima dimenziju i socijalnog i razvojnog, ekonomskog”, kazao je NiP-ov Aljoša Čampara.

/Desk/

Objava Federacija BiH dobila proračun za 2024. – za pola milijarde viši nego lani i najviši ikada – prvi novac za novorođenčad pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj portal skreće pozornost kako je posebno zanimljivo što veleposlanici ističu davanje zračnih luka pod koncesiju.

U početku pisma, veleposlanici pohvaljuju rad federalnih organa na usvajanju tri važna energetska zakona kao i zakon o zaštiti civilnih žrtava rata.

No, onda navode što ubuduće očekuju od ove vlade.

“Želimo Vam skrenuti pozornost na jedno hitno pitanje od iznimne važnosti za financijsku stabilnost i ugled Bosne i Hercegovine.

Usklađenost zemlje s međunarodnim standardima na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (SPN/FT) ocjenjuje Odbor stručnjaka Vijeća Europe za SPN/FT (MONEYVAL), a postupak ocjenjivanja završava u veljači 2024. godine.

Ukoliko se do tada ne ispune međunarodni standardi, postoji realna mogućnost da se BiH ponovno nađe na listi jurisdikcija Radne grupe za financijske mjere protiv pranja novca (FATF) i Europske unije (EU) sa strateškim nedostacima u sustavu za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Stavljanje na te liste povlači za sobom političke, ekonomske i financijske posljedice po državu. Ključni korak u pravcu ispunjenja međunarodnih ulova je usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, usklađenog sa pravnom stečevinom EU i preporukama FATF-a. Još uvijek se čeka na imenovanje nadzornih tijela u FBiH, što koči finalizaciju zakona i negativno utječe na usklađenost BiH sa standardima u oblasti SPN/FT. Pozivamo Vas da bez odlaganja riješite ovo pitanje, utvrđivanjem nadzornih tijela unutar postojećih institucionalnih struktura u FBiH”, navode veleposlanici.

Uz to, pozivaju da se riješi pitanje uspostave registra stvarnog vlasništva pravnih osoba u FBiH, što je još jedan važan uvjet za ocjenu MONEYVAL-a.

Kao drugi važan prioritet za Vladu FBiH naveli su provedbu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, što znači formiranje, u javnosti poznatog, federalnog USKOK-a (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta).

“Drugi važan prioritet za Vladu FBiH je provedba Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, koji je usvojen 2014. godine. Očekujemo da Vlada FBiH bez odlaganja osigura privremene i stalne prostorije za specijalizirane odjele. Veleposlanstvo SAD i Europska unija su spremni pomoći Vladi FBiH i osigurati značajnu podršku u provedbi tog Zakona. Stvaranje održivog i djelotvornog sistema za borbu protiv korupcije će dugoročno omogućiti veći napredak za građane FBiH”, istaknuli su.

Oni su dalje naveli socijalno-ekonomske reforme, za koje je navedeno da ne treba više odugovlačiti, a posebno su istaknuli aerodrome za koje smatraju kako ih treba dati pod koncesiju.

Tu imaju pet izdvojenih točaka.

•Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH poticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije s približavanjem uvođenja mehanizma Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).

•Reforma poduzeća u državnom vlasništvu se mora ubrzati. Krajnji cilj je poboljšati mehanizme nadzora i transparentnost; racionalizirati operacije; osigurati stručno i apolitično upravljanje; izraditi i provoditi sektorske strategije; te olakšati ulaganja u javnu infrastrukturu. Praksa biranja rukovodstva u tim poduzećima na temelju politike mora prestati. FBiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja. Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgađati.

•Tržište rada kakvo je danas nije dobro ni za poslodavce ni radnike, posebno za mlade, žene i ugrožene kategorije. Hitno je potrebna nova politika tržišta rada, utemeljena na konkretnoj i koherentnoj dijagnostici i jasno definiranim reformskim mjerama. Potrebno je napraviti razliku između aktivnih i pasivnih tražitelja posla kako bi zavodi za zapošljavanje mogli usmjeriti svoje resurse na one koji zaista traže posao.

•Privatni sektor treba biti motor rasta u FBiH. Vlada FBiH i Parlament FBiH moraju hitno usvojiti novi Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak kako bi što prije stupili na snagu. S obzirom na rekordan rast javnih prihoda, socijalne doprinose je potrebno maksimalno smanjiti kako bi se omogućio rast privatnog sektora, zapošljavanje novih radnika i privlačenje investitora.

•Da bi strukturalne reforme bile koherentne, djelotvorne i učinkovite, Vlada FBiH mora unaprijediti obuhvat i ažurnost dostupnih statistika, uključujući makroekonomske statistike, regionalne račune, ankete o radnoj snazi i statistike vladinih financija.

Johann Sattler i Michael Murphy na kraju navode kako su upoznati s tim da će savjetnici premijera Nikšića i dopremijera imati sastanak u sljedeći utorak na kojem će dogovarati sljedeće korake, a veleposlanici ističu kako su raspoloženi za sastanak s premijerom i dopremijerima kako bi nastavili konstruktivni dijalog, prenosi Raport.

/Desk/

Objava Što Murphy i Sattler očekuju od federalne vlade: Energetska tranzicija, kraj političkim imenovanjima, rast privatnog sektora, federalni USKOK, aerodromi pod koncesiju pojavila se prvi puta na Republika.

Štrajk u osnovnim i srednjim školama u Županiji Zapadnohercegovačkoj (ŽZH) i dalje traje, a županijska ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Ružica Mikulić u obraćanju medijima istaknula je kako se nada da će s predstavnicima sindikata što prije biti postignut sporazum kako bi djeca ponovno mogla sjesti u školske klupe.

– Na zadnjem sastanku s predstavnicima sindikata osnovnih i srednjih škola, koji se dogodio u četvrtak, ponuđene su opcije povećanja plaće od 7 posto i potpisivanje kolektivnog ugovora u kojem smo, na obostrano zadovoljstvo, dogovorili 85 članaka od 86 u jednom i 87 u drugom ugovoru. Ostala su dva članka koja su isključivo vezana uz financije i Ministarstvo financija. Dakle, to je članak koji definira osnovicu i članak koji definira naknade za prijevoz do radnog mjesta. U tom članku vezanom za prijevoz sindikati traže brisanje limita – kazala je ministrica Mikulić, prenosi RTV-HB.

Prema njezinima riječima, na tom sastanku Ministarstvo financija ŽZH iznijelo je stav da su dva modaliteta od ponuđena tri za Ministarstvo neprihvatljiva.

– U prvom traže da osnovica ne smije biti manje od 50 posto prosječne plaće u Federaciji BiH, a drugi modalitet je bio da se od 1. siječnja poveća plaća za 10 posto i od 1. lipnja za još 10 posto. Naglašavam da to nije moj resor i stvarno u dijelove razgovora o financijama ne mogu i ne smijem ulaziti, a opet kažem da sam mišljenja kako će se pronaći zajedničko rješenje ove situacije – istaknula je.

Nakon prošlotjednog sastanka, dodala je ministrica, Sindikat srednjih škola uputio je dopis u kome se navodi da članstvo tog sindikata nije zadovoljno onim što im je ponuđeno i pregovori s njima će se nastaviti.

– Što se tiče Sindikata osnovnih škola, njima plaća nije bila prioritet, njima je prioritet, kako su sami rekli, dogovor oko koeficijenata i to učitelja s visokom školom koji bi se izjednačili s profesorima u srednjoj školi i isključivo drže stav da se navedeni koeficijenti moraju izjednačiti i oni dalje bez toga neće pregovarati – kazala je Mikulić.

Uslijedi li su daljnji razgovori s predstavnicima Sindikata osnovnih škola, od članka do članka kolektivnog ugovora, i postignut je dogovor identičan onome s predstavnicima Sindikata srednjih škola.

– Dopis Sindikata uposlenih u osnovnim školama još nismo dobili na ovu temu. Još uvijek vjerujem da ovo nije veliki broj radnih dana koje smo propustili, što ne znači da sljedeći tjedan ili tjedan iza neće biti previše, ali tvrdim da se ovo još uvijek može bezbolno nadoknaditi i neće štetiti ni učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Vjerujem da će se naći nekakav kompromis – kazala je ministrica.

Istaknula je kako u cijeloj ovoj situaciji interes djece treba svima biti prioritet te je dodala da razumije nezadovoljstvo roditelja.

– Uvažavam nezadovoljstvo roditelja, jer sam i sama roditelj i opravdan je strah roditelja što će biti s obrazovanjem njihove djece. Stavljam naglasak na otežane okolnosti kod učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola kod kojih je i tijekom prošle godine bio upitan izlazak na državnu maturu. Stvarno shvaćam zabrinutost i nezadovoljstvo roditelja i što god učine kod mene imaju opravdanje bez obzira o čemu se pričalo. Prosvjedi su legalni i ja ću pomoći koliko god budem mogla – rekla je Mikulić.

Štrajk prosvjetara komentirao je i županijski ministar financija Toni Kraljević:

– Povećanje plaća je stalna želja i ona će uvijek biti prisutna u sindikalnom djelovanju što je normalno i razumljivo. Mi ćemo nastaviti, nadam se i ovaj tjedan, razgovarati sa sindikatima jer je to itekako bitno. Ostajemo optimisti da ćemo naći zajednički jezik. Ono što Vlada može ponuditi je maksimum u fiskalnom kapacitetu. Svatko na poziciji ministra financija i predsjednika Vlade bio bi sretan da se može ponuditi više. Podsjetit ću da smo mi isplatili tisuću maraka svim uposlenicima, svim proračunskim korisnicima. Postoje bogatije županije u Federaciji BiH, poput Sarajevske i Tuzlanske, koje to nisu učinile.

/Desk/

Objava Zbog štrajka prosvjetara u ŽZH-u treći tjedan prazne škole – Nazire li se sporazum? pojavila se prvi puta na Republika.

Kada je riječ o HDZ-u BiH, ali i SDA-u, tu je posebno podbacio Grad Mostar te ćemo, a što je vrlo vjerojatno, svjedočiti sastavljanju koalicija.

Prozor-Rama, Jablanica, Konjic

I ovih izbora potvrdilo se da je Općina Prozor-Rama ostalo snažno uporište HDZ-a 1990. Ta stranka, njeni kandidati je u ovoj općini osvojila najviše glasova 2.247 (40,02%), dok je HDZ BiH,  čak i u koaliciji sa HSP-om BiH, HDU, HSP AS, HRST-om i HSP H-B, osvojio 1.818 glasova ili 32,38%.

SDA je treća stranka po jačini u toj općini sa osvojenih 859 glasova, a slijedi HRS sa 196, SDP sa 191, DF sa 105, Narod i Pravda sa 75, NES sa 57 glasova itd.

U Jablanici je SDA „u tijesno“ pobijedila s najviše osvojenih glasova, 1.620 (35,17%). SDP je druga po jačini stranka s osvojenih 1.413 glasa (30,68%), a slijede DF Željka Komšića sa 323, SBiH-Platforma za progres sa 313 glasa, NES s 263, NiP 239, SBBiH sa 203 glasa.

Koalicija stranaka koju predvodi HDZ BiH – HSP BiH, HDU, HSP AS, HRAST, HSP HB zadobili su 106 glasova, a HDZ 1990 56 itd.

U Konjicu, rodnom mjestu predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, uvjerljivo je pobjedila SDA s osvojenih 5.088 glasova (42, 37%), a slijedi ju SDP sa 2.686 glasova (22,37%), potom SBiH-Platforma za progres sa 1.394 glasa (11,61%), NES sa 805 glasova (6,7%), DF sa 758, NiP sa 608, SBB sa 177, te HDZ sa strankama koalicije 155, Naša stranka sa 118, HDZ 1990 sa 108 glasova itd.

Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Ravno

U općini Čitluk birači su ponovno donijeli uvjerljivu pobjedu HDZ-u BiH s koalicijom stranaka HSP BiH-HDU-HSP AS-HRAST-HSP HB i to s osvojenih 6.403 glasa (78,55%), a slijedi HDZ 1990 sa 1.541 (18,42%), potom HRS sa 364 (4,35%) . Zanimljivost je da je i Komšićev DF osvojio tek 4 glasa, SDP 5, SDA 6, BOSS Mirnesa Ajanovića 8, NiP 3 itd.

HDZ s koalicijom malih stranak najuvjerljiviji je i u Čapljini, ali s tek nešto više od osvojenih 50,35% glasova – 5.246. Značajno manje glasova ima HRS, ali je ipak druga stranka po jačini s 1.536 glasova (14,74%) dok je samo za 16 glasova manje HDZ 1990.

Slijedi SDA sa 850 glasova, NES sa 283, SDP s osvojenih 258, kalicija srpskih stranaka ‘Ostajte ovdje zajedno za naš Mostar’ sa 164 glasa, DF sa 164 itd.

U Općini Neum, ponovno je daleko najuvjerljiviji HDZ s navedenim koalicijskim partnerima sa 1.415 glasova (65,27%), a slijedi HDZ 1990 s 553 glasa (25,51%) te HRS sa 171 (7,89%) glasa. Potom slijedi SDP koji  je u Neumu dobio tek 10 glasova, te kandidati svih ostalih stranaka s manje od pet glasova ili nijednim.

I u Gradu Stocu se bilježi uvjerljiva pobjeda HDZ-a s koalicijskim partnerima – osvojili su 2.734 glasova (46,77%), a slijedi SDA sa značajnih 1.434 glasa (24,53%), potom SDP sa 499 glasova (8,54%), HDZ 1990 sa 325 glasa (5,56%), NES sa 251 glasom, DF sa 192 glasa, HRS sa 106 glasova itd.

U općini Ravno rezultat HDZ-a je nedostižan – s osovjenih 870 glasova (77,68%), a slijedi HDZ 1990 sa 144 glasa (12,86%), ‘Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar’ sa 88 glasa, HRS sa 12 glasova itd. SDA u ovoj općini nije osvojila niti jedan glas, kao i SbiH, Naša stranka, HNP, NES, SDP, NiP.

Grad Mostar – HDZ BiH značajno podbacio, manje bilježi i SDA, ‘uskrsnula’ ‘Devedesetka

U Gradu Mostaru HDZ BiH je i dalje uvjerljivo najjači politički subjekt, ali ove godine bilježi značajan pad podrške.

Naime, ta stranka s koalicijskim partnerima osvojila je 10.085 glasova (27,83%), a SDA s osvojenih 7.241 glasa (19,98%) je druga politička snaga po jačini u Mostaru, iako i ona bilježi lagani pad.O kojoj se razlici, ali i gubitku, glasova radi pokazuje ostvrt na rezultate od Općin izbora 2018. godine, kada je HDZ BiH osvojio 17.181 glasova, a SDA 11.492 glasa.

Ovih izbora značajan je rezultat HRS-a sa 3.511 glasa (9,69%) što tu stranku ‘cementira’ na treće mjesto po jačini. Slijedi SDP s osvojenih3.245 glasa (8,95%), potom HDZ 1990 sa 2.712 glasa (7,48%), DF sa 2.364 glasa (6,52%), NES sa 2.194 (6,05%), NiP sa 1.715 (4,72%), ‘Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar’ sa 982 glasa, Naša stranka sa 862 glasa itd.

Kada je riječ o HDZ-u, Slaven Zeljko, ujedno i nositelj liste te predsjednik Gradskog odbora Mostar HDZ-a BiH, u Mostaru je osvojio 3.679 glasova (36,48%), a slijedi Damir Džeba s osvojenih 1.769 glasova, a koji je sedmi na listi potom Boris Rozić s 1.453 glasa i tek 14. mjestom na listi, potom dalibor Drlje koji je osvojio 961 glas unatoč što je posljednji, 34. na listi. Darko Pehar broji 930 osvojenih glasova s 32. pozicije na listi, Dominik Marić 839 s 30. pozicije, Oliver Soldo 783 glasa s 10. pozicije itd.

Na listi SDA najviše glasova osvojili su Rašid Hadžović 1.279 glasova koji je bio 15. na listi, Zijat Mušić 1.259 s 14. pozicije, Džafer Alić 1.171 glasova i drugi na listi, te Amir Šelo s 12. pozicije na listi i osvojenih 1.259 glasova itd.

Osvrt na izbore 2018. godine

Na Općim izborima 2018. godine Nevenko Herceg, nositelj liste, a danas aktualni premijer, osvojio je čak 9.280 glasova, Iva Raguž kao druga na listi zadobila je 3.627 glasova, Tomislav Martinović, treći na listi, 3.974, Marija Bošković koja je bila 11. na listi zadobila je 3.838 glasa, Damir Džeba 3.192, Marija Bošković 3.838, Daniel Babić 3.186  itd. Ovih izbora HDZ  BiH u Mostaru je ostao bez ovako značajne podrške birača.

Naime, na Općim izborima prije četiri godine, koalicija stranaka predvođenih HDZ-om BiH u HNŽ-u osvojila je ukupno 38,404 glasa ili 37,87% i ukupno 13 mandata. SDA je tada osvojila 23.159 glasa ili 22,84 posto i 8 mandata, SDP 9.716 i 3 mandata, koalicija Hrvatko zajedništvo HDZ 1990-HS HKDU-HRAST-HSP BiH 7.079 glasa i dva mandata.

SBB je imao 2 mandata zahvaljujući osvojenim 6.196 glasova, DF osvojenih 4.232 glasa i jedan mandat, a HRS 3.266 glasa i također jedan mandat.

Ovdje se radi o preliminarnim, nepotpunim podacima s obrađenih nešto više od 75% biračkih mjesta, no, sadašnje stanje pokazuju da niti HDZ, a niti SDA u HNŽ-u ne mogu sami formirati vlast u ovoj županiji. Naime, prema ovim rezultatima, HDZ bi imao najviše 11 mandata, SDA 6, HDZ 1990 3 ili 4, SDP 3, HRS 2, DF 2, NES 2 i NiP 1 mandat.

Ovo je značajno drukčija slika kada su nakon izbora 2018. godine mandati izgledali ovako: HDZ BiH 13, SDA 8, SDP 3, HDZ 1990-HS HKDU-HRAST-HSP BiH 2, SBB 2, DF 1, HRS 1.

HDZ i Kraljević apsolutni pobjednici u ŽZH-u

Nepotpuni rezultati SIP-a, s obrađenih 93,33% biračkih mjesta pokazuju  da je i ovih izbora HDZ BiH apsolutni pobjednik u toj županiji te da posotji opravdana mogućnost da sami formiraju vlast.

Naime, ovi podaci pokazuju da je ta stranka osvojila čak 23.959 glasova (63,33%), što je porast u odnosu na izbore iz 2018. godine za više od 500 glasova. Slijedi su HDZ 1990 s 6.104 glasa (16,13%), HRS s osvojenih 2.754 ili 7,28% te HSP BiH s 1.799 glasova ili 4,75% , potom HSP dr. Ante Starčević BIH s osvojenih 1.528 ili 4,04%, HSP HB i BiH s osvojenih 1.389 glasa ili 3,67%.

Zanimljivo je da su ove tri pravaške stranke pravaške stranke zajedno osvojile čak 4.716 glasova ili ukupno 12,46%. Ukoliko bi ove rezultate nosila jedna stranka, to bi pravaše katapultiralo kao treću stranku po jačini u toj županiji, no ovako rascjepkani ostaju sa znatno slabijim rezultatom.

No, zanimljivo je i to da je u ŽZH-u SDP osvojio 224 glasa, BOSS Mirnesa Ajanovića 39 glasova, HNP 21, a HSS Stjepana Radića tek 17 glasova.

No, očito je da je Toni Kraljević, aktualni županijski ministar najomiljeniji član HDZ-a BiH u toj županiji – on je zadobio povjerenje čak 12.155 glasača – vrlo visokih 50,73%, dok je nositelj liste i aktualni premijer Zdenko Ćosić osvojio 8.614 ili 35,95% glasova.

Ovih izbora ističe se i rezultat Milana Ševe, 19. na listi, a s osvojenih 10.559 glasova (44,07%), kao i Ivan Jelčić s 12. pozicije na list, a osvojenih 10.316 glasova. Brojke podrške glasača u ŽZH-u su zaista značajne – tek četiri kansidata imaju nešto više od 1.300 glasova, a brojke se u većini kreću od više od 2.000 glasova podrške, do tri, četiri, pet do osam ili devet tisuća glasova.

Kraljević je i tijekom izbora 2018. godine jer je kao šesti na listi osvojio najveći broj glasova 8.681 glas i mandat u skupšini te potom izbor za ministra financija u toj županiji.

Nositelj liste i danas aktualni premijer Zdenko Ćosić prije četiri godine osvojio je 8.037 glasova,, a primjerice Milan Ševo s 19. pozicije na listi nevjerojatnih 7.925 glasova. Slično kao i Ivan Jelčić, kao 12. na list i osvojenih 6.602, te Marko Radić s 22. pozicije s osvojenih 5.268 ili 25. s liste Ivan Damjanović s 5.214 glasa itd.

Osvrnemo li se na rezultate Općih izbora iz 2018. godine, oni pokazuju da je HDZ BiH u koaliciji s HKDU BiH osvojio i tada uvjerljivih 23.508 glasova i ukupno 16 mandata.

Potom slijedi koalicija Hrvatko zajedništvo HDZ 1990-HS HKDU-Hrast-HNL s 3.884 glasa i pripadajuća 3 mandata, HRS s 3.208 glasova i 2 mandata, HSP dr. Ante Starčević BiH-HDU BiH s osvojenih 1.882 glasa i jednim mandatom te HSP BiH s 1.316 glasova i također jednim mandatom, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava U HNŽ-u HDZ i SDA gube po dva mandata, ‘Devedesetka’ uskrsnula – u ŽZH-u HDZ može sam formirati vladu pojavila se prvi puta na Republika.

Učenici srednjih škola Županije Zapadnohercegovačke uskoro bi mogli ponovno biti u školskim klupama.

Dopredsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministar financija Toni Kraljević i ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH Ružica Mikulić održali su danas sastanak sa predstavnicima Nezavisnog sindikata uposlenih u srednjim školama ŽZH. Na ovom sastanku održanom u prostorijama Ministarstva financija ŽZH u Ljubuškom predstavnicima Nezavisnog sindikata uposlenih u srednjih školama ministar Kraljević je u ime Vlade ŽZH uručio prijedlog sporazuma.

Navedeni sporazum predstavnici Sindikata će predstaviti svojim članovima, a istodobno bi ga na svojoj sutrašnjoj sjednici trebala razmatrati i Vlada Županije Zapadnohercegovačke.

Današnjem sastanku prethodio je sastanak ministra Kraljevića i vodstva spomenutog sindikata kojeg su predstavnici sindikata ocijenili konstruktivnim i vođenim u pozitivnoj atmosferi. Prema riječima ministra Kraljevića potpisivanjem predloženog sporazuma udovoljilo bi se većini zahtjeva sindikata, te bi se osigurale veće plaće uposlenicima u srednjim školama, prenose mediji.

-Prostor za povećanje plaća otvorilo je nedavno vraćanje duga za doprinose proračunskim korisnicima iz ranijih godina prema Poreznoj upravi Federacije BiH, odnosno Zavodu zdravstvenog osiguranja ŽZH, Službi za zapošljavanje ŽZH i Zavodu MIO/PIO Federacije BiH u visini od 15.125.741,60 KM. Smatram kako je predloženi sporazum dobar temelj za naredne razgovore koji bi u konačnici trebali dovesti do novog kolektivnog ugovora, kazao je Kraljević izrazivši nadu kako će isti biti potpisan na obostrano zadovoljstvo. Prihvaćanjem spomenutog sporazuma okončao bi se generalni štrajk srednjih škola i djeca vratila u školske klupe.

/Republika/

Objava Nazire se kraj štrajka u srednjim školama ŽZH-a – Ministar Kraljević sindikatima uručio sporazum pojavila se prvi puta na Republika.