Na američkoj “crnoj listi” je do početka lipnja 2026. sankcioniran 131 pojedinac i entitet iz šest država Zapadnog Balkana.

Uvjerljivo najviše sankcija odnosi se na Srbiju (49), a potom na Kosovo (29), Bosnu i Hercegovinu (26), Sjevernu Makedoniju (12), Albaniju (8) i Crnu Goru (7), s sankcije se odnose na osobe i pravna lica koja analizirao je Radio Slobodna Europa (RSE).

Sankcioniraju se osobe i javni subjekti koji aktivno podrivaju, opstruiraju ili krše ključne regionalne mirovne i postratne sporazume: Dayonski mirovni sporazum u BiH; Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN na Kosovu; Ohridski okvirni sporazum u Sjevernoj Makedoniji; Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije; Visoku korupciju i podrivanje vladavine prava; Destabilizaciju i ugrožavanje sigurnosti; Izbjegavanje i zaobilaženje sankcija. Odluke o sankcijama donosi Ured za kontrolu strane imovine, skraćeno OFAC (Office of Foreign Assets Control), koja djeluje pri američkom Ministarstvu financija., analizira Radio Slobodna Europa (RSE).

Zašto SAD uvodi sankcije?

Riječ je o popisu pojedinaca i biznisa koje SAD sankcioniraju, u slučaju Zapadnog Balkana, prije svega zbog sumnji na povezanost sa organiziranm kriminalom, korupcijom ili regionalnom destabilizacijom.

Uz to, među sankcioniranima na Balkanu su i oni koji se povezuju sa terorističkim aktivnostima ili malignim utjecajem Rusije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan izricale između 2001. i 2004. godine zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira nakon okončanja rata na prostoru bivše Jugoslavije (91-99.). Sankcije su ponovo postale aktualne desetljeće kasnije, kada su se uvodile zbog korupcije, trgovine narkoticima, terorizma, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Od 2022. godine, među sankcioniranima su i oni koji održavaju veze s Rusijom, izoliranom zbog njene invazije na Ukrajinu.

Odluka  o važenju pravnog mehanizma, koji SAD omogućava uvođenje sankcija državama Zapadnog Balkana, službeno je 22. lipnja 2026, produžena za još godinu dana.

Kada je riječ o šest balkanskih država, na popisu se nalazi 71 entitet i 60 pojedinaca, pri čemu su sankcionirani entiteti (pravna lica) mahom povezani sa sankcioniranim pojedincima.

Ciljane sankcije mogu se odnositi na zabrane putovanja i financijskih restrikcija, pa do ograničenja trgovine i zamrzavanja imovine. Namjera je da se izoliraju pojedinci ili pravni subjekti, kako bi im se ograničio pristup političkim ili ekonomskim resursima, pojašnjava RSE u svojoj analizi.

OFAC ima poseban režim sankcija za Balkan, nastao 2001. godine. Prvobitno su sankcije bile vezane za očuvanje mira nakon ratova devedesetih, dok se danas sve više koriste protiv mreža koje povezuju politiku, biznis i kriminal. Od 2025. dodatno se odnosi i na pokušaje zaobilaženja američkih sankcija. To pokazuje da se američki pristup sankcijama prema Balkanu promijenio – od poslijeratne stabilizacije ka borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i političke destabilizacije.

Zbog čega su sankcionirani na Zapadnom Balkanu

Na sankcijama OFAC-a se iz šest država Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija) nalazi 71 entitet (pravno lice). Dio su 11 programa sankcija.

Sankcionisani su po osnovu: Imovine pojedinaca s liste posebno označenih i blokiranih pojedinaca (Specially Designated Nationals and Blocked Persons List, SND): Blokirani su sva imovina i udjeli u imovini označenih osoba koje spadaju pod jurisdikciju SAD.

Pravilo 50%: Podrazumijeva da je automatski blokiran svaki subjekt u izravnom ili neizravnom m vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba s 50 posto ili više udjela u vlasništvu.

Zabranjene transakcije: Osobama iz SAD, i svima koji obavljaju transakcije unutar ili putem Sjedinjenih Država, što se odnosi na sva pravna i fizička lica iz Amerike, njihove strane podružnice, strane državljane sa boravištem u Americi, kao i na bilo koje transakcije koje koriste američki financijski sustav (poput plaćanja u američkim dolarima).

Rizik od sekundarnih sankcija: Financijske institucije i kompanije izvan SAD koje se bave značajnim transakcijama sa sankcioniranim stranama riskiraju sekundarne sankcije ili mjere provođenja američkog zakona.

Tko su i zašto sankcionirani iz BiH?

Na crnoj listi iz Bosne i Hercegovine trenutno nalazi se 13 udruženja i pravnih lica.

AL FURQAN ima status ugašene i sankcionirane po osnovu Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je u BiH bila registrirana kao udruženje građana fokusirano na kulturne, obrazovne i humanitarne projekte.

Međutim, istrage Ministarstva financija SAD i Vijeća sigurnosti UN utvrdile su da je organizacija služila kao paravan za logističku i financijsku podršku terorističkim mrežama.

Mjere sankcija uslijedile su nakon što su lokalne institucije u BiH (Ministarstvo pravosuđa FBiH) već formalno ugasile i zabranile rad organizacije u studenom 2002. godine. Nevladina organizacija je bila povezana sa saudijskim humanitarnim organizacijama. Glavni pokretač i financijer organizacije bio je bosanski ogranak Al-Haramain Foundation. Datum sankcioniranja: 6. svibanj 2004.

Također je sankcioniran i ugašen AL-HARAMAIN & AL MASJED AL-AQSA CHARITY FOUNDATION, ogranak u BiH. Lokacija: Pored BiH, od država Zapadnog Balkana, organizacija Al-Haramain bila je locirana i u Albaniji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist Aktivnosti: Al-Haramain je bivša nevladina humanitarna organizacija koja je trajno zatvorena i stavljena pod međunarodne sankcije zbog financiranja terorizma, kako su utvrdile istrage OFAC-a i UN-a.

Organizacija je službeno prestala s radom krajem 2004. godine, a potpuno je brisana iz registra u BiH 2008. godine. Datum sankcionisanja: 6. svibanj 2004.

Isto vrijedi i za AL-HARAMAIN ISLAMIC FOUNDATION, također ugašenu i sankcioniranu organizaciju iz Travnika i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Prije nego što su joj ukinute dozvole za rad i blokirana imovina, nakon istrage koju su vodile međunarodne i domaće sigurnosne agencije, organizacija je provodila aktivnosti humanitarnog rada, vjerskuh edukacija, izgradnje objekata.

Nakon prve blokade 2002. godine, organizacija je pokušala nastaviti iste aktivnosti osnivanjem prividno novih udruženja, poput organizacije “Vazir” (Vezir) u Travniku. Datum sankcioniranja: 11. ožujka 2002.; entitet “Vezir” sankcioniran je u prosincu 2003.

Na popisu sankcioniranih i ugašenih organizacija je i BENEVOLENCE INTERNATIONAL FOUNDATION iz Sarajeva i Zenice.

Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Istraga Federalnog istražnog ured (FBI) u Americi utvrdila je da organizacija djeluje pod maskom humanitarne pomoći i usmjerava sredstva borcima u Afganistanu i Čečeniji. Datum sankcioniranja: 19. studeni 2002.

Sankcionirana i ugađena je i BOSANSKA IDEALNA FUTURA izZenice i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je djelovala kao podružnica organizacije Benevolence International Foundation (BIF) u Bosni i Hercegovini. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Opstruiranje Daytonskog sporazuma

Status ugašene i sankcionirane također ima i BIO CORPORATION (BOSNIAN INVESTMENT ORGANIZATION) iz Sarajeva koja je bila registrirana kao investicijska organizacija / financijsko društvo.

Američko Ministarstvo financija je u svibnju 2003. godine utvrdilo da je ova organizacija služila kao paravan za aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost na Balkanu. Kompanija je povezana sa Milovanom Cickom Bjelicom koji je na OFAC listi zbog navodnog pomaganja osobama optuženim za ratne zločine i opstruiranja provođenja Daytonskog sporazuma.

Bjelica je dugogodišnji političar u BiH, bivši načelnik Općine Sokolac i visoki dužnosnik SDS-a. Bjelica je u 2025. godini nastavio svoje političko djelovanje kroz lokalne i regionalne strukture SDS-a. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Slično vrijedi i za GLOBAL RELIEF FOUNDATION, INC. iz Sarajeva, a koja je također ugašena i sankcionirana, a ova svoje podružnice ima i u Albaniji i u Srbiji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Nalazi se i na konsolidiranim listama sankcija Svijeća sigurnosti UN i EU. Aktivnosti: Organizacija je u BiH i svijetu službeno djelovala pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, dok je u pozadini služila kao paravan za financiranje ekstremističkih grupa i širenje propagande – kako je utvrdila istraga koju su zajednički provele američke savezne agencije (FBI i Ministarstvo financija), međunarodne vojne snage u BiH (SFOR), te domaće institucije neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. Datum sankcioniranja: 18. listopada 2002.

Sankcije zbog kriminala i suradnje s Rusijom 

Na popisu sankcioniranih iz BiH je ugostiteljski HOTEL CASA GRANDE – SARAJEVO, a koji pod isim imenom postoji i u Ulcinju u Crnoj Gori. Kako se navodi, sankcioniran je po programnu ‘SDNTK (Značajni trgovci narkoticima). Poduzeće je sankcionirano kao dio mreže Nasera Keljmendija koji je također na OFAC crnoj listi.

Sud BiH je 2013. službeno blokirao i privremeno konficirao hotel (zajedno sa nekoliko drugih nekretnina u kantonu Sarajevo), pod sumnjom da je kupljen novcem stečenim nelegalnim aktivnostima. Blokirana he i Keljmendijeva imovina u Sarajevu. Datum sankcioniranja: 24. ožujka 2015.

Nadalje, na listi sankcioniranih iz BiH je i INZINJERING-BN BIJELJINA D.O.O. iz Bijeljine u RS-u i to po programu RUSSIA-EO14024

Aktivnosti: Trgovina na veliko ostalim strojevima i opremom, što uključuje i trgovinu strojevima za industriju te navigaciju, kako je registrirana u poslovnim bazama u BiH. Datum sankcionisanja: 16. studenoga 2023. Entitet je pod sankcijama vezanim za Rusiju, zbog veza s vlasnikom tvrtke Savom Cvijetinovićem nadimka Tigar. Cvijetinović, biznismen iz bh. entiteta RS, član je Izvršnog odbora SNSD-a  Saveza i odbornik u Skupštini općie Lopare.

Sankcionirana je i agencija za zaštitu ljudi i imovine, PUMA SECURITY COMPANY iz Mostara i Čapljine, također po programu BALKANS.

Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003. godine. Tvrtka je prestala postojati pod tim imenom, i početkom 2009. godine prodana je banjalučkoj tvrtci Sector Security koja aktivno posluje. 

Sankcionirana i potom ugašena je i REVIVAL OF ISLAMIC HERITAGE SOCIETY, ogranak u BiH iz Sarajeva. Organizacija je imala registrirane ogranke u Albaniji i na Kosovu. Sankcionirana je po programz: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Aktivnosti Revival of Islamic Heritage Society (RIHS) u BiH (koja je djelovala i pod nazivom Kuvajtski zajednički komitet za pomoć) službeno su bile predstavljene kao humanitarni, obrazovni i socijalni rad.

U periodu od 2002. do 2005. godine, ogranak u BiH primio je oko 14 milijuna eura izravno od sponzora iz Kuvajta preko računa u domaćim bankama (poput tadašnje Volksbank i Privredne banke Sarajevo), što je privuklo pažnju financijskih istražitelja. Šef organizacije za Balkan, Osman Ahmed Otman Al-Hajdar, bio je pod istragom zbog sumnje da je koristio mrežu udruženja u BiH, Albaniji i na Kosovu za logističku podršku i slanje dobrovoljaca na ratišta u Irak. Istragu su vodile američke obavještajne i financijske institucije, u bliskoj suradnji sa Komitetom za sankcije UN. Datum sankcionisanja: 13. lipnja 2008. godine.

Paravani za terorizam

Poznato je i da je već 16. prosinca 2004. godine sankcionirana SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) sa sjedištem u Banja Luci, a po programu BALKANS. Aktivnost: Politička stranka SDS je jedina politička stranka u BiH koja se nalazi na OFAC listi, a sankcionirana je zbog opstrukcija Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH donio privremeni akt kojim SDS može na izbore usprkos sankcijama.

Status ugašene i sankcionirane ima i organizacija TAIBAH INTERNATIONAL, ogranak u BiH iz Sarajeva, Visokog i Travnika. Organizacija je službeno prestala s radom u BiH 10. prosincaa 2004. godine, po osnovu rješenja Federalnog ministarstva pravde o brisanju iz registra. Sankcionirana je po osnovu Programa: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Kulturno-izdavačka djelatnost koristila je kao paravan, kako je utvrđeno istragom koju su vodile lokalne institucije i američko Ministarstvo financija. Legalan status i prisustvo na terenu je osiguravano prevođenjem, tiskanjem i distribucijom vjerske literature u BiH. Datum sankcionisanja: 6. svibnja 2004, piše RSE.

/Desk/

Objava Od 13 sankcioniranih osoba i pravnih lica u BiH – čak 10 na crnoj listi zbog podrške islamskom terorizmu pojavila se prvi puta na Republika.

Novousvojena Instrukcija precizira koje mjere nadležna tijela trebaju poduzimati prema neprofitnim organizacijama koje su ocijenjene kao rizične u pogledu mogućeg financiranja terorističkih aktivnosti.

Od institucija se traži da djeluju ciljano i proporcionalno kako bi se spriječila zlouporaba ovog sektora, ali i očuvalo legitimno i zakonito djelovanje neprofitnih organizacija.

Prijedlog Instrukcije utemeljen je na Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je usklađen sa sekundarnim izvorima prava Europske unije.

Dokument je prethodno razmatran u sklopu Stalnog koordinacijskog tijela te je usklađen s odgovarajućim preporukama FATF-a, uz naglašavanje pristupa utemeljenog na riziku i proporcionalnosti mjera.

Za provođenje Instrukcije zadužena su sva javna tijela na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, a svako od njih obvezno je postupati u skladu sa svojim nadležnostima prilikom nadzora i primjene predviđenih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama.

/Desk/

Objava Udruge pod povećalom – Rigoroznija pravila zbog sprječavanja zloupotrebe neprofitnog sektora i terorističkih aktivnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Državno odvjetništvo u Düsseldorfu ranije je izdalo uhidbeni nalog protiv njega, priopćila je glasnogovornica odvjetništva, prenose njemački mediji.

„Polazimo od toga da je počinio kaznena djela prijevare i da je novcem koji je na taj način pribavio imao namjeru organizirati i planirati napad”, rekla je glasnogovornica.

Prvobitna istraga zbog prijevare

Muškarac iz BiH uhićen je u ranim jutarnjim satima u srijedu (9.7.) u Essenu. Tereti ga se za prikupljanje novca za islamistički teroristički napad.

Policija i Državno odvjetništvo su prvobitno vodili istragu zbog prijevare. Prevarantske radnje su se, prema navodima, odnosile na kupovinu i prodaju skupocjene elektronske opreme. Istražni organi pretpostavljaju da su ti uređaji naručivani, ali da nikada nisu bili plaćeni, izjavila je državna odvjetnica Alexandra Wiese za njemačku novinsku agenciju dpa.

Racije i u drugim gradovima NRW

Istražitelji su tijekom noći pretresli više objekata i u drugim gradovima Sjeverne Rajne i Vestfalije (NRW), koji pripadaju mogućim suučesnicima, osobama koje su znale za planove ili svjedocima.

Još nije jasno tko je od njih znao za moguće terorističke planove osumnjičenog. Tijekom pretresa u Essenu, Dortmundu, Düsseldorfu i Soestu su, između ostalog, zaplijenjeni i digitalni mediji koje istražitelji sada analiziraju. Dpa piše da se ne zna u kojem stadiju su bili eventualni planovi za teroristički napad u Njemačkoj.

„Vani hodaju ljudi koji žele uništiti naše vrijednosti”

Ovog jutra oglasio se i ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne i Vestfalije, Herbert Reul (CDU): „Vani hodaju ljudi koji ne poštuju naše vrijednosti i način života i žele ih uništiti.”

Sigurnosne službe daju sve od sebe da „zaustave te tipove”, rekao je ministar. On je naglasio odlučnost istražitelja: „Tko kod nas planira terorističke napade, mora računati s tim da će mu jednog jutra specijalna jedinica pokucati na vrata – i to pravovremeno”, prenosi DW.

Također, AFP piše kako se radi o 27-godišnjem muškarcu te, pozivajući se na izjavu iz policije, kako je policijska istraga počela zbog sumnje na organiziranu prijevaru, a vlasti su kasnije utvrdile da su prikupljena sredstva trebala biti korištena za financiranje ekstremističkog terorističkog napada.

/Desk/

/Desk/

Objava U Njemačkoj uhićen državljanin BiH zbog planiranja terorističkog napada pojavila se prvi puta na Republika.

Smatra se da je austrijski tinejdžer koji je ubijen prošlog tjedna, nakon što je ispalio hitac iz starinske puške na njemačku policiju u Münchenu, bio pod utjecajem islamističkog ekstremizma. Ali osamnaestogodišnji Emrah I., koji je došao iz malog grada u regiji Salzburga, jedva da je posjećivao svoju lokalnu džamiju. Niti je pustio bradu niti se oblačio kao radikalni islamist.

Jedina stvar koja je mogla predvidjeti njegovo ponašanje u Münchenu dogodila se početkom 2023. godine. Tada je austrijska policija, istražujući pritužbe na tučnjavu u njegovoj školi, pronašla video snimke iz kompjutorske igrice na njegovom telefonu. U njima je ukrašavao scene zastavom Al Kaide. Ali ništa drugo nisu našli, piše u svojoj analizi ove teme Deutsche Welle.

Policija sada vjeruje da je u posljednjih nekoliko mjeseci tinejdžer radikaliziran na internetu.

Raste broj tinejdžera terorista

On nije sam. Između ožujka 2023. i ožujka 2024., istraživači Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izbrojali su 470 relevantnih pravnih slučajeva u vezi s ekstremističkom skupinom „Islamska država” ili IS. Tinejdžeri ili maloljetnici su bili uključeni u najmanje 30 od njih. Po navodima Instituta „ovaj broj može biti znatno veći s obzirom na to da mnoge nacije ne objavljuju podatke o starosti za uhićene”.

Druga studija, koju je vodio Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, analizirala je 27 nedavnih slučajeva vezanih za Islamsku državu i otkrila da su u dvije trećine slučajeva uhićene osobe u Europi bili tinejdžeri.

Tijekom proteklog tjedna četrnaestogodišnjak je uhićen u Urugvaju nakon što se na mreži izjasnio kao terorist “vuk samotnjak”, a jedanaestogodišnji dječak je uhićen u Švicarskoj prošlog petka zbog širenja ekstremističkih poruka na društvenim mrežama.

Smišljeno vrbovanje zapadnih tinejdžera?

Iako je vojno poražena do 2017., skupina Islamska država i dalje postoji. Njezine aktivnosti se sve brutalnije rasplamsavaju u afričkim zemljama. A poznat je i ogranak sa sjedištem u Afganistanu pod imenom Islamska država provincije Horasan, koji se prema promatračima sve više fokusira na vanjsku komunikaciju.

Od siječnja ove godine, afganistanski ogranak ohrabruje svoje sljedbenike da izvrše napade „vuka samotnjaka” u Europi, koristeći prednosti velikih događaja poput Olimpijskih igara, koncerata i nogometnih utakmica.

Ali stručnjaci ne misle da su te poruke posebno namijenjene europskim tinejdžerima. Povećanje broja tinejdžera napadača, po mišljenju stručnjaka, ima više veze s načinom na koji društveni mediji i platforme za razmjenu poruka omogućavaju tinejdžerima pristup sadržajima Islamske države.

Napade tinejdžera obično „inspirira” Islamska država, ti napadi nisu poput drugih direktno naređeni iz Afganistana. Situacija se jako razlikuje od one iz 2014., kada je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. Tada su potencijalni regruti često bili u direktnom kontaktu s rukovodiocem na Bliskom istoku koji ih je ohrabrivao da napuste domove i dođu u „kalifat“.

Lucas Webber, istraživač u njujorškom sigurnosnom istraživačkom centru The Soufan Center kaže da je djelovanje sada mnogo decentralnije i da postoji održivi, organski aparat zajednice.

Pieter Van Ostaeien, analitičar koji istražuje Islamsku državu više od jednog desetljeća kaže: „I dalje imate središnju medijsku službu i središnje zapovjedništvo, koje je upravljalo, na primjer, napadima u Rusiji. Ali mislim trenutno da postoji mnogo raznovrsnija mreža koja regrutira ove mlade ljude.

„To je više difuzna mreža u kojoj imate djecu u svojim online-krugovima, u ovim zajednicama, koja žele biti utjecajna“, potvrđuje Moustafa Ayad, izvršni direktor za Afriku, Bliski istok i Aziju u londonskom Institutu za strateški dijalog, koji istražuje ekstremizam svih vrsta. „Ideologija i dalje igra ulogu – to ne možete zanemariti – ali stvaranje memova i prezentacija na Tiktoku Islamske države kraćim video snimkama, na lokalnim jezicima, približava svoje ideje mladim ljudima.”

Video snimke imaju i prepoznatljivu mračnu estetiku, napominje Ayad, za koju kaže da “u nedostatku boljeg izraza, ima novi aspekt ‘džihadistički cool'”.

Brža radikalizacija?

Postoji mnogo primjera takvih mreža, objašnjava Ayad. U slučaju planiranog napada na koncerte Taylor Swift u Beču, austrijska policija je pregledala digitalne konekcije osumnjičenog devetnaestogodišnjeg Austrijanca. Njemačka policija je potom u Brandenburgu privela petnaestogodišnjaka, za kojeg se sumnjalo da je bodrio Austrijanca.

Slična situacija je izašla na vidjelo nakon što je u travnju nožem izboden jedan australski biskup. Nakon pregleda povezanosti na društvenim mrežama šesnaestogodišnjeg počinitelja, optuženo je još šest tinejdžera. Svi su bili u kontaktu, preko aplikacije za razmjenu poruka Signal, u grupi za ćaskanje koju su pokrenuli pod nazivom „Planovi”.

Mreže su difuzne i organske, nitko ne zna koliko su zaista velike, a platforme ne čine dovoljno da uklone ekstremistički sadržaj, napominje Ayad. Postoji i drugi problem. Po riječima šefova francuske i švicarske državne sigurnosne službe, proces radikalizacije je sve brži. „Ne mogu govoriti o brzini [radikalizacije], ali mogu govoriti o količini sadržaja i broju pojedinaca koji komuniciraju na više platformi“, objašnjava Ayad.

Zašto tinejdžeri nasjedaju na ovo?

Osnovna poruka koju je teroristička grupa Islamska država uvijek forsirala ostaje ista. Kaže da svijet progoni muslimane, ali ako se pojedinac kojem se obraćaju pridruži, zajedno će biti jači. Otuđenim ili marginaliziranim tinejdžerima koji traže nešto čemu bi pripadali, ili skup pravila u kompliciranom svijetu, ovakva poruka može biti privlačna, kažu psiholozi.

Postoje i politički čimbenici koji igraju ulogu. Islamska država koristi sukob u Gazi kao dokaz da „ostatak svijeta mrzi muslimane” i da se njihove pristaše trebaju osvetiti, kažu stručnjaci.

„Broj civilnih žrtava [iz Gaze] snimljen kamerom, lako dostupan svima, naglašavajući smrt i razaranje, također će utjecati na djecu”, objašnjava Ayad. „Znamo da takva vrsta nasilnog sadržaja tjera djecu da se povuku ili postanu agresivnija.

Uspon krajnje desnice u Njemačkoj, kao i trenutna rasprava oko imigracije i islamofobije u zemlji, također će vjerojatno utjecati na marginalizirane tinejdžere iz tih zajednica. Ekstremnija desnica izaziva više džihadističkog ponašanja. To je tako jednostavno”, rekao je Van Ostaeien za DW. „Obje ove grupe jačaju jedna drugu”.

Dakle, koliko nas trebaju zabrinjavati takvi tinejdžeri koje neki tabloidi već nazivaju „Tiktok teroristima”? „Sljedbenici Islamske države prave veliku pompu i prijete”, kaže Ayad. „Ali ne mislim da smo na istoj razini kao 2015. i 2016. Kada je riječ o ovoj djeci, njihove urote obično nisu stvarno promišljene. Ali mogle bi imati ogromne implikacije, ako zaista uspiju. Potreban je samo jedan uspješan napad.”

/Desk/

Objava Kako ekstremitička tzv. ‘Islamska država’ vrbuje europske tinejdžere za terorizam? Na internetu. pojavila se prvi puta na Republika.

Osim udruživanja u terorističku organizaciju i planiranje državnog udara, tj. veleizdaje, jednog od okrivljenih se tereti za pokušaj ubojstva zbog toga što je tijekom uhićenja krajem 2022. pucao na policajca.

U Stuttgartu su pred sud izvedeni pripadnici tzv. vojnog krila „Građana Reicha“ („Reichsbürger“), među kojima je i bivši časnik Bundeswehra.

U Frankfurtu bi 21. svibnja trebao započeti drugi od tri procesa, a u tom suđenju bi se na optuženičkoj klupi trebao naći i Heinrich XIII. Princ Reuss, koji se smatra čelnikom pokreta. U lipnju bi u Muenchenu trebao započeti i treći proces.

Pravosudni organi su priopćili da je slučaj podijeljen na tri sudska procesa zbog obujma materijala i broja optuženih.

Ukupno bi se na optuženičkoj klupi trebalo naći 27 pripadnika pokreta „Građana Reicha“, skupine koja ne priznaje SR Njemačku niti njezine institucije.

Njezini pripadnici priznaju Njemačku u granicama iz doba Njemačkog carstva što znači istočnu Prusku tj. dijelove Poljske. SR Njemačku smatraju tvorevinom “savezničkih okupatora”.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser je početak suđenja označila kao dokaz funkcioniranja pravne države.

“Da do sada najveća teroristička skupina u povijesti SR Njemačke stoji pred sudom pokazuje snagu naše pravne države”, rekla je Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) za javni servis ZDF.

Faeser je najavila i oštriju borbu pravne države protiv desničarskih grupacija poput “Građana Reicha”. Proces u Stuttgartu je započeo s preko sat vremena zakašnjenja zbog velike gužve koja je vladala ispred suda.

Pripadnici “Građana Reicha” koji se sada nalaze pred sudom uhićeni su tijekom racije izvedene krajem 2022., kada je diljem Njemačke izvršen pretres u 150 stanova zbog naznaka da članovi skupine pripremaju oružani državni udar. Proces u Stuttgartu bi trebao trajati do siječnje sljedeće godine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Njemačkoj počelo suđenje desničarskoj skupini ‘Građani Reicha’ za terorizam pojavila se prvi puta na Republika.

Kako navode iz Tužiteljstva BiH, protiv osumnjičenog je podneseno izvješće Državne agencije za istrage i zaštitu-SIPA, a osumnjičen je da je, dana 18.04.2024.godine, na društvenoj mreži javno objavio video snimak uznemirujućeg sadržaja u kojem prijeti široj populaciji stanovništva, da je mudžahedin i u kojem isti najavljuje ubojstva “kjafira – nevjernika”.

Osumnjičeni je nakon objave identificiran, lociran i lišen slobode, a od njega su oduzeti predmeti i sredstva koji će biti korišteni kao dokaz u postupku.

“Osumnjičeni je pod istragom zbog krivičnog djela terorizma iz člana 201. Kaznenog zakona BiH. Mjera pritvora predložena je iz razloga opisanih u članu 132. stav 1. tačke c) i d), odnosno zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponovo učiniti kazneno djelo ili dovršiti započeto, kao i zbog naročitih okolnosti izvršenja kaznenog djela, gdje bi puštanje osumnjičenog na slobodu prouzročilo uznemirenje javnosti i građana. Na ročištu povodom prijedloga za pritvor postupajuća tužiteljica će detaljno obrazložiti pritvorske razloge”, navedeno je iz Tužiteljstva BiH.

/Desk/

Objava Tužiteljstvo traži pritvor za osumnjičenog za terorizam pojavila se prvi puta na Republika.

Attal je u objavi na X rekao da je odluka, koja dolazi nekoliko mjeseci prije nego što će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, donesena “u svjetlu preuzimanja odgovornosti za napad (u Moskvi) od strane Islamske države i prijetnji koje opterećuju našu zemlju.”

Francuski sustav terorističkih uzbuna ima tri razine, a najviša se razina aktivira nakon napada u Francuskoj ili inozemstvu ili kada se smatra da je prijetnja od napada neizbježna, prenosi HINA.

Omogućuje iznimne sigurnosne mjere kao što su pojačane patrole oružanih snaga na javnim mjestima kao što su željezničke postaje, zračne luke i vjerska mjesta.

Sastanak sigurnosnih službi

Četrdeset osam sati nakon napada u Moskvi u petak, čiji je bilans zasad još privremen, 137 mrtvih, državni je vrh pokušao odvagnuti geopolitičke reperkusije napada za koji je odgovornost preuzela Islamska država i njegovih posljedica na francuskom tlu.

“Vigipirate” plan je u siječnju smanjen na razinu 2 (“pojačana sigurnost – rizik od napada”), međutim sada je ponovo aktiviran najviši stupanj uzbune.

– Tvrdnja za napad na Moskvu dolazi od Islamske države u Khorasanu. Međutim, ova organizacija prijeti Francuskoj i bila je uključena u nekoliko nedavnih osujećenih planova napada u nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, dodaje se.

U ponedjeljak bi se trebao održati sastanak svih sigurnosnih službi, a policija će izvršiti dodatni pregled osoba koje su identificirane kao “rizični profili” na tom području.

Olimpijske igre u Parizu na rasporedu su od 26. srpnja do 11. kolovoza, dok su Paraolimpijske igre od 28. kolovoza do 8. rujna.

Italija nakon Francuske pojačala mjere protiv terorizma

Nakon Francuske koja je pojačala mjere sigurnosti i talijansko ministarstvo unutarnjih poslova u ponedjeljak je odlučilo pojačati protuteroristički nadzor u Italiji, nakon napada u Moskvi u kojoj su teroristi ubili najmanje 137 ljudi, a za koji je odgovornost preuzela Islamska država.

Tijekom sastanka u ministarstvu unutarnjih poslova nacionalni odbor za javni red i sigurnost zaključio je da je važno nastaviti opsežne aktivnosti nadzora policije i obavještajnih snaga, uključujući na internetu, kako bi se identificirale moguće riskantne situacije na nacionalnom teritoriju te da se nadzor posebno pojača u vrijeme uskršnjih blagdana i na lokacijama na kojima se okuplja velik broj ljudi, piše talijanska agencija Ansa.

Državni tajnik talijanske vlade Alfredo Mantovano u nedjelju je rekao kako su glavna teroristička prijetnja Italiji ‘vukovi samotnjaci’, a ne organizirane skupine poput one koja je u petak napala koncertnu dvoranu u Moskvi.

– Prijetnja nije tolika od organiziranih skupina. Vjerujem da bi skupina poput one koja je djelovala u napadu na Moskvu, a koja je morala biti obučena i imati logističku podršku, u Italije prije bila presretnuta, rekao je Mantovano za televiziju Rai.

Njemačka: opasnost od terorizma visoka, no nepromijenjena nakon

Procjena opasnosti od islamističkog terorizma za Njemačku ostaje i dalje visoka, no ona je od napada na koncertnu dvoranu u blizini Moskve nepromijenjena, navela je u ponedjeljak agencija za državnu sigurnost.

Istodobno njemačka vlada u ponedjeljak je priopćila da je Njemačka dobro pripremljena na moguće islamističke napade, što uključuje i zaštitu tijekom Europskog prvenstva u nogometu koje se uskoro održava u Njemačkoj.

No Njemačka, kako je priopćeno, ne namjerava podizati stupanj pripravnosti u borbi protiv terorizma kako je to učinila Francuska nakon terorističkog napada u Moskvi, u kojem je 137 poginulih, za što je odgovornost preuzeo ogranak terorističke organizacije Islamska država.

Za njemačku ministricu unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke) od ogranka Islamske države za afganistansku pokrajinu Korosan dolazi velika opasnost.

Njemačke sigurnosne snage vide skupinu, koja je aktivna uglavnom u Afganistanu, kao veliku prijetnju zemlji i Europi u cjelini.

Sigurnosne mjere su već sada stroge, a sigurnosni koncepti za zaštitu mjesta održavanja Europskog prvenstva u nogometu se poboljšavaju svakodnevno, rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova u Berlinu.

Tijekom prvenstva se između ostalog priprema i pojačana kontrola granica.

Stručnjak za terorizam Peter Neumann rekao je za njemački javni servis Deutschlandfunk kako se Njemačka i Europa od početka rata u Gazi suočavaju s pojačanom prijetnjom od terorističkih napada s islamističkom pozadinom.

Samo je posljednjih nekoliko mjeseci spriječeno nekoliko napada, rekao je Naumann i ukazao na uhićenja povezana s planiranim napadima u Danskoj i Njemačkoj, između ostalog i na katedralu u Koelnu.

Od početka rata u Gazi bilo je osam pokušaja džihadističkih terorističkih napada u Europi, naspram samo šest takvih pokušaja tijekom cijele 2022., rekao je, pozivajući se na brojke Europola, agencije EU-a za provođenje zakona.

/Desk/

Objava Italija i Njemačka zbog opsanosti od terorizma pojačavaju sigurnosne mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su iz Direkcije objasnili u razgovoru za Fenu, podignut je stupanj osiguranja za sve objekate od vitalnog značaja kao i objekata diplomatskih misija u Bosni i Hercegovini, te je naloženo svim policijskim službenicima povećana budnost i opreznost prilikom provođenja mjera osiguranja kao i proaktivno prikupljanje svih informacija i saznanja od značaja za navedeno.

Sukladno tome, Direkcija je povećala stupanj osoguranja Veleposlanstva i rezidencije veleposlanika Države Palestine u Bosni i Hercegovini, te je uputila zahtjev Ministarstvu unutarnjih poslova Kantona Sarajevo da pojačaju prisustvo policijskih službenika u blizini navedenog objekta.

Pored navedenog, Direkcija je uputila depešu svim sigurnosnim službama u Bosni i Hercegovini, da u svrhu zaštite i očuvanja građana kao i kulturoloških i vjerskih objekata pojačaju prisustvo policijskih službenika na lokalitetima gdje su smješteni objekti od značaja za židovsku i palestinsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Također, organizacijske jedinice unutar Direkcije kontinuirano rade na razmjeni podataka s policijskim časnicima za vezu stranih veleposlanstva, kao i razmjenu informacija i operativnih saznanja između nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini i međunarodnih organizacija kriminalističke policije i članica INTERPOL-a.

– Sve gore navedeno ukazuje na usložnjavanje opće sigurnosne situacije kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, čijoj problematici treba pristupiti sistematično i s maksimalnom dozom ozbiljnosti i odgovornosti, a sve u svrhe prevencije potencijalnih sigurnosnih rizika čija bi manifestacija mogla imati nesagledive posljedice po javnu sigurnost u Bosni i Hercegovini – navodi se iz Direkcije.

Direkcija će i dalje nastaviti s prikupljanjem i ažuriranjem sigurnosnih informacija i saznanja, te će se u skladu s realnom sigurnosnom procjenom prilagoditi trenutnoj sigurnosnoj situaciji, u koordinaciji s nadležnim sigurnosnim agencijama poduzeti sve potrebne mjere i radnje na otklanjanju potencijalnih sigurnosnih rizika.

/Desk/

Objava Zbog sukoba na Bliskom Istoku i terorističkih napada u Belgiji i Francuskoj povećana sigurnost objekata diplomatskih misija u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Kako piše ovaj talijanski list, riječ je o informacijama talijanskih obavještajca koji prije dvije godine alarmirali na opasnost koju predstavlja Balkan i migrantska ruta koja tim područjem prolazi i stiže u Europu te da je to područje pod pozornošću informacijskog djelovanja tajnih službi upravo zbog opasnosti od infiltracije.

Talijanski list navodi kako takvih skupina najviše ima na teritoriju Kosova, Albanije i BiH, ali postoje i u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i da predstavljaju “inkubator prijetnji sigurnosti” čitavoj Europi.

Prema pisanju lista Il Tempo, ćelije postoje već oko dvije godine, ali je u zadnje vrijeme, a osobito od početka rata u Izraelu, uočena njihova pojačana aktivnost. Ćelije čini oko 500 povratnika iz ISIS-a, s ratišta u Siriji i Iraku, ali se stalno regrutiraju novi članovi, čak i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom prema Zapadnoj Europi.

“U vrijeme otkrić́a ovih ćelija bilo je više od 1000 članova koji su tijekom rata u Siriji napustili područje Balkana da bi se pridružili redovima Islamske države. Problem je što se vratilo nešto manje od polovice njih. Sada oni predstavljaju moguće faktore rizika za europsku i nacionalnu sigurnost, osobito imajući u vidu stečeno vojno iskustvo i ponekad jake veze uspostavljene s dijasporom u Europi”, pišu talijanski mediji.

Navodi se da je s područja Balkana otišlo više od 1.000 boraca ratovati u Siriju u redove tzv. Islamske države.

Nadalje, Il Tempo piše da se od toga oko 45 posto njih vratilo i još danas predstavlja razlog za zabrinutost zbog širenja vjerskog radikalizma i šire. A upravo je na profil ovih stranih boraca usmjerena obavještajna aktivnost prema kojoj „predstavljaju moguće vektore rizika za europsku i nacionalnu sigurnost, posebice s obzirom na stečenu vojnu ekspertizu i veze, ponekad jake, uspostavljene s dijasporom i u Europi”.

U 2015., upravo na Balkanu, prema onome što je izvijestio ISPI (Institut za međunarodne političke studije), “identificirano je najmanje 20 terorističkih ćelija aktivnih u regrutiranju i obuci stranih boraca između Kosova, BiH, Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Raspršenost skupina pretežno salafističkog i vehabijskog podrijetla, među kojima se ističu organizacije koje djeluju na Kosovu, u Albaniji i BiH. Trenutno je, prema nekim analizama europskih obavještajnih službi, taj broj nepromijenjen. Iako je ISIS-ova komponenta smanjena u Siriji i Iraku i danas predstavlja zaostalu stvarnost, radikalizacija na Balkanu će se i dalje opirati, piše talijanski list.

Kako se ističe, za “talijanske 007”, istaknute značajke džihadizma na Balkanu određene su transnacionalnim i međuetničkim mrežama, često s europskim vezama, među kojima se ističe ona tzv. ‘Balkanskih lavova’. Mreža o kojoj je riječ predstavlja element strategije Daesha (ISIS) čiji je cilj pokušaj jačanja perifernih organizacja za ponovno pokretanje ofenzivnih aktivnosti”.

Opasnost da bi se ti elementi mogli infiltrirati u Europu kroz protok migranata ili olakšati ulazak ugroženih pojedinaca mogla bi biti stvarna, ističe se.

Potom se podsjeća kako je samo u 2022. godini Balkansku rutu prešlo oko 145.600 ljudi, dok je u prvih 8 mjeseci 2023., prema Frontexu, otkriveno 52.200 ilegalnih migranata. Rizik od terorizma na Balkanu se stoga miješa s migracijskim tokovima koji jure tom rutom kako bi došli do Europe, počevši od Turske i Grčke i stižu točno na talijansko-slovensku granicu.

Uglavnom su to Pakistanci, Bangladešani, Afganistanci, Indijci i Nepalci, ali ne manjka ni Sjevernoafrikanaca.

“Ova heterogenost”, objašnjava obavještajac za talijanski medij, “odgovara jednako raznolikoj kriminalnoj stvarnosti, uglavnom sastavljenoj od mikro grupa i pojedinačnih pomagača s niskim organizacijskim profilom, koji pojednostavljuju transfer migranata u odnosu na pojedinačne, ograničene rute. Morfološke karakteristike rute, koja je potpuno kopnena, omogućuju ilegalnim migrantima da njome ponekad putuju samostalno i uz manje troškove, a da se nužno ne moraju obratiti krijumčarima ljudi. U Srbiji, koja je zajedno s Bosnom i Hercegovinom glavno čvorište ove rute, prisutnost krijumčara ljudima porijeklom iz migrantskih zemalja ne samo da pogoduje migracijskom tijeku, već stvara neformalnu ekonomiju, često izvor egzistencije za siromašnije slojeve lokalnog stanovništva”.

Europa je posljednjih godina nizom aktivnosti pokušala upravljati migracijskim tokovima s Balkana. Osim sporazuma s Turskom iz 2016., između 2021. i 2022. EU je podupirao aktivnosti povezane s migracijama u regiji u okviru IPA III ukupne vrijednosti 201,7 milijuna eura, uključujući programe usmjerene na jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama u regiji i kapacitet upravljanja granicom. Ali sve to nije smanjilo protok koji svakodnevno pritiska talijansko-slovensku granicu, ostavljajući nepromijenjenim rizik povezan s “autohtonim” terorizmom koji je, posebice između Kosova i Bosne i Hercegovine, ISIS-u priskrbio z7načajan broj stranih boraca. Neki od njih vratili su se kući nakon raspada Islamske države i nastavljaju džihad, zaključuje pisanje talijanski Il Tempo.

/Desk/

Objava Talijanski mediji pišu: Balkan ‘inkubator prijetnji’ – 20 džihadističkih ćelija spremno na terorizam u Europi – pojavila se prvi puta na Republika.

Letica se osvrnuo na neke procjene koliko je takozvanih spavača terorističkih skupina u Europi.

“Teško ćemo govoriti o nekom konkretnom broju. Zasigurno radikalnih pojedinaca koji su samostalni ili udruženi u ćelije ima po Europi, po cijelom svijetu. Oni su druga ili treća generacija doseljenika s Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike koji dobivaju pojačanje s ljudima koji ulaze kao ilegalni migranti na područje Europe. Ono što je najopasnije, to su povratnici s ratišta iz Iraka ili Sirije, ali ne treba zanemariti ove radikalne elemente koji su već u Europi”, poručio je.

Prema njegovim riječima, svaki sukob između Palestinaca i Izraelaca koji se prelio dalje, sigurno je okidač za terorističke akcije.

“Teroristi tako dolaze na javnu scenu, govore o potlačenosti Arapa, muslimana, njihovoj borbi, načinu borbe za slobodu, za prava muslimana, a zapravo se radi o terorizmu. Terorizam je uvijek terorizam, bez obzira na to za koje se uzvišene ciljeve bore. Ne donosi ništa dobro, treba ga najoštrije osuditi i protiv toga se boriti. Nema više dvostrukih standarda”, poručio je Letica u svom gostovanju za Dnevnik Nove TV.

Na pitanje čeka li Europu val terorističkih napada, Letica je odgovorio:

“Mislim da možemo očekivati val terorizma, ovisi o tome što će se događati na Bliskom istoku”.

/Desk/

Objava Čeka li Europu val terorizma? pojavila se prvi puta na Republika.