Blokada ovog ključnog pomorskog prolaza, kroz koji je prije rata s Iranom prolazilo oko 20 posto svjetske nafte i plina transportiranog morskim putem, traje već gotovo jedanaest tjedana. Zbog toga su cijene energije naglo porasle širom svijeta, dok gospodarstva zemalja Zaljeva trpe ozbiljne posljedice, piše Guardian.

Prestolonasljednik Abu Dhabija, šeik Khaled bin Mohamed bin Zayed Al Nahyan, naložio je državnoj naftnoj kompaniji UAE-a da ubrza realizaciju projekta koji ranije nije bio javno predstavljen. Novi naftovod trebao bi omogućiti transport nafte iz Emirata do luke Fujairah već 2027. godine.

Duplanje kapaciteta i trenutna kriza

Očekuje se da će novi projekt udvostručiti izvozni kapacitet postojeće naftne rute Habshan Fujairah, koja trenutno može transportirati do 1,8 milijuna barela dnevno prema luci na Omanskom zaljevu.

Postojeći naftovod pokazao se od presudnog značaja za UAE nakon što je Iran blokirao prolaz tankerima kroz Hormuški tjesnac, neposredno nakon napada koje su 28. veljače pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael.

UAE i Saudijska Arabija trenutno su jedine zaljevske države koje imaju naftovode za izvoz sirove nafte izvan Hormuškog tjesnaca, uskog prolaza između Irana i Omana.

Izlazak iz OPEC-a i strateški ciljevi

Odluka o ubrzanju izgradnje drugog naftovoda dolazi samo nekoliko tjedana nakon što su UAE napustili OPEC poslije šest desetljeća članstva, što mnogi vide kao jasan znak sve većih nesuglasica sa Saudijskom Arabijom, koja se smatra neformalnim liderom organizacije.

Izlazak iz OPEC-a mogao bi omogućiti UAE-u da u budućnosti proizvodi više nafte nego što bi dopuštale eventualne nove kvote organizacije nakon završetka sukoba i normalizacije trgovine kroz Hormuški tjesnac.

Novi naftovod mogao bi Emiratima omogućiti povećanje izvoza čak i u slučaju produljenja sukoba ili djelomične normalizacije pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac.

Iako točan kapacitet novog naftovoda nije objavljen, procjenjuje se da bi ukupni izvozni kapacitet UAE-a mogao dosegnuti 3,6 milijuna barela dnevno. Time bi se dodatno približili Saudijskoj Arabiji, koja preko svojih naftovoda može transportirati oko sedam milijuna barela dnevno prema luci Yanbu na Crvenom moru.

Objava Gradi se novi naftovod kako bi zaobišao Hormuški tjesnac do 2027. godine pojavila se prvi puta na Republika.

Kroz Hormuz je jučer prošlo samo nekoliko brodova, iako je iranski ministar vanjskih poslova rekao da je otvoren za komercijalne brodove. SAD je produljio privremenu mjeru kojom su ukinute sankcije na rusku naftu kako bi se ublažio pritisak na globalne cijene nafte, koje su jučer snažno pale. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da se pregovori nastavljaju ovog vikenda. Dvije strane davale su različite izjave o tome je li Iran pristao predati sav obogaćeni uranij.

Brodovi obaviješteni da je Hormuz ponovno zatvoren, dva plovila prijavila pucnjavu

Brodovi koji su u subotu pokušali prijeći Hormuški tjesnac primili su radijsku poruku od iranske mornarice da im nije dopušten prolaz, a dva plovila su izvijestila da su pogođena vatrenim oružjem, rekli su izvori iz brodarske industrije.

Nekoliko komercijalnih brodova pokušalo je proći kroz tjesnac nakon što su pomorci u petak dobili obavijest da će prolaz biti dopušten, ali ograničen na putove koje Iran smatra sigurnima.

U subotu su najmanje dva broda izvijestila da su iranski brodovi pucali, rekli su izvori za Reuters. Incidenti su se dogodili u vodama između otoka Kešma i Larka. Brodovi su se vratili, rekli su izvori.

Agencija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) priopćila je da je primila prijavu o incidentu 20 nautičkih milja sjeveroistočno od Omana. Kapetan tankera rekao je da su mu se približile dvije topovnjače Iranske revolucionarne garde i počele pucati na brod. Tanker i njegova posada su sigurni.

Kontejnerski brod također je pogođen vatrenim oružjem, rekao je izvor iz pomorske sigurnosti.

Neka plovila su navela da je iranska mornarica emitirala VHF poruku u kojoj se navodi da je Hormuški tjesnac ponovno zatvoren.

“Pažnja svim brodovima, s obzirom na neuspjeh američke vlade da ispuni svoje obveze u pregovorima, Iran proglašava Hormuški tjesnac ponovno potpuno zatvorenim. Nijednom plovilu bilo koje vrste ili nacionalnosti nije dopušten prolaz kroz Hormuški tjesnac”, navodi se u radijskoj poruci.

Otkako su Sjedinjene Države nametnule blokadu iranskim lukama i obalnim područjima, 23 broda su poslušala naredbe američkih snaga da se vrate prema Iranu, objavila je američka vojska u subotu.

Analitičar Memarian: Rat neće srušiti režim, ali će Iranu ekonomski pogoršati život

Mnogi Iranci shvaćaju da ovaj rat neće srušiti režim, ali će im ekonomski znatno pogoršati život. Iranski režim neće napustiti svoje položaje i pobjeći u Rusiju ili neku drugu zemlju, niti će vojska odložiti oružje. Ostat će i bit će krvavo. Bit će skupo, bez izgleda za bolju budućnost za Irance, kazao je analitičar Omid Memarian iz SAD-a.

Iran objavio da povlači odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca

Iran povlači svoju odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, navodeći kao razlog nastavak američke blokade njegovih luka, priopćilo je u subotu zapovjedništvo oružanih snaga, kako izvještava novinska agencija Fars.

Kontrola nad Hormuškim tjesnacem vratila se u prethodno stanje, a ovaj strateški tjesnac je pod strogom upravom i kontrolom oružanih snaga, rekao je glasnogovornik središnjeg zapovjedništva Hatam-al Anbija, ujedinjene zapovjedne strukture iranske vojske.

Glasnogovornik je rekao da je Iran prethodno “s dobrim namjerama” pristao dopustiti ograničenom broju tankera za naftu i komercijalnih brodova prolaz kroz tjesnac.

Ali nažalost, Amerikanci, sa svojim ponovljenim kršenjima povjerenja koja su dio njihove dosadašnje prakse, nastavljaju se baviti piratstvom i pomorskom krađom pod takozvanim naslovom blokade, rekao je, prema Farsu.

Nakon tjedana gotovo potpune blokade ključne brodske rute, vodstvo u Teheranu u petak je objavilo da tankeri za naftu i komercijalni brodovi ponovno mogu prolaziti kroz Hormuški tjesnac tijekom primirja.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je taj potez, ali je rekao da će Sjedinjene Države zadržati vlastitu pomorsku blokadu, koja se odnosi samo na brodove koji dolaze u i iz Irana, sve dok “naša transakcija s Iranom ne bude 100% dovršena”.

Trump: Primirje bi moglo završiti ako se do srijede ne postigne dogovor

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da bi mogao prekinuti primirje s Iranom ako se do srijede ne postigne dugoročni sporazum o okončanju rata.

Možda ga neću produžiti, ali blokada (iranskih luka) će ostati, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One na povratku u Washington iz Phoenixa u Arizoni. Dakle, imate blokadu i nažalost morat ćemo ponovno početi bacati bombe, kazao je.

Objava Hormuški tjesnac ponovno u blokadi: Trump najavio mogućnost prekida primirja s Iranom pojavila se prvi puta na Republika.

Ali nafta nije jedina roba koja predstavlja ozbiljan dugoročni rizik, prenosi Forbes BiH.

Još jedna duboka ranjivost proteže se kroz prirodni plin, a odatle i do dušičnih gnojiva. Ako bi komercijalna plovidba kroz Hormuški tjesnac bila značajno ograničena, utjecaj bi se proširio izvan tržišta goriva. Dosegao bi izravno globalnu proizvodnju hrane.

To je zato što regija Perzijskog zaljeva nije samo glavni izvoznik energije. Ona je i jedan od najvažnijih svjetskih dobavljača dušičnih gnojiva, temelja suvremenih poljoprivrednih prinosa.

Energija koja stoji iza prehrambenog sustava

Dušična gnojiva počinju od prirodnog plina. Kroz Haber-Boschov proces, metan se pretvara u amonijak, koji se zatim prerađuje u ureu i druge dušične proizvode. U praktičnom smislu, dušično gnojivo je prirodni plin pretvoren u hranu za biljke.

Otprilike polovica globalne proizvodnje hrane ovisi o sintetičkom dušiku. Bez njega bi prinosi usjeva naglo opali.

Globalno se svake godine potroši oko 180 milijuna metričkih tona dušičnih gnojiva (mjereno u nutrijentima). Od toga se otprilike 55 do 60 milijuna metričkih tona uree godišnje preveze kroz međunarodnu pomorsku trgovinu. Bliski istok čini otprilike 40% do 50% te trgovane količine.

I gotovo sav taj izvoz mora proći kroz Hormuški tjesnac.

Drugim riječima, gotovo četvrtina globalno trgovane količine dušičnih gnojiva, i značajan udio ukupne svjetske proizvodnje dušika, prolazi kroz to jedno pomorsko usko grlo koje je sada ugroženo ratom. Nafta je možda arterija globalne ekonomije, ali dušična gnojiva su ključna za globalni lanac ishrane.

Visoko koncentrirana izvozna baza

Opseg proizvodnje grupirane iza Hormuza je značajan:

• Katar godišnje izvozi otprilike 5,5 do 6 milijuna metričkih tona uree i amonijaka iz svog kompleksa QAFCO.
• Iran izvozi oko 5 milijuna metričkih tona uree godišnje, što predstavlja otprilike 10% globalne trgovine.
• Saudijska Arabija doprinosi otprilike 4 do 5 milijuna metričkih tona godišnje putem SABIC-a i srodnih proizvođača.
• Oman i UAE zajedno dodaju nekoliko milijuna metričkih tona.

Zajedno, više od 15 milijuna metričkih tona godišnjeg izvoznog kapaciteta nalazi se unutar Zaljeva. Ako proširite objektiv i uključite amonijak i srodne dušične proizvode, izloženost dodatno raste.

Za razliku od nafte, tržišta gnojiva nemaju značajan strateški zaštitni mehanizam. Sjedinjene Američke Države održavaju strateške naftne rezerve (Strategic Petroleum Reserve) sa stotinama milijuna barela sirove nafte. Ne postoje ekvivalentne zalihe dušičnih gnojiva spremne da ublaže dugotrajan poremećaj.

Trgovina gnojivima uglavnom funkcionira po principu „točno na vrijeme“ (just-in-time). Sezonski skokovi potražnje usklađeni su s ciklusima sadnje, a zalihe nisu formirane da bi apsorbirale velike geopolitičke šokove.

Zašto pravovremenost povećava rizik

Poljoprivredom upravljaju biologija i vremenske prilike.

Na sjevernoj hemisferi, nabava gnojiva se ubrzava prije proljetne sjetve. Ako se isporuke odgode tijekom tog razdoblja, poljoprivrednici se suočavaju s teškim izborima: smanjiti doze dušika, promijeniti usjeve ili prihvatiti veće troškove.

Manja primjena dušika uglavnom dovodi do nižih prinosa. Čak i umjerena smanjenja stopa primjene mogu smanjiti proizvodnju kukuruza, pšenice i riže – osnovnih namirnica koje osiguravaju globalnu opskrbu kalorijama.

Svijet je svjedočio ovoj dinamici 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Cijene gnojiva su naglo porasle, a poljoprivrednici u nekoliko regija su kao odgovor smanjili upotrebu. Prinosi su se u nekim područjima pokazali otpornim, ali je ova epizoda naglasila koliko su prehrambeni sustavi osjetljivi na dostupnost i cijene gnojiva.

Zamjena godišnjeg izvoznog kapaciteta od 10 do 20 milijuna metričkih tona iz Perzijskog zaljeva ne bi bila jednostavna. Za izdavanje dozvola i izgradnju novih postrojenja za amonijak potrebne su godine. Postojeća postrojenja izvan regije obično rade blizu svojih kapaciteta. Povećana opskrba ne može se jednostavno uključiti usred sezone sadnje.

Globalna izloženost je duboka

Ovisnost o dušiku iz Zaljeva je široko rasprostranjena.

• Indija uvelike zavisi o uvoznom LNG-u – većinom iz Katara za poticanje domaće proizvodnje uree. Ako dođe do prekida protoka plina, indijska proizvodnja gnojiva bi se smanjila baš kada se približe ciklusi sadnje.
• Brazil, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, uvozi značajne količine uree s Bliskog istoka. Proizvodnja soje i kukuruza u regijama poput Mato Grossa ovisi o stalnim isporukama gnojiva. Svaki trajni poremećaj brzo bi zategnuo globalnu bilancu žitarica.
• Sjedinjene Američke Države su glavni proizvođač gnojiva, ali nisu izolirane. Značajan dio uvoza uree u SAD prolazi kroz Hormuz. Domaći proizvođači ne mogu brzo dodati milijune metričkih tona nove ponude kako bi zamijenili poremećeni uvoz.

Ovo nije problem regionalne opskrbe. To je strukturna ranjivost ugrađena u globalni poljoprivredni sustav.

Zanemareni prijenosni kanal

Nagli porasti cijena nafte su trenutačni i vidljivi. Cijene benzina se prilagođavaju u stvarnom vremenu, a financijska tržišta reagiraju u roku od nekoliko minuta.

Poremećaji u opskrbi gnojivima odvijaju se sporije, ali potencijalno s težim posljedicama. Smanjena dostupnost dušika danas može dovesti do nižih prinosa mjesecima kasnije. To se na kraju manifestira u smanjenim zalihama, višim troškovima stočne hrane i povećanim cijenama hrane.

Moderna poljoprivreda je u osnovi sustav pretvorbe energije: prirodni plin postaje amonijak; amonijak postaje dušično gnojivo; gnojivo postaje kalorije.

Ako se Hormuški tjesnac suoči s trajnim poremećajima, najvažnija cijena koju treba pratiti možda neće biti sirova nafta tipa Brent. Moguće je da će to biti referentne cijene uree i izvozni tokovi amonijaka. Energetska sigurnost i sigurnost hrane su isprepletene. Kada jedna trgovačka točka obavlja veliki dio trgovine naftom i dušičnim gnojivom, implikacije se protežu daleko izvan tržišta goriva.

Naslovi bi se mogli fokusirati na tankere i cijene sirove nafte. Trajnija priča mogla bi se odvijati u području opskrbe hranom.

Objava Hormuški tjesnac: Svjetsko usko grlo koje drži ključ globalne sigurnosti hrane pojavila se prvi puta na Republika.