Tekst Guardiana prenosimo u cijelosti:

Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nedavni parlamentarni izbori u zemlji bili su “najčišći i najpošteniji” u njezinoj povijesti. Oni su također bili trijumf za njegovu krivo nazvanu Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je pobijedila uvjerljivo. Ali Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imala je drukčiji stav.

Izbori od 17. prosinca, navodi se u izjavi međunarodnog tima promatrača, održani su u “nepravednim uvjetima”, poremećeni “pristranostima u medijima, pritiskom na zaposlenike u javnom sektoru i zlouporabom javnih resursa”.

Zabilježeni su slučajevi zastrašivanja i “ozbiljnih nepravilnosti”, uključujući kupnju glasova i namještanje glasova. Iznesene su i druge tvrdnje da su bosanski Srbi masovno dovoženi autobusima kako bi lažno glasovali u Beogradu.

Kršenje demokratskih normi i vladavine prava u Srbiji postupno se ubrzalo otkako je SNS preuzeo vlast prije više od deset godina – što je školski primjer procesa zarobljavanja države, koji nadzire predsjednik od 2017.

Autokratski nacionalist čiji su politički instinkti iskovani u Miloševićevo doba,  Vučić, također koristi svoju moć i utjecaj za raspirivanje razdora na zapadnom Balkanu, gdje secesionističke kampanje etničkih Srba podržava Beograd. Ali ambicija da se Srbija uvuče u orbitu EU, te tako i dalje od ruskog utjecaja, utišala je zapadne kritike do kompromisne razine, osobito nakon invazije na Ukrajinu.

Ovaj emolijentni pristup uskoro bi mogao biti neuspješan. Dani prosvjeda uslijedili su nakon spornih izbora, nadovezujući se na rastući prosvjedni pokret protiv Vučića koji je započeo u ljeto. Prošlog vikenda deseci tisuća okupljenih na beogradskom trgu također su se suprotstavili vladavini Slobodana Miloševića i pozvali uglavnom šutljivu Europu da podrži njihov cilj. Kao znak gdje leže instinktivne simpatije vlade, Vučićeva premijerka, Ana Bnrabić, zahvalila je Rusiji na pružanju navodnih dokaza da su prosvjedi orkestrirani na zapadu.

Nagovještaji ponovnog regionalnog sukoba obećavaju da će Bruxelles i Washington nametnuti oštriji stav. U studenom je gospodin Vučić zlokobno predvidio da će 2024. donijeti “mnogo više sukoba i nemira” i na Kosovu i u Republici Srpskoj – etnički srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini. U potonjem, separatistički vođa bosanskih Srba, Milorad Dodik, zaprijetio je da će pocijepati Daytonski mirovni sporazum iz 1995. u ime srpskog nacionalnog ujedinjenja. Na Kosovu – čiju neovisnost Beograd i dalje odbija priznati – ozbiljni sukobi na etnički srpskom sjeveru potaknuli su strahove od budućih pokušaja odcjepljenja.

Nade da će izgledi za članstvo u EU uvjeriti srpsku vladu da se pridržava demokratskih normi kod kuće i suzdrže se od potkopavanja susjednih država, pokazale su se neutemeljenima. Ali strateški cilj izolacije Rusije – također neostvaren – znači da Zapad i dalje Vučiću previše dopušta – da slijedi svoj autoritarni, etnonacionalistički program.

Kao jednog od glavnih ulagača u rastuću ekonomiju Srbije, velik dio stanovništva pozitivno gleda na EU i ima gospodarske i diplomatske utjecaje koje može iskoristiti ako to želi. Do sada je odlučivala ne činiti to, zbog razumljivog straha – koji dijeli administracija Joea Bidena – da će Balkan ostaviti još otvorenijim utjecaju Moskve i Pekinga. Ali dok se još više ukopava u istočnom dvorištu EU-a, tretiranje Vučića kao svojevrsnog izgubljenog sina koji će se na kraju popraviti – ne funkcionira, zaključuje u svom tekstu The Guardian.

/Desk/

Objava The Guardian: “Vučićevo zarobljavanje Srbije – problem za Balkan i EU – Ne funkcionira tretiranje Vučića kao izgubljenog sina” pojavila se prvi puta na Republika.

The Guardian navodi izjavu visokog dužnosnika State Departmenta kako je SAD odlučna da se “BiH vrati s litice” zbog secesionističkih prijetnji srpskih nacionalista kao i da, kao opciju, istražuje i mogućnost sankcija.

Derek Chollet, viši savjetnik državnog tajnika Antonyja Blinkena, govorio je uoči današnje sjednice u Narodnoj skupštini RS-a, na kojoj će se, kako se očekuje, glasati hoće li započeti proces istupanja iz Oružanih snaga BiH, pravosuđa i poreznog sustava.

“Takvi koraci, na koje je pozvao nacionalistički vođa Milorad Dodik, predstavljali bi značajan korak ka secesiji. Vjerojatno će doći do šestomjesečnog kašnjenja prije nego što odluke skupštine stupe na snagu, ali bi glasovanjem moglo započeti otkucavanje sata prema mogućem povratku sukoba”, piše Guardian.

“Zabrinutost američke diplomacije”

Podsjeća se da je Chollet, čija je službena dužnost savjetnik State Departmenta, posjetio je BiH prošlog mjeseca u sklopu diplomatske ofanzive Bidenove administracije kako bi se pozabavio dugotrajnim problemima i prijetnjama Dodika da će osnovati srpske oružane snage.

“Zaista smo pokušali ubrzati neke od naših diplomatskih napora kako bi pokušali ovo vratiti s litice”, rekao je Chollet za Guardian. “Primjetan je, gotovo 26 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, govor o potencijalnom povratku sukoba ili velike krize u BiH, što nas duboko zabrinjava”, kazao je on za Guardian.

Tijekom rata, vojska bh Srba provela je široko rasprostranjeno etničko čišćenje, gotovo četverogodišnju opsadu Sarajeva i uništenje UN-ovog “sigurnog utočišta”, Srebrenice. U sukobu je ubijeno oko 100.000 ljudi.

“Biden tijekom rata vojno pomogao bh vladi predvođenoj muslimanima”

Chollet je rekao da je bh čelnicima predao pismo Blinkena, ističući da je mir u BiH prioritet za administraciju.

“Ovo je pitanje s kojim se mnogi ljudi u ovoj administraciji od predsjednika Bidena pa naniže dugo povezuju i s kojim se osobno osjećaju vrlo snažno”, rekao je on, prenosi Guardian.

Guardian podsjeća se da je kao senator, Biden je podržao američku vojnu pomoć bh vladi predvođenoj muslimanima”, a da je Blinken bio u osoblju Vijeća nacionalne sigurnosti kada su SAD vojno intervenirale, a Samantha Power, sada šefica Američke agencije za međunarodni razvoj, bila je novinarka u Sarajevu tijekom rata. Chollet je bio pomoćnik američkog izaslanika Richarda Holbrookea i napisao je knjigu o Daytonskim pregovorima.

Iako Dodika nije briga za sankcije, mogu imati rezultata

Nadalje, kako piše Guardian, druga tema Blinkenovog pisma bila je prijetnja sankcijama političkim čelnicima koji prijete postdaytonskom miru. Dodik, glavna meta te prijetnje, izjavio je da ga nije briga za sankcije, ali Chollet vjeruje da one mogu imati utjecaja.

“Mislim da smo vidjeli neke dokaze da poluga koju imamo, koja uključuje politike poput sankcija, može biti učinkovita i pokušava oblikovati ponašanje”, rekao je.

Što se tiče mogućnosti jačanja međunarodne vojne prisutnosti u BiH, sada samo nekoliko stotina vojnika EU-a, Chollet je rekao da ne želi govoriti unaprijed, ali je dodao da se “istražuju sve opcije”.

Dodikovi poslovni partneri boje se sankcija, biračima dosta ratne retorike

Diplomati koji su nedavno posjetili Banja Luku, kazali su da među poslovnim interesima-partnerima oko Dodika postoji bojazan oko utjecaja američkih kaznenih mjera.

Jelena Subotić, profesorica političkih znanosti na Državnom sveučilištu Georgia, rekla je da se Dodik također morao boriti sa zamorom od ratne retorike sa srpskim biračima.

“Mislim da Dodikovu secesionističku prijetnju trebamo shvatiti vrlo ozbiljno. On je niz godina signalizirao svoje ciljeve, tako da to nije došlo iz zraka”, rekao je Subotić. “Puno veće pitanje je hoće li narod Republike Srpske slijediti. Jedno je baviti se nacionalističkom retorikom, a drugo je zapravo uzeti oružje u ruke.”

Trumpova administracija i EU bili spremni na zamjenu teritorija u BiH i na Kosovu

Kako podsjeća Guardian, tijekom Trumpove administracije, i SAD i EU iznijeli su ideju o etnički utemeljenoj zamjeni zemljišta koja uključuje teritorij u BiH i na Kosovu kao sredstvo za rješavanje regionalnih kriza, ali Chollet je inzistirao da se na to “uopće ne usredotočuje”.

/Republika/

Objava The Guardian: SAD se nada da će “BiH vratiti s litice”, dok Srbi pojačavaju prijetnje secesijom” – Trumpova administracija i EU imale ideju o zamjeni Kosova za RS pojavila se prvi puta na Republika.

“Kad odem kod Putina nema zahtjeva. On samo kaže, ‘u čemu ja mogu pomoći?’. Što god da sam razgovarao s njim, nikada nisam bio prevaren. Ne znam na čemu drugom da zasnivam poverenje, ako ne na tome. Za [kineskog lidera] Xi Jinpinga, on također kaže: ‘Ako postoji nešto u čemu mogu pomoći, tu sam’”, kazao je Dodik za The Guardian.

The Guardian u tekstu koji potpisuje Daniel Boffey iz Banja Luke, navodi da je Dodik posljednjih tjedana naširoko osuđivan zbog njegove namjere da srpski dio Bosne i Hercegovine povuče iz državnih institucija, poput porezne uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage. Prijedlog je u izvješću UN-u opisan kao „odcjepljenje“ i rizik za Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine, kojim je okončan građanski rat nakon raspada Jugoslavije.

Rat je koštao oko 100.000 života.

“Tim mirovnim sporazumom uspostavljena je država, Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju čine pretežno bošnjački Muslimani i Hrvati, i Srpske Republike Srpske. Tročlano Predsjedništvo BiH drže predstavnici te tri glavne etničke grupe. Prema takozvanim bonskim ovlastima iz 1997. godine, značajne ovlasti za donošenje zakona također su dodijeljene uredu visokog predstavnika (OHR) zaduženog za provedbu sporazuma. Te ovlasti je ekstenzivno koristio bivši lider liberalnih demokrata Paddy Ashdown tokom svog vremena kao visoki predstavnik za centralizaciju administracije”, napominje Boffey uz podsjećanje da je do Dodikovih aktivnosti došlo nakon odluke Valentina Inzka o dopunama Kaznenog zakona BiH.

“Sva s**nja su napravila četiri neizabrana stranca!”

Dodik kao i inače ponavlja da i dalje vjeruje u Dayton, ali se protivi odlukama neizabranih stranaca (visoki predstavnici u BiH i sudce u Ustavnom sudu op.a.) koji su donijeli 140 odluka kako kaže bez demokratskog mandata.

“Sva s**nja ovdje su napravila četiri neizabrana stranca. Visoki predstavnici i tri sudca [imenovana od strane Europskog suda za ljudska prava], stranci, u Ustavnom sudu. Oni djeluju kao koordinirani zločinački poduhvat protiv ustavnog uređenja”, kazao je Dodik.

Dodik je nedavno Gabrijelu Eskobaru, zamjeniku pomoćnika američkog tajnika, podsjeća britanski dnevnik, rekao da ga “nije briga” za njegovu prijetnju daljnjim djelovanjem. Ni prijedlozi iz Njemačke o financijskim sankcijama ga ne bi odvratili.

„Nisam ravnodušan, ali nisam izabran da budem kukavica“, rekao je Dodik.

Odbacio krivicu za trenutno stanje

Dodik je britanskom mediju kazao kako će se i dugo očekivana posebna sjednica NSRS održati 10. prosinca te da ima viziju koja bi mogla izgledati slično onome kako danas izgleda Belgija. Čak je iznio i tri različita prijedloga kako to postići.

“Prvi bi, kako je rekao, bio smanjenje trenutne nacionalne vojske za polovicu. Ako to ne želite, onda nećemo imati drugog izbora nego da usvojimo, u skladu s Ustavom BiH, formiranje vojske Republike Srpske, ili proglasimo Republiku Srpsku demilitariziranom republikom. Dakle, tri opcije”, rekao je Dodik.

Dodik je još jednom odbacio krivicu za ono što se događa i za optužbe kako želi sukob u BiH te je rekao da ne želi propast Bosne i Hercegovine. Prema stavu koji je iznio za The Guardian, on “želi da BiH postoji na osnovu Ustava i  ako ne može tako da onda ne mora uopće funkcionirati”, prenosi N1. BiH.

/Republikainfo.com/

Objava Dodik za Guardian kaže da će Putin i Kina pomoći ako mu Zapad uvede sankcije pojavila se prvi puta na Republika.