Riječ je o nabavi 44 tenka Leopard 2A8. Ugovor je vrijedan milijardu i 300 milijuna eura.

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu prethodno je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić potpisao dodatni ugovor s tvrtkom KNDS Deutschland o isporuci simulatora i opreme te Ugovor o pružanju usluge produženog jamstva za tenkove Leopard 2A8.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je njemačkom kancelaru Merzu na pozivu za službeni posjet Berlinu. Također je zahvalio Njemačkoj i za to što se kao velika članica Europske unije brine o interesima manjih država, prenosi HINA.

“Hrvatska itekako cijeni potporu Njemačke od trenutaka našeg međunarodnog priznanja pa kroz sve faze našeg međunarodnog pozicioniranja koje su pratili kontinuirano osnaženi odnosi između dviju država. I upravo je stoga danas Njemačka ponovno prvi vanjsko-trgovinski partner Hrvatske. Naša godišnja trgovinska razmjena je dosegla prošle godine devet milijardi eura. Više od tri milijuna i 200.000 Nijemaca posjetilo je Hrvatsku prošle godine. Dobri su trendovi i za ovu 2025.”, rekao je Andrej Plenković.

Njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem govorio je o povezanosti dviju država i kazao da više od 400.000 Hrvata živi u Njemačkoj, a da milijuni Nijemaca odlaze u posjet Hrvatskoj. Kazao je da dvije države svjesno produbljuju svoje odnose.

“Obojica smo suglasni da je Europa trenutačno suočena s izazovima kao rijetko kada do sada”, kazao je Merz i dodao da se tu ne radi samo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nego među ostalim i o hibridnim prijetnjama Europi.

Podsjetio je da je danas potpisan sporazum o kupnji tenkova Leopard 2A8.

“Jačamo naše oružane snage kao saveznice u NATO-u te ih povezujemo preko ovih sustava još učinkovitije i bez zapreka. To nikad nije bilo tako važno kao danas”, kazao je među ostalim njemački kancelar.

Glede Ukrajine, trenutačno prolazimo kroz veliku diplomatsku dinamiku kako bismo što prije postigli trajni mir. Obojica smo suglasni gdje se nalazimo, reako je Merz i dodao da samo Kijev može odlučiti koje teritorijalno uređenje može prihvatiti.

“Ukrajini trebaju snažna sigurnosna jamstva od partnera, SAD-a i NATO-a, a sve što se odnosi na nas Europljane, zahtijeva našu suglasnost”, dodao je Merz.

Objava Plenković se sastao s Merzom: Potpisan ugovor o nabavi 44 tenka, vrijedna 1,3 milijarde eura pojavila se prvi puta na Republika.

Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu? Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u rujnu rekla da postoji nada da se Zapadni Balkan pridruži Europskoj uniji i NATO-u, „ali preduvjet za to je da se Srbija tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije, koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku suradnju s Moskvom“, piše za  Deutsche Welle (DW) Aleksander Rhotert, autor i politolog.

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još izravnije: „S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.“

Beograd se naoružava

U stvari, Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sustavima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao „leteće tenkove“. Osim toga, tu su i kineski protuzračni sustavi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila tisuće dronova od Irana, koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

List „Ekonomist“ je 2021. pisao da susjede plaši to što je Beograd u „šopingu oružja“. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je proračun Beograda za obranu od 1,3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova, Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovinana trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora, ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerojatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i sa 250 američkih protuoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sustava, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, neovisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku, piše DW.

Aleksandar Vučić fura projekt „Srpski svijet“, donekle umanjene verzije „Velike Srbije“ bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, koji već ima odjeka kod Srba u susjednim zemljama

Projekt Srpski svijet

Postavlja se pitanje zašto Beograd godinama gomila ogroman arsenal naoružanja, a da pritom nije bilo prijetnji od susjeda. Planira li predsjednik Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta „Srpski svijet“, donekle umanjene verzije „Velike Srbije“ bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u susjednim zemljama, Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj povijesni nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.

Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade već je služilo pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.

Sveopći srpski sabor

Početkom lipnja 2024. godine, Vučić je u Beogradu predvodio „Sveopći srpski sabor“ s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje „Srpskog svijeta“ u „Sveopćoj srpskoj deklaraciji“. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao „nacionalni interes Srbije“.

Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija „vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana“.

Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: „Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. lipnja ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt, već opasan državni dokument.“

Rat na Balkanu?

Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage „spremne za rat“. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile laka meta za agresivni ekspanzionizam Beograda.

Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.

Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao. U kolovozu 2024. Washington je ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.

Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao tisuće pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerojatno da bi Beograd mogao poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.

Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell. A on, zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji, zaključuje politolog za DW.

/Desk/

Objava Njemački politolog: “Srbija ima više tenkova nego sve države bivše Jugoslavije, može ih poslati u BiH kao pomoć RS-u” pojavila se prvi puta na Republika.

Kolona JNA je propuštena četvrti dan i da to nije mirno učinjeno, veliko je vjerojatnost da bi ovaj bunt krvavo završio po stanovnike mjesta Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega itd. No, ono što je također bilo zabrinjavajuće je i da su među mladim ročnicima JNA bili mnogi Hrvati iz Hercegovine.

Tog dana 1991. godine prometnica u Pologu je bila blokirana tri dana. Tenzije su bile užarene toliko da je u Pologu situaciju smirivalo i tadašnje političko vodstvo kako ne bi došlo do krvoprolića. Naravno, bez srpskih predstavnika. Na jednoj strani bili su stanovnici odlučni ne propustiti vojnike JNA, a s druge strane naoružana vojska kojoj je bio cilj ispuniti zapovijedi.

Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkoga vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr., prosvjednici su lagano odlazili s barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Kolona JNA propuštena je četvrti dan.

Cilj JNA

Hrvoje Mandić iz Arhiva Sveučilišta u Zagrebu rekao je kako je 10. motorizirana brigada JNA iz smjera Mostara krenula kako bi se spojila s Banjolučkim i Kninskim korpusom JNA koji je istoga dana izveo napad na Kijevo.

“Cilj je jednima i drugima bilo probiti se do Sinja i ovladati Sinjskim poljem. Da je (zapovjednik JNA kolone Milivoj) Pantelić nesmetano prošao kroz Polog, trebao se spojiti s banjolučkim korpusom i nastaviti prema Sinju”, rekao je Mandić.

Po njegovim riječima konačni cilj združenih snaga JNA trebalo je biti zauzimanje Splita i presijecanje Hrvatske. “Oni su trebali iz pravca Sinja doći do Klisa i cilj je bio osvojiti Split, a uz pomoć mornarice JNA Hrvatska bi bila presječena. To je spriječeno u Pologu”, tvrdi Mandić.

Jutro 7. svibnja 1991. godine

Sve je počelo u noći sa 6. na 7. svibnja 1991., kada iz Beograda u mostarsku vojarnu stiže direktiva general-majoru Milovanu Zorcu da se dio 10. motorizirane brigade JNA pripremi za polazak u Hrvatsku. Ruta kojom su se trebali kretati prolazila je dijelom kroz zapadnu Hercegovinu, kroz Sinj do Splita. Ročnici JNA koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u Mostaru bili su iznenađeni, osobito Hrvati.

Da se ne radi o uobičajenoj vojnoj vježbi shvatili su kada su tenkovi krenuli bez cerada na topovima, što je inače bila praksa za vrijeme vojnih vježbi.

U rano jutro 7. svibnja, golema kolona od preko stotinu vojnih vozila (tenkova, transportera, kamiona…) krenula je iz Mostara kroz koji je „protutnjala“ na opće zaprepaštenje građana. Upravo su ti građani u panici javili u Široki Brijeg informaciju da su tenkovi krenuli prema njima. Nemilosrdna kolona gazila je sve pred sobom oštetivši i pregazivši nekoliko vozila u kojima, na svu sreću, nitko nije stradao. Čelništvo općine „Lištica“ dogovorilo se da će tenkove pokušati zaustaviti tako da im zapriječe put kamionima natovarenim pijeskom. Dogovorili su se da će s kamionima i ostalim vozilima stati u Pologu, mjestu na samoj granici tadašnjih općina Mostar i Lištica.

Kada je kolona vojnih vozila JNA naišla na blokadu dugu oko pet kilometara, bila je prisiljena na zaustavljanje. Kako nitko od vojnika nije izlazio, njima je odlučio prići predsjednik skupštine Lištica i jedan od glavnih organizatora blokade Anđelko Mikulić. Upravo je Mikulić započeo pregovore sa zatečenim pukovnikom Pantelićem koji je vodio kolonu JNA. Generalštab na čelu s Kadijevićem ne samo da je ostao zatečen, nego je i bio bijesan jer su Hercegovci uspjeli zaustaviti „4. armiju Evrope“, stoga je vršen strašan pritisak na Zorca i Pantelića da krenu na narod.

Osim radija Split, koji je prvi izvijestio o događajima u Pologu, istog dana emitiran je prilog o blokadi i na televizijama Sarajevo, Zagreb te Ljubljana, što je još više uznemirilo vodstvo JNA. Oni pak, s namjerom ishođenja prolaska vozila, prebacuju vodstvo HDZ-a BiH na čelu sa Stjepanom Kljujićem do Pologa.

Narod koji ih je dočekao povicima „Ne damo Široki“ nije htio ni čuti za uzmicanje, a njihov broj sve se više povećavao Hrvatima iz susjednih općina…

Vrh JNA čekao je da među okupljenom gomilom dođe do nekakvog incidenta kako bi imali opravdanje za intervenciju. Srećom, okupljena masa nije podlegla pritisku te je mirno ostala stajati uzvikujući razne parole poput „Vojska u vojarne“ i slično.

Kako Kljujić nije uspio „omekšati“ okupljeni narod, stigla je noć, a napetost je postajala sve veća. Velika psihoza osjećala se i kod mladih ročnika JNA koji su u strahu i nevjerici gledali što se događa, a u posebnoj su se situaciji našli hrvatski ročnici u JNA, koji su stajali u koloni cijevima okrenuti prema svome narodu.

S novim jutrom, 8. svibnja, Hrvatima na blokadama stiglo je novo ohrabrenje. Po povratku iz Velike Britanije, na zagrebačkom aerodromu kratku je izjavu o ovom događaju dao predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman. Tuđman je tom prilikom narodu poručio: „Već ste pobijedili!“ S druge strane, o stanju u Pologu raspravljalo se i u Beogradu na sjednici Predsjedništva SFRJ.

U predsjedništvu se nije moglo dogovoriti oko rješenja, a na njih je velik pritisak vršio i vojni vrh, koji je htio dobiti sve ovlasti. U konačnici, general-majoru Zorcu naređeno je da na bilo koji način prođe blokadu, a on je zapovjedio pokret bez upotrebe oružane sile. Na njega je strašan pritisak vršio komandant I. (beogradske) vojne oblasti i kasniji krvnik Vukovara Aleksandar Spirkovski koji je zahtijevao upotrebu artljerije i avijacije planirajući operaciju u kojoj će „smrviti Hercegovinu“.

https://www.youtube.com/watch?v=sirHCYWN5y0

Svijet obilazile snimke iz Pologa

Inozemni mediji o događajima u Pologu izvješćivali su kao o okidaču za pokretanje građanskog rata u Jugoslaviji, a svijet je obišla dirljiva snimka hercegovačkih žena u molitvi s natpisima „Želimo mir“.

Posebno je dirljiv bio trenutak kada su hercegovačke žene, koje su čitavu noć spremale hranu, krenule prema tenkovima s kolačima, uštipcima i sendvičima za vojnike JNA. Kada je jedan od časnika zabrinuto upitao je li hrana otrovana, jedna od žena odgovorila mu je: “Ne brini, ovu hranu ja ne dajem tebi, nego svome sinu koji je u JNA”.

Tog 8. svibnja na noge se digao kompletan hrvatski živalj u tom dijelu Jugoslavije, barikade su postavljene od Pologa preko Vinjana Donjih sve do Imotskog. Kako se bližio sumrak, nada u konačno rješenje napete situacije sve je više jenjavala.

Trećeg dana ujutro pale se vozila JNA spremna za pokret, a pred njih staju hrvatski policajci iz Širokog Brijega s automatskim puškama, spremni dati vlastite živote da obrane svoj narod. Tenkovi se nisu pokrenuli, a JNA je izvršila desant helikopterima na četiri lokacije te je ustvari „blokirala blokadu“, odnosno put prema Širokom.

Tih trenutaka prisjeća se i hrvatski glumac Leon Lučev koji se nalazio u koloni JNA. Kako Hrvatima nije dana bojeva municija, on je upitao svog nadređenog zašto je to tako, na što mu je on mrtav hladan odgovorio kako može uzeti dasku kad prođe prvi val te udarati po onima koji ostanu ranjeni.

U tako napetoj situaciji, na rubu oružanog sukoba, pred hercegovački narod dolazi predsjednik predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, a masa ga oduševljeno dočekuje povicima „Alija! Alija!“ On ih uvjerava kako vojska ima samo namjeru izvršavanja vojne vježbe te da je narod postigao što je htio i pokazao kako vojska ne smije s narodom kako hoće.

Ni njemu u konačnici ne uspjeva „omekšati“ narod koji zahtijeva da se prvo povuku desantene jedinice te da će nakon toga vojna kolona biti propuštena. Alija pristaje na to te odlazi na trosatne pregovore s vojnim licima koji nikako ne pristaju na takvo rješenje.

Alija Izetbegović ponovno dolazi pred narod i izvještava ih o tvrdoglavosti vojnog vrha te im garantira kako će vojska samo proći prema Kupresu bez ikakvih incidentata. Svoj govor završava riječima: “Ako budemo prevareni, to može biti samo jednom! Samo jednom i nikad više!”

Kako je Izetbegović krenuo prema masi, ona se počela razmicati te je dan znak da se propuste tenkovi.
Do ponovnog zastoja dolazi u samom Širokom Brijegu, gdje ključnu ulogu odigrava pokojni gvardijan franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Mladen Hrkač.

Fra Mladen je čitavo vrijeme kroz prethodne dane bio s narodom i prolazio kroz iste stvari kao i oni. Kao jedan od njih te kao iznimna osoba kojoj je narod jedinoj vjerovao, obratio se okupljenima te ih zamolio da propuste JNA i srdačno ju pozdrave, ne nju kao vojnu silu, već mladiće za koje strepe njihove majke.

Narod ga je poslušao i vojska je ispraćena na nevjerojatan način – mahanjem i svijećama kao porukom mira i nade kako JNA više nikada neće kročiti u Široki Brijeg.

Razilasku prosvjednika i propuštanju kolone JNA doprinio je i poziv tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića.

Kolona je sljedećeg dana, 10. svibnja, stigla na vojnu vježbu u Kupres te je na taj način okončana ova situacija u kojoj je goloruk hercegovački narod odlučno stao pred agresora na braniku svoje Hercegovine, svoje Hrvatske, svoje Domovine, prisjeća se Braniteljski portal.

Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce koji je koristio za pripremu obrane. Tijek događaja koji su uslijedili pokazao je da je JNA tražila najbolje mjesto odakle će dalje napadati područje Hercegovine i Dalmacije.

/Desk/

Objava 32 godine goloruke blokade JNA tenkova u Pologu – Tri dana blokirani, četvrti propušteni pojavila se prvi puta na Republika.

“Nisam zainteresiran za sastanak s Vladimirom Putinom. Ni za sastanak, ni za pregovore. Stvarno ne znam tko donosi odluke u Rusiji. Nakon sveobuhvatne invazije, za mene je Putin nitko”, kazao je Volodimir Zelenskij.

Dodao je da se nema namjeru boriti na ruskom teritoriju. “Samo želim da što prije zaustave invaziju i odu iz naše zemlje. Mogu vam sa sigurnošću reći – ako napuste naš teritorij, rat će prestati. To je sve”, rekao je ukrajinski predsjednik i napomenuo da je zadnjih dana bilo snažnijih napada i ofenziva.

“Sve ovisi o tome koliko ih možemo zadržati. Na istoku idu naprijed i gube puno ljudi. No, njih nije briga za to. Oni ne broje svoje ljude. To je činjenica. Mi ih pokušavamo prebrojati, ali nemamo točne podatke. S njihove strane ima puno više žrtava. Koliko smo već vidjeli, s njihove strane ima tisuće mrtvih, a oni ih samo bacaju na bojišnicu, i bacaju i bacaju i bacaju”, rekao je Zelenskij za Sky News.

“Hvala na tenkovima”

Ukrajinski predsjednik je tijekom intervjua, koji je snimljen za njegov 45. rođendan, doznao da je Njemačka odlučila Kijevu poslati 14 tenkova Leopard 2. Zahvalio se na tom potezu, ali i napomenuo da su od velike važnosti količina i brzina isporuke oklopnih vozila.

SAD je jučer, nakon odluke Njemačke, također najavio da će u Ukrajinu poslati 31 tenk M1 Abrams, jedan od najmoćnijih američkih tenkova. Britanija je bila prva zapadna zemlja koja je Kijevu obećala slanje tenkova. Premijer Rishi Sunak je nedavno kazao kako će toj zemlji poslati 14 tekova Challenger 2, prenosi Index.

No, podsjetimo da je ukrajinski predsjednik nedavno ustvrdio i kako nije siguran je li osoba koja se izdaje za ruskog predsjednika uistinu Vladimir Putin.  “Nisam siguran je li Putin još uvijek živ i donosi li odluke”, rekao je Zelenskij.

/Desk/

Objava Zelenskij nezainteresiran za sastanak s Putinom: “Nakon invazije on je za mene nitko, ne znam ni tko zaista donosi odluke u Rusiji” pojavila se prvi puta na Republika.

Ministri obrane članica NATO-a i drugih zemalja sastali su se u Njemačkoj u neizvjesnosti da će Rusija uskoro obnoviti svoju gotovo 11-mjesečnu invaziju kako bi zauzela dijelove istoka i juga Ukrajine za koje kaže da ih je anektirala, ali ih ne kontrolira u potpunosti.

Sjedinjene Države i Finska najavile su nove velike pakete vojne pomoći uoči sastanka u zračnoj bazi Ramstein, gdje je fokus bio na tome hoće li Njemačka dopustiti zemljama u Europi da tenkove Leopard 2 pošalju Ukrajini.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da ne može reći kada će se donijeti odluka o tenkovima, ali da je Njemačka spremna brzo djelovati ako postoji konsenzus među saveznicima.

“Moraju se pažljivo odvagnuti svi razlozi za i protiv”, rekao je Pistorius, dodajući da se o tom pitanju razgovaralo, ali odluka nije donesena.

Pistorius nije rekao koji se saveznici, ako ih ima, ne slažu s isporukom tenkova, niti je iznio pojedinosti o tome što vidi kao prednosti i mane takve politike.

Čini se da vlada kancelara Olafa Scholza oklijeva odobriti izvoz tenkova iz straha da ne isprovocira Rusiju. Neki zapadni dužnosnici također su istaknuli zabrinutost da bi Rusija mogla zarobiti napredno zapadno oružje i ukrasti tehnologiju.

Kremlj je upozorio da tenkovi neće pomoći Ukrajini i da će Zapad požaliti zbog svoje “zablude” da Kijev može pobijediti na bojnom polju.

Govoreći na početku sastanka u Ramsteinu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je zahvalio saveznicima na potpori, ali je rekao da je potrebno više i brže.

“Moramo ubrzati. Vrijeme mora postati naše oružje. Kremlj mora izgubiti”, rekao je Zelenskij, koji je ranije implicirao da Njemačka koči druge zemlje da pošalju svoje tenkove.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se podupiratelji Ukrajine ne moraju usredotočiti samo na slanje novog oružja, nego i na opskrbu streljivom za starije sustave i pomoć u njihovu održavanju.

Rusija pregrupira snage, mobilizira ljudstvo i pokušava se ponovno opremiti, rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin na sastanku.

“Ovo nije trenutak za usporavanje. Vrijeme je da se dublje zagrebe. Ukrajinski narod nas gleda”, rekao je, ne spominjući konkretno tenkove.

Vladin izvor u Njemačkoj rekao je rasnije kako će pokrenuti pitanje isporuku tenkova Leopard ako Sjedinjene Države pristanu poslati tenkove Abrams, koji nisu bili uključeni u američku objavu nove vojne pomoći u četvrtak. Berlin je rekao da ta dva pitanja nisu povezana.

Na sastanku je skupina od devet država NATO-a, uključujući Veliku Britaniju i Poljsku, obećala Ukrajini novu vojnu pomoć za podršku u ratu s Rusijom. Dužnosnici su obećali projektile, protuzračne obrambene sustave Stinger, protuzračne topove, strojnice, obuku i drugu opremu i usluge.

Britanija, koja je ranije objavila da planira poslati tenkove u Ukrajinu, također će poslati 600 projektila Brimstone, rekao je ministar obrane Ben Wallace.

Poljska je poslala protuavionske topove S-60 sa 70.000 projektila i spremna je donirati tenkove Leopard 2 njemačke proizvodnje, “u očekivanju šire koalicije” donatora Leoparda, navodi se u zajedničkoj izjavi sa sastanka .

Nekoliko sati nakon sastanka danska vlada objavila je da će Ukrajini donirati 19 haubica, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Njemačka bez pozitivnog odgovora o slanju tenkova Ukrajini – Ne žele isprovocirati Putina i da napredna tehnologija padne u ruke Rusima pojavila se prvi puta na Republika.

U ime Hrvatskog narodnog sabora u sklopu obilježavanja Dana branitelja grada Mostara vijence je položilo i svijeće zapalio Dragan Čović zajedno sa predstavnicima braniteljskih udruženja. Čović je rekao da 7. svibanj ima posebnu dimenziju jer je zaustavljanje tenkova u Pologu bio jasan znak JNA da neće podijeliti prostore Republike Hrvatske.

“Da nije bilo Hrvatskog vijeća obrane mi danas ne bismo imali BiH, ne bismo mogli tražiti te naše ustavne elemente jednakopravnosti kao konstitutivnog naroda, tražiti da nas predstavljaju legitimni predstavnici i zbog toga sam siguran da ćemo u tome u konačnici uspjeti”, poručio je Čović.

Naglasio je kako smatra da i premijer Hrvatske Andrej Plenković na jedan način, i predsjednik RH Zoran Milanović na drugi, daju doprinos traženju boljeg uređenja BiH kako bi se državi osigurali trajni elementi funkcionalnosti, a kako se hrvatski narod ne bi brinuo o tome da hoće li mu drugi birati predstavnike.

“Bez hrvatskog naroda u BiH kao konstitutivnog i legitimnog kojeg će predstavljati legitimni predstavnici u institucijama vlasti, a isto tako želimo i za bošnjački i srpski narod, nema BiH, nema europske BiH, a mi ćemo učiniti sve da BiH ima svoju evropsku budućnost”, kazao je Čović.

Nastavljaju se pregovori

Također, Čović je najavio kako bi se u sljedećoh 10 dana trebali održati sastanci kako bi se još jednom pokušalo doći do promjene elemenata Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao i pravu demokratičnost.

Naime, Čović je naveo kako je sinoć razgovarao s predstavnicima europskih političara koji su došli u BiH kako bi pripremili još sastanaka, a sve u cilju da se pokušaju promijeniti elementi Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao, pravu demokratičnost te da ne bi, kako je istaknuo, “predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH istupao u ime jedne politike, jednog političara”, prenosi FENA.

Dodao je kako su razgovori bili temeljiti te da je i hrvatski premijer Andrej Plenković s njima razgovarao u Salzburgu i u Varšavi.

Naime, premijer Plenković u petak je u Salzburgu rekao da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer da će bez toga biti teško funkcioniranje zemlje koja u listopadu bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.

“Mislim da smo se do kraja razumjeli kakve poteze trebamo vući u BiH. HNS je donio zaključke, a jedan od tih zaključaka, koji je na tragu Ustava, ustavnih ovlasti, omogućava da na neki način svim pravnim i političkim sredstvima tražimo rješenje za BiH kada je u pitanju institucionalna, ali i organizacija i transformacija BiH, pojasnio je Čović.

“I s te strane mi nemamo dvojbi, bez obzira tko šalje neke druge poruke. Niti smo naivni, niti razmišljamo na bilo koji način o stvarima koje bi trebale urušavati BiH. Ono što mi predlažemo gradi BiH, daje šansu europskoj BiH i na tome ćemo do kraja ustrajati što god tko misli”, istaknuo je Čović.

Poručio je kako “ovo nije zamka za bilo koga”, te da “nije prijetnja”, već kako je kazao, “jednostavno traženje puta do moderne i europske BiH”.

Čović smatra kako će “pritisaka biti i od strane međunarodnih predstavnika, ali i dominantno iz političkog Sarajeva koje se nalaze u svojoj začahurenosti u misli kako kroz građansku državu mogu napraviti bošnjačku federaciju, pa potom i BiH”.

“Jasno je da to nije BiH ona kakvu žele njeni žitelji. Jasno je da bar dva naroda i dobar dio bošnjačkog naroda ne želi takav pristup, praviti, ja bih rekao, neke ‘fildžan državice’ na prostoru oko Sarajeva. To ne treba bošnjačkom, ni hrvatskom i srpskom narodu u BiH, ali i svim građanima BiH”, zaključio je Čović.

/Desk/

Objava Obilježena godišnjica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu – Čović kaže da se pregovori nastavljaju pojavila se prvi puta na Republika.

Obražajući se prisutnima, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je rekao kako u vrijeme zaustavljanja tenkova kod Hrvata nije bilo višestranačja i da je djelovao samo HDZ, ali da je danas, kada postoji višestranačje, Hrvatima u BiH potrebno zajedništvo jer, kako je rekao “anas nema željezne moći i sile, ali postoji još ubojitija sila, sila politike, diplomatskog djelovanja”.

“Prije svega u Hrvatskoj je treba čuti: da nije bilo hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske kakva je danas ne bi bilo – međunarodno priznate članice NATO-a i EU. Nemojmo nasjedati na bilo kakve igre da mi trebamo i odlučujemo o personalnim odnosima i bilo kakvim drugim odnosima u Republici Hrvatskoj. To možemo samo institucionalno, ispred RH: Nama treba partner, prijatelj, brat što danas imamo kroz Republiku Hrvatsku. Vjerujem da ove epske dane koje smo doživjeli prije 30 godina više nikada nećemo doživjeti, ali nemojmo biti naivni uvođenju politike i sebe eliminirati iz te politike. Zbog toga snažno zagovarajmo jednakopravnost, konstitutivnost i legitimno predstavljanje u BiH jer nije slučajno da će u svibnju i lipnju o tome glasno govoriti na raznim mjestima u BiH, kako promijeniti Izborni zakon i da ne mislimo da nešto puno mijenjamo – to je minimum minimuma. Moramo biti ustavna kategorija i iz te kategorije nikada ne smije nestati pojam ‘hrvatski’. Oko toga se ne smije pregovarati. Konstitutivnost kao natkrovljujuća ustavna kategorija više nikada ne smije nestati, a o tome imamo i odluku Ustavnog suda i to nije podjela BiH nego spas BiH”, rekao je ovom prilikom Čović.

Nekadašnji ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, rekao je da se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice te da se iz povijesti treba učiti. “Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati dnevni red da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a sebe ne izgubili”, kazao je, između ostaloga, Mikulić.

Depeša iz Beograda

Sat iz pola noći, šestog svibnja 1991. Godine, zapovjednik 4. korpusa JNA general-major Milovan Zorc, dobiva iz Generalštaba u Beogradu, tajnu depešu u kojoj mu se naređuju da iz Mostara premjesti dio 10. Oklopne mehanizirane brigade i spoji je sa ostatkom tenkovskih jedinica u Hrvatskoj u Sinju. Duga tenkovska kolona opremljena bojevim granatama i vojnicima-ročnicima koji prvi put za vrijeme služenja vojnog roka, dobivaju puške i pištolje s bojevim metcima u rano jutro 7. svibnja 1991. godine iz Mostara kreće prema Sinju. Na 15-om kilometru od Mostara, tenkovska kolona nailazi na višekilometarsku barikadu sastavljenu od građana i teških kamiona i osobnih vozila. General-major Milovan Zorc obavještava zapovjedništvo JNA u Beogradu, da su civili zaustavili kolonu.

Dok traju verbalni sukobi, mimoilaženje u zapovjednom lancu JNA, do preplašenih vojnika u tenkovima, sastavljenih od svih naroda s prostora bivše Jugoslavije, koji i sami ne znaju kuda i zašto s bojevim streljivom zapravo idu, stižu informacije da će prvi put morati upotrijebiti vatreno naoružanje. Samo 30-ak metara dalje pred tenkovskim cijevima, stoji goloruki narod, odlučan da se oklopna brigada vrati nazad u vojarnu u Mostar. Prvi put generali, pukovnici bivše JNA i politički dužnosnici SFRJ, iznose svoje svjedočanstva i osjećaje. Svoje priče iznose obični građani, vojnici JNA, njihovi zapovjednici, politički dužnosnici svećenici, policajci…

U filmu se prikazuje sva kompleksnost situacije koja je vladala. Kroz njihove izjave vidi se cijeli spektar problema, sukoba s pretpostavljenima, s običnim prosvjednicima koji su pod velikim adrenalinom bili spremni svoje živote ostaviti pod tenkovskim gusjenicama.

Film ulazi u intimu ljudi u birokratskim uredima, ulazi u duše zapovjednika, vojnika, običnih građana! Kroz igrane scene, autentične kadrove, izjave, radijska i novinska izvješća, film „3 Dana“ prikazuje kaos, neizvjesnost, strahovanja koje su među ljudima s jedne i druge strane barikade uoči početka raspada Jugoslavije dominirala.

/Republikainfo.com/

Objava Godišnjica zaustavljanja JNA tenkova na Pologu – Prvi i posljednji put Hrvati su skandirali Aliji Izetbegoviću koji im je tada kazao: “Vi ste moj narod, ja sam vaš” – Danas je sve drukčije pojavila se prvi puta na Republika.